Ivan BALTA Po vi jest Ni je ma ca i Au stri ja na ca u Ko ta ru Ora ho vi ca s po seb nim osvrtom na sela Ban kov ci i ^a~inci (u 19. i po~et kom 20. stol je}a

Ivan BAL TA

Povijest Nije ma ca i Austri ja na ca u Kotaru Ora ho vi ca s posebnim osvrtom na sela Ban kov ci i ^a~inci (u 19. i po~et kom 20. stol je}a)

Povijest Nijemaca i Austrijanaca u kotaru Orahovica tijekom XIX. stolje}a do Drugog svjetskog rata, svodi se na doseljenje, `ivot i razvoj Nijemaca u nekoliko sela kotara Orahovica. Gotovo u svim orahovi~kim selima `ivjeli su u manjem ili ve}em broju Nijemci i Austrijanci, ali najbrojniji bijahu u selima Bankovci i ^a~inci.

Povijest masovnijeg dolaska Nijemaca i Austrijanaca u Slavoniju se`e jo{ u XVIII. stolje}u i vezana je za posttursko razdoblje nenaseljene slavonske zemlje. Tako prve vijesti o seoskim naseljima su iz 1770. godine a oko 1784. godine car Josip II. je po~eo s naseljavanjem Nijemaca i u gradovima, posebno u Po`egu.

Ugarska dvorska komora je 23.travnja 1784. godine ustanovila i uvjete privatnog i dr`avnog naseljavanja Nijemaca u kojima su se i lokalni vlastelini morali obvezati da }e svakom naseljeniku dati besplatno 5 3/4 jutra (200 hvati) oranice i slobodnu {umsku sje~u, te {est mjeseci slobodnog to~enja i kupovanja. Dok se naseljenici moraju obvezati pla}ati godi{nje 4 forinta, bez rabote i drugih kakvih podavanja. Tako su u po`e{koj kotlini u to vrijeme, 1786. godine, nastale njema~ke seoske kolonije Kutjevo sa 72 kolonista i ne{to zatim Kula ili Josefsfeld. 1

Prvi naseljenici oko 1790. godine, naseljavali su se u Slavoniju iz Scwabena, Elsasa, Lothringena, W rtenberga, Badena, Nasaua i Schweiza iz okoline Basela. Ipak najve}i dio Nijemaca doselio se u Banat a ne{to manji dio u Ba~ku i Srijem.

S podru~ja Rajne iz okolice K lna, dobar je dio u \akov{tinu Nijemce naselio |akova~ki biskup Mandi} (1809.-1811.), tako da se u \akovu i jedna od glavnih ulica nazvala “Deutsche Gasse”. Zakoni i odnosi vlastelina prema doseljenim Nijemcima su se stalno mijenjali, a od 1836. godine doseljenici su vlastelinu za dobiveno zemlji{te morali davati 1/9 kao rabotu i prema veli~ini posjeda po jednoj sesiji 3 forinte. Povoljni uvjeti useljavanja uvjetovala je veliki val njema~kih doseljenika u razdoblju od 1828. do 1845. godine. U tom razdoblju nastaju njema~ka mjesta Njema~ka Breznica i Njema~ka Retfala.

Br`em razvoju njema~kih kolonija u Slavoniju je smetao nesiguran polo`aj protestanata, {to je otklonjeno tek “protestantskim patentom” od rujna 1859. godine a ticala se slobode vjeroispovijesti i osnivanja vjerskih op}ina. Od tada je po~eo masovnije doseljavanja Nijemaca, naro~ito iz Ugarske i osnivanje novih naselja.

1 Josip LAKATOŠ, Narodna statistika, II.izdanje, Zagreb, 1914., 24.

Tako su oko 1866. godine nastala njema~ka naseobina Seli{te (dana{nji Velimirovac) kod Na{ica, zatim Krndija kod Na{ica, ali i mnoga mjesta, seli{ta, zaseoci i pustare. Po {ematizmima prve zapise o broju Nijemaca u Slavoniji zapisao je A.Fenyes 1840. godine, te je po njemu od sveukupnog pu~anstva (1.605.730) tada{nje Hrvatske sa Slavonijom Nijemaca bilo 13.226 ili 0,82 %. U Viroviti~koj `upaniju po Fenyesu je `ivjelo Nijemaca 3.500 ili 2,40 %. No, ve} 1857. godine, po prvim slu`benim popisima u Viroviti~koj je `upaniji Nijemaca bilo 12.639 ili 7,9 % a u samom gradu Osijeku 3.772 Nijemaca (ukupno je tada grad Osijek imao 13.200 stanovnika).

