Ma ti ja PIGLER maNi jem ci u Ban kov ci

Matija PIGLER

Ni jem ci u Bankovcima

Ge o graf ski polo`aj Ban ko va ca

U na{oj hrvatskoj domovini ima vi{e sela koja se zovu Bankovci. Ovdje je rije~ o selu Bankovci koje se nalazi u biv{em kotaru Slavonska Orahovica. Od dana{njeg grada Orahovica selo Bankovci udaljeno je deset kilometara sjeveroisto~no.

Danas selo Bankovci ima 82 ku}e i oko 150 stanovnika. Ima lijepu rimokatoli~ku crkvicu, vatrogasni dom i napu{tenu, praznu osnovnu {kolu.

Ne ko li ko po da ta ka iz po vi je sti sela Ban kov ci

Postoje pismeni dokazi da je selo Bankovci postojalo i u vrijeme dok su Slavonijom vladali Turci. (1) Selo je, {to zbog ratnih neprilika, a {to zbog epidemije kuge u dva navrata ostajalo prazno, pusto i napu{teno svaki put u trajanju od oko 15 godina. Prilikom novog naseljavanja sela svaki su puta novo prido{li stanovnici bili iz nekog drugog kraja. Jednom su to bili iz okolice Slavonske Po`ege, drugi puta iz Gorskog kotara (2) a tre}i puta iz panonske nizine, tj. iz Ma|arske. Nijemci su u Bankovce doselili 1841. godine i to iz Ma|arske. (3)

Godine 1841. kada su u Bankovce doselile prve njema~ke (i ma|arske) obitelji, selo je pripadalo plemi}koj obitelji MIHALOVI]. Mihalovi}i su bili vlasnici mjesta i {ire okolice Orahovce i Feri~anaca. U Orahovici kao i u Feri~ancima Mihalovi}i su imali svoje plemi}ke dvorce. (4)

Mihalovi}i su tada bili vi{i ~asnici u austrijskoj carskoj vojsci, a po izlasku iz vojske bili su poznati kao dobri i napredni gospodari na svojim imanjima. Rado su se `enili k}erima njema~kih grofova (npr. iz [leske) ili k}erima ma|arskih grofova iz okolice Pe~uha. (5)

Najvjerojatniji razlog doseljavanja njema~kih obitelji na imanja plemi}a Mihalovi}a bilo je unapre|ivanje poljoprivredne proizvodnje kao i izgradnja novih pustara budu}i da je obrada poljoprivrednog zemlji{ta u onim krajevima odakle su potjecale njihove supruge bila znatno naprednija i racionalnija od obrade tla u ovim krajevima.

I zanati su bili znatno razvijeniji u tim krajevima nego ovdje, no i miraz grofica udanih za Mihalovi}e vjerojatno je odigrao svoju ulogu u doseljavanju njema~kih i ma|arskih obitelji na imanja plemi}a Mihalovi}a.

Prvih pet njema~kih obitelji doselile su se u Bankovce 1841. godine iz Ma|arske i to iz mjesta (danas grada) Moor. I danas u tom gradu ima mnogo Nijemaca koji ~ak

imaju svoje osnovne {kole. Te porodice bile su: Pigler, Steiner, Rister, Kraus, Pisch i jedna ma|arska porodica Horvat.

Sljede}ih godina doselile su jo{ mnoge njema~ke obitelji u Bankovce i to iz {ire okolice Pe~uha. To su bile porodice: Hager, Rosner, Resser, Inhoff, Wolf, Mosbach, Stier, Spies, Frei i drugi. Sporadi~no doseljavanje Nijemaca u Bankovce nastavilo se jo{ tijekom narednih 20 do 30 godina, a posebno kada je 1873. godine firma "Neuschlos" sagradila veliku parnu pilanu i tvornicu parketa i tanina u \ur|evcu. (6) Tada je u tvornicu do{lo puno njema~kih majstora, a neki su od njih `enidbom do{li u Bankovce.

Potrebno je napomenuti da su se istovremeno s njema~kim obiteljima u Bankovce doseljavali i Ma|ari iz {ire okolice Pe~uha. Mnoge njema~ke obitelji koje su u Bankovce doselile iz Baranjske `upanije govorile su ma|arskim jezikom, a poneki i hrvatskim. Na plemi}kom dvoru Mihalovi}a govorilo se uglavnom njema~kim jezikom, ne{to manje ma|arskim, a tek poneki znali su i hrvatski (1840./41.). Najve}i broj doseljenih Nijemaca bili su zanatlije i to naj~e{}e tesari, kolari, kova~i, tkalci, zidari i drugi.

Doseljenim obiteljima Nijemaca plemi}i Mihalovi}i dali su odmah podku}nicu (veli~ine 1,5 jutara), drvo za gradnju ku}e i jo{ niz pogodnosti. Dodu{e, i radne obveze doseljenih obitelji prema plemi}u nisu bile male.

Do{la je i 1848. godina kada je za vrijeme vladavine bana Josipa Jela~i}a ukinuto kmetstvo. Tada se na selu pomalo po~elo "lak{e disati" jer je radna obveza prema plemi}u bila znatno umanjena. Obitelji su na selu postale znatno samostalnije.

Ljudi iz Bankovaca `enili su se iz svog sela. Rijetko bi se koji brak sklopio s nekim izvan sela i to najvjerojatnije zbog razlika u jeziku. Nakon nepunih sto godina cijelo je selo bilo rodbinski povezano. Broj stanovnika u Bankovcima rastao je iz godine u godinu, a s njima se selo {irilo i postajalo sve ve}e. Bankov~ani su u cijeloj okolici desetlje}ima bili poznati kao vrijedni, radi{ni, {tedljivi i napredni gospodari.

Cilj svakoga gazde bio je pove}ati svoje imanje i zato je uvijek bila prisutna te`nja za zemljom. Radilo se i {tedjelo da bi se kupovala zemlja, a me|usobno su se svi u tome natjecali. Onaj koji je imao vi{e jutara zemlje bio je "ve}i" i ugledniji gazda u selu. Mnogi od njih u vi{e su navrata bili birani od svojih suseljana za kneza ili starje{inu u selu. Oni bi u op}ini predstavljali selo, vodili brigu o organizaciji radova u selu, o interesima samoga sela i o njegovu razvoju. Nastojali su pove}ati kapital sela kupuju}i zemlju za nove pa{njake i grade}i nove poljske putove.

Bankovci su bili poznati po svom bogatom sto~nom fondu. Selo je ekonomski stajalo vrlo dobro, a stanovnici sela su sami o svome tro{ku pla}ali seoskoga lugara, poljara, zvonara, no}obdiju (boktera) kao i ~uvare stoke na pa{njaku – govedara, ~iko{a i svinjara.

Seljani gotovo nikada nisu bili bez novih ideja i novih planova. Radilo se, {tedjelo i napredovalo.

Godine 1912. tada{nja je banska vlast u Bankovcima uz pomo} mje{tana izgradila lijepu i pove}u "Osnovnu - pu~ku" {kolu s lijepim stanom za u~itelja. Godinu dana kasnije banska je vlast izgradila i tvrdu – kamenitu cestu kroz selo. Ta je cesta povezivala mjesta Feri~ance i Zdence. Godine 1934. mje{tani sela Bankovci svojim su sredstvima izgradili sebi crkvu, a 1938. godine seljani su sami izgradili i vatrogasni dom s lijepom salom za zabave.

U selu su bila dva orkestra. Jedan orkestar je bila limena glazba, a drugi je bio tambura{ki. Ljudi u selu su puno radili ali su se znali i veseliti. Za sve ve}e blagdane bile su organizirane zabave u vatrogasnom domu.

Nitko u selu nije smio zaboraviti svoj imendan. O tomu su brigu posebno vodili susjedi i rodbina. I svatovi su u selu bili poseban doga|aj, ne samo za rodbinu ve} za sve seljane. Pripremali bi se najmanje tjedan dana a trajali su po tri dana. Naj~e{}e su svatovi bili u jesen i zimi.

Osim poljoprivrede, Bankov~ani su voljeli vo}arstvo i vinogradarstvo. Gotovo je svaka ku}a imala svoj vinograd na obroncima Papuka ili Krndije, uz vinograde u blizini svojih ku}a. Bilo je i dosta zanatlija, a naj~e{}i su zanati bili tesar, kolar, zidar, postolar, kroja~ i mehani~ar. Svi su se ti obrtnici u slobodno vrijeme dodatno bavili poljoprivredom i sto~arstvom. Polja Bankov~ana uvijek su bila dobro i lijepo obra|ena, kao i usjevi. Na tome su im seljaci susjednih sela ~esto zavidjeli.

Prolaze}i kroz selo mogle su se uo~iti "{vapske ku}e". Naj~e{}e su bile gra|ene u "panonskom stilu", tj. gra|ene su uz me|u, u du`inu. Uzdu` ku}e bio je "ganjak" (trijem) s lijepim stupovima. Ku}e su imale najmanje tri pove}e sobe. Iza ku}e nalazila se i pove}a "komora" i obi~no njoj pripojena manja radionica. Gospodarske zgrade, {tala, {tagalj i {upe gra|ene su jedna do druge, popre~no na potku}nici i tako su odvajale prednji dio dvori{ta od stra`njeg dijela nazvanog "gumno". Najljep{e njema~ke ku}e gra|ene su po~etkom 20. stolje}a kao i uo~i Drugog svjetskog rata. Svaka je ku}a imala svoju "malu ba{~u" za uzgoj cvije}a. Iza gumna je bio vo}njak, a iza vo}njaka "velika ba{~a". Putnik koji bi iz susjednog sela dolazio u Bankovce pomislio bi da je to neka {uma, a ne selo jer su se izme|u stabala vidjeli samo crveni krovovi ku}a iznad kojih se uzdizao toranj crkve.

Ulice su bile {iroke s klupom ispred svake ku}e, ~iste i pometene kao i sva dvori{ta. Svuda se mogao vidjeti red i ~isto}a i svi su "morali" raditi, uklju~uju}i i djecu i roditelje i djedove i bake. Rad za ve}inu mje{tana nije bio samo obveza ve} i navika.

Godine 1939. u Bankovcima se osniva Kulturbund. Bio je to "pravi" doga|aj u selu jer je osnivanju Kulturbunda u Bankovcima puno su doprinijeli Nijemci iz okolnih sela, npr. ^a~inaca i Velimirovca. Najvi{e je tomu doprinijelo poznanstvo (i rodbinske veze) bankova~kih Nijemaca s osje~kim Nijemcima. Prvi predsjednik Kulturbunda u Bankovcima bio je Anton Hager, tajnik Friedrich Pfaff a blagajnik Stefan Pigler (Pi{ta). Najaktivnija u Kulturbundu u Bankovcima bila je gospo|a Jochana Fink-Stransky, podrijetlom iz Tirola. On je u Bankovcima imala i malu tvornicu za preradu mlijeka gdje je proizvodila {vicarski sir i ~ajni maslac. Bila je u organizaciji neumorna, ali i dobar vo|a. Sin Ferdinand studirao je u Innsbrucku. Svakog su ljeta u

Bankovce tako dolazili studenti i studentice iz Njema~ke koji bi preko ljeta organizirali "ljetnu {kolu" za u~enje njema~kog jezika. Bio je to pravi mali "preporod" za djecu Nijemaca u Bankovcima. Gospo|a Fink-Stransky u svojoj je novosagra|enoj, prostranoj ku}i dala jednu pove}u prostoriju Kulturbundu. Svi su tu prostoriju u selu zvali "Heim" i tamo su se ~lanovi Kulturbunda sastajali nedjeljom i praznikom, te ponekad i radnim danima u ve~ernjim satima. Pri~alo se i zabavljalo, a ~esto su se ~ula i predavanja ako je netko do{ao iz Kulturbunda iz Osijeka. Znali su i zasvirati i zaplesati, naj~e{}e valcer i polke.

Do{la je i 1941. godina, pad Jugoslavije te stvaranje Nezavisne Dr`ave Hrvatske. Odu{evljenju nije bilo kraja, no samo vrlo kratko jer su ve} 1942. godine stigli pozivi bankova~kim mladi}ima za odlazak u njema~ku vojsku. Kasnije su u vojsku pozvani i oni stariji. Na`alost, neki se vi{e nikada nisu vratili u Bankovce stradav{i na isto~nome boji{tu.

Selo Bankovci 1941. godine imalo je 84 ku}e (gazdinstva) i oko 450 stanovnika, a u ~ak 40 ku}a `ivjeli su stanovnici s njema~kim prezimenima. Bilo je pet-{est ku}a ~iji su vlasnici imali njema~ka prezimena ali nisu bili ~lanovi Kulturbunda. Bilo je i pet-{est ku}a ~iji vlasnici nisu imali njema~ka prezimena, no bili su ~lanovi Kulturbunda jer su im supruge bile Njemice pa su se i djeca osje}ala Nijemcima. Po vjeri su svi bili rimokatolici, izuzev dvije obitelji koje su bile luteranske vjere, a to su obitelji Schmidt i Pfaff.

Kulturbund je od 1939. godine znatno napredovao. Imao je svoju limenu glazbu i svoj Heim. U sali vatrogasnog doma odr`avale su se velike njema~ke zabave. Na veliko se slavio "kirvaj" u selu i to na dan Sv. Roka, a redovito su se odr`avali i veliki "majalusi". Dana 1. svibnja 1942. godine u Bankovcima je uspostavljena osnovna {kola na njema~kom jeziku - Volksschule. Na`alost zbog ratnih je neprilika ta {kola potrajala samo godinu dana.

U prolje}e 1943. godine sti`u i prve vijesti o poginulima na isto~noj fronti. Godine 1943. ~esti su no}ni upadi partizana s Papuka u selo. Uvijek bi oplja~kali nekoliko obitelji a neke bi ljude poveli sa sobom na Papuk. U selu su zavladali nesigurnost i strah. Jedne su no}i partizani s Papuka upali u selo, oplja~kali obitelj Fink-Stransky i sa sobom poveli gospo|u Jochannu Fink-Stransky. Vi{e se nikada nije vratila u Bankovce. Partizani su je strijeljali u Slatinskom Drenovcu. U selu je vladao strah. Mu{karci bi se no}u skrivali kako ih partizani ne bi na{li i otjerali. Zbog svega toga je komanda njema~ke vojske u Na{icama odlu~ila iseliti njema~ke obitelji iz Bankovaca i to su selo Velimirovac kod Na{ica gdje bi te obitelji bile sigurnije od partizana. U svibnju 1943. godine uz pratnju njema~ke vojske iz Bankovaca se u Velimirovac, tada veliko njema~ko selo, seli 30 njema~kih obitelji. Ondje su te obitelji uselile u ku}e ve} poznatih njema~kih obitelji. Nakon dva mjeseca bankova~ke su njema~ke obitelji iz Velimirovca vlakom preseljene u Srijem, u In|iju. Ondje su tako|er smje{teni u ku}e Nijemaca. Tih 30 obitelji bankova~kih Nijemaca `ivjele su u In|iji sve do jeseni 1944. godine kada je njema~ka komanda odlu~ila sve njih vlakom preseliti u Njema~ku. Put ih je vodio i preko Osijeka. Ipak, samo su ~etiri obitelji odlu~ile po}i u Njema~ku, dok su ostali stigav{i vlakom u Osijek, svoje vagone prikop~ali na vlak koji je vozio od

Osijeka do \ur|enovca. Tako su se skoro sve obitelji bankova~kih Nijemaca vratile u svoje ku}e.

Stiglo je i prolje}e 1945. godine. Dana 17. travnja 1945. godine jugoslavenska je vojska zauzela Bankovce. U srpnju 1945. godine u logor je otjerana prva njema~ka obitelj, a imovina im je konfiscirana. Bila je to obitelj Jochana Steinera koji su otjerani u logor u Jelisavac, a od tamo transportom (vlakom) iseljena u Austriju (Graz).

Do{la je i 1946. godina. Dana 15. sije~nja 1946. godine u Bankovce je do{ao vod milicije iz Slavonske Orahovice. Imali su popis koje obitelji moraju uhititi, istjerati ih iz njihovih ku}a i sprovesti u Orahovicu. Uhitili su sve i zaklju~ali ih u salu vatrogasnog doma u Bankovcima odakle su ih seoskim kolima uz strogu pratnju sproveli u Orahovicu. Tom je prilikom iz ku}a istjerano 13 njema~kih obitelji s ukupno 40 ~lanova. U Orahovici su zatvoreni u nekada{nji dvorac plemi}a Mihalovi} odakle su tre}eg dana "Gutmanovim" vlakom svi prevezeni u logor u Valpovu gdje su ostali do 1. svibnja 1946. godine. Za to vrijeme u logoru je umrlo njih osmero. U me|uvremenu je kotarski sud u Na{icama donio rje{enje o konfiskaciji njihove cjelokupne imovine. Vrativ{i se iz valpova~kog logora u Bankovce ostali su na cesti pred svojim ku}ama jer su u njihovim ku}ama ve} bili kolonisti (uglavnom Srbi s Korduna i Banije te iz srpskih sela s Papuka).

Otpu{tene iz valpova~kog logora prihvatila je njihova rodbina u selu. Bilanca rata od 1941. do 1946. godine za selo Bankovce bila je stra{na – ukupno je poginulo 42 ljudi, dijelom na bojnom polju, dio je stradao kao `rtve partizana s Papuka, a dio u logoru Valpovo. U prosjeku, svaka druga ku}a dala je po jednu `rtvu.

Svi Nijemci iz Bankovaca koji su pre`ivjelu tu ratnu golgotu znali su da u novoj dr`avi ni oni ni njihova djeca nemaju nikakvu budu}nost. Zato su ~ekali priliku za iseljenje u Njema~ku {to se i ostvarilo poslije 1952. godine. Do 1965. godine iz Bankovaca je u Njema~ku iselilo 18 obitelji. Iseljavanje Nijemaca iz Bankovaca bilo je legalno i uz odobrenje postoje}ih vlasti, te dozvolom Zapadnonjema~ke ambasade u Beogradu. Prilikom iseljenja mogli su sa sobom ponijeti svoju pokretnu imovinu. Put ih je `eljeznicom vodio od stanice Feri~anci, preko Zagreba do Salzburga. Pre{av{i granicu Zapadne Njema~ke prihva}eni su u "lageru" u Pittingu (kraj Salzburga) gdje su ostali mjesec-dva. Prema vlastitim `eljama upu}eni su u pojedine njema~ke gradove gdje su dobivali stanove i posao.

Zak lju~ak

BANKOVCI

1941. go di na 2001. go di na - ima li 84 ku}e (gaz din stva), - ima ju 80 ku}a, 20 praz nih - 40 ku}a s nje ma~kim pre zi me ni ma - pet ku}a koje nose nje ma~ko pre zi me - oko 450 sta nov nika - da nas 150 sta nov ni ka

Danas u Bankovcima ima samo pet ku}a koje nose njema~ko prezime. To su prezimena Inhoff, Major, Reiter i Teis. Danas u Bankovcima vi{e nitko ne govori njema~ki jezik.

TABLICA I.

BANKOVCI 1940. GODINE

Selo Bankovci 1940. godine ima 84 ku}e.

Redoslijed ku}a u Bankovcima ~iji su vlasnici imali njema~ka prezimena, i to idu}i selom od istoka prema zapadu: LIJEVA STRANA SELA DESNA STRANA SELA Schmit Jo han Ste i ner Jo sip Pfaff Frie drich Pi gler Ma ti ja Schuk Lina Wolf Ja kob Pi gler Mijo Pi gler (Fran jo) Stje pan Inhoff Mijo Pi gler Mar tin Inhoff Pavo Pi gler Andri ja The is Fran jo Re i ter Ju lius Pitz Mijo Ste i ner Ma ri ja Inhoff Mar tin Ste i ner Mijo Mo sbach Stje pan Res ser Ma ti ja Inhoff Fer di nand Stras ser Fer di nand Res ser Mijo Stras ser Pavo Fink-Stransky Jo ha na Stras ser Antun Ha ger Antun Ha ger Jo zef Inhoff Jo han Bo gen schutz Pavo Inhoff Jo sip Ste i ner Ivan Mo sbach Franz Ki kel Fer di nand Pitz Ma ti ja Ste i ner Pavo Ste i ner Ma ti ja Pi gler Ernest Ste i ner \uro Ste i ner Jo sip Mo sbach Ivan

TABLICA II.

Popis porodica u Bankovcima koje su bili ~lanovi Kulturbunda 1941. godine (u zagradi je upisan broj ~lanova te porodice).

Ajze li Stje pan (2) Pi gler Stje pan (6) Ber`aj Fran jo (5) Pitz Ma ti ja (5) Bo gen schutz Pavo (5) Pitz Mijo (2) Bo gen schutz Jo han (2) Pfaff Frie drich (4) Fink-Stransky Jo ha na (5) Ste i ner Gju ro (3) Ha ger Antun (6) Ste i ner Ivan (6) Ha ger Jo zef (6) Ste i ner Jo sip (4) Inhoff Fer di nand (4) Ste i ner Mijo (3) Inhoff Jo han (6) Ste i ner Pavo (4) Inhoff Jo sip (3) Ste i ner Ma ti ja (2) Inhoff Mar tin (6) Sva ti} Stje pan (5) Inhoff Mi hal (6) Stransky Mi hal (3) Inhoff Pavo (4) [i{ul jak \uro (2) Ki kel Fer di nand (4) Schmit Jo han (3) Ma jor Fran jo (5) Stras ser Antun (5) Mo sbach Fran jo (5) Stras ser Fer di nand (5) Mo sbach Ivan (2) Stras ser Pavo (5) Pi gler Ma ti ja (3) Schuk Lina (2) Pi gler Mar tin (7) Re i ter Ju lius (5)

Kulturbund je u Bankovcima 1941. godine imao 130 ~lanova.

POPIS PORODICA KOJE SU IMALE NJEMA^KO PREZIME A NISU BILI ^LANOVI KULTURBUNDA

Mo sbach Stje pan Pi gler Andri ja Pi gler Mijo Res ser Ma ti ja Res ser Mijo Tajs Fran jo

POPIS PORODICA KOJE NISU IMALE NJEMA^KO PREZIME A (zbog toga {to su im supruge bile Njemice) BILI SU ^LANOVI KULTURBUNDA

Ber`aj Fran jo, su pru ga Ka ta ri na, ro|ena Pi gler Sva ti} Stje pan, su pru ga Ana, ro|ena Inhoff [u{ul jak Gju ro, su pru ga Ana, ro|ena Ber nard

TABLICA III.

POPIS LJUDI IZ BANKOVACA KOJI SU BILI U NJEMA^KOJ VOJSCI 1941.-1945. GODINE Ajseli Stjepan Bogenschutz Anton Bogenschutz Franz Bogenschutz Johan Bogenschutz Paul Buk Stephan Fink Oto Hager Johan Hager Josef Hager Paul Inhoff Joseph Inhoff Martin Inhoff Mihael Kikel Ferdinand Maleta Franz Pfaff Friedrich Pigler Franz Pigler Martin Pigler Paul Pitz Mathias Reiter Julius Svatitsch Johan Svatitsch Stephan Steiner Josef Steiner Mathias Steiner Paul Steiner Richard Steltz Johan Schischuljak Georg Strasser Anton Strasser Ferdinand Strasser Ferdinand - Sohn Strasser Paul Schuk Johann

POPIS LJUDI IZ BANKOVACA KOJI SU POGINULI KAO NJEMA^KI VOJNICI

Ajseli Stephan Steiner Richard Buk Stephan Steltz Johann Fink Oto Strasser Ferdinand - Sohn Inhoff Josef Strasser Paul Inhoff Martin Schuk Johann Pigler Franz Steiner Paul

TABLICA IV.

NIJEMCI IZ BANKOVACA

Popis njema~kih porodica koje su prolje}e (svibanj) 1943. godine iz Bankovaca iselile u Velimirovac, a nakon dva mjeseca iz Velimirovca odselile u Srijem, mjesto In|ija.

