Su za na LEČEK ka i Folksdoj~eri“Fre ies Heim” – Hrvat ska re pu bli kan ska sel ja~ka stran

Su za na LE^EK

“Fre ies Heim” – Hrvat ska re pu bli kan ska sel ja~ka stran ka i Folksdoj~eri

Hrvatska (republikanska) selja~ka stranka ve} se na prvim izborima nakon I. svjetskog rata 1920. potvrdila kao najja~a stranka u Hrvatskoj. Svojim programom od samih je po~etaka nove dr`ave dosljedno zastupala oporbenu politiku vladaju}em radikalsko-demokratskom re`imu u Beogradu. Programom republikanska u monarhisti~koj dr`avi, (kon)federalisti~ka u sustavu koji je silom nametao centralizam i dr`avni unitarizam, godinama je poku{avala opstruiranjem ulaska u Skup{tinu, ali i otvoreno{}u za pregovore, na pravedniji na~in rije{iti kompleks problema vezanih za polo`aj Hrvatske u Kraljevini SHS poznat kao “hrvatsko pitanje”. Nakon {to su se pregovori sa srbijanskim politi~arima, poglavito Nikolom Pa{i}em, glavnim tvorcem postoje}eg poretka, pokazali neuspje{nima, a karizmati~nom se vo|i Stjepanu Radi}u neprikriveno prijetilo uhi}enjem, on se odlu~io na odlazak iz zemlje. U no}i 22.-23. srpnja 1923. tajno je pre{ao granicu s Ma|arskom, na kratko boravio u Be~u, ali glavni cilj mu je bila internacionalizacije hrvatskog pitanja i razgovori s politi~arima glavnih europskih sila koji su pritiscima mogli djelovati na promjenu unutra{nje politike velikosrbijanskih krugova u Beogradu. No, za boravka u Londonu (17.8.-22.12.1923), u koji je polagao najvi{e nade, do`ivljava neuspjeh. Nakon toga kratko boravi u Be~u (gdje ga posje}uje delegacija HRSS-a) pa neo~ekivano i u ono vrijeme riskantno, odlazi u Moskvu (29.5.-4.8.1924.). Tamo se uklju~uje u “crvenu” Selja~ku internacionalu (po{to u Selja~ku internacionalu gra|anskih stranaka sa sredi{tem u Pragu nije mogao u}i, jer je ^ehoslova~ka kao ~lanica Male Antante podupirala Beograd i uva`avala njegov prigovor na prijem HRSS-a). U Zagreb se, razo~aran i svjestan nu`nosti promjene politi~ke taktike, vratio 11. kolovoza 1924.1

U me|uvremenu, ohrabreno sjajnim izbornim rezultatima u o`ujku 1923. vodstvo u Hrvatskoj (ina~e u stalnoj vezi sa Stjepanom Radi}em i o~ito na njegovu inicijativu) vodi borbu za ja~anje stranke u zemlji. Prva je promjena bio ulazak selja~kih zastupnika u Skup{tinu u o`ujku 1924. i poku{aj stvaranja oporbenog bloka s Demokratskom strankom, Jugoslavenskom muslimanskom organizacijom i Slovenskon narodnom strankom. Drugi veliki zadatak koji je stajao pred strankom bilo je {irenje na krajeve u kojima do tada nisu imali ~vrstu mre`u organizacija niti izlazili na izbore. U opse`nim planovima {irenja, posebno je mjesto pripalo njema~koj narodnoj skupini u Kraljevini SHS. Broj~ano va`ni na prostoru na koji je

1 Pregledni prikaz djelovanja Hrvatske (pu~ke, republikanske) selja~ke stranke daje: Hrvoje Matkovi}, Povijest Hrvatske selja~ke stranke, Zagreb, 1999. Vidjeti i: Ivan Mu`i}, Stjepan Radi} u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, Zagreb, 1988; Josip

Horvat, Politi~ka povijest Hrvatske 1918-1929, Zagreb, 1989. (1. izd. Zagreb, 1938.).

HRSS `eljela protegnuti svoj utjecaj, Nijemci su kao skupina dugo vremena bili zakinuti za svoja osnovna gra|anska prava.2 Nakon {to im je polo`aj reguliran me|unarodnim mirovnim ugovorom, osnovali su i svoju stranku Partei der Deutschen des Königreiches der Serben, Kroaten und Slowenen (Ruma, 29.1.1922.), koja je na izborima dobila {est zastupnika u Skup{tini. Iako su u po~etku podupirali Pa{i}evu vladu, vrijeme je pokazalo da postoji “die Diskrepanz zwischen den Erklärungen hoher und höchste Stellen und der tatsächlichen Behandlung durch die untergeordneten Behörden”.3 Razo~arani, po~eli su se pribli`avati oporbi, pa je Pribi}evi} zabranio rad Kulturbunda (11.4.1924.). Nakon toga, iako je stranka uvijek ostavljala mogu}nost za pregovore s vladom, vodila je ja~u oporbenu politiku, a dio njema~kog stanovni{tva, ogor~en svakodnevnim iskustvom diskriminacije, okrenuo se najja~oj oporbenoj stranci - HRSS-u.

HRSS je, sa svoje strane, ba{ u razdoblju izme|u dvaju izbora (1923.-25.) posve}ivao Nijemcima izuzetnu pozornost, ~iji je najvidljiviji izraz ~ak posebno glasilo na njema~kom jeziku. Za stranku je to bilo prelomno razdoblje rasta i posljednji poku{aj nala`enja na~ina kako ostvariti gotovo neostvariv program prije popu{tanja i kompromisa u o`ujku 1925. godine.

Fre ies Heim

Punim nazivom Freies Heim. Deutsches Organ der Kroatischen republikanischen Bauernpartei glasilo je koje je HRSS izdavala za 122.508 Nijemaca na podru~ju Hrvatske, kako ve} u prvom broju neizravno daje naslutiti ~lanak Rudolfa Horvata s neslu`benim rezultatima popisa 1921. godine (bez Dalmacije i Baranje).4 Nastavljaju}i svoju analizu u idu}im brojevima glasila, Horvat je iznio i broj Nijemaca u Baranji (16.802 Nijemca ili 32.9%), a ukupno ih je u Kraljevini SHS bilo 512.207, odnosno 4.3%.5 Preko pola milijuna pripadnika njema~ke skupine ~inilo je bira~ko tijelo koje niti jedna strana nije mogla zanemariti.

Prvi broj Freies Heima objavljen je u Zagrebu, u ~etvrtak, 25.10.1923., a posljednji 2.1.1925. (jedini u petak, jer je u ~etvrtak padala Nova Godina).6 Bile su tada jedne od rijetkih novina za Nijemce koje su izlazile u Kraljevini SHS.7

Zami{ljen je kao tjednik, a izlazio je ~etvrtkom, dan nakon Slobodnog doma, koji je tiskan srijedom. Nevelik opseg (svega ~etiri strane) pro{irivan je tek u nekoliko

2 Na prvim izborima 1920. nisu imali pravo glasovanja, iako su imali sve du`nosti (izme|u ostalog posebno neugodnu vojnu obvezu, jer su mnogi slani na Kosovo gdje su trajali sukobi). Valentin Oberkersch, Die Deutschen in Syrmien, Slawonien,

Kroatien und Bosnien. Geschichte einer deutschen Volksgruppe in Südosteuropa, Stuttgart, 1989., str. 200. 3 V. Oberkersch, n.d., str. 201-202. 4 R. Horvat, Die Deutschen im Staate S.H.S , Freies Heim (dalje: FH), 1/1923., br. 1. (25.10.1923.), str. 3. 5 R. Horvat, Die Bevölkerung von Baranya , FH, 1/1924., br. 34. (19.6.1924.), str. 3. Horvat nastavlja svoju analizu u idu}im brojevima: Die Bevolkerung der Batschka, FH, 1/1924., br. 37. (10.7.1924.), str. 3; FH, 1/1924., br. 38. (17.7.1924.), str. 3.; FH, 1/1924., br. 39. (24.7.1924.), str. 3; a zavr{ava podacima o Banatu, Isti, Die Bevolkerung von Banat, FH, 1/1924., br. 40. (31.7.1924.), str. 3. 6 Prema obavijesti o pokretanju novog lista u Slobodnom domu, ideju je dao S. Radi} iza izbora 1923., ali kako je oti{ao u inozemstvo, planovi su nakratko odgo|eni. Slobodni dom (dalje: SD), 17/1923., br. 44. (24.10.1923.), str. 7. 7 Bio je i najra{irenije glasilo za Nijemce uz Deutsches Volksblatt, slu`beno glasilo njema~ke manjine u Kraljevini SHS, objavljivano u Vojvodini. Du{an Biber, Nacizem in Nemci v Jugoslaviji 1933-1941, Ljubljana, 1966., str. 35-37.

izuzetnih prigoda. Prvi je puta broj poja~an prilikom Radi}evog povratka u Hrvatsku, kada je u njegovom odgovoru na Pa{i}eve napade iznesen zapravo program stranke.8 Prilike su tra`ile ve}i broj strana u vrijeme kada je zapo~ela i rasplamsavala se izborna borba (broj 57. od 27.11.1924. na 6 strana, a broj 61. od 25.12.1924. na ~ak 8 strana, od ~ega su dvije i pol bile vijesti).

Freies Heim je izlazio na njema~kom jeziku, pisan goticom.9 Kao izdava~ naveden je dr. Vladko Ma~ek i drugovi (Genossen), a glavni i odgovorni urednik bio je tada{nji urednik Slobodnog doma Rudolf Herceg. Uredni{tvo se isprva nalazilo na Akademi~kom trgu 12 (dana{nji Strossmayerov trg), a od 15. lipnja 1924. (od 35. broja) u Marovskoj 17 (dana{nja Masarykova ulica). Cijena od 6 kruna bila je dostupna razmjerno {irokom krugu ~itatelja, a na novine se primala i pretplata preko administracije u Radi}evoj Slavenskoj knji`ari u Zagrebu u Juri{i}evoj 1, ina~e jednom od logisti~kih sredi{ta stranke. U pretplati je cijena bila svega 240 kruna (za inozemstvo 480 kruna).

Sadr`aj su ve}im dijelom ~inili ~lanci o djelovanju i ciljevima HRSS-a, a na zadnjoj su strani objavljivane politi~ke vijesti iz zemlje i svijeta. Nakon {to je zapo~ela predizborna kampanja (od broja 58.) Politi~ki pregled preimenovan je u Politi~ke vijesti, a ve} s idu}im brojem (br. 59.) podijeljen je u dva dijela – Izborne vijesti i Politi~ke vijesti, prostorom nadma{uju}i redovne ~lanke.

Su rad ni ci Fre ies He i ma

Od prvih brojeva javljaju se suradnici koji su i kasnije ostali najredovitiji autori priloga u Freies Heimu. Najbrojniju skupinu ~inili su narodni zastupnici, zna~i osobe iz najvi{ih krugova stranke. Me|u prvima se tako javljaju Filip Laku{ i Mato Jagati}, obojica kao "Bauer und Volksvertreter" (Laku{ iz [irinca, ^azma, a Jagati} iz Martinske Vesi, Sisak), zatim Stjepan Bu} (publicist i narodni zastupnik iz Zagreba), dr. Niko Niki} (odvjetnik i zastupnik iz Slavonskog Broda), Andrija Tul~i} (seljak i zastupnik Na{ica), Stanko Miklau{i} (seljak i zastupnik Zlatara) te Stjepan Kranj~evi} (u~itelj i ~lan Glavnog odbora stranke iz Zagreba). Najvi{e je priloga ipak potpisao neumorni Stjepan Radi}, ~iji su ~lanci ispunjavali i Slobodni dom. @ene su unato~ naporima da se i njih uklju~i u selja~ki pokret ostale razmjerno slabo zastupljene, pa je i u Freies Heimu zabilje`ena samo jedna suradnica. Poslala je nekoliko priloga i to ne potpisav{i se pravim imenom ({to je bilo razmjerno ~esto radi stalnih pritisaka i progona radi}evaca), nego kao "Republikanerin".10

Cilj uredni{tva Freies Heima bio je privu}i {to vi{e njema~kih suradnika, koji bi mogli pisati o posebnim njema~kim problemima, pa su povremeno isticali kao ideal da svako mjesto i selo treba imati barem jednog stalnog suradnika. U namjeri su

8 S. Radi}, Zwei politische Anschauungen: Pa{i} und Radi}, FH, 1/1924., br. 44. (28.8.1924.), str. 1-7. 9 Za prevo|enje ve}ine tekstova na njema~ki bio je zaslu`an Ernest Spiess, kako je u svom izlaganju (sada ~lanku ovog zbornika) utvrdila Mira Kolar. 10 Republikanerin, Brief aus Kroatien an einen politischen Freund im Ausland, FH, 1/1924., br. 57. (27.11.1924.), str. 3-4; Ista,

Aus dem Alltäglichen, FH, 1/1924., br. 58. (4.12.1924.), str. 3-4; Ista, Zwei politische Reisegespräche, FH, 1/1924., br. 61. (25.12.1924.), str. 2-3.

donekle uspjeli, pa se mo`e pratiti i u~estalija pojava njema~kih autora, ali s obzirom da je dio ~lanaka, posebice onih koji su pisali o lo{em polo`aju Nijemaca, ostajao anoniman, ne mo`e se sa sigurno{}u re}i kolika je njihova zastupljenost. Daleko najvi{e ~lanaka, ~esto i o{troga sadr`aja o konkretnim problemima Nijemaca, a ne samo o op}enitim ciljevima stranke, objavio je Jakob Schoblocher (potpisan kao trgovac i narodni zastupnik iz Rume).11 Dio ih se javio samo jednom, kao Augustin Künstler (kroja~ i seljak, FH, br. 7), Josef Zwölfer (vinar, Vr{ac u Banatu, FH, br. 30) ili Martin Hastenteufel (mesar, In|ija, FH, br. 31), a dio je radje ostao anoniman kao Ein banater Hochschüler, - l -, Lax i anonimni \akov~anin.

Odnos pre ma Slo bod nom domu

1. Iako je izlazio s danom zaka{njenja iza slu`benog glasila stranke i imao istog urednika i suradnike, Freies Heim je, barem neko vrijeme, imao posebnu ure|iva~ku politiku. U prva dva broja osmi{ljen je potpuno nezavisno od Slobodnog doma. Dok su ve}inu sadr`aja Slobodnog doma popunjavala Radi}eva pisma iz Londona, Freies Heim je, kao {to rade i druge novine u svojim prvim brojevima, iznosio svojim potencijalnim budu}im ~itateljima op}e programatske odrednice selja~kog pokreta. Objavljivani su neki stari ~lanci, koje je urednik izabrao kao najbolje tuma~e temelja selja~ke ideologije (primjerice govor Stjepana Radi}a od 24.11.1918. ili ~lanci Antuna Radi}a), a i sam je u uvodniku poku{ao sa`eti ciljeve borbe HRSS. Iako naslov njegovog ~lanka najavljuje bavljenje problemom manjina (Die kroatische Politik und die nationalen Minoritäten in SHS), Herceg ipak te`i{te stavlja na sukob Zagreba (federalisti~ke politike predstavljene Radi}em i HRSS-om) i Beograda (velikosrpsku hegemonisti~ku politiku utjelovljuje Pa{i}). HRSS isti~e kao glavnog borca protiv centralizma koji ne samo hrvatski nego i druge narode tretira kao "roblje", a za narodnu, pravednu, ~ovje~nu, neutralnu i mirotvornu republiku. U njoj bi svi narodi imali ista prava, bez razlike u vjeri ili naciji. Politi~ka scena je jedostavno odre|ena: "Tko nije uz Radi}a, poma`e Pa{i}u.".12 I ostali su ~lanci uvod u problematiku hrvatskog selja~kog pokreta, primjerice Stjepana Radi}a, u kojem on svojim dinami~nim i pristupa~nim stilom obja{njava kako je uop}e po~eo pokret i sjajno sa`ima osnovne programatske to~ke (selja{tvo kao jezgru i snagu hrvatskog naroda, njegovo pravo preuzeti dr`avu u svoje ruke i preoblikovati je u dr`avu rada, pravde i po{tenja, zatim pravo na samoopredeljenje, politiku na na~elima ~ovje~nosti, politi~kih i gospodarskih sloboda).13

Za one zainteresirane za pobli`e upoznavanje ciljeva i metode politi~ke borbe HRSS-a od prvog se broja povremeno u novinama preporu~a njema~ki prevod Hercegove Ideologije hrvatskog selja~kog pokreta (Die Ideologie der kroatischen Bauernbewegung), najsa`etijeg i tada popularnog i dosta ~itanog pregleda ideja koju je

11 Uz Paula Hauka (kandidat za Vukovar) bio je jedini Nijemac izme|u HRSS-ovih kandidata na izborima 1923. godine. Na izborima je uspio pobijediti kandidata Stranke Nijemaca dr. Sepp Müllera. V. Oberkersch, n.d., str. 205. 12 FH, 1/1923., br. 1. (25.10.1923.), str. 1 13 S. Radi}, Alte und neue Grundlagen der kroatischen Bauernpertei, FH, 1/1923., br. 1, (25.10.1923.), str. 1-2.

zastupala HRSS. Toplo ju je preporu~ao i najugledniji Nijemac u redovima HRSS-a Jakob Schoblocher, koji je u svom prikazu naziva "Svetim pismom".14 2. Od 3. broja Freies Heim po~inje pratiti i "teku}u" politiku, posebice Radi}eva nastojanja u Londonu, koja, prema vijestima "donose sve ljep{e rezultate".15 Sve do zaklju~no 9. broja ipak se list ure|uje nezavisno od Slobodnog doma, ~iji ve}i dio sadr`aja popunjavaju Radi}eva pisma iz Londona. 3. Od 10. broja (3.1.1924.) primjetno je prena{anje ~lanaka iz Slobodnog doma, iako prvo nisu stavljani na udarna mjesta, nego na drugu, ili ~e{}e tre}u i ~etvrtu stranu novina. Iz politi~kih i kulturnih vijesti na posljednjim stranicama Slobodnog doma, odabiralo se one koje su mogle zanimati Nijemce (uglavnom o Njema~koj, bilo da se radilo o malo ve}im prilozima16 ili kratkim vijestima o teku}im zbivanjima). 4. Od 12. broja Radi} i njegova djelatnost dolaze (i ostaju tamo) na prve stranice Freies Heima, kao {to je to ve} bilo u Slobodnom domu.17 U idu}em broju Radi} ima ve} dva vode}a ~lanka.18 Od 15. broja (4.2.1924.) prete`u Radi}evi ~lanci o me|unarodnoj politici i poku{ajima internacionalizacije hrvatskog pitanja.19 Ponekad njegovi napisi ispunjavaju ~itave brojeve, kao {to je bilo s brojem 26. (24.4.1924.).20

Nakon povratka Radi}a u Hrvatsku u Freies Heimu gotovo i nema drugih priloga osim onih koji prate njegovo djelovanje. A djelovanje je za mnoge bilo puno proturje~ja ili neprihvatljivih poteza (posebice ulazak u moskovsku Selja~ku internacionalu), pa unutarnja previranja odra`avaju i prilozi u Freies Heimu. 21 Druga velika tema je pribli`avanje demokratima Ljube Davidovi}a. Obja{njava ga niz ~lanaka, a cijeli jedan broj bio je posve}en velikom skupu u Zagrebu na kojem mu je Radi} zdu{no davao podr{ku.22

14 Prikaz zavr{ava promid`benom tvrdnjom kako se radi "ljudskosti i pravednosti" koje HRSS nastoji ostvariti, oko nje kao oko svoje voditeljice okupljaju i Nijemci u cijeloj Kraljevini SHS. FH, 1/1923., br. 3. (8.11.1923.), str. 4. O knjizi se opet pisalo u prosincu, kada je novih 6.000 primjeraka dobrim dijelom podijeljeno u promid`bene svrhe (3.091 komada, od ~ega dosta u inozemstvu), a za Bo`i} 1923. iza{ao je i ma|arski prijevod. Preporuke se nastavljaju i u prolje}e 1924. FH, 1/1924., br. 18. (28.2.1924.), str. 4. 15 FH, 1/1923., br. 3. (8.11.1923.), str. 1-2, 4. 16 Primjerice: S. Radi}, Das deutsche Volk im Kampf ums Dasein, FH, 1/1924., br. 10. (3.1.1924.), str. 1. Iz: SD, 18/1924, br. 1. (2.1.1924.), str. 8. 17 S. Radi}, Die beste Lösung des kroatischen Problem, FH, 1/1924., br. 12. (17.1.1924.), str. 1-2. Iz: SD, 18/1924, br. 3., (16.1.1924.), str. 1-2. 18 S. Radi}, Die radikale Parzellationsregiereung muß gestürzt werden, FH, 1/1924., br. 13. (24.1.1924.), str. 1. Iz: SD, 18/1924, br. 4. (23.1.1924.), str. 1. Isti, Wie das Fiumaner Problem gelöst wurde?, FH, 1/1924., br. 13. (24.1.1924.), str. 1-2. Iz: SD, 18/1924, br. 4. (23.1.1924.), str. 1-2., pod naslovom " Musolinijeva sramota, a Pa{i}eva izdaja". 19 FH, 1/1924., br. 15. (7.2.1924.), str. 1-3.: (prema SD autor je S. Radi}), Bedeutung der Arbeiterregierung in Groß-Britannien (u SD: Koliko vrijedi radni~ka vlada u Velikoj Britaniji, SD, 18/1924., br. 6. (6.2.1924.), str. 4-6); Isti, Sanierungsproblem

Europas; Isti, Die fünf Großstaaten und das kleine Kroatien. 20 FH, 1/1924., br. 26. (24.4.1924.), str. 1-3: S. Radi}, Parlamentarischen Block der Bauerndemokratie (Iz: SD, 18/1924., br. 17. (23.4.1924.), str. 1-2); Isti, Zusammenbruch der radikal-batinaschen Regierung (Iz: SD, isto, str. 2); Isti, Mussolini,

Horthy und Pa{i} (Iz: SD, isto, str. 3). 21 Anton Gurka, tajnik HRSS-a u Drenovcima u pjesmi “Unserem Präsidenten zum Willkommen!” masnim slovima u tekstu nagla{ava “vjerna srca” /”treue Herzen”/ koja ostaju uz Radi}a i u lomovima. FH, 1/1924., br. 43. (21.8.1924.), str. 1; S. Bu},

Reste alter Zeiten, FH, 1/1924., br. 43. (21.8.1924.), str. 2-3. Bu} odgovara De`manu (Obzoru) na napade {to su u{li u SI. 22 Zwei Reden der Präsidenten Radi} bei der großen Versammlung der HRSS in Zagreb den 14. September 1924, FH, 1/1924., br. 47. (18.9.1924.), str. 1-4. (SD, br. 38, (17.9.1924.), str. 3-6) Usp.: I. Mu`i}, n. d., str. 173-175.

5. U studenom prevagu preuzimaju vijesti o izborima zakazanim za 8. velja~e 1925., pa novine po~inju ispunjavati pozivi, upute za pregled spiskova glasa~a, poticaji na glasovanje za HRSS i izborne vijesti o skupovima i nasilju kojem su izlo`eni pristalice HRSS-a.23

Pri la go|avan je Fre ies He i ma nje ma~kom ~ita teljstvu.

Svjesno posebnosti ~itateljstva kojem namjenjuje svoje glasilo, uredni{tvo mu je na razne na~ine poku{avalo u~initi prihvatljivijim sadr`aj koji je nudilo. U takve poku{aje ulazi i ne ba{ uspjela (a niti dosljedna) ideja da se prevode osobna imena hrvatskih autora priloga. Tako se od broja 11. (10.1.1924.) Stjepan Radi} javljao kao Stefan Radi}, a Stefani postaju i Stjepan Bu}, Kranj~evi} i Predavec. Bla` Car je preveden kao Blasius Car, a Filip Laku{ napisan je kao Philipp Laku{. Pisanje u njema~kom obliku ostalo je nedosljedno, pa se u isto vrijeme ova imena javljaju i u hrvatskom obliku. Promjene su vrijedile samo za imena, dok su se prezimena cijelo vrijeme pisala hrvatskom ortografijom. Kratki eksperiment zavr{io je ve} u o`ujku, pa se od 22. broja (27. o`ujka) vi{e ne poku{avaju sli~ni prevodi.

Prevo|enje nije bilo dosljedno niti kada se radilo o uobi~ajenim i {iroko prihva}enim politi~kim pojmovima i kraticama. Tako kratica stranke ostaje "HRSS", a ne prevodi ju se u "KRBP" (Kroatische republikanische Bauernpartei). Hrvatski nazivi dobijaju samo njema~ke nastavke pa Orjuna{i postaju "Orjuncen", dragovoljci (mislilo se na solunce) "Dobrovoljcen", Kraljevina SHS, nazivana i "Eshaezija" postaje "SHS-iens".

Daleko je va`nije koliko se Freies Heim nastojao sadr`ajno pribli`iti svojim ~itateljima. Usporedba sa Slobodnim domom pokazuje da se o zasebnosti pristupa dosta razmi{ljalo, iako nisu sva rje{enja bila najdosljednije promi{ljena i najuspje{nije provedena. Razlika je svakako bila uo~ljivija u prvim brojevima, a kasnije, posebice u jesen, dobrim se dijelom bri{e. Svjedo~e to ~lanci koje su objavljivali u prvim brojevima (a birao ih je vjerojatno Herceg), a njihov pregledan karakter ukazuje na o~itu namjeru da se selja~ku ideologiju predstavi ljudima koji o njoj ne znaju gotovo ni{ta ili barem vrlo malo. Tako se u nekoliko brojeva gotovo kao na kratkom te~aju prelaze op}e teme selja~kog pokreta, odre|uju neke teme i vrijednosti za koje se pretpostavljalo da }e biti najprihvatljivije njema~kom stanovni{tvu i uspostavlja jasno dvojstvo politi~ke scene: nagla{ava se mirotvorna, vjerska i kulturna strana hrvatskog selja~kog pokreta i ukazuje kako sve to nedostaje suprotnoj strani.24

Vijesti. Razliku u pristupu lako je pratiti i u rubrici Vijesti. U po~etku dobar dio ~ine vijesti iz svijeta, a za Freies Heim se biralo prvenstveno one iz Njema~ke i Austrije.

23 Wahlordnungen und Verlautbarungen der HRSS-Leitung, FH, 1/1924., br. 55. (13.11.1924.), str. 1 (Iz: SD, 18/1924., br. 46. (12.11.1924.), str. 1); Juraj Krnjevi}, Überpruft die Wahllisten oder "Wählerverzeichnisse", FH, isto, str. 1-2. (Iz: SD, isto, str. 1-2). 24 Objavljivani su stari ~lanci: R. Herceg, Die Bauernbewegung in Kroatien und die Brüder Radi}, (Hercegov ~lanak posve}en 50.-om ro|endanu S. Radi}a 1921.) FH, 1/1924., br. 11. (10.1.1924.), str. 1-3. S. Predavec, Wonach gilt Stefan Radi} als

Lehrer und Führer des kroatischen Volkes, (govor odr`an za Radi}ev ro|endan 11.6.1921.), FH, 1/1924., br. 12. (17.1.1924.), str. 3. U novom ~lanku Herceg obja{njava razliku pokreta i stranke i temelje hrvatskog selja~kog pokreta. R.

Herceg, Warum ist HRSS eine Bewegung und nicht eine Partei?, FH, 1/1924., br. 13. (24.1.1924.), str. 3.

Nije se propu{talo naglasiti simpatije HRSS prema njema~kom narodu i tradiciji prikazuju}i ih u jasnoj suprotstavljenosti slu`benoj politici Kraljevine SHS koja je kao ~lanica Male Antante vodila izrazito profrancusku i protunjema~ku vanjsku politiku (pa tu spada i navo|enje Clemanceauove izjave da mora umrijeti 20 milijuna Nijemaca od gladi, kako bi prestali biti opsanost za Francusku25). Izra`avalo se razumijevanje za probleme s kojima se suo~avala Njema~ka26, ukazivalo se na neka rje{enja nacionalnih razli~itosti koja su mogla poslu`iti drugima kao primjer ([vicarska)27, u vijestima iz Tirola te`i{te je stavljano na zajedni~ki izlazak Slavena i Nijemaca na izbore28, a prenjeli su ~ak i vijest o proslavi 40-godi{njice Njema~kog dru{tva u Kristijaniji (Oslo)29 .

O~ito se u oblikovanju rubrike Vijesti koristilo osje}ajima prema davnoj domovini, ali posrijedi nije bilo samo pragmati~no iskori{tavanje, nego stvarna procjena "prirodnog savezni{tva". Naime, Hrvatska se tra`e}i podr{ku kod europskih sila, nije mogla obratiti Francuskoj, glavnom podupiratelju postoje}eg poretka, nego ju je prvenstveno o~ekivala od uzora demokracije Velike Britanije i SAD. U skupini mogu}ih savezni~kih zemalja va`no je mjesto zauzimala i Njema~ka, iako ona tada, zaokupljena svojim problemima, nije mogla pru`iti nikakvu pomo}.

Doma}e vijesti tako|er se donekle razlikuju od onih objavljivanih u Slobodnom domu. Uz vijesti o strana~koj politici (radu kluba HRSS-ovih zasupnika), od prvog broja najavljuju i da }e posebno izvje{tavati o dva njema~ka kandidata na listama HRSS-a za Rumu i Vukovar (Schoblocher, Hauk).30 Od velja~e 1924. vijesti sve vi{e sli~e na vijesti koje su objavljivane u Slobodnom domu, samo {to je za Freies Heim ra|en izbor va`nijih i Nijemcima zanimljivijih, a tekstovi su im uglavnom skra}ivani. Primjetan je i izostanak vijesti iz hrvatskih kotareva (mahom o problemima i sukobima na koje HRSS nailazi), o srpskim zloupotrebama polo`aja pisalo se bla`e i manje, paze}i da se ne odbije njema~ko stanovni{tvo dojmom da ga se uvla~i u o{tar hrvatsko-srpski spor. Nasilje nije sasvim zatajivano ({to bi bilo i nemogu}e, jer nije moglo ostati nepoznato ve} i preko drugih izvora), ali se u po~etku zadovoljavalo upu}ivanjem na Slobodni dom, ako se `eli doznati ne{to vi{e o toj strani politi~ke borbe.31

Ne slu~ajno, prva vijest o nasilju bila je o napadnutom muslimanu, ne Hrvatu, HRSS-ovcu u Mostaru, kojeg je neki orjuna{ te`e ranio no`em.32 Tek u jesen, u novim uvjetima kada se Radi} vratio u zemlju, kada se puno o~ekivalo od suradnje s Davidovi}em, a Njema~ka se stranka isto na{la u oporbi, odva`ili su se pisati o poja~anoj radikalskoj strahovladi i batinanjima.33

