VINO U SREDNJEM VIJEKU VINO U SREDNJEM VIJEKU

ilustracija: www.freepik.com

Usrednjem je vijeku katolička crkva dominirala proizvodnjom vina u Europi. Samostani i crkve posjedovali su ili stvorili većinu najboljih europskih vinograda, usavršavajući tehnologiju uzgoja vinove loze i proizvodnje vina.

Najistaknutiji bili su benediktinci te kasnije cisterciti.

Vino i vuna tada su bili najluksuzniji europski proizvodi. Također i izvori velika bogatstva. Veliki sajmovi u Flandriji i Šampanji privlačili su trgovce iz različitih dijelova Europe. Povijesničari su zabilježili da je 1224. godine francuski kralj organizirao međunarodno kušanje vina. Sudjelovalo je 70 natjecatelja iz Španjolske, Njemačke, Cipra i Francuske. Sudac je bio Englez, a pobijedilo je vino s Cipra. Do 17. stoljeća vino je bilo najpoželjnije piće. Voda nije svugdje bila sigurna za piće, pivo se brzo kvarilo i nije bilo oštrih pića ni pića koja sadrže kofein. U 17. stoljeću iz Arabije stiže kava, iz Kine čaj, Nizozemci izumljuju destilaciju alkohola te regije u Francuskoj proizvode jeftino bijelo vino za njihove destilerije. Unaprijeđena je i proizvodnja piva te se u velikim gradovima rješava pitanje pitke vode.

Upravo kada je ugled vina ugrožen pojavljuju se staklena boca i čep. Postalo je jasno da se vino u staklenim bocama može znatno dulje čuvati nego u keramičkim posudama ili drvenim bačvama. Boce su bile i jeftinije te se vino u njima kvalitetno razvijalo. Počinju se proizvoditi prva posebno njegovana vina: proizvodila su se od izabranog grožđa, kasno ubranoga slađeg grožđa, a proizvodnom se procesu posvećivala osobita pažnja. U Šampanji je redovnik Dom Pérignon otišao korak dalje miješajući različite vrste vina zbog čega se mješavina počela pjenušati. Rezultat znamo!

1224. godine francuski kralj organizirao je međunarodno kušanje vina. Sudjelovalo je 70 natjecatelja iz Španjolske, Njemačke, Cipra i Francuske, a pobijedilo je vino s Cipra.