18 minute read
Mi lan VRBANUS: Sta nov ni{tvo sela Ve li mi ro vac 1932.-1937. go di ne – de mo graf ska ana li za sta nov ni{tva
Milan VRBANUS
Sta nov ni{tvo sela Velimirovac 1932.-1937. godine – demografska analiza sta nov ni{tva
Advertisement
Rad je napravljen na temelju mati~nih knjiga (ro|enih, vjen~anih i umrlih) evangeli~ke `upe Velimirovac koje su pohranjene u Zavi~ajnom muzeju u Na{icama 1. Me|u njima nedostaju mati~ne knjige za 1935. godinu. Autor je poku{ao izvr{iti demografsku analizu stanovni{tva u prvim godinama nakon popisa stanovni{tva (1931. godine) pred po~etak drugog svjetskog rata.
1. STANOVNI[TVO SREZA I OP]INE NA[ICE PREMA POPISU STANOVNI[TVA IZ 1931. GOD.
Srez Na{ice obuhva}ao je op}ine Budimci, ^a~inci, Feri~anci, \ur|enovac, Kloko~evci, Ko{ka, Na{ice, Obradovci, Orahovica, Podgora~, Vanjske Na{ice i Zdenci2 a zauzimao je povr{inu od 946,07 km2 . 3 Na ovom podru~ju `ivjelo je 1931. godine 50.792 stanovnika4, od koji se 1.472 stanovnika5 izjasnilo kao pripadnici njema~ke narodnosti ili 2,9%. Od 1.472 pripadnika njema~ke narodnosti 1.436 govori njema~ki materinji jezik, 21 srpsko-hrvatski, 1 slovenski te 16 ma|arski.6
Interesantno je da je, na ovom podru~ju, njema~ki materinji jezik za 3.566 stanovnika ili 7,02%. Vi{e od polovice stanovnika kojima je njema~ki materinji jezik pripadnici su jugoslavenske narodnosti, a za njima slijede stanovnici njema~ke narodnosti. (grafikon 1) Iz ovih se podataka mo`e zaklju~iti da je ve}ina pripadnika jugoslavenske narodnosti, kojima njema~ki materinji jezik, njema~kog porijekla, ali su promijenili narodnost zbog lak{e `ivota (smanjivanje pritisaka vlasti zbog njihove narodnosti). Od 50.792 stanovnika u srezu Na{ice mu{kog je spola bilo 25.296, a `enskog 25.496 stanovnika7, ili drugim rije~ima na 1000 mu{karaca bilo je 1007,90 `ena. Na ovom podru~ju popisano je 10.542 ku}anstva8. Po ku}anstvu je
1 Zahvaljujem se ravnateljici Zavičajnog muzeja u Našicama, gosp. Silviji Lučevnjak na dozvoli za korištenje I objavljivanje matičnih knjiga 2 Hrvatski državni arhiv, fond: Zavod za statistiku Socijalističke republike Hrvatske, kut. 53, sv. 66 (stari broj kutije). (dalje:
HDA, ZSSRH) 3 Godišnjak banske vlasti Banovine Hrvatske, 1939-40., Zagreb 1940., 312. (dalje: Godišnjak) 4 HDA, ZSSSRH, kut. 53, sv. 66. 5 Isto. 6 Isto. 7 HDA, ZSSRH, kut. 53, sv. 67. 8 Isto.
`ivjelo 4,829 stanovnika, a gusto}a naseljenosti iznosila je 53,69 stanovnika po km2 . 10 Iz ovih podataka vidljivo je da je srez Na{ice imao je manju gusto}u naseljenosti od Savske Banovine.11
Grafikon 1:
Udio govornika njema~kog jezika prema narodnosti
U op}ini Na{ice12 `ivjelo je, prema popisu stanovni{tva iz 1931. godine, 5.637 stanovnika od kojih je mu{kog 2.738, a `enskog spola 2.899 stanovnika.13 Na ovom je podru~ju popisano 975 ku}a te 49 drugih objekata u kojima je `ivjelo 1.243 ku}anstva.14 Gusto}a naseljenosti bila je 128,79 stanovnika po km2. Po ku}anstvu je `ivjelo 4,53, a po ku}i 5,78 stanovnika. Vidljivo je da je gusto}a naseljenosti u op}ini Na{ice ve}a od gusto}e naseljenosti u istoimenom srezu, odnosno Savskoj Banovini. S druge strane broj stanovnika po ku}anstvu u prosjeku je manji na podru~ju op}ine Na{ice od broja stanovnika po ku}anstvu na podru~ju sreza Na{ice.
