PRIRODNA, organska, biodinamička VINA

piše: NINA ŠTULIĆ foto: PRIVATNA ARHIVA

Prirodna vina predstavljaju povratak iskonskom vinogradarstvu i podrumarstvu, s minimalnim intervencijama u podrumu i oslanjanjem na kakvoću ploda i mikrolokaciju.

Povratak korijenima ne znači nazadovanje, već napredak poljoprivredne prakse nakon 50 godina eksperimentiranja s konvencionalnom poljoprivredom. Uvođenje monokulture i herbicida nakon Drugog svjetskog rata, u sklopu “Zelene Revolucije”, pokrenuo je “domino efekt” u poljoprivredi, u ovom slučaju - vinogradarstvu. Loze su postajale neishranjene, tlo osiromašeno, a sintetička gnojiva i pesticidi neophodni za održavanje takvih tala. Prirodna vina su se pojavila kao protuteža ovoj praksi, promičući raznolikost, održivost i zaštitu najvrijednijeg nam bogatstva - prirode. Ne radi se samo o “hipsterskom” trendu i šarenim etiketama. Riječ je o globalnom pokretu, čiji su korijeni postavljeni puno davnije no što mislimo, a koji spaja tradiciju i suvremena znanstvena istraživanja s ciljem rada u skladu s prirodom, a ne protiv nje.

Svoj korijen vuku iz 1980-ih u francuskoj regiji Beaujolais, zahvaljujući renomiranom negociantu i vinaru Julesu Chauvetu i ostalim vinarima, koji su uvidjeli štetne posljedice visokih prinosa i tržišnih zahtjeva na kvalitetu vina. Stoga su se počeli vraćati tradicionalnim tehnikama i proučavati mikrobiologiju koja stoji iza procesa proizvodnje vina. Tako je započela renesansa u vinarstvu, gdje divlji kvasci i spontanost fermentacije ponovno dobivaju na važnosti. U Italiji je sličnu renesansu pokrenuo Stanko Radikon u regiji Friuli Venezia Giulia, dok je u Sloveniji to učinio Joško Gravner, odmaknuvši se od svega što je do tada vrlo uspješno radio modernom enologijom.

Ne možemo govoriti o prirodnim vinima i poljoprivrednoj revoluciji, bez spomena Rudolfa Steinera, utemeljitelja biodinamičkog vinogradarstva. Steiner je još 1924. stvorio temelje za biodinamičke principe. Biodinamičko vinogradarstvo se oslanja na prirodne cikluse Mjeseca i drugih kozmičkih utjecaja te promiče održavanje zdravog i uravnoteženog ekosustava uz implementaciju “preparata” i komposta.

Matija Vertovec, slovenski svećenik i autor knjige *Vinoreja za Slovence* (1844.), također je pionir vinogradarstva u regiji. Njegova knjiga bila je vodič slovenskim vinarima 19. stoljeća, zagovarajući prirodne metode u vinogradarstvu. Vertovec je istaknuo važnost terroira i promicao korištenje tradicionalnih metoda koje su u mnogočemu slične današnjim principima prirodnog vinarstva. Njegovo nasljeđe i utjecaj još uvijek odjekuju kroz rad današnjih slovenskih vinara poput Valtera Mlečnika ili Aleša Kristančiča.

KOJA JE RAZLIKA PRIRODNIH I KONVENCIONALNIH VINA?

Konvencionalna vina nastaju iz konvencionalnih vinograda koji se tretiraju sintetičkim pesticidima i drugim -cidima, mineralnim gnojivima, a u podrumu nastaju korištenjem laboratorijski selekcioniranim kvascima filtracije, dodavanjem visoke količine sulfita i drugih kemijskih aditiva.

“Organska vina” nastaju iz organskih vinograda gdje su sintetički pesticidi zabranjeni, no u podrumu ipak postoji veća sloboda intervencije, poput selekcioniranih kvasaca, sumpora i drugih “organskih” aditiva.

“Biodinamička vina” nastaju iz biodinamičkih vinograda gdje se koriste pripravci na prirodnoj bazi, prati se lunarni kalendar, a u podrumu su količine sumpora izrazito smanjene te je dopuštena minimalna filtracija.

“Low Intervention” vina nastaju u minimalno organskim vinogradima, ili u biodinamičkim te kako sama riječ kaže, u podrumu je filozofija minimalnih intervencija i korištenja sulfita.

Dakle, ono što definira prirodna vina su spontana fermentacija, organski/ ekološki i biodinamički vinogradi te minimalne intervencije u podrumu uključujući i minimalnu količinu sulfita. Iz povijesti se uči najbolje, a najbolji rezultati u vinarstvu dolaze kad se skladno koriste priroda, ljudska kreativnost, intuitivnost i znanost!