Zlat ko VIRC Sud bi na knji`nice nu{tar skih gro fo va Khu en-Be lasi

Zlat ko VIRC

Sud bi na knji`nice nu{tar skih gro fo va Khu en-Be la si1

Veleposjed Nu{tar nastao je poslije oslobo|enja Slavonije od Turaka krajem 18. stolje}a najvjerojatnije na srednjovjekovnim tradicijama. Imao je strate{ku va`nosti jer se naselje Nu{tar nalazi na putu koji spaja Posavinu s cestom koja vodi na sjever i u sredi{te Habsbur{ke Monarhije. U po~etku je veleposjed bio vlasni{tvo Dvorske komore, ali ga je car Leopold 1703. prodao udovici pukovnika Ivana Makara. Vrijednost posjeda bila je procijenjena na 22.000 forinti, ali ga je udovica kupila u pola cijene za 11.000 forinti. Tijekom vremena izmjenjivali su se vlasnici veleposjeda sve dok ga nije 1751. kupio barun Mihajlo von Sándor de Szlavnicza. Jedna od njegovih nasljednica - grofica Josepha von Sándor de Szlavnicza udaje se za Antona Khuena Belasija 1782. i donosi mu jednu tre}inu posjeda. Khuen je bio tada visoki vojni ~asnik (Stammhalter) u Vojnoj granici. Od tada pa sve do 1945. veleposjed Nu{tar bio je stalno u njihovu vlasni{tvu.

Khueni su podrijetlom iz Tirola, to~nije iz Belasa, s posjedima jo{ u Lichtenbergu i Gondeggu. Iz braka Antona Khuena Belasija i grofice Josephe von Sandor de Szlavnicza rodio se Anton II. grof Khuen-Belasi koji je otkupio 1811. godine od nasljednica sestara ro|enih de Szlavnicza ostale dvije tre}ine posjeda. On je veleposjed Nu{tar u~inio njihovim stalnim sjedi{tem sve do 1944. godine, kada su iz Nu{tra emigrirali. Danas obitelj `ivi u Austriji. Prilikom povla~enja grof Henrich-Hinko nije mogao iz dvorca iznijeti sve pokretnine, nego je utovario samo svoje najvrjednije stvari u teretni vagon koji je, na`alost, bio u `eljezni~koj kompoziciji koju je napala savezni~ka avijacija i tom je prigodom sve uni{teno. No, u dvorcu je ostao preostali namje{taj sa slikama, knjigama i ostalim inventarom.

Ovdje ne bismo ulazili u opis nastanka dvorca, kako je nastao, koliko je imao razvojnih graditeljskih faza, ve} bismo jedino naglasili da je dvorac jedinstven po namjeni jer je ujedno sjedi{te, mjesto stanovanja ali i gospodarska proizvodna cjelina.

Grofovska obitelj imala je bogatu knji`nicu koja se nalazila u tzv. starom dvorcu koji je dozidao barun Mihajlo von Sándor de Szlavnicza i koji je spoj onoga dijela dvorca {to je smje{ten tik ceste Vinkovci - Vukovar, s kasnijom dogradnjom isto~noga

1 O veleposjedu Nuštar do sada je najviše pisano u zborniku Nuštar što ga je izdalo Hrvatsko-američko društvo u Zagrebu 1996. godine. Bez obzira što su autori nastojali dati cjelovitu sliku svih vrijednost veleposjeda ostao je, na`alost, potpuno neobrađen pokretni dio inventara. U tom Zborniku nema ni spomena o grofovskoj knji`nici što me zaintrigiralo te sam pokušao utvrditi njezinu sudbinu.

trakta. Knji`nica je bila na katu u dvije prostorije s prozorima okrenutim k njihovoj kapeli Uznesenja sv. Kri`a.2