9 U srezu Našice živjelo je manje stanovnika po jednom kućanstvu od prosjeka za Hrvatsku (Stanovništvo 1931. godine nije popisano po nacionalnim teritorijima, nego po upravnim jedinicama (banovine). Statističari su poslije drugog svjetskog rata izračunali broj stanovnika po republikama, te prosječne vrijednosti). U Hrvatskoj je 1931. godine živjelo 4,98 stanovnika po kućanstvu. U Hrvatskoj je, u odnosu 1921. godine, 1931. godine smanjen broj stanovnika po kućanstvu. (Jugoslavija 1918. –1988., Statistički godišnjak Savezni zavod za statistiku SFRJ, Beograd 1989., 40 (dalje: Jugoslavija)) 10 U popisnim dokumentima u arhivskom fondu Zavoda za statistiku Socijalističke Republike Hrvatske navedeno je da je gustoća naseljenosti na području sreza Našice 54 stanovnika po km2. (HDA, ZSSRH, kut. 55, sv. 70) 11 U Savskoj Banovini živjelo je 1931. godine 66,7 stanovnika po km2, a u Primorskoj Banovini 45,9 stanovnika na km2. (Jugoslavija, 52) Statističari su izračunali da je 1931. godine gustoća stanovnika za područje Hrvatske bila 67 stanovnika po km2. (Jugoslavija, 40) Srez Našice imao je manju gustoću naseljenosti od Hrvatsku, odnosno Savske Banovine. 12 Općinu Našice pripadala su naselja Dudić, Gentija, Jelisavac, Mojmir, Našice, Našički Markovac, Palićevac, Prisad, Šipovac,
Vašarište i Velimirovac.(HDA, ZSSRH, kut. 54, sv. 69) Općina Našice zauzimala je 43,77 km2. (Godišnjak, 312) 13 HDA, ZSSRH, kut. 53, sv. 67, kut. 54, sv. 69. 14 HDA, ZSSRH, kut. 58, sv. 74.
Od 5.637 stanovnika u op}ini Na{ice kao pripadnici njema~ke narodnosti izjasnilo se 626 stanovnika15 ili 11,11%. Interesantno je da je na podru~ju op}ine Na{ice njema~ki kao materinji jezik govorilo 948 stanovnika ili 16,82%. Mo`e se re}i da je na podru~ju op}ine Na{ice udio stanovnika pripadnika njema~ke narodnosti te stanovnika njema~kog materinjeg jezika, ve}i od udjela za istoimeni srez. Uzrok tome treba tra`iti u ~injenici da je u selu Velimirovac `ivjelo blizu 1.000 stanovnika, ve}inom njema~ke narodnosti, a ~inili su gotovo 1/6 stanovnika od ukupnog broja popisanih stanovnika u ovoj op}ini.
2. STANOVNI[TVO SELA VELIMIROVAC 1931. GOD.
Selo Velimirovac smje{teno je 3 km sjeverno od Na{ica na cesti Na{ice - Donji Miholjac. Naseljeno je u svibnju 1885. godine ba~kim Nijemcima evangeli~ke vjeroispovijesti iz Starog i Novog Sivca, Crvenke i Tor`e.16 Selo se u po~etku zvalo Seli{te17. Obitelj Peja~evi}, na ~ijem je posjedu osnovano naselje, `eljela je selo nazvati Jelisavac, po grofici Jelisaveti, grofici Rohan, k}erki grofa Ladislava Peja~evi}a, ali ona to nije dozvolila18 jer selo naseljeno «nevjernicima», pa je nazvano Velimirovac19 po grofu Velimiru Peja~evi}u.20 Grof Ladislav Peja~evi} sagradio im je bogomolju i {kolu.21
U selu je 1910. godine `ivjelo 764 pripadnika njema~ke narodnosti22 od 797 stanovnika23 ili 95,86%. Broj stanovnika u ovom selu prili~no je polagano rastao te se 1921. godine pove}ao za pet stanovnika u odnosu na 1910. godinu.24 Ovako mali porast broja stanovnika posljedica je gubitaka u prvom svjetskom ratu. Do znatno pove}anja broja stanovnika do{lo je 1931. godine kada se broj pove}ao se za 113 stanovnika25 ili 14,09%.
U selu Velimirovac `ivjelo je, prema popisu stanovnika, 915 stanovnika26. Od 915 stanovnika 467 je mu{kih te 448 `enskih27. U selu je popisano 187 ku}a u kojima je `ivjelo 200 ku}anstava.28 Po ku}anstvu je `ivjelo 4,58 stanovnika, iz ~ega je vidljivo da
15 HDA, ZSSRH, kut. 56, sv. 71. 16 Leopold Karl Barwich, Menschen zwischen Welten. Heimatbuch Welimirowatz. Zur Erinnerung an unser Deutsches Dorf in
Slawonien, (1985.) 47-50. (dalje: Barwich, Welimirowatz). Paškal Cvekan navodi da su u selo naseljeni bački Nijemci iz Bača,
Crvenke i Svica. (Paškal Cvekan, Franjevci u Abinim Našicama, Našice, 1981., 136 (dalje: Cvekan, Franjevci)). 17 i Josip Lakatoš, Narodna statistika, Zagreb 1914., 27. (dalje: Lakatoš, Statistika) 18 Paškal Cvekan navodi da to nije dozvolila grofica Gabrijela, rođena Döry, žena Ladislava Pejačevića. (Cvekan, Franjevci, 136.) 19 P. Cvekan navodi da je selo nazvano Velimirovac po grofu Velimiru, sinu Teodora Pejačevića nakon prvog svjetskog rata. (Cvekan, Franjevci, 136) 20 Ovaj podatak pronašao sam u Protocollum conventus divi Antonii Patavini Nasicensis, t. II, 77. 21 Cvekan, Franjevci, 136. 22 Lakatoš, Statistika 29. 23 Marko Korenčić, Naselja i stanovništva Socijalističke Republike Hrvatske 1857.-1971., Djela JAZU, knj. 54, Zagreb 1979, 416. (dalje: Korenčić, Naselja) 24 Korenčić, Naselja, 416. 25 Isto. 26 HDA, ZSSRH, kut. 54, sv. 69; Korenčić, Naselja, 416. 27 HDA, ZSSRH, kut. 54, sv. 69. 28 HDA, ZSSRH, kut. 58, sv. 74 str. 4.
je ovdje, u prosjeku, `ivjelo manje stanovnika po ku}anstvu nego na podru~ju Hrvatske, odnosno Savske Banovine.29
Stanovni{tvo ovog sela bilo je ve}inski njema~ke narodnosti. Budu}i da popisna dokumentaciji donosi sumarne podatke o nacionalnoj strukturi, vjeroispovijesti te materinjem jeziku stanovni{tva za podru~je cijele op}ine, a ne po pojedinim naseljima, nemogu}e je utvrditi to~an broj stanovnika ove narodnosti u selu Velimirovac. Mo`e se samo, na temelju ovih podataka, poku{ati pretpostaviti koliko je moglo biti njihovih pripadnika.
U op}ini Na{ice `ivjelo je 1931. godine 626 pripadnika njema~ke narodnosti te 948 stanovnika kojima je njema~ki materinji jezik. Budu}i da u ovoj op}ini, osim sela Velimirovac, niti jedno naselje nije ve}inski naseljeno stanovni{tvom njema~ke narodnosti, mo`e se pretpostaviti broj stanovnika njema~ke narodnosti u ovom selu.
