4 minute read

Tipovi i vrste piva Tipovi i vrste piva

Za pivske početnike, a i za popiti ono što nam se sviđa u lokalu s velikim izborom piva, važno je znati naručiti – pivo. Kako ćemo se i za što odlučiti, saznajte u uvodnom tekstu iz pivnice.

Koliko znamo o pivu i razumijemo li što nam poručuju pivske karte i etikete? U Hrvatskoj je izbor piva vrlo skroman, ali ima pivnica i trgovina, a posljednje vrijeme i restorana sa širokom lepezom različitih stilova pa valja podsjetiti (ili naučiti) na neke osnovne pojmove - razlikovati vrste i tipove piva. U medijima se puno pisalo i piše o vinima, a piva su tek pojavom crafta dobila pozornost kakvu zaslužuju. Pivo je fina ravnoteža dvaju sastojaka - slada i hmelja. Vrsta hmelja ima koliko i vrsta grožđa, a isto toliko ima vrsta slada i raznih žitarica. Dodamo li tome veliki izbor egzotičnih začina eto nam velikog izbora različitih vrsta i stilova piva. Dijelimo ih prema boji, vrsti kvasca, masenom udjelu ekstrakta u sladovini, glavnoj sirovini za proizvodnju sladovine i volumom udjelu alkohola. O tome nas je, nizom stručnih i publicističkih članaka, učio prof.dr Vladimir Marić (1939.-2009.), koji je bio redoviti profesor Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu zagrebačk- og sveučilišta i najveći hrvatski autoritet za pivo. piše: SANJA VLADOVIĆ, certificirana kušačica čokolade IICCT Level 2 foto: JULIO FRANGEN

U svijetu se najviše pije lager, pivo donjeg vrenja koje se dobiva vrenjem pivske sladovine pomoću različitih sojeva čiste kulture kvasca.

U svijetu se najviše pije lager, piva donjeg vrenja koje se dobiva vrenjem pivske sladovine pomoću različitih sojeva čiste kulture kvasca. Vrenje započinje pri 6 do 8 °C i zato naziva hladnim vrenjem, a završava na 9 do 18 °C, a kvasac se taloži na dno posude. Riječ “lager” dolazi iz njemačkog i znači “skladištiti”.

Naziv lager se više korist u Češkoj, Austriji i Švicarskoj nego u Njemačkoj, gdje se pri naručivanju svijetlog lager traže Helles. Izvorno minhensko lager pivo bilo je tamnosmeđe, pa Nijemci tamno lager pivo naručuju kao Dunkel ili Dunkles. Samo neka iznimno tamna piva tog tipa nose predikat Schwartz, U mnogim se zemljama jako lager pivo naziva Bock, a posebno jako Doppel Bock.

Vrste lager piva se u osnovi razlikuju prema tvrdoći vode te razgrađenosti i boji slada za pripremu sladovine.

Drugi rašireni tip piva je ALE, pivo gornjeg vrenja. Za alkoholno vrenje se koristi čista kultura pivskog kvasca, vrenje započinje pri višoj temperaturi sladovine (10 °C) i završava na 25°C, pa se takvo vrenje naziva “toplo vrenje”, a kako kvasca na kraju vrenja ispliva na površinu mladog piva, proizvod se naziva pivom gornjeg vrenja. Pije se toplo (20°C), a neke vrste ovog tipa piva natočene u čašu, stvaraju minimalnu i nestabilnu pjenu, dok druge tvore gustu, visoku i stabilnu. Praznijeg su okusa u usporedbi s lagerom, pa su neke vrste po okusu sličnije vinu. Različite vrste ale-a, ovisno o kakvoći vode, slada, boje, gorčine, koncentracije alkohola i izvornosti tehnološkog procesa su: Mild, Bitter, Pale ale, Brown ale, Old ale, Barley wine, Scottish ale, Irisch ale, Belgian ale. Njemački Altbier razlikuje se od engleskog ale-a po tome što se glavno vrenje vodi pri 18 - 22°C, a odležavanje pri 0 - 8º C (Koelch). Posebnu skupinu čine crna britanska piva porter i stout (Guinness), koja imaju izuzetnu punoću, sladnu aromu, gustu i stabilnu pjenu.

Treći tip je afričko pivo, koje se proizvodi s posebnom vrstom kvasca (Schizomyces pombe) prilagođenom ekstremnim klimatskim uvjeti (30 - 40°C), a proizvodi se od prosenog, a ne ječmenog slada.

Četvrti tip su “spontano prevrela piva” pomoću “divljih”, neselekcioniranih, sojeva kvasaca, koji u sladovinu dospijevaju iz zraka ili sa zidova posuda i prostorija. Ovaj postupak se koristi za proizvodnju čuvenih Lambic piva, koja sadrže više neprevrelog ekstrakta i hlapljivih sastojaka, koji im daju poseban bouquet (vinski, voćni, ponekad fenolni).

Najpoznatije vrste su Gueuze, Faro i voćna piva, aromatizirana dodatkom voća (primjerice trešnja - Kriek). Pakirana su u male bočice začepljene šampanjskim čepom i umotane u sjajni crveni papir ili aluminijsku foliju.

This article is from: