Bran ka BALEN Pfal zo vo sak ral no sli kar stvo

Branka BALEN

Pfalzovo sakralno slikarstvo

Dvije slikarske obitelji dominirale su osje~kom likovnom scenom od kraja tre}eg do kraja {estog desetlje}a 19. stolje}a: Hötzendorf i Pfalz, obje doseljene iz ~e{ko-moravskog podru~ja Austro-ugarske monarhije.

Kod obitelji Pfalz slikarska tradicija imala je dublje korijenje. Pfalzovi potje~u iz Egera (Cheba) u ^e{koj. Prvi se spominju Casparus Antonius Pfaltze ro|en 1717. u Egeru, zatim sin mu Thomas Pfaltze gradski slikar minijatura. Njegova dva sina Severin i Gottfried bili su tako|er slikari. Severin je studirao u Pragu, zatim boravio u Rimu kao stipendist grofa Kinskya, izlagao u Pragu i registriran je u Thieme-Beckeru.1 Drugi sin Gottfried iz vjerojatno ekonomskih razloga napu{ta Eger te se po~etkom 19.stolje}a naseljava u Slavoniji. Iz arhivskih podataka je poznato da je `ivio 11 godina u Vinkovcima i da je 1816. preselio u Osijek2 .

Gdje se to~no i koje godine rodio njegov sin Franjo za sada nam je nepoznato. Spominju se godine 1811., 1812. i 1813., a kao mjesto ro|enja Vinkovci, Osijek i Slovinsk u ^e{koj3. Pretpostavlja se da je prvu slikarsku poduku primio od oca Gottfrieda, a poslije o~eve smrti 1827. u Osijeku od slikara Ivana Gastoa. U `ivotopisu Franje Pfaltza postoje mnoge praznine i on nam je za sada poznat samo fragmentarno. 1837. upisuje se na Akademiju likovnih umjetnosti u Be~u4 gdje se zadr`ava do 1939. kada se vra}a u Osijek. Po povratku u Osijek iste godine `eni se Anom Bastijan~i} k}erkom cipelarskog obrtnika Franje Bastijan~i}a.

Pfalz je radio portrete i sakralno slikarstvo, a kako je bio slobodni umjetnik vjerojatno je `ivio u nepovoljnim materijalnim prilikama. Bio je neprestano u potrazi za poslom. Sudjelovao je na mnogim natje~ajima za crkvene slike i druge radove. Bore}i se za bolje uvjete `ivota boravio je neko vrijeme i u Baji u Ma|arskoj u dva navrata. Drugi puta 1860. kada se natje~e za mjesto u~itelja crtanja u tamo{njoj {koli. Nije poznato da li je tu slu`bu i nastupio. Zanimljivo je da je Magistrat u Baji tra`io od osje~kog Magistrata da Pfalz svojoj molbi prilo`i rodni list i svjedod`bu pona{anja. Osje~ki Magistrat je odgovorio da mo`e poslati samo svjedod`bu pona{anja (Sittenzeugnis) jer se prilikom ro|enja Franje Pfalza zaboravio unijeti taj podatak u knjigu kr{tenih – ova svjedod`ba neka poslu`i kao krsni list…. da bei der Geburt des Franc

1 U. Thieme – F. Becker: Allgemeines Lexikon der bildenden Künstler, Leipzig, 1907.-1950. 2 Dr. Kamilo Firinger: Likovna umjetnost u Osijeku u 18. i po~etkom 19. stolje}a, Tkal~i}ev zbornik, Zagreb, 1955. 3 Obavijest Otu [vajceru Chebske museum, Cheb, 3.7. 1970. 4 U matrikulama be~ke Akademije zapisano je Franjo Pfalz: ro|en u Osijeku ( Slavonija ), stupanje u Akademiju u lipnju 1837., struka risarska umjetnost ( Kunstfach Zeichenkunst bey den Antiken ) – polazio je ljetni kurs 1837., zimski i ljetni kurs 1838., te 1839. polo`io jedan ispit iz anatomije. U~io je povijesno crtanje kod L. Kupelwiesera. Boris Kelemen: Novi podaci o nekim na{im slikarima XIX. stolje}a, Republika, Zagreb, 1964., str. 520.-522.

Pfalc das Eintragen in das Taufprotocoll vergessen wurde, so ist dieses Zeugnis als Taufschein anzusehen5 . 1846. godine Pfalz tra`i putovnicu za Tursku, Rusiju, Bavarsku, Prusiju, Saksoniju, Würtemberg, Francusku i Englesku6 `ele}i vjerojatno po}i na studijsko putovanje za koje ne znamo da li se barem djelomi~no realiziralo. Umro je od upale plu}a 2. kolovoza 1863. u Osijeku. Ovaj svijet napustio je u siroma{tvu {to potvr|uje i rje{enje sjednice Gradskog poglavarstva u Osijeku 19. o`ujka 1864. u povodu zaostatka pla}anja poreza: Budu}i da je Franjo Pfalz bez da bi kakva imetka ostavio, ovde preminuo, to se blagajna gradska poziva, da du`ni zaostatak za god 860. sa 1f. 62 kraj. a.vr. nepoberiv izpi{e a gradu u razhod ra~una stavi7 .

Ostavio je za sobom udovu Anu koja u novinama Esseker Lokalblatt und Landbote8 ogla{ava da u svom stanu u Donjem gradu u Duga~koj ulici br. 303. daje poduku u crtanju. Odaziv je bio slab ili nikakav jer ve} slijede}e godine predaje molbu za osnivanje dje~jeg vrti}a {to joj Namjestni~ko vije}e u Zagrebu odbija. Njezina daljnja sudbina je nepoznata.

Franjo Pfalz registriran je u Thieme-Beckeru9, dok Ivan Kukuljevi} u svom Slovniku umjetnikah jugoslavenskih10 bilje`i slijede}e: Pfalc N., `ivu}i slikar, rodio se u Vinkovcih u Slavoniji, izu~iv se na akademiji umjetnostih u Be~u, nastanio se u Osijeku. Bavi se ponajvi}e slikanjem podobah, nu na~inio je tako|er njekoliko liepih oltarnih slika. Njegovi tvorovi odlikuju se njekom osobitom zna~ajnostju i krepostju. Kukuljevi} navodi ime s N. ne znaju}i vjerojatno njegovo ime. Za~u|uje {to ga Isidor Kr{njavi u svojim Uspomenama iz Osijeka ne spominje iako je do{ao u Osijek 1863. neposredno nakon Pfalzove smrti kada su sje}anja na njega jo{ bila `iva, a bila je na `ivotu i njegova udovica.

Slikarstvo Franje Pfalza sakralne tematike, koje nam je danas poznato ograni~ava se na narud`be `upnih crkava u Babinoj Gredi, Gundincima i Petrijevcima.

Prva je nastala oltarna pala u Babinoj Gredi 1852. godine sa likom sv. Lovre kome je crkva i posve}ena.11

U sredi{njoj osi slike naslikan je sv. Lovro u odje}i |akona (dalmatika + manipul)12 sa znakovima muke u rukama. Lijevom pridr`ava veliki ro{tilj na kojemu je pogubljen (ispe~en izdahnuo), a u desnoj dr`i palmin list, simbol koji podsje}a na pobjedu mu~enika nad mukama i smr}u. Glava mu je nagnuta prema desnom ramenu, a pogled pun patnje uprt prema nebu, gdje su smje{tena dva an|el~i}a. Lijevi u pokretu razgr}e tmaste, olujne oblake kroz koje probija bo`anska svjetlost

5 HAO – sp. 2068./ 1860., sp. 1829. Magistrata Baje. 6 HAO – sp. 2262. 7 HAO – sp. 980. 8 Esseker Lokalblatt und Landbote ( Essek ), 1864., 28.2., 16.3. 9 Vidi napomenu 1. 10 Ivan Kukuljevi}: Slovnik umjetnikah jugoslavenskih, Zagreb, 1858., str. 345. 11 Prilikom fotografiranja oltarne pale u Babinoj Gredi na`alost nismo dobili dozvolu tamo{njeg `upnika pomaknuti drveni kip

Madonne s djetetom, tako da je slika sv. Lovre djelomi~no prekrivena. 12 Dalmatika = liturgijsko ruho |akona. To je vanjska tunika ukra{ena vezom s dugim rukavima koju |akon nosi povrh albe ( bijela lanena donja duga tunika ). Kada se razvu~e ima oblik kri`a {to podsje}a na Kristovu muku.

obasjavaju}i sv. Lovru13. Desni je do pojasa u oblacima, s lijevom rukom dignutom u znaku blagoslivljanja. Pozadinu ~ini izmi{ljeni pejza` s travnatim platoom i visokim brdima u jednoj tre}ini, te tmurnim naobla~enim nebom u dvije tre}ine slike. ^itava kompozicija ra|ena je vrlo lirski, s znala~ki oblikovanim likom mladog sveca, koji je u svojoj bijeloj dalmatici sna`an koloristi~ki kontrast tamnoj pozadini. Gledamo li glavu sveca s dugom, sme|om, valovitom kosom, te an|ele (putti)14 u pokretu i tmaste oblake, dobivamo dojam baroknosti. Me|utim, nema barokne pokrenutosti i vrtloga. ^itava scena zaustavljena je u jednom trenutku, stati~na, puna ozbiljnosti i mira nagla{avaju}i tako svu tragiku naslikanog sveca. Ima u toj slici puno dostojanstva i ~isto}e nazarenskog slikarstva, {to naro~ito dolazi do izra`aja u kasnijim Pfalzovim sakralnim ostvarenjima. 1854. godina nastala je oltarna pala15 Evan|eliste Mateja,16 koja je ukomponirana u vrlo lijepi, razvedeni oltar. U prednjem planu naslikan je evan|elist Matej iz profila, u sjede}em stavu. Odjeven je u bogato drapiranu tuniku. Na krilu je rasklopljeno evan|elje, koje dr`i lijevom rukom. Isto rukom dr`i i za{iljeno gu{~je pero, koje mu slu`i za pisanje. Matej je sijed, duge brade, s vijencem kose na potiljku. Glavu je okrenuo prema an|elu s velikim rasklopljenim krilima {to daje dojam kao da je netom doletio. Lijevom rukom obgrlio je Mateja oko ramena, a desnom ga upozorava da pa`ljivo slu{a ono {to mu govori. An|eo ima plavu, valovitu kosu i vrlo nje`no lice. Uz desni rub slike je tamno – zelena draperija, razgrnuta i pridr`ana gajtanima, koji zavr{avaju resama. Pozadina je Fran jo Pfalz: Evan|elist Ma tej, 1854.poluobla~no nebo. (vla snik: `upna crkva Gun din ci)

Ova oltarna pala najbolje je Pfalzovo likovno ostvarenje sakralne tematike. Izvanredno oslikani likovi evan|eliste i an|ela odaju ga slikarom izuzetnih

13 Sv. Lovro = ro|en u [panjolskoj u III. Stolje}u. U Zaragozi, gdje je {kolovan, susreo je papu Siksta II. koji ga je poveo u Rim i zaredio za arhi|akona rimske Crkve, {to je podrazumijevalo odgovornost za sve crkvene riznice. Prefekt Rima dao je uhititi papu i osudio ga na smrt. Po naredbi pape Lovro je blago iz crkvenih riznica podijelio siromasima i bolesnima za {to ga je prefekt dao pr`iti na `aru i tako pogubiti. 14 Putti = goli{avi, krilati an|el~i}i, prikazivani na slikama po~ev{i od talijanske renesanse XV.stolje}a. 15 pala = jednostruka oltarna slika 16 Sv. Matej = apostol i evan|elist. Prije nego je postao Kristov u~enik bio je carinik u slu`bi Rimljana. Evan|elje je navodno pisao u

Judeji na hebrejskom jeziku (o Kristovim ljudski precima i njegovu utjelovljenju), a zatim propovjedao u Etiopiji, gdje je i umro.

Fran jo Pfalz: Pie tá, 1854. (vla snik: `upna crkva Gun din ci)

Fran jo Pfalz: Sv. Pa vao, 1854. (vla snik: `upna crkva Gun din ci) mogu}nosti i kvalitete. Ovim motivom bio je vjerojatno posebno inspiriran, kada ga je tako kvalitetno izveo.

Fino}u modeliranja likova, suptilnost i izvanrednu igru svjetla i sjene nije vi{e ponovio ni na jednoj sakralnoj kreaciji.

Crkva u Gundincima vlasnik je jo{ dvije Pfalzove slike. To su Pietá i sv. Pavao, nastale vjerojatno u istoj godini kada i Evan|elist Matej.

Rebusni sv. Pavao17 naslikan je u sredi{njoj osi slike, sa ma~em u desnoj ruci i rasklopljenom knjigom poslanica u lijevoj. Odjeven je u dugu zelenu tuniku povezanu u struku e{arpom. Ogrnut je crvenim pla{tem. Ozbiljno lice sveca sa o~ima uprtim u nebo uokvireno je bujnom sme|om kosom, razdijeljenom po sredini i gustom dugom bradom. Svetac stoji bosih nogu na puteljku koji se gubi prema horizontu kroz pejza`. Nebo je obla~no.

Na Pfalzovim slikama, koje prikazuju mu~enike i muku obla~no nebo je (tada se uvijek javlja u dvije tre}ine slike), simbol nezadovoljstva i prijetnje nebeskih sila nad ljudskim djelom.

17 Sv. Pavao = zvao se prvobitno Savao ([aul). Roditelji su mu, iako @idovi, bili rimski gra|ani. Bio je odre|en da progoni kr{}ane. Me|utim, jednom prilikom obratio mu se Gospodin oslijepiv{i ga. Vid mu je vra}e, a Savao na to pokrstio i uzeo ime

Pavao. Postao je najve}i {iritelj kr{}anstva svih vremena, a uz sv. Petra smatra se pravim utemeljiteljem kr{}anske crkve.

Pogubljen je prema predaji u Rimu kao rimski gra|anin ma~em (odrubljena mu je glava). Napisao je niz poslanica.

Sv. Pavao u svojoj robustnosti i pomalo neprirodnom stavu veliki je kontrast lirskoj pozadini. Me|utim, time je slikar vjerojatno htio ista}i zna~aj sveca u hijerarhiji apostola.

Pietá18, tre}a slika iz crkve u Gudincima ujedno je i najneobi~nija. Kompozicijski uredna i stabilna, donosi prili~no nezgrapno oblikovane likove Madone, Krista i kerubina.19

Pri dnu kri`a, od kojeg se vidi samo dio patibuluma20, sjedi Madona s mrtvim Kristom u krilu, osovljena desnom nogom o kamen. Odjevena je u dugu svjetlo –ljubi~astu haljinu preko koje je ogrnuta tamno – plavim pla{tem. Glava joj je omotana bijelim velom, tako da je vidljivo samo lice. O~i na licu s izrazom `alosti spu{tene su prema dolje. Desnom rukom dr`i Krista, a lijevom, koja je polo`ena uz njegovu lijevu nogu otvorenog dlana pokazuje na njega. Mrtvi Krist opu{tenih udova sjedi u Maj~inom krilu. Glava mu je pala na desno rame. Oko bokova ogrnut je perizomom.21 Na rukama i nogama vidljive su rane od ~avala. Madona je prislonila glavu uz Kristovu, a obje okru`uju kru`ne aureole (svetokrug). U lijevom uglu na zemlji le`e znakovi Kristove muke trnova kruna i tri ~avla. Uz gornji rub slike sa svake strane patibuluma su kerubini tu`nih lica, pogleda uprtih u Krista. Pozadina su planine i obla~no nebo. ^itava slika pro`eta je bijelo – ljubi~astim svijetlom, koji daje ugo|aj hladno}e i smrti. Bijelo, beskrvno, mrtvo Kristovo tijelo na kobaltno – plavom pla{tu Majke je vizualni akcent slike svemu ostalom ostaje samo zna~aj drugog plana. Koloristi~ki vrlo zanimljivo rije{ena slika je crta~ki proma{aj, {to se de{ava i na ostalim Pfalzovim sakralnim kompozicijama vjerojatno kao rezultat nemo}i svladavanja prostora velikih dimenzija.

Posljednja Pfalzova slika sa sakralnom temom za koju znamo nastala je 1859. Godine za crkvu u Petrijevcima. Prikazuje Krista kako predaje klju~eve Petru. To je ogromna oltarna pala uokvirena freskom koja simulira vrlo uspjelo razvedeni drveni, odnosno kameni okvir retabla, tako da se u prvi tren niti ne primje}uje razlika.

Slika je podijeljena u tri plana. U prvom su Krist i sv. Petar. U drugom je most preko rijeke (kameni lukovi) sa ~etverokutnim kulama na svakom kraju, samostan sa crkvom na vrhu litice te u sredi{tu an|eo u letu s papinskim insignijala (mitra i {tap), dok je tre}i plan rijeka koja se gubi na horizontu i planine. Krist stoji bosih nogu odjeven u ru`i~astu haljinu ogrnut modrim pla{tem. Desna ruka mu je uzdignuta, ka`iprstom pokazuje prema crkvi22, a u lijevoj dr`i dva klju~a23 koja pru`a kle~e}em Petru. Kristu pada duga, valovita sme|a kosa do ramena. Oko glave mu je svetokrug.

18 pietá = oplakivanje Krista, povezano je na ovoj slici s motivom Bogorodice su}utne (Vesperbild) i zapravo je vi{e ovo drugo nego prvo. Naime ikonografski se u Bogorodice su}utne pojavljuje mrtvi Krist skinut s kri`a u njenom krilu, a ona pokazuje mrtvog

Sina kao izvr{eno djelo otkupljenja. Pri sceni oplakivanja Krista pojavljuje se uz Bogorodicu likovi sv. Ivana, Marije

Magdalene, Josipa iz Arimateje i Nikodema. 19 kerubini = ubrajaju se u prvi red an|ela. Prikazuju se kao glave, s dva, ~etiri i {est pari krila. 20 patibulum = uspravna greda kri`a 21 perizoma = tkanina kojom su pokrivene Kristove slabine. 22 crkva – u ovom slu~aju Stift Melk u potpunosti odgovara Kristovim rije~ima Petru: “Ti si Petre - Stijena i na toj stijeni sagradit }u Crkvu svoju, i vrata paklena ne}e je nadvladati. Tebi }u dati klju}eve kraljestva nebeskog......”/Matej 16, 15 – 19. 23 klju~evi = zlatni od raja, `eljezni od pakla.

Petar kle~i pred Kristom u sivomodroj haljini ogrnut `utim pla{tem.24 Pogled pun po{tovanja upro je prema Kristu. Pro}elav je i sijed. Oko glave je svetokrug kao tanka linija. Pri samom dnu slike naslikano je razno bilje i cvije}e (paprat, {umske jagode i dr.) Iza Krista i Petra je kameni most, koji se potpuno identi~an s pejza`om koji ga okru`uje pojavljuje kao pozadina i na slici sv. Pavla. Mo`emo zaklju~iti da je rijeka Dunav, kameni most onaj kod mjesta Melk u Donjoj Austriji, a crkva sa samostanom Stift Melk drvena opatija obnovljena u XVIII. Stolje}u, a sagra|ena na 57 m visokoj stjenovitoj visoravni. Prema [vajceru25 pozadine na obje slike podsje}aju na Claudea Lorraina (kompozicija pejza`a i atmosfera s karakteristi~nom izmaglicom na

Fran jo Pfalz: Krist pre da je klju~eve sv. Pe tru, 1859. (vla snik: `upna crkva Pe tri jev ci) horizontu). Taj francuski klasi~ni idealni pejza` Pfalz je vjerojatno upoznao za svog {kolovanja u Be~u, gdje su visjele autenti~ne slike spomenutog francuskog slikara, kao i njegovog sunarodnjaka Nikolasa Poussina. Ova vrsta pejza`a nai{la je ina~e na brojne poklonike me|u be~kim slikarima.

Rezimiraju}i Pfalzovo sakralno slikarstvo mo`emo zaklju~it da je vje{to rje{avao kompozicije velikih dimenzija. Iako su mu likovi oblikovani sa prili~no propusta i deformacija u anatomskom smislu sama naracija i kolorit su uredni i dobri. Pietá sa svojim hladnim tonovima, ljubi~astim nebom i difuznom rasvjetom koja se ponavlja na slikama Sv. Pavao te Krist i sv. Petar u kombinaciji s izvrsno do~aranom iluzijom prostora su uz sv. Mateja solidni produkti sakralnog slikarstva svog vremena.

U komparaciji s portretnim slikarstvom sakralno slikarstvo Franje Pfalza je ne{to slabije. Ono je dodu{e bilo izvor dobre zarade, ali ga izgleda nije slikarski inspiriralo. Rad na takovim kompozicijama bio je dugotrajan. Kako je vjerojatno rokovima bio ugovorno vezan, na izvedbama su vjerojatno bili anga`irani i pomo}nici, pa je i to bio jedan od uzroka nekih nestudioznosti u izvedbi, naro~ito likova.

U ono vrijeme mnoge se crkve obnavljalo, bilo je dosta slikarskih narud`bi, te pretpostavljamo da na na{em podru~ju mo`da postoji jo{ Pfalzovih slika koje nisu identificirane.

24 pla{t = Petrov pla{t redovito je jasne `ute boje, koja ozna~uje objavljenu istinu. 25 [vajcer: Slikar Franjo Pfalz.

LITERATURA

• Oto [vaj cer: Osje~ki sli kar Pfalz i Gif fin ger. – Osje~ki zbor nik, 1948, 2 – 3. • Du{ko Ke~ka met: Pfaltz Fran jo – Encik lo pe di ja li kov nih um jet no sti, 1964, 3. • Oto [vaj cer: Sli kar Fran jo Pfalz. – Ra do vi Insti tu ta za po vi jest um jet no sti

Sveu~ili{ta u Za gre bu, 1/1972, 1 – 2. • Bran ka Ba len: Osje~ki sli kar ski krug. – Zbor nik ra do va II kon gre sa Sa ve za dru{tva pov je sni~ara um jet no sti SFRJ, Cel je, 1978. • Lek si kon iko no gra fi je, li tur gi ke i sim bo li ke za pad nog kr{}an stva. Za greb, 1979. • Bran ka Ba len. Ka ta log dje la. Sli kar stvo XVIII. i XIX. stol je}e. Mo no gra fi ja- Zbor nik Ga le ri je li kov nih um jet no sti, Osi jek, 1987. • Oto [vaj cer: Doma}i i stra ni sli ka ri XVIII. i XIX. stol je}a u Ga le ri ji Li kov nih um jet no sti u Osi je ku. – Osi jek, 1988.