Po statisti~kim podacima broj se Nijemaca u Hrvatskoj sa Slavonijom od 1857. do 1880. godine udvostru~io a od 1860. do 1910. godine se u~etverostru~io. 2

Iz popisa 1910. godine u ve}im mjestima Orahovi~kog kraja, bilo je Nijemaca (863) po mjestima:

Orahovica 150, ^a~inci 310, Petrovo Polje 51, Crnac 33, Dolci 60, Bankovci 86, Gazije 40, Slatinski Drenovac 23, Bok{i} Lug 49, Feri~anci 65, a u okolnim mjestima u kotaru Na{ice (Na{ice 121, Velimirovac 764, Na{i~ko novo selo 29, Breznica 339, \ur|enovac 166, Pribi{evci 22, Budimci 52, Ledenik 185, Podgora~ 48, Harkanovci 30, Ko{ka 96), kotaru Slatina (Slatina 373, Nova Bukovica 154, Donje Bazje 60,

2 isto, 27.

Broj Nijemaca u Virovitičkoj županiji i gradu Osijeku po statističkim podacima za godine: Godine 1880. % Godine 1890. % Godine 1900. % Godine 1910. %

Virovitička županija 17.532 10,62 26.958 13,71 31.141 14,30 29.497 12,20

Grad Osijek 8.970 49,28 10.657 53,88 12.436 49,90 11.269 35,90

Slatinski Frenovac 23, Adolfovo 93, Mikleu{ 24, Bokane 172, ^eralije 48, Miroslavica 123, Vo}in 170, Macute 36, Novo Zve~evo 213, Radoslavci 154, Donje Kusonje 28, Donji Meljani 28, Lukavac 50, Ivanbrijeg 161, Kapinci 22, Va{ka 127, Baki} 54, Grabi} 195, Novaki 242), te kotaru Donji Miholjac (Donji Miholjac 220, ^a|avica 19, Podr. Moslavina 66, Rakitovica 40, Kuni{inci 130, Marjanci 147, Ku}anci 115, Radikovci 83, [ljivo{evci 77, Golinci 144).

Najve}i broj Nijemaca Slavonije su protestanti augsbur{ke i helvetske konfesije (nazivanim evangelistima, luteranima i kalvinima) a manji broj ih je bio katoli~ke vjeroispovijesti, te u mnogim mjestima su po dvije i ~ak tri {kole i crkve. Do Prvog svjetskog rata Nijemci su organizirani u svoje saveze “Bund der Deutschen in Kroaten und Slavonien”, naro~ito u Srijemu, gdje u Rumi izlazi od 1899. godine i list “Deutshes Volksblatt” njema~ki list za Hrvatsku i Slavoniju (Organ fur Politik und Volkswirtschaft der Deutschen in Kroatien-Slavonien). U Slavoniji su popularniji u to vrijeme njema~ki listovi koji su izlazili u Osijeku “Drau” i “Slavonische Presse”, zatim iz Vinkovaca “Vinkovce und Umgebung”, zatim iz Zemuna “Semliner Volksblatt” i dvojezi~ne novine za evangelike u Slavoniji i Hrvatskoj, zagreba~ki “Evangelische Gemeindebote”.

Dolazak Nijemaca u kotar i oko kotara Orahovica vezan je dakle oko 1840. godine, kada Nijemci masovnije dolaze iz tada{njih triju ugarskih podru~ja `upanija; Ba~ke `upanije iz okolice Sivca, Baranjske `upanije iz okolice Pe~uha i Fejerske `upanije iz okolice Mora.

Po prou~avanju {ematizama iz 1840. godine Fenyes je zabilje`io da je i Ma|ara u Viroviti~koj `upaniji bio 2.451 ili 1,68 %, {to je zavidan broj. Ve} 1863. godine popeo se broj Ma|ara u Viroviti~koj `upaniji na 6.246 ili 3,70 %. 3

3 isto, 41.

Broj Mađara u Virovitičkoj županiji i gradu Osijeku po statističkim podacima za godine: Godine 1880. % Godine 1890. % Godine 1900. % Godine 1910. %

Virovitička županija 16.232 9,84 25.240 12,48 31.001 14,20 33.927 14,10

Graf Osijek 1.152 6,33 1.378 6,97 2.297 9,20 3.729 11,90

Poznatom politikom, tzv. Julijanskom, krajem XIX. stolje}a broj Ma|ara je stalno rastao, a posebno je porastao osd 1900. do 1910. godine u Hrvatskoj za 16,70 %. Istovremeno je porast Hrvata u Hrvatskoj bio 9,90 %, Srba 5,40 %. 4

Oko 1910. godine u orahovi~kom kraju Viroviti~ke `upanije, bilo je zabilje`en statisti~ki broj Ma|ara (1.498) po mjestima: Orahovica 310, ^a~inci 120, Bare 29, Bankovci 164, Zdenci 153, Kutovi 7, Donja Pi{tana 6, Donje Predrijevo 60, Rastovac 107, Petrovo Polje 162, Osilovac 30, Dolci 29, Nova Jo{ava 48, Crnac 86, Brestanovci 87, Pustara Krivaja 111, Kra{kovi} 119, Pu{ina 87, Humljani 354, Gazije 67, Feri~anci 319, te oko Orahovi~kog kraja; Vo}in 159, Mikleu{ 133, Su{ine 66, Kloko~evci 15, Pribi{evci 12, \ur|enovac 214, Lipine 131, Lila 63, Na{i~ko novoselo 83, Bok{i} 59, Bok{i} Lug 31, Stipanovci 41, Kr{inci 36, Podgora~ 20, Razboji{te 140, Kele{inka 130, Na{ice 146, Slatina 869, Donji Miholjac 357...

Seobe Nijemaca u orahovi~ki kotar od 1841. godine pa nadalje, povezan je s ja~anjem njema~kih porodica Merkela, Mayera i Schullera, koje su se razvile stagniranjem plemenitih Mihalovi}a.

Od plemenitih Mihalovi}a Merkeli su oko 1880. godine kupili zemlje i pustare Osilovac i Ribnjak, Gizelovac, podrum u Feri~ancima, zemlju u ^a~incima.

Mayeri su kupili neke ku}e u Feri~ancima, zemlju Beljevinu (biv{i Gaj) i dio Bankovaca sa zemljom.

Schullerovi su kupili Magadinovac a jedno vrijeme su stanovali zajedno u biv{em dvorcu Mihalovi}a u Feri~ancima, dok Merkeli nisu isplatili Schullerove.

Kao Nijemci po vjeroispovijesti su Merkeli bili augsbur{ke protestantske konfesije, Schullerovi su bili @idovi a Mayerovi su bili rimokatolici. Mayer je do I. svjetskog rata umro ne ostaviv{i potomstvo, osim udovice koja }e postepeno rasprodati imanje.

Pored Nijemaca zabilje`en je i manji broj Austrijanaca, kao porodice Fink, porijeklom iz Innsbrucka, koji }e u Bankovce kao proizvo|a~i i prera|iva~i mlijeka do}i u Bankovce oko 1905. godine.

Zabilje`eni su i brojni @idovi koji }e `ivjeti u selima orahovi~kog kotara poha|aju}i orahovi~ku sinagogu, kao Weis, ma|arski @idov, “birta{” i trgovac u Bankovcima, koji }e kratko boraviti u selu, sve do 1920. godine, do uspostave Kraljevine SHS.

Bilo je prisutno Nijemaca u manjem broju i prije ovih masovnijih seoba.

Za razliku od dolazaka Nijemaca iz Ba~ke u sela ^a~inci, (Seli{te) Velimirovac i (Njema~ku) Breznicu, Nijemci iz Fejera naseljavaju se u Bankovce od 1841. godine.

Veliki val doseljenja Nijemaca slijedit }e tako|er oko 1840. godine iz `upanije Baranja, koji }e dolaziti zajedno s Ma|arima. Stoga su svi Nijemci sve do kraja Drugog svjetskog rata znali i njema~ki ali i ma|arski, obi~no se koriste}i njema~kim u ku}i, u komunikaciji s drugim ljudima ma|arskim, a u {kolama hrvatskim jezikom.