Imena ku}e – vlasnika Bogenschutz Antun Pitz Mijo Hager Josip Pfaff Friedrich Inhoff Ferdinand Steiner Gjuro Inhoff Johan Steiner Ivan Inhoff Martin Steiner Mijo Inhoff Mihael Steiner Pavo Inhof Pavo Steiner Matija

Kikel Ferdinand Stransky Josip Major Franjo Stransky Mihal Mosbach Franz Schmidt Johan Mosbach Ivan Strasser Antun Pigler Martin Strasser Ferdinand Pigler Stjepan Strasser Pavo Pitz Matija Schuk Lina

U jesen (studeni) 1944. godine iz In|ije su se u Bankovce vratili svi osim ~etiri obitelji koje su vlakom iselile u zapadnu Njema~ku: Pfaff Frie drich Pitz Mijo Schmidt Jo han Schuk Lina

TABLICA V.

Popis onih njema~kih obitelji iz Bankovaca koje su bile otjerane u logore 1945. i 1946. godine (u zagradi je broj ~lanova obitelji u logoru).

Godine 1945. u mjesecu lipnju, milicija je u logor u Josipovcu otjerala obitelj Steiner Ivana (6 ~lanova obitelji). 15. sije~nja 1946. godine milicija je iz Bankovaca u logor Valpovo otjerala slijede}e obitelji: Bo gen schutz Pavo i sin Jo sip (2) Ha ger Antun, su pru ga Ma ri ja i k}er Ma ri ja (3) Ha ger Jo sip, su pru ga Ka ta ri na, k}er Eva, otac Ivan i maj ka Eva(5) Inhoff Pavo, su pru ga Te re zi ja i sna ha Fran ci ska (3) Mo sbach Ivan i su pru ga Ma ri ja (2) Pi gler Mar tin, su pru ga Eva i si no vi Jo zef, Ma tajz i Fer di nand (5) Pi gler Stje pan, su pru ga Te re zi ja, k}er He le na i otac Fran jo (4) Ste i ner Gju ro i su pru ga Eva (2) Ste i ner Te re zi ja, k}er Aga ta i sin Antun (?) (3) Stras ser Fer di nand, su pru ga Bar ba ra, sin Jo zef i k}er Ma ri ka (4) Stras ser ud. Ana, k}eri Ma ri ja i Ju li ja na, sin Mijo (4) Stras ser Antun, su pru ga Ka ta ri na, si no vi Ivan, \uro i Adolf (5) Ste i ner Antun (Toni) i su pru ga Ma ri ja (2)

U logoru Valpovo umrli su i sahranjeni na valpova~kom groblju: Ha ger Ivan i su pru ga Eva Inhoff Pavo, su pru ga Te re zi ja i sna ha Fran ci ska Mo sbach Ivan i su pru ga Ma ri ja Pi gler Fran jo

Stransky Josip, suprug ubijene Johane Fink, osu|en je na Okru`nom sudu u Osijeku na osam godina zatvora zbog svog aktivnog rada u Kulturbundu. Konfiscirana mu je cjelokupna imovina. Po izdr`anoj zatvorskoj kazni, Stransky Josip sa svojim je sinom Erihom iselio u Njema~ku.

TABLICA VI.

Popis imena Nijemaca u Bankovcima ~ija je imovina odlukom Kotarskog suda u Na{icama konfiscirana 1946. godine (konfiskacija je provedena u velja~i, o`ujku i travnju 1946. godine dok su vlasnici imovine bili u logoru). Bo gen schutz Pavo Fink-Stransky Jo sip i po koj na su pru ga Jo ha na Ha ger Antun Ha ger Jo sip Inhoff Mar tin Inhoff Pavo Mo sbach Ivan Pi gler Mar tin Pi gler Stje pan Pitz Mijo Pfaff Frie drich Ste i ner Gju ro Ste i ner Pavo Ste i ner Ivan Schmidt Jo han Schuk Lina Stransky Jo sip Stras ser Antun Stras ser Fer di nand Stras ser Pavo

Dok su se oni nalazili u logoru ili neki ve} bili iselili u Njema~ku, u njihove su se ku}e uselili kolonisti, uglavnom Srbi, partizani.

TABLICA VII.