Prema popisu stanovni{tva u op}ini Na{ice `ivjelo je 836 stanovnika evangeli~ke augsbur{ke i reformirane (helvetskokalvinske) vjeroispovijesti,30 koji su, mo`e se pretpostaviti, ve}inom bili njema~ke narodnosti te je ve}ina, najvjerojatnije, `ivjela u selu Velimirovac. U njemu je, prema popisnoj dokumentaciji, `ivjelo 886 jugoslavenskih te 29 stranih dr`avljana.31 Kada se broj pripadnika evangeli~ke augsbur{ke i reformirane (helvetskokalvinske) vjeroispovijesti podijeli s brojem jugoslavenskih dr`avljana dobije se udio od 94,36%.32 To bi mogao biti udio stanovnika njema~ke narodnosti u ovom selu koji je pribli`no jednak udjelu koji je bio i 1910. godine, ali na`alost ova se pretpostavka ne mo`e dokazati te ju ne treba uzimati u obzir.33
Rad je napisan, na temelju, mati~nih knjiga (ro|enih, umrlih i vjen~anih) reformirane `upe Velimirovac. Mati~ne knjige vo|ene su za razdoblje od 1932. do 1937 godine. Me|u njima nedostaju mati~ne knjige za 1935. godinu koje su vo|ene i za 1935. godinu, ali su, najvjerojatnije, izgubljene.
U selu Velimirovac bilo je sjedi{te evangeli~ke `upe ~ija se jurisdikcija protezala podru~jem sredi{nje Slavonije (isto~ni dio Po`e{ke kotline te biv{e op}ine Orahovica,
29 Jugoslavija, 40 i 52. 30 HDA, ZSSRH, kut. 53, sv. 66. 31 U selu Velimirovac od 29 stranih državljana 23 su državljani Mađarske, četiri Austrije te dva Njemačke. (HDA, ZSSRH, kut. 54, sv. 69) 32 P. Cvekan navodi da je u selu 1936. godine živjelo 21 katolik. Vjerojatno, u ovom selu nije ni 1931. godine živjelo više katolika. (Cvekan, Franjevci, 136) 33 Ja sam u Hrvatskom državnom arhivu pregledao arhivsko gradivo, u fondu Zavoda za statistiku Socijalističke Republike
Hrvatske, koje se odnosi na popis stanovništva iz 1931. godine. Nažalost, nisam pronašao popisni materijal iz te godine po pojedinim kućanstvima za selo Velimirovac, nego samo sumarne podatke izrađene, na temelju, popisnog materijala koji nije poznato gdje se nalazi. Arhivsko gradivo smješteno je u kutijama od 53-62, a označeno svescima od 66-82, (stari brojevi kutija).
Budući da nisam pronašao popisni materijal nije moguće točno utvrditi broj stanovnika njemačke narodnosti u selu Velimirovac, nego se može samo približno pretpostaviti njihov broj. Podatke o broju stanovnika u ovom selu ne donosi ni knjiga Leopolda
Karla Barwicha. (Barwich, Welimirowatz)
op}ina Na{ice te ju`ni dio biv{e op}ine Donji Miholjac).34 @upom je upravljao `upnik Adam Mayer.35 Osim njega, mati~ne je knjige vodio mati~ar Luger Mann.36 Osim Adama Mayera, sakramentalne su obrede vr{ili i drugi sve}enici.37
U selu Velimirovac, prema mati~noj knjizi ro|enih reformirane `upe Velimirovac, ro|eno je u razdoblju od 1932. do 1937. godine (bez 1935. godine) 77 djece38 od kojih je kr{teno je 74, a troje je mrtvoro|eno.39 Iznena|uje vrlo mali broj mrtvoro|ene djece, koja vjerojatno nije prouzro~ena pobolj{anjem zdravstvenih prilika, ali se na`alost ne znaju uzroci ovoj pojavi, a uzorak je premali da bi se mogli davati neki drugi zaklju~ci. Od 77 djece mu{kih je 47, a `enskih 30.40
Vidljivo je, iz tablice 1, da je u svim godinama, osim 1937. godine, vi{e ro|eno, nego umrlo {to zna~i da je prirodni prira{taj bio pozitivan. Prirodni je prira{taj varirao od godine do godine, a jedino je 1937. godine bio negativan.41 Budu}i nemam mati~ne knjige reformirane `upe Velimirovac, odnosno podatke o broju ro|enih i umrlih iza 1937. godine, ne mogu re}i da li je negativan prirodni prirast samo usamljeni slu~aj ili se radi o po~etku dugotrajnog procesa koji karakterizira negativni prirodni prirastom.
Djeca su kr{tena vrlo brzo poslije ro|enja, ve}inom u prvih desetak dana `ivota. Uzrok ovoj pojavi treba tra`iti u velikoj smrtnosti djece u prva dva tjedna `ivota. Vrlo su rijetki slu~ajevi kasnijeg kr{tenja.42
U mati~noj knjizi ro|enih zabilje`eno je samo ~etiri nezakonito ro|ena djeteta, od kojih nijedno u selu Velimirovac, koja su tako|er kr{tena. Iznena|uje vrlo mali broj nezakonite djece.43 Ro|eno je petero blizanaca (dvoje mu{kih i troje `enskih).
U selu Velimirovac o`enilo se u ovom razdoblju, prema mati~noj knjizi vjen~anih, samo 16 bra~nih parova.44 Iznena|uje vrlo mali broj sklopljenih brakova u odnosu na broj stanovnika njema~ke narodnosti. Mo`e se pretpostaviti da se radi o starom
34 U matičnim knjigama uvedeni rođeni, vjenčani i umrli iz sela Velimirovac, Čačinci, Kućanci, Kadanovci, Radikovci, Kenovac,
Sladojevci, Samar Pusta, Sušine, Đurđenovac, Bjelovar, Čilea, Predrievo, Donje Predrievo, Darkovac, Našička Breznica,
Zdenci, Feričanci, Rakitovica, Grabič, Kaptol, Ašanja, Novo Selo, Vukojevci, Petrovopolje, Ciganka, Breštanovci, Garčin,
Orahovica, Humljani, Bankovci, Martin, Kutove, Kraškovica, Zdenci, Crkvari, Podravska Moslavina, Valenovac, Golinci i
Motičina, te gradova Našice, Daruvar, Banja Luka i Bjelovar. Jedno kršteno dijete došlo je Čilea. Vjerojatno se radi o roditeljima koji su živjeli u Čileu(!?) te su vjerojatno došli u posjetu obitelji gdje im se rodilo dijete pa je i kršteno u župi
Velimirovac. 35 Matične knjige rođenih (dalje: Matica rođenih), Matična knjiga vjenčanih (Matica vjenčanih) i Matična knjiga umrlih reformirane župe Velimirovac (Matica umrlih). 36 Matičar Luger Mann vodio je samo matičnu knjigu rođenih za 1933. godinu. (Matica rođenih) 37 Sakramentalne su obrede vršili: Geza Iust, Tracy Stoeker, Ernö Durdović, Snurijlo Širka, Frico Franck i Krstian Jung. (Matica rođenih, Matica vjenčanih te Matica umrlih) 38 Isto. 39 Isto. 40 Isto. 41 Natalitet, mortalitet kao i prirodni priraštaj nisam računao jer nemam točan podatak o broju pripadnika njemačke narodnosti 1931. godine. 42 Isto. 43 Jedno je nezakonito dijete rođeno u selu Sušine, dvoje djece u selu Zdenci te jedno u Feričancima. (Matica rođenih) 44 Matica vjenčanih.
stanovni{tvu, odnosno o malom udjelu mladog stanovni{tva. Na`alost, ne postoje nikakvi dokazi za ovu tvrdnju.45
Najvi{e vjen~anja bilo je 1932. godine kada je sklopljeno pet brakova. Nakon toga dolazi do konstantnog smanjivanja broja `enidbi te je 1936. i 1937. godine sklopljeno samo po dva braka. (tablica 2)46 Nije poznato za{to se i ovako mali broj brakova smanjuje prema kraju promatranog razdoblju. Moglo bi se samo pretpostavljati koji uzroci ovakve pojavi, ali ni za jednu pretpostavku ne postoje dokazi.