4 Ferenc BERNICS, A Julián akció, Pécs, 1994.

Sporadi~no su se Nijemci u Bankovce, ~esto `enidbenim vezama naseljavali iz \ur|enovca, gdje su od osnivanja DIK-a \ur|enovac 1883. godine bili zaposleni kao “majstori”. Tako u Bankovce izme|u ostalih se iz \ur|enovca do|o{e i zasnova{e s bankova~kim djevojkama porodice Wolf i Bogensch tz oko 1883., Schmidt oko 1915. godine...

Bankova~ke njema~ke porodice Steiner, Pigler, Frei, Spiz, Stier i Rister seobom 1841. godine do|o{e iz Fejerske `upanije mjesta Moor (ma|arski Mór). Moor na njema~kom jeziku zna~i mo~varno tlo, a prema podacima su Nijemci u mjesto Moor pristigli nekoliko stolje}a prije iz njema~ke pokrajine W rtenberg oko grada T bingena.5

Legenda o doseljenju Nijemaca u mjesto Moor povezana je sa zamolbom kralja Bele svojoj sestri koja je `ivjela u Njema~koj udav{i se u T bingenu, za majstorima, vidjev{i da je zemlja poslije tatarskih najezdi pusta. Sestra je kralju u blizini njegovog dvora u Szekesfehervaru, poslala Nijemce doseljenike vi~ne zanatima a koji se naseli{e u mo~varno mjesto Moor. Do sada je neobja{njivo {to je pokoljenja istih Nijemaca pokrenulo na daljnju seobu kojih tristo kilometara prema jugu dana{njem mjestu Bankovce u XIX. stolje}u.

Druge porodice Nijemaca Bankovaca dolaze iz okolice Pe~uha, iz `upanije Baranja, kao: Inhof, Hager, Mosbach, Resser, Wolf, P tz, Strasser, Reiter, Rosmer...

Nijemci Bankovaca su rimokatoli~ke vjere s izuzetkom porodice Pfaff i Schmidt, koji su kao protestanti do{li u Bankovce tek oko 1905. godine. Obje porodice u odlazili u ~a~ina~ku protestantsku crkvu. Porodica Pfaff je u Bankovce pristigla iz Rastovca gdje su bili vlasnici jedne pustare a porodica Schmidt je kao i porodica Wolf do{la iz \ur|enovca.

Nijemci Bankovaca }e 1945. godine do`ivjeti veliki egzodus, kada }e selo imati 80 ku}a (40 njema~kih, 20 ma|arskih a 20 ostalih) i 42 stradalih u logorima i boji{tima.

Nijemci u ^a~ince dolaze masovnije iz Ba~ke oko 1910. godine kupuju}i zemlju od vlasnika Merkela (zemlja koja se kupovala je bila izme|u dana{nje {kole i `eljezni~ke postaje). Na kupljenoj zemlji doseljeni Nijemci su izgradili ku}e i protestantsku crkvu, jer su bili prete`ito protestantske vjere. Staro selo ^a~inci se do tada prostiralo samo oko rijeke Pi{tanac. ^esta su prezimena, kao [telc... a `enidbama i udajama ~esto se povezuju s Nijemcima iz obli`njeg Mikleu{a. Posebno su veze izme|u Nijemaca izrazite u orahovi~kom kotaru izgradnjom `eljezni~ke pruge normalnog kolosijeka i tzv. slavonske podravske `eljeznice.

Nijemci iz Ba~ke se sele u Slavoniju iz razloga {to je u Ba~koj skupa zemlja, brojni su Nijemci a u Slavoniji ima dosta napu{tene i jeftine zemlje.

Nijemci u Orahovici su brojni, kao Schmidler, Steiner, Schaffer..., a od 1938. godine u mjestu djeluje i Kulturbund.

5 Matija PIGLER, Povijest Bankovaca (u rukopisu), Bankovci, 2000.

Nijemci u selu Zdenci prete`ito su porijeklom iz Bankovaca, koji su se kao Hageri `enidbom preseljavali, ili su se kupovinom imanja, kao porodica Stiks i Rister preselili u Zdence. Bilo je u Zdencima u manjem broju Nijemaca i u XIX. stolje}u, ali i Ma|ara, kao porodica B rs (`enidbom iz Duzluka promjeniti }e ime u Bo{kovi}), koja je poslije I. svjetskog rata kupila poznatu zdena~ku “birtiju” od ma|arskog @idova Sege.