@IVOTOPIS

1811. – 1813. to~na godina i mjesto ro|enja Franje Pfalza za sada su nepoznati. U obzir dolaze Vinkovci, Osijek i Slovinsk u ^e{koj. 1827. u~i slikarstvo kod Ivana Gastoa. 1837. upisuje se na Akademiju likovnih umjetnosti u Be~u. 1838 – 1839. portret Kazimira Mohatsy (?). 1838. napu{ta studije u Be~u. Vra}a se u Osijek i `eni Anom Bastijan~i}. u Budimpe{ti izla`e na Umjetni~koj izlo`bi tri slike Vo}e, Stare Sibile i Djevicu Lukreciju. 1846. tra`i putovnicu za Tursku, Rusiju, Bavarsku, Prusku, Saksoniju, Würtenberg, Francusku i Englesku. 1852. oltarna pala Sv. Lovro, za `upnu crkvu u Babinoj Gredi. 1853. boravio u Baji, u Ma|arskoj. 1854. oltarna pala Evan|elist Matej, te Pietá i Sv. Pavle za `upsku crkvu u Grundincima. 1855. Gradsko poglavarstvo naru~uje {est portreta dobrotvora osje~ke Gimnazije portreti Ivana i Magdalene Zanetty. 1856. urgira kod Gradskog poglavarstva isplatu 150 guldena za tri portreta. 20. IV. Poglavarstvo odobrava isplatu ostatka. 1859. velika oltarna pala Krist predaje klju~eve sv. Petru za `upnu crkvu u Petrijevcima. 1863. 2. VIII. umro u Osijeku od upale plu}a.

IZLO@BE

Franjo Pfalz nije za `ivota izlagao u zemlji. Posthumno su izlagana pojedina njegova djela na skupnim izlo`bama. 1950. Osijek: 100 godina osje~kog slikarstva. 1958. Osijek: Izlo`ba slavonskih portreta XVIII. i XIX. stolje}a. 1961. Zagreb: Slikarstvo XIX. stolje}a u Hrvatskoj. 1965. Osijek: Osje~ki portreti u XIX. stolje}u. 1966. Osijek: Nastavnici i u~enici gimnazije u Osijeku. 1968. Osijek: Portreti XIX. stolje}a u Slavoniji. 1987. Zagreb: Izbor djela iz Galerije likovnih umjetnosti u Osijeku. 1988. Zagreb: Osje~ko slikarstvo XIX. stolje}a.

BIBLIOGRAFIJA

• Ivan Ku kul je vi}. Slov nik um jet ni kah ju go sla ven skih. – Za greb, 1858. • Dr. Jo sip Bö sen dor fer. Po~eci um jet no sti u Osi je ku. – Osi jek, 1935. • Oto [vaj cer. Sla von ski sli kar Pfalz i Gif fin ger. – Osje~ki zbor nik, 1948. 2 – 3. • Jo van Goj ko vi}. Ga le ri ja sli ka: Pri vre me ni ka ta log. – Osi jek, 1953. • Dr. Ka mi lo Fi rin ger. Li kov na um jet nost u Osi je ku u 18. i po~et kom 19. stol je}a. –

Tkal~i}ev zbor nik (Za greb), 1955. • Dra go Do di go vi}. Izlo`ba sla von skih por tre ta 18. i 19. stol je}a iz fun du sa

Ga le ri je sli ka u Osi je ku, Osi jek, 1958. • Sli kar stvo XIX. u Hrvat skoj. – Za greb, 1961. (ka ta log) • Bo ris Ke le men. Novi po da ci o ne kim na{im sli ka ri ma 19. stol je}a. - Re pu bli ka (Za greb), 1964., str.520. – 522. • Ga le ri ja li kov nih um jet no sti u Osi je ku. – Osi jek, 1965. (ka ta log). • Oto [vaj cer. Osje~ki por tre ti 19. stol je}a. – Glas Sla vo ni je (Osi jek) 1965., 26. 9. • Oto [vaj cer. Por tre ti 19. stol je}a. – Glas Sla vo ni je, 1968, 27. 7; 28. 7. • Ga le ri je u Sla vo ni ji. – Osi jek, 1971. • Oto [vaj cer. Sli kar Fran jo Pfalz. – Ra do vi Insti tu ta za po vi jest um jet no sti (Za greb) 1./ 1972., 1 – 2, str. 57 – 67. • Oto [vaj cer. Li kov na kro ni ka Osi je ka 1930. – 1940. – Osje~ki zbor nik,1973 –1975, 14 – 15. • Oto [vaj cer. Pre gled li kov ne um jet no sti u Osi je ku u 19. stol je}u, Osje~ki zbor nik, 1977., 16.

• Je li ca Ambru{, Bran ka Ba len, Oto [vaj cer. Vodi~ stal nog po sta va Ga le ri je li kov nih um jet no sti u Osi je ku. – Osi jek, 1978. • Oto [vaj cer. Por tret no sli kar stvo u Osi je ku u 19. stol je}u. – Pe ri stil (Za greb), 1979., 22, str. 145 – 168. • Oto [vaj cer. Fran jo Pfalz – Za po stav lje ni sli kar. – Vje snik (Za greb), 1979., 23.1. • Ga le ri ja li kov nih um jet no sti Osi jek: Mo no gra fi ja – Zbor nik, Bran ka Ba len.

Ka ta log dje la, sli kar stvo, 18. i 19. stol je}a – Osi jek, 1987. • Oto [vaj cer. Pfalz (Pfaltz) Gottfried. – Li kov na en cik lo pe di ja Ju go sla vi je -2. –

Za greb, 1987., str. 579. • Oto [vaj cer. Doma}i i stra ni sli ka ri u Ga le ri ji li kov nih um jet no sti u Osi je ku:

Mo no gra fi ja. – Osi jek, 1988. • Oto [vaj cer. Pred go vor ka ta lo gu izlo`be Osje~ko sli kar stvo 19. stol je}a u Mo der noj ga le ri ji u Za gre bu – Za greb, 1988.

KATALO[KI PODACI

1. SVETI LOVRO, 1852. ulje na platnu, 2300 x 1230 mm sign. d.d.: Slikario Franjo Pfalz iz Os ka vlasnik: `upna crkva Babina Grada

2. EVAN\ELIST MATEJ, 1854. ulje na platnu, 2600 x 1420 mm sign.d.d.: Slikario Franjo Pfalz iz Os ka 1854. vlasnik: `upna crkva Gundinci 3. PIET , 1854. ulje na platnu, 1490 x 1030 mm sign. d.d.: Slikario Franjo Pfalz iz Os ka vlasnik: `upna crkva Gundinci

4. SVETI PAVAO, 1854. ulje na platnu, 1490 x 1030 mm sign. nema vlasnik: `upna crkva Gundinci

5. KRIST I SVETI PETAR, 1859. ulje na platnu, 5250 x 3800 mm sign. d.d.: izvorno dielo Franje Pfalza iz Osieka 1859. vlasnik: `upna crkva Petrijevci

Pfalzs sakrale Malkunst

Franjo Pfalz stammt aus einer Familie mit Maltradition. Es ist nämlich bekannt, dass sein Urgroßvater, Großvater, Vater und Onkel sich mit der Malkunst beschäftigten. Die Familie stammt aus Eger (Cheb) in der Tschechei, woraus der Vater von Franjo Pfalz, Gottfried, nach Slawonien, nach Vinkovci übersiedelte. Nach 11 Jahren in Vinkovci kam er nach Osijek.

Ein besonderes Segment im Opus von Franjo Pfalz ist die sakrale Malkunst. Wir wissen, dass der Maler vor allem Bürgerportraits im Biedermeierstil gemalt hat, aber sein sakrales Opus ist auch von großer Bedeutung. Er arbeitete viele Kunstwerke für die Pfarrkirchen in \akovo und die Srijem Diözese aus. Bis jetzt sind uns die Gemälden, die er für Babina Greda, Gundinci und Petrijevci gemalt hat, bekannt. Wir sagen «bis jetzt», da immer eine Möglichkeit besteht, dass man ein unbekanntes Werk, das irgendwo zurückgeworfen oder verlegt wurde, findet.

Von heutigen Positionen richtet man Franjo Pfalz und sein Werk in den sogenannten Osijeker Malkreis, in dem sich 4 Portraitmeister (F. Pfalz, J. F. Mücke, F. X. Giffinger, G. Moretti) und zwei Landschaftsmaler (H. C. Hötzendorf und A. Waldinger) befinden und, die die Malkunst des 19. Jahrhunderts in der Stadt decken.