Mlado`enje se ve}inom `ene od 22 do 25 godina, a mladenke od 18 do 20 godina. Ve}ina supru`nika prije vjen~anja `ivjela je u Velimirovcu. Takvi brakovi ~inili su 3/4 `enidbi. U preostala 4 slu~aja mladenka je iz drugog mjesta (iz Gar~ina, Novog sela (kod Vinkovaca) te dvije iz Darkovca), a mlado`enje su `ivjeli u ovom selu. Svi brakovi sklopljeni su izme|u pripadnika iste vjeroispovijesti.47
Vrlo je interesantna socijalna struktura mlado`enja i njihovih o~eva. Od 16 o~eva, 12 su ratari, tri zanatlije (dva zidara i jedan kroja~), te jedan radnik. Od 12 o~eva ratara samo su tri sina ostala ratari, a ostali su postali obrtnici (tri zidara, po dva kroja~a i postolara te po jedan stolar i tesar). Mlado`enje, ~iji su o~evi obrtnici, tako|er su zavr{ili zanat, a samo je jedan od njih nastavio o~ev obrt (kroja~), dok su ova trojica izabrala drugi zanat. Niti jedna mladenka nema nazna~ena nikakvo zvanje, te se mo`e pretpostaviti da su pripremane za obavljanje poslova doma}ice.48
Prema mati~noj knjizi umrlih u ovom je razdoblju umrlo 48 ljudi. (tablica 1) Od toga je mu{kih 25, `enskih 22 te jednom djetetu nije nazna~en spol. Najmanje je ljudi umrlo 1932. godine kada je preminulo samo 5 ljudi, a nakon toga dolazi do pove}anja broja umrlih da bi se broj umrlih ustalio 1936. i 1937. godine na po 11 umrlih. (tablica 3) Prosje~na je starost umrlih 33,5 godine. @ene su `ivjele, u prosjeku 34,51, mu{karci 33,9449 godine. Razlika izme|u Najstarija umrla osoba imala je 91 godinu.50
Me|u umrlima ima dosta djece. Naime, ~ak 11 mrtvih nije do`ivjelo prva dva tjedna `ivota, a prvu godinu `ivota jo{ petero ili drugim rije~ima 1/3 umrlih. Polovica umrlih (24) nije do`ivjela punoljetnost.51 Interesantno je da me|u umrlim `enama nema niti jedne izme|u 13. i 74. godine `ivota. Za razliku od njih, mu{karci su umirali i u mladosti, ali u 40-tim i 60-tim godinama `ivota.52
Sedamdesete godine `ivota do`ivjela je 1/3 umrlih (16). Zanimljivo je da je vi{e `ena do`ivjelo te godine. Osamdesete godine `ivota do`ivjelo je {estero ljudi ili 1/8 umrlih, a od njih je samo jedan mu{karac, te pet `ena. Samo je jedna `ena do`ivjela
45 U Hrvatskom državnom arhivu ne postoje poimenični popisi stanovništva te nije moguće utvrditi starosnu strukturu stanovnika sela Velimirovac. (HDA, ZSSRH, kut. 53-62, sv. 66-82) 46 Matica vjenčanih. 47 Isto. 48 Isto. 49 Razlika između prosječne starosti umrlih i prosječne životne dobi muškaraca i žena proizlazi iz činjenice da jednom mrtvorođenom djetetu nije naveden spol pa ga nisam mogao pribrojiti ni jednom spolu ali sam pribrojio ukupnom broju umrlih. 50 Matica umrlih. 51 Isto. 52 Isto.
vi{e od 90 godina, odnosno 91 godinu. U selu Velimirovac od starosti je umrlo 8 ljudi ili 1/6. Najmla|a osoba umrla od starosti imala je 74 godine, a najstarija 89 godine. 53 Na`alost, ne mo`e se re}i koji su uzroci ovoj tendenciji jer je premali broj umrlih u ovom selu u promatranom razdoblju. @upnik je u mati~nu knjigu umrlih upisao uzrok smrti. Interesantno je da je ve}ina djece do prve godine `ivota preminula od «frasa» (febrilne konvulzije). Ve}ina je mladi}a umrla od tuberkuloze. Isto je tako ve}ina umrlih starijih od 70 godina umrla od «starosti».54
Name}e se pitanje kako je mati~ar odredio uzrok smrti. Naime, kod svih umrlih upisana je neka dijagnoza. Za mnoge umrle dijagnoza je prili~no neprecizna («starret vodena bolest», «krebs na `eludac», «katarek na `eludac», «tjesna prsa»…) te se mo`e pretpostaviti da se radi o pretpostavljenom uzroku smrti. Neke dijagnoze («ak. plexio», «decapesuli cordis» te «lonquosalitemalis utriusquae») napisane su na latinskom jeziku, ali nije jasno {to bi one trebale zna~iti.
Nekim dijagnozama («pro{irenje srca i voda», «bolest na srcu», «upala mozga» i «{lag na mozak») gotovo je nemogu}e utvrditi kako ih je mati~ar doznao. Mo`da je obitelj umrlog (roditelji ili supru`nik) pozvala lije~nika, pa je on rekao dijagnozu koju je onda obitelj rekla mati~ar, koji ju je upisao u mati~nu knjigu. Na`alost nema dokaza za ovu tvrdnju budu}i da ve}ina stanovnika, vjerojatno, nije imala financijske mogu}nosti za medicinsko lije~enje svojih ~lanova. Jedan dio stanovnika, vjerojatno, si je mogao priu{titi ovaj, u ono vrijeme, veliki tro{ak. Sve su ovo pretpostavke koje se ne mogu dokazati jer ne postoje podaci o socijalnoj strukturi stanovni{tva.
O socijalnoj strukturi stanovnika ovog sela mo`e se govoriti vrlo op}enito. Naime, postoje samo podaci o zanimanju roditelja koji su krstili, odnosno vjen~ali svoju djecu te o roditeljima umrlih, odnosno udovcima. Ve}ina upisanih stanovnika mu{kog spola bili su ratari.55 Na`alost ne postoje podaci o veli~ini zemlji{nog posjeda kojeg su ratari obra|ivali, pa se ne mo`e utvrditi njihova socijalna struktura, odnosno pripadaju li u krupne, srednje ili sitne posjednike.
Jedan broj upisanih o~eva i supruga bili su zanatlije razli~itih struka.56 Na`alost, nije mogu}e utvrditi dali su oni zanatlije samostalni obrtnici ili rade u privatnim radionicama kao najamni radnici. Jedino je mogu}e analizom zanimanje o~eva mlado`enja i mlado`enja utvrditi da je ve}ina mlado`enja izu~avala zanate te je napu{tala ratarstvo. Mlado`enje, ~iji su roditelji zanatlije, tako|er su izu~avali neki zanat pou~eni iskustvom svojih o~eva, ili nisu imali drugi izbor budu}i da, vjerojatno, nisu imali zemlje pa nisu mogli biti ratari. Moglo bi se re}i da su izu~avaju}i zanat, poku{avali stvoriti si bolje uvjete `ivota. Bilo bi interesantno vidjeti da li su zanatlije imali obradivih povr{ina te utvrditi da li im je ratarstvo ili zanat bio dopunska djelatnost. Na`alost, u popisnoj dokumentaciji ne postoje takvi podaci, a u drugom arhivskom gradivu, tako|er, nisu prona|eni dokumenti, koji bi omogu}ili takva
53 Isto. 54 Isto. 55 Matica rođeni, Matica vjenčanih i Matica umrlih. 56 Isto.
istra`ivanja. Dok se ne obave takva istra`ivanja, mo}i }e se samo pretpostavlja bez ikakvih ~vrstih dokaza.
Niti jednoj `eni nije navedeno zanimanje. Iz ovog se mo`e pretpostaviti da nijedna nije zavr{ila neki zanat, odnosno {kolu, za {to ne postoje nikakvi dokazi. Bilo bi zanimljivo vidjeti imenik osnovne {kole, te utvrditi broj `ena koje su je poha|ale. Na`alost, ni ti podaci nisu trenutno dostupni. Budu}i da ne postoji popis stanovnika po naseljima iz 1931. godine nemogu}e je to~no utvrditi socijalnu, kao ni obrazovnu strukturu stanovnika sela Velimirovac.
U razdoblju od 1932. do 1937. godine ro|eno je vrlo malo djece {to nije rezultirao smanjenjem broja stanovnika jer se smanjio i broj umrlih, pa je prirodni prira{taj pozitivan u cijelom razdoblju osim 1937. godine. Vrlo malom broju novoro|en~adi pridonio je i vrlo mali broj sklopljenih brakova. Veliki je udio umrlih mla|e je od 21 godine, naro~ito u dobi do godine dana. Socijalnu strukturu nije mogu}e prou~avati zbog nedostatka podataka. Podaci koji su doneseni u mati~nim knjigama nisu dovoljno za kvalitetnu analizu jer su u njih uneseni samo podaci onih koji su bili uvo|eni u mati~ne knjige. Budu}i ne postoje podaci o broju stanovnika njema~ke narodnosti, nije mogu}e to~no izra~unati natalitet, mortalitet i prirodni prira{taj, pa autor nije htio donosi nepouzdane veli~ine za natalitet, mortalitet i prirodni prira{taj. Budu}i da 1941. godine nije obavljen popis stanovnika, nemogu}e je utvrditi koliki je bio porast stanovni{tva u proteklom razdoblju, a 1948. godine u selu Velimirovac nije bilo stanovnika njema~ke narodnosti jer su se odselili 1944. godine, pred kraj drugog svjetskog rata.
ODNOS RO\ENIH I UMRLIH U SELU VELIMIROVAC OD 1932. DO 1937. GODINE
Tablica 1:
GODINE RO\ENI UMRLI RAZLIKA
1932. 15 5 +10
1933. 21 9 +12
1934. 14 12 +2
1935.
1936. 19 11 +8
1937. 8 11 -3
UKUPNO 77 48 +29
Izvor: Mati~ne knjige ro|enih i umrlih reformirane `upe Velimirovac
GODINE VJEN^ANJA 1932. 5
1933. 4
1934. 3
1935.
1936. 2 1937. 2
UKUPNO 16
Izvor: Mati~na knjiga vjen~anih reformirane `upe Velimirovac
Tablica 3:
GODINE S P O L MU[KI @ENSKI BEZ SPOLA UKUPNO
1932. 2 3 -
1933. 6 3 -
1934. 5 6 1
1935.
1936. 4 7 -
1937. 8 3 -
UKUPNO 25 22 1
Izvor: Mati~ne knjige umrlih reformirane `upe Velimirovac
Die Bewoh ner des Dor fes Veli mi ro vac von 1932-1937 -de mo grap hi sche Anal yse der Bewoh ner
Die Arbeit wurde aufgrund der Geburtsregister, Standsregister und Totenscheine der evangelischen Pfarrei Velimirovac gefertigt, die im Heimatmuseum in Na{ice aufbewahrt sind. Darunter fehlen die Register für das Jahr 1935. Der Autor versuchte die demographische Analyse der Bürger in den ersten Jahren nach der Volkszählung (1931) vor Beginn des II. Weltkriegs durchzuführen.