Nijemci u Feri~ancima su prisutni i prije 1840. godine, kada ih vlastelini Mihalovi}i dovode iz Ma|arske i naseljavaju kao zanatlije i vinogradare. Poznatije su porodice Nijemaca u Feri~ancima: D r, Reiter, Sch sl, Gotschal, Feter, Holbauer...

U Barama je bilo malo Nijemaca a poznatije su dvije porodice: Schwartz i Weber, za koje se to~no ne zna njihovo porijeklo.

U Kutovima su `ivjeli Nijemci Eichler, Pigler... a koji su pristizali uglavnom iz drugih sela.

U Dolcima su poznatije porijeklom njema~ke porodice a neke po iskazivanju kao ^esi: Hoffmann, Bach, Kemper...

U Donjem Predrijevu su `ivjele dvije do tri njema~ke porodice, od kojih su poznatiji Renger, a u Crncu tako|er nekoliko porodica, od kojih su poznatiji Mayer.

U Rastovcu, u samom svom nastanku kao pustare, posebno Staro Petrovo Polje, `ivjeli su Nijemci kao radnici, kao Meisinger..., ali i na drugim pustarama orahovi~kog kotara, kao Vere{majur, Zdena~ka pustara, Gutmanovci, Krivaja, Bre{tanovci, Drijekovo ...

U blizini Orahovice, u Staroj Jo{avi `ivjelo je nekoliko njema~kih porodica, kao Weg...

Nijemci jedne i druge vjeroispovijesti su se ~esto `enidbama vezivali, a u pravilu bi mu{ka djeca postajali protestanti a `enska djeca rimokatolici, u zavisnosti {to im je otac. Centri rimokatolika u orahovi~kom kotaru bijahu `upne crkve a protestanata protestantski hramovi (helve~ana) u ^a~incima, a augsburga i helve~ana u Velimirovcu.

Tradicija je bila `enidba njema~kih porodica jednog sela s njema~kim porodicama iz drugog sela.

Bilo je poku{aja da se Nijemci upoznaju i zdru`e u orahovi~kom kotaru, kako na primjer na proslavi 1.maja (maialus) 1938. godine, kada su bankova~ki Nijemci u goste pozvali Nijemce iz Velimirovca i ^a~inaca.

Die Ge schic hte der De ut schen und Öster re i cher im Be zirk Ora ho vi ca mit be son de rem Rückblick auf die Dör fer Ban kov ci und Ča č in ci (im 19. und Amfang des 20. Jah rhun derts)

Die Geschichte der Deutschen und Österreicher im Bezirk Orahovica während des XIX. Jahrhunderts bezieht sich auf die Ansiedlung, das Leben und die Entwicklung der Deutschen in einigen Dörfern dieses Bezirkes. Fast in allen Dörfern um Orahovica lebten in kleinerer oder größeren Zahl Deutsche und Österreicher, aber am zahlreichsten waren sie in den Dörfern Bankovci und ^a~inci. Die Ankunft der Deutschen in die Umgebung von Orahovica ist mit der ersten Hälfte des XIX. Jahrhunderts verbunden, als sie massenhaft aus drei damaligen ungarischen Komitaten ansiedeln; dem Batscher Komitat aus der Umgebung von Sivac, dem Baranyischen Komitat aus der Umgebung von Pecs und dem Feyer Komitat aus der Umgebung von Mor. Die Deutschen, insbesondere Handwerker, waren herzlich willkommen, da sie der damaligen, unentwickelten slawonischen Wirtschaft sehr nötig waren. Die Völkerwanderung der Deutschen in den Orahovica Bezirk von dem Jahr 1841 aufwärts ist mit der Stärkung der Familien Merkel, Mayer und Schuller verbunden, die sich in diesem Gebiet durch das Stagnieren der adeligen Mihalovich, stärkten. Die Deutschen in Bankovci und Feri~anci sind noch vor 1840 anwesend, als sie von den Adeligen Mihalovichi aus Ungarn hergeführt werden und als Handwerker und Weinbauer angesiedelt werden, wobei die Deutschen nach ^a~inci massenhafter aus Batschka um 1910 kommen, indem sie Land von dem Besitzer Merkel kaufen, auf dem sie dann Häuser und eine Protestantenkirche bauen.

Die Deutschen aus Banovci und ^a~inci werden 1945 einen Exodus erleben, wobei die meisten nach Österreich und Deutschland aussiedeln werden.