Nakon odlaska grofovske obitelji u jedan dio dvorca smjestio se {tab 34. korpusa njema~ke vojske. Time je zaprije~eno otu|ivanje pokretnina. Khuenovi su prije odlaska svojoj vjernoj slu`in~adi podijelili ne{to manjih vrijednih predmeta koji se jo{ ~uvaju po selu kao uspomene. Neposredno poslije 13. travnja 1945. u dvorac su u{le jedinice Jugoslavenske narodne armije JNA, koje su ondje privremeno smjestile svoju bolnicu i tada se dogodilo masovno uni{tavanje, odnosno spaljivanje knjiga. Gojko Nikoli{, kao komandant vojnoga saniteta JNA, do{ao je u Nu{tar pregledati funkcioniranje vojne bolnice za lake ranjenike. Kad su vojne jedinice krenule dalje na zapad, Nikoli{ je tako|er oti{ao i po zavr{etku ratnih operacija, vra}aju}i se u Beograd, navratio je Nu{tar, u vojnu bolnicu. Ondje je na svoj u`as vidio kako kuhar u dvori{tu dvorca lo`i vatru knjigama iz grofovske biblioteke. Smjesta je izdao zabranu. Nikoli{ spominje da je naredio da se knjige predaju neimenovanom profesoru u Vinkovce koji je tada bio zadu`en za kulturu u Gradskom narodnom odboru. On napominje da su to bile osobito vrijedne knjige, kompleti francuskih i njema~kih autora. Nikoli{ navodi da je odmah po zabrani spaljivanja bio u prostoriji knji`nice koju ovako opisuje: police dose`u do same tavanice; sve kompletna, standardno povezana izdanja, sve pod konac, sve ko`a i pozlata, sve prva izdanja. 3 Nikoli{ je potom produ`io u Beograd, a vojna bolnica je jo{ jedno vrijeme bila u dvorcu. Kad je prestankom ratnih operacija ukinuta, u dvorac se uselio Invalidski dom. Prema rijetkim sa~uvanim knjigama, koje se jo{ nalaze u knji`nici Arhivskoga centra Vinkovci Dr`avnoga arhiva Osijek, u knji`nici su se nalazile i druge knjige koje nisu bile tako luksuzno opremljene.

Obzirom da su Khueni bili u pravilu visokoobrazovani i da su igrali istaknutu ulogu u gospodarskom `ivotu Slavonije, Hrvatske i jedno vrijeme Ugarske, mo`e se samo naga|ati o veli~ini i vrijednosti njihove knji`nice.

Sljede}i trag o knji`nici nalazimo u izvje{taju Invalidskoga doma koji je djelovao u sklopu Komande osje~koga vojnoga podru~ja. Invalidski dom krajem 1946., to~nije 28. prosinca, dostavlja Prosvjetnom odjelu Kotarskoga narodnoga odbora Vinkovci dopis kojemu prila`e popis slika i knjiga na|enih u invalidskom domu prija{njem dvorcu obitelji Khuen-Belasi. Ujedno Invalidski dom obavje{tava da nije prona|en arhiv ove obitelji, iako su pretra`ili sve zgrade uklju~uju}i i zgrade Zemaljskoga poljoprivrednoga dobra. Bezuspje{na potraga za arhivom je logi~na jer su Khuenovi arhiv pri odlasku ponijeli sobom. Dalje slijedi, u istom dopisu, veoma zna~ajna vijest o sudbini slika. Upravi ovog doma nije poznato koje su slike uni{tene a niti od kojih su slikara bile, ranije je izvje{teno da su na hodnicima bile slike pojedinih ~lanova grofovske obitelji, koje su vjerovatno uni{tili ranjeni borci od bolnice koja je prije bila nego {to je naslijedio dom Invalida. Poku{ali smo na}i te dopise na koje se poziva Invalidski dom kako je ve} prije izvijestio o sudbini slika i knjiga, ali na`alost, oni nisu sa~uvani.4 Dalje se u

2 Knji`nica se nalazila u dvije susjedne prostorije s pribli`no 50 m2 površine svaka. Jedna prostorija ima sačuvana dva plakara za knjige (vel. 225 x 200 cm). 3 Gojko NIKOLIŠ, Korijen, stablo, pavetina, memoari, Zagreb, 1980., 656. 4 Arhivski centar Vinkovci, fond Koraskog narodnog odbora, spis br. 17.200/46. i 19.961/46.

dopisu napominje: Slike i knjige navedene u popisu sme{tene su u jednu prostoriju ovog doma koja je zaklju~ana. Popis slika i knjiga, koji je dostavio Invalidski dom, Prosvjetni odsjek Kotarskoga narodnoga odbora proslijedio je Prosvjetnom odjelu Okru`noga narodnoga odbora u Sl. Brodu. U fondu Kotarskoga narodnoga odbora Vinkovci, na`alost, nije se sa~uvao.5 Poku{ali smo ga na}i u fondu Okru`noga narodnoga odbora Sl. Brod koji se ~uva u Dr`avnom arhivu u Sl. Brodu, ali je on tako|er, na`alost, nestao.6

U Arhivskom centru Vinkovci ~uva se nekoliko knjiga koje su posljednji ostaci bogate grofovske knji`nice. Ove su se knjige na{le prigodom sre|ivanja bibliote~nog fonda koji je Gradski muzej Vinkovci 1988. pohranio u budu}em prostoru Arhivskog centra. To upu}uje na zaklju~ak da su posljednji ostaci ove knji`nice ipak do{li u Vinkovce. Koliko je od tih spa{enih knjiga, ~ije je spaljivanje sprije~io Gojko Nikoli{, do{lo kasnije u Vinkovce, nemogu}e je utvrditi.7 No, ~injenica da sa~uvani primjerci nisu od onih bogatije opremljenih, o~ito je da je u Vinkovcima neslavno, ne~ijim nemarom, netragom nestao najvrjedniji fond nu{tarske grofovske knji`nice. U svim tim potragama za nestalom knji`nicom pojavio se podatak da je u Beograd pedesetih godina otpremljeno nekoliko kamiona {to namje{taja, {to slika, i mogu}no je da je tada odvezen i izvjestan broj knjiga.

Po svemu sude}i ne}e se mo}i utvrditi sadr`aj knji`nice, njezina vrijednost kao i brojnost primjeraka. Jo{ postoji izvjesna mogu}nost da se u Arhivskom centru prona|e dokument koji }e mo`da o tome dati ne{to vi{e podataka nego {to sada znamo.

NIJEMCI NA PODRU^JU ISTO^NE SLAVONIJE I SRIJEMA

Mjesto Ukupno stanovnika O toga Nijemaca Zemun ................ 18.528 ............ 6.631 Andrija{evci .............. 2.069 .............360 Antin...................648..............10 Berak ..................843.............483 Bobota ................. 2.507..............31 Bogdanovci ...............805..............38 Borovo (selo) ............. 1.793..............35 Br{adin ................ 1.201..............16 Ceri} ...................962.............510

5 Arhivski centar Vinkovci Dr`avnog arhiva u Osijeku, Fond Kotarskog narodnog odbora Vinkovci, br 20.154/46 od 2. siječnja 1947. 6 U neuspjeloj potrazi za spisom br. 43.818 pomogla mi je kolegica Zdenke Lakić. Ona je utvrdila da nema nikakvih spisa koji se odnose na dvorac ili na pokretnine i nekretnine. Kolegici Lakić zahvaljujem na pomoći. 7 U raspravi, nakon odr`anoga referata, prof. dr. Mira Kolar informirala nas je kako je prof. dr. Stojan Dimitrijević, kao student, vidio kako su seljaci kolima provozili grofovske knjige kroz Vinkovce, ali kamo, to se nije znalo. Moguće je da su te dovezene knjige bile pohranjene u Vinkovcima i da su zadnji primjerci knjiga one sačuvane u Arhivskom centru. Prof. dr. Miri Kolar najljepše se zahvaljujem na informaciji.

\akovci .................921..............24 Donje Novo Selo ............597..............7 Gabo{ ..................745..............68 Ivankovo................ 2.641 .............486 Jarmina................ 1.236 ............ 1.222 Komletinci ............... 1.850 .............43 Korogy................. 1.003 ..............7 Lovas ................. 1.689 .............824 Marinci .................848..............26 Marku{ica ............... 1.786 .............228 Miklu{evci ................876 ............. --- Mirkovci ................ 1.219..............10 Negoslavci ............... 1.367..............12 Nijemci ................ 4.629 .............486 Novi Jankovci ............. 1.023 .............146 Nu{tar ................. 1.289..............97 Orolik ................. 1.085 .............312 Otok .................. 3.184 .............116 Privlaka ................ 1.800..............67 Retkovci ................ 1.974 .............141 Slakovci .................910..............43 Opatovac ................987.............200 Ostrovo .................731..............46

Das Schic ksal der Bi bliot hek der Nu{ta rer Gra fen Khu en-Be la si

Die Grafen Khuen-Belasi stammen aus Tirol (Belasi). Zu ihrem Schloss auf ihrem Besitz in Nu{tar, in der Nähe von Vinkovci, gehörte eine Bibliothek, die leider nach dem Zweiten Weltkrieg verschwunden ist. Es gibt Dokumente, die belegen, dass sich in dieser Bibliothek die Erstauflagen der geschätztesten deutschen und französischen Schriftsteller (Schelling, Montesquie) in Lederband mit Titeln in Golddruck befanden. Außer den erwähnten Büchern gab es auch bescheidenere Ausgaben, die aber keineswegs weniger wertvoll waren.