Porodice Nijemaca iz Bankovaca koje su poslije zavr{etka Drugog svjetskog rata iselile u Njema~ku • Ste i ner Ivan, su pru ga Gi ze la i dje ca Ana, Gi ze la, Ju li ja na i Andri ja ise li li su tran spor tom iz lo go ra u Jo si pov cu 1945. go di ne. • Stras ser ud. Ana (po sli je po gi bi je nje zi na su pru ga Pave) s dje com Ma ri kom, Ju lia nom i Mi cha e lom ise li li su 1954. go di ne. • Stras ser Fer di nand, su pru ga Bar ba ra i dje ca Jo sip i Ma ri ja ise li li su 1955. go di ne. • Ste i ner Antun, su pru ga Ma ti ja i si no vi Fer di nand i Jo han ise li li su 1957. go di ne. • Schi schu liak Ge org, su pru ga Ana i dje ca ise li li su 1957. go di ne. • Stransky Jo sip i sin Erich ise li li su 1959. go di ne

• Pi gler Jo sef, su pru ga Ro sa lia i dje ca Jo sef i Mel li ta ise li li su 1962. go di ne. • Ha ger Antun i su pru ga Ma ri ja ise li li su 1964. go di ne. • Ha ger Antun (sin), su pru ga Ana i dje ca Vik tor i @el jko ise li li su 1964. go di ne. • Ha ger Jo sip i su pru ga Ka ta ri na ise li li su 1964. go di ne. • Ha ger Jo sip (sin) i su pru ga ise li li su 1964. go di ne. • Ki kel Jo han, su pru ga Lju bi ca i si no vi Zlat ko i Oto ise li li su 1964. go di ne. • Pi gler Mar tin, su pru ga Eva i si no vi Mat hias i Fer di nand ise li li su 1964. go di ne. • Pitz Mat hias, su pru ga Ma ri ja i sin Franz ise li li su 1964. go di ne. • Ste i ner Franz, su pru ga He le na, ro di tel ji Mijo i Te re sa i dje ca Vik tor i Eva ise li li su 1964. go di ne. • Inhof Vik tor, su pru ga Edi ta i dje ca Bri gi ta i Hil de gard ise li li su 1969. go di ne. • Ste i ner Antun, su pru ga Ma ri ja i si no vi Fer di nand i Jo han ise li li su 1957. go di ne.

Tijekom Drugog svjetskog rata, odnosno u jesen 1944. godine u Njema~ku su iselili i Bankov~ani koji su te 1944. godine `ivjeli u Osijeku, odnosno In|iji: • Pi gler Sa bi na i dje ca Zla ta i Ru dolf – ise li li iz Osi je ka • Pfaff Frie drich, su pru ga So fi ja, k}er Zla ta i sin Frie drich – ise li li iz In|ije • Schmidt Jo han, su pru ga Ma ri ja i k}i Ju lia na – ise li li iz In|ije • Schuk Lina – ise li la iz In|ije.

Deutsche in Bankovci

Das Dorf Bankovci befindet sich 10 Km nordöstlich von der Stadt Orahovica. Zum ersten mal wurde es in Schrift im 16. Jahrhundert erwähnt. Die ersten Familien der Deutschen kamen in das Dorf Bankovci im Jahre 1840 aus dem Ort Moor in Ungarn.

In den nächsten 20 Jahren wurden vereinzelte Einwanderungen der Deutschen aus der Umgebung von der Stadt Pecs fortgesetzt. Das größte Teil der angesiedelten Deutschen waren Handwerker vom Beruf. Außer ihrem Beruf beschäftigten sie sich alle in der Freizeit auch mit der Landwirtschaft.

Im Jahre 1939 wurde in Bankovci ein Kulturbund mit 130 Mitgliedern gegründet. Im 1940 gab es in Bankovci 82 Häuser (Haushalte), von denen 40 Häuser die deutschen Familiennamen hatten.

Zwischen 1941 und 1945 waren 34 Einwohner des Dorfes Bankovci in der Wehrmacht. 12 sind ums Leben gekommen. 13 deutschen Familien wurden im Jahre 1946 aus Bankovci ins Lager Valpovo vertrieben, 8 Leute starben im Lager. 20 deutschen Bauerngüter in Bankovci wurden nach einem Gerichtsentscheid des Bezirksgerichtes in Na{ice im Jahre 1946 konfisziert. 22 deutschen Familien wanderten aus Bankovci in die Bundesrepublik Deutschland aus.

Zur Zeit (im Jahre 2002) gibt es nur 6 Familien (Haushalte) die die deutschen Familiennamen haben.