Mudrost uvijek pobjeđuje razum

Volim ovu paršu. Započinje ritualom sa crvenom junicom – žrtvom koja je povezana sa duhovnom nečistoćom uzrokovanom doticajem s mrtvim tijelom. Iako je to izazovno za razumjeti, nije nelogično. Taj ritual obiluje značenjem, no to je van opsega ovog davara.

Mirjam umire pa nema vode. Židovi odmah mijenjaju svoj karakter i počinju se žaliti. Moše izvodi vodu iz stijene, ali čineći to, njegova mala, ali značajna greška, uzrokuje to da neće ući u zemlju Kanaan. Židovski narod se sada žali zbog mane. (Samo Židovi se mogu žaliti na hranu koja je imala okus onoga što si poželio, a stizala ti je svakog dana na kućni prag!) Zmije napadaju tabor, ali su zaustavljene Mošeovom pravovremenom intervencijom. Aharon umire i židovski narod nailazi na razne neprijateljske narode koje pobjeđuje. Nijednom u Tori židovski narod nije započeo borbu samoinicijativno.

Kada Aharon umire u ovotjednoj parši, Tora kaže da je 'cijeli židovski narod oplakivao njegovu smrt'. Za razliku od toga, kada Moše umire na kraju Tore, pisano je: 'židovski narod je oplakivao njegovu smrt'. To što u drugom slučaju nedostaje riječ 'cijeli', nije slučajno. Rabini nam kažu da su postojali mnogi ljudi koji Mošeovu smrt nisu oplakivali jednako kao Aharonovu.

Od svih mogućih razloga, jedan mi se čini vjerojatnim. Aharon je bio dio vodstva židovskog naroda; međutim, Moše je bio onaj koji je na kraju preuzimao odgovornost za sve važne odluke – kako one popu- posao. B-g dozvoljava Bilaamu da ide sa Balakom, ali Bilaam upozorava Balaka da će on govoriti samo ono što mu B-g dopusti govoriti. Tri puta Bilaam pokušava baciti prokletstvo na židovski narod, a B-g umjesto prokletstva tri puta stavlja proročki blagoslov u njegova usta. Njegova su proroštva jedan od najljepših dijelova cijele Tore. Priča je u cjelini zaista vrijedna čitanja. larne, tako i one koje to nisu bile.

Koliko često ljudski intelekt u potpunosti nadglasa i sruši ljudsku mudrost?

Bilaam je savršen primjer. B-g mu kaže da ne ide i ne baca prokletstvo na židovski narod. To je B-žji glas, a on je prorok pa stoga zna da mu B-g govori. Kako može i dalje inzistirati na tome da ode?

Nažalost, zbog ljudske prirode, mana vodstva je da kada stvari ne idu savršeno, ti ćeš biti kriv za sve. Kada, pak, stvari idu savršeno vrlo vjerojatno nećeš.

Bilaam, Moabac, prima razinu proroštva jednaku Mošeovoj. On je intrigantan lik – vođen pohlepom za časti, arogantan, željan novca i narcisoidan. Stvari se baš pretjerano i ne mijenjaju.

Balak, kralj Moaba, uvidi da konvencionalno oružje ne djeluje pa odlučuje unajmiti Bilaama da prokune židovski narod. Bilaam prihvaća

Može zato jer želi novac, želi čast, želi moć. A ovo je put da dobije sve to. Sigurno je racionalizirao situaciju, unatoč njegovom osjećaju koji mu je govorio da ostane. Ono što je znao bilo je istisnuto onim što je želio i, ono što je učinio, običnom promatraču izgleda ludo.

Ali to je stoga što smo mi neutralni i objektivni u vezi s Bilaamom. Mi nismo u njegovoj koži.

I možda uopće ne primjećujemo da je on prototip naših vlastitih životnih iskustava.

Šabat šalom

■

Prevela Anja Grabar

Rabbi Shlomo Riskin: