Bran ka BALEN nikAnton Erben – sli kar i kul tur ni dje lat

Branka BALEN

Anton Erben - slikar i kulturni djelatnik

Pogledamo li dana{nju likovnu situaciju Osijeka vidjeti }emo da trenutno djeluje u njemu oko petnaestak likovnjaka sa akademskom naobrazbom i ~itav niz onih koji su osjetili stvarala~ki izazov i hrabro uplovili u nemirne i nesigurne vode likovne umjetnosti. Njihovo djelovanje je manje ili vi{e uspje{no ovisno o talentu, volji i `elji koja ih tjera dalje i dublje u stvarala~ki proces. Dana{nji amateri imaju priliku da njihovo djelovanje bude zabilje`eno i tako sa~uvano za budu}nost jer postoji dru{tvo koje ih okuplja (“Likar”) i organizira izlaganje skupno ili samostalno uz publiciranje kataloga. Osim toga uz Galeriju likovnih umjetnosti postoji u Osijeku niz alternativnih prostora (uglavnom kafi}a) gdje amateri tako|er mogu izlagati i samostalno. Uz svoje izlo`be u navedenim prostorima ponekad imaju katalog ovisno o tome koliko oni sami ili vlasnik `ele investirati u promid`bu. Dnevni tisak prati uglavnom sve likovne manifestacije pa tako i ovdje ostaje zabilje`en njihov rad.

Slikara bez akademske naobrazbe bilo je i u pro{lim stolje}ima. Me|utim kako nije bio razvijen sustav izlaganja kao u na{e vrijeme doga|alo se da im se tijekom vremena potpuno izgubio trag i zaboravilo ime. Uglavnom poznamo samo ona imena koja je potvrdila povijest umjetnosti a na ona druga nailazimo slu~ajno kroz istra`iva~ki rad ako su imali sre}e da im se sa~uva koje djelo ili im je pak zabilje`eno ime u nekom dokumentu.

Premda je pro{lo stolje}e relativno blizu gledano sa povijesnog stanovi{ta susre}emo se isto tako s problemom zaborava. No s umjetnikom kojega `elimo predstaviti bilo je istra`iva~ke sre}e. Tijekom dugogodi{njeg istra`ivanja neke su se ~injenice pojavile i slo`ile, tako da se mogao djelomi~no rekonstruirati njegov `ivot i djelo.

@IVOT

ANTON ERBEN bio je po narodnosti ^eh, ro|en 1839. godine u Nehanjicu u ^e{koj. Znamo da je bio o`enjen Franjkom Matjeljka i imao dvoje djece, sina Dragutina i k}erku Franjku. Iz ^e{ke je oti{ao u Be~ gdje je do 1865. radio kao umjetni~ki dekorativni slikar. O tom razdoblju za sada nemamo nikakvih podataka. Po{to se bavio izradom dekoracija za interieure (prete`ito stropnim dekoracijama) pozvan je u Osijek zbog izrade istih u osje~kom kazali{tu. Bio je to razlog preseljena u Osijek sa `enom i sinom (k}erka se rodila u Osijeku). U Osijek su doputovali kolima 1866. godine. Sam put trajao je {est tjedana. ^ini se da je materijalno dobro stajao jer si je u Osijeku kupio ku}u (Anina 37, potom I.G. Kova~i}a 45, danas ponovno Anina). U sklopu ku}e imao je atelier i radionicu zemljanih boja koje je prodavao pod nazivom “Unikum”. Uz dekoracije, izradu boja bavio se i slikarstvom. Me|u inima

naslikao je “Prvu parnu, javnu kupaonicu u gradu”. Kupaonica se nalazila u slijepom ogranku Anine ulice nasuprot ulici Adolfa Waldingera. Zgrada kupaonice postoji jo{ i danas (kotlovnica je sru{ena). U dvori{noj zgradi tog kompleksa stanovao je Erben. Nije poznato da li je i sama kupaonica bila u njegovom vlasni{tvu.

Anton Erben se u Osijeku dobro sna{ao. Osim {to je radio, anga`irao se i na dru{tvenom planu. Bio je ~lan karitativne organizacije “Humanitas”1, dobrotvorne udruge za potpomaganje bolesnih i ~lan Vatrogasne udruge Gornji grad.2 Postoji mogu}nost da je bio ~lan jo{ nekih drugih udurga i klubova no to je za sada nepotvr|eno.

Od 1880. godine radio je na reformi kalendara te 1899. godine izdaje u vlastitoj nakladi knji`nicu s prijedlogom reforme.3

Umro je u Osijeku 30.12.1908. te sahranjen na Aninom groblju 1.01.1909.4

DJELO

Iz Erbenova opusa danas su nam poznate samo tri slike. To su: Glavni trg u Gornjem gradu iz 1868. ; Prva parna, javna kupaonica u gradu i Biskup Strossmayer za govornicom u Vatikanu iz 1875. godine.

Prva slika Glavni trg u Gornjem gradu nastala je 1868. godine a bila je namijenjena za glavni zgoditak na zabavi.5 Taj podatak saznajemo iz novina kao i to da za tu zabavu “gospodin Erben namjerava dati seriju svojih izvanrednih slika za tombolu”. O kojoj se to~no zabavi radi i gdje se odr`avala za sada ne znamo, no mo`e se pretpostaviti da je imala karitativni karakter. Osim toga iz podatka se vidi da je Erben bio produktivni slikar.

Prije drugog svjetskog rata slika se nalazila u vlasni{tvu odvjetnika dr. Weissmanna. Kada je ovaj kao @idov odveden u logor slika je dospjela u Muzej Slavonije gdje se i danas nalazi.

Muzej Slavonije posjeduje jo{ jednu Erbenovu sliku nastalu 1875. godine, ovaj put signiranu koja predstavlja biskupa Strossmayera za govornicom u Vatikanu. Na slici Strossmayer govori pred konzilom u Vatikanu o pogre{ivosti svetog oca Pape kao svakog drugog ~ovjeka. Taj govor izazvao je svojedobno veliku debatu u crkvenim krugovima. Sliku je poklonila 1939/40. Muzeju Slavonije slikareva unuka gospo|a Draga ^iki.

Ova slika, jedina signirana, poslu`ila je kao komparativni materijal pri determinaciji ostalih.

1 Osnovano 1881. godine Kamilo Firinger: Osnivanje osje~kih radni~kih bolesni~kih potpornih i prosvjetnih dru{tava ...... Prvo radni~ko dru{tvo u jugoslavenskim zemljama, Osijek, 1867. Slavonski Brod 1969.., str. 9 2 Dr. Stjepan Sr{an: Povijest osje~kih udruga i klubova, Osijek 1994. 3 A. Erben: Die neue praktische Kalender-Reform für das XX. Jahrhundert. Eintheilung der Monat - und Woche - Tage. Mit

Berücksichtigung der Feiertage und Verkürzung der Arbeitszeit für alle Schichten der Bevölkerung der ganzen civilisirten Welt.

Essek 1899., Druck Julius Pfeiffer in Essek 4 Podatak dala Erbenova unuka gospo|a Draga ^iki 5 Esseker Lokalblatt und Landbote, 2. XI. 1868.

Zadnja poznata slika pod nazivom Prva parna, javna kupaonica u gradu ostala je u vlasni{tvu obitelji.6

Kao slikar Erben je pravi amater. Iako barata osnovama tehnologije materijala i perspektivom, likovi su ra|eni vrlo nespretno i krajnje neproporcionalno. No ipak su to simpati~ne slike koje bilje`e karakteristi~ne trenutke svoga vremena. Na slici glavnog osje~kog trga vidimo npr. da je na njemu bila tr`nica {to je uobi~ajeno za ono vrijeme. Ljudi koji su na njemu odjeveni su u gradsku no{nju, ima seljaka, grani~ara, jedan franjevac - prolaze ko~ije, konjski tramvaj. Sva ta zbivanja popra}ena su i sa dvije, tri zgodice koje nam sa puno duha pri~aju o onda{njem `ivotu u Osijeku.

Anton Erben radio je i dekoracije u osje~kom kazali{tu (zbog toga je pozvan u Osijek) te prvi zastor sa {est slika. Isti je odstranjen pri prvoj adaptaciji zgrade i zamijenjen `eljeznim. Podrobnije podatke o tomu za sada nemamo.

Po{to je bio vrsni majstor u izradi dekoracija naro~ito stropnih vjerojatno je ukra{avao i domove uglednih osje~kih gra|ana. No to je za sada tako|er otvoreno pitanje kao i indicije da je radio freske i dekoracije za neke crkve u Slavoniji (Josipovac, Vi{njevac). Arhivski dokumenti `upskih ureda za sada ne daju pozitivne odgovore.

Od 1880. Erben je radio na reformi kalendara {to je rezultiralo knji`icom7 s prijedlogom reforme izdanoj u vlastitoj nakladi 1899. godine. Bilo bi u svakom slu~aju zanimljivo saznati {to ga je nagnalo da se pozabavi reformom kalendara i {to je time mislio posti}i.

Anton Erben bio je o~ito svojevremeno vrlo poznata osoba u Osijeku koja si je svojim radom i svestrano{}u izborila taj status. On je samo jedan od vjerojatno niza imena iz tog vremena koji su u Osijeku djelovali na likovnom i kulturnom planu a imao je sre}u da ga se ponovo otkrije. To naravno otvara mogu}nost da se njegov `ivot i djelo dalje prou~avaju i pro{ire novim saznanjima {to je za likovnu i kulturnu povijest Osijeka sigurno od zna~aja.

@IVOTOPIS

1839. ro|en u Nechanjicu, ^e{ka 1865. do te godine radio je kao umjetni~ki dekorativni slikar u Be~u 1866. seli sa obitelji (supruga Franjka i sin Dragutin) iz Be~a u Osijek 1868. naslikao sliku Glavni trg u Gornjem gradu 1875. naslikao sliku Biskup Strossmayer za govornicom u Vatikanu 1891. uru~ena mu je zahvala za odr`ana predavanja tijekom zime radi stru~ne izobrazbe ~lanstva Vatrogasne udruge Gornji grad

6 Danas se nalazi u Osijeku kod praunuka @eljka ^ikija 7 Isto kao pod 3

1893. uru~ena mu je diploma za 10-godi{njicu rada u Vatrogasnoj udruzi Gornji grad (bio u slu`bi vo|e {trcara) 1899. izdaje knjigu s prijedlogom reforme kalendara u vlastitoj nakladi 1908. 30. 12. u srijedu u pet sati u 69-toj godini `ivota umro je u Osijeku 1909. 1. 1. pokopan je na Aninom groblju u Osijeku.

LIKOVNI RADOVI

1. GLAVNI TRG U GORNJEM GRADU, 1868. ulje na platnu, 620 x 800 mm sign. nema vlasnik: Muzej Slavonije, Osijek 2. PRVA PARNA, JAVNA KUPAONICA U GRADU ulje na platnu, 530 x 670 mm sing. nema vlasnik: praunuka, Zagreb Slika je bila u vrlo lo{em stanu i restaurirana je od strane Galerije likovnih umjetnosti, Osijek. 3. BISKUP STROSSMAYER ZA GOVORNICOM U VATIKANU ulje na platnu, 1260 x 865 mm sign. d.d. Erben 875. vlasnik: Muzej Slavonije, Osijek

LITERATURA

Esseker Lokalblatt und Landbote, 2. IX. 1868. A. Erben: Die neue praktische Kalender-Reform für das XX. Jahrhundert. Eintheilun der Monat - und Wochen - Tage. Mit Berücksichtigung der Feiertage und Verkürzung der Arbeitszeit für alle Schichten der ganzen civilisirten Welt. Essek 1899., Druck Julius Pfeiffer in Essek T. Beljan: Reforma kalendara. Prijedlog jednog Osje~anina za reformu kalendara. Hrvatski list 12(1931.) 30. VII, str. 21.22. B. Balen: Vedute Slavonije XIX-og stolje}a, Galerija likovnih umjetnosti ( katalog izlo`be ), Osijek 1974/75. B. Balen:Osijek inspiracija likovnih umjetnika, Galerija likovnih umjetnosti ( katalog izlo`be ), Osijek 1980./ 81. Dr. S. Sr{an: Povijest osje~kih udruga i klubova, Osijek 1994.

RODOSLOVLJE

E R B E N ANTON FRANJKA MATJELJKA 1839-1909.

___________________________________________________________ DRAGUTIN MARIJA FISCHER FRANJKA VILIM KRLJKU[ _______________________ ZLATA SLAVA DRAGA DESIDER ^IKI

________________________ ERIKA @ELJKO

ANTON ERBEN-MALER UND KULTURARBEITER

Jede Stadt ermöglicht durch ihre Geschichte der Malkunst, die Einsicht bzw. den Überblick der Ereignisse auf diesem Plan durch das Leben und Werk der Künstler, die in ihr lebten und wirkten. Durch die Geschichte blieben einige Namen anerkannt und unumgehbar, aber in allen Zeitspannen bestehen Künstler, die Akademie entweder absolvierten oder nicht, und deren Namen und Werke in der Zeit danach verblassten.

Dies war auch der Fall mit Anton Erben (Nehanjice, Tschechei 1839- Osijek, 1909) ungebildetem Maler, der aus Wien nach Osijek als Kunst-dekorativ Maler, wie er sich nannte, eingeladen wurde. Seine Kunst sollte er durch das Beschmücken des osijeker Theaters, das in der zweiten Hälfte des 19.Jahrhunderts gebaut wurde, zeigen. Er zeigte sich als ausgezeichneter Meister, so blieb er nicht nur bei einem Auftrag. Deswegen beschloss er definitiv, in Osijek zu bleiben.

Von seinen Kunstwerken sind bis heutzutage nur drei Werke erhalten geblieben, von denen zwei im osijeker Museum Slawoniens aufgehoben sind und das dritte befindet sich im Privateigentum. Außerdem war er in einigen Vereinigungen aktiv, er beschäftigte sich auch mit dem Vorschlag der Kalenderreform, die er im eigenen Verlag 1899 ausgab.

Anton Erben war in jedem Fall eine interessante Person, die mit ihrem Wirken eine Zeitspanne des osijeker Kultur- und Kunstlebens kennzeichnete, aber mit der Zeit unberechtigt in Vergessenheit geriet. Durch Zufall kam man zu Daten über ihn und sein Wirken, wodurch er aus der Vergessenheit herausgezogen wurde und in die Geschichte der Malkunst der Stadt Osijek eingeordnet wurde, wohin er auch gehört.