25 FH, 1/1923., br. 8. (13.12.1923.), str. 4. 26 S. Radi}, Zum Ausgleich Frankreichs mit Deutschland, FH, 1/1924., br. 27. (1.5.1924.), str. 3. Radi} razla`e kako Njema~koj treba vratiti Ruhr (stabilizirati njezino gospodarstvo) i primiti je u Ligu naroda (politi~ki stabilizirati). 27 S. Bu}, Das schweizer Volk und dessen Staat, FH, 1/1924., br. 18. (28.2.1924.), str. 2-3. 28 FH, 1/1924., br. 21. (20.3.1924.), str. 4. 29 FH, 1/1924., br. 21. (20.3.1924.), str. 4. 30 FH, 1/1923., br. 1. (25.10.1923.), str. 4. 31 FH, 1/1924., br. 21. (20.3.1924.), str. 1-2. 32 FH, 1/1924., br. 38. (17.7.1924.), str. 4. 33 Prvi tekst o nasilju odnosio se na Vojvodinu. FH, 1/1924., br. 48. (25.9.1924.), str. 4.

Nakon {to je zapo~ela izborna kampanja nije se vi{e ustru~avalo pisati o nezakonitom pona{anju vladaju}e stranke, uhi}enjima poslanika i nasilju na predizbornim sukobima. Za njema~ko se ~itateljstvo ipak i dalje biralo vijesti vezane uz mjesta koja su ih mogla zanimati34 ili doga|aje koji su bili najva`niji za cijeli HRSS (poput napada na vode}e ljude stranke35).

Naravno, najradije se pisalo o uspjesima (a svaki je po~etni korak do~ekivan kao uspjeh) sloge Hrvata i Nijemaca, kao {to su to bili op}inski izbori u Osijeku 30.12.1923.36 U Vijestima se pratilo uspjehe u {irenju HRSS me|u Nijemcima i izvan Hrvatske (list je bio i namjenjen cjelokupnom njema~kom stanovni{tvu Kraljevine SHS), pa su objavljivani i po~etni uspjesi u susjednoj Ba~koj.37

Prilago|eni sadr`aj. Razlika u ure|ivanju vijesti u Slobodnom domu i Freies Heimu rije~ito govori o nekim posebnostima glasila za Nijemce, koje postaju jo{ primjetnije u glavnom sadr`aju glasila: u ~lancima. I ovdje se opa`a ne{to takti~niji pristup u odabiru tema, iako naravno, nema razlike u prikazivanju samih temelja i duha selja~kog pokreta. Njema~ko ~itateljstvo poku{avalo se pridobiti pisanjem o op}im politi~kim vrijednostima, republikanizmu, ~ove~nosti, mirotvorstvu, selja~koj solidarnosti i zajedni~kim interesima. Ipak, ve} samo ustrajanje na republikanizmu i federalizaciji dr`ave moralo je u ~itateljstvu ostavljati jasnu sliku nepomirljive borbe. Na isto su upu}ivali i neki pojmovi, poput, primjerice, upornog ra~unanja u krunama ili nazivanja Vojvodine "biv{om ju`nom Ugarskom" 38 ili "tzv. Vojvodinom"39 .

Isprva je u svakome broju objavljivan barem poneki prilog o temeljnim pitanjima selja~ke ideologije, a od svibnja se ~lanci s tom temom prorje|uju i po~inje prevladavati dnevna politika. U preglednim izlaganjima temelja selja~kog pokreta sredi{nje mjesto pripadalo je narodnom suverenitetu40, republikanizmu41 , federalizmu42 ili povijesti stranke i selja~kog pokreta.43

34 Primjerice o nasilju protiv HRSS-a u Voljevcima (Srijem), FH, 1/1924., br. 57. (27.11.1924.), str. 4. Jedan od tipi~nih je slu~aj u Staroj Pazovi, kada je skupina od 50-ak naoru`anih “Orjuncen” dala izgovor predstojniku (radikalu) da raspusti skup, na koji je (prema FH) do{lo oko 5.000 ljudi i ~ak 17 zastupnika, na ~elu s podpredsjednikom stranke J. Predavcem. FH, 1/1924., br. 51. (16.10.1924.), str. 4. 35 Stjepan Ko{uti}, Unerhorte Verhaftung des Abgeordneten Dr. Pernar, FH, 1/1924., br. 57. (27.11.1924.), str. 2-3. S. Radi},

Tatsachen vom geheimen Mordversuch an Abgeordneten August Ko{uti}, FH, 1/1924., br. 54. (6.11.1924.), str. 1. 36 HRSS je sastavila zajedni~ku listu kandidata s Nijemcima te iako je osje~ka organizacija bila osnovana prije samo nekoliko mjeseci, ipak je dobila 741 od 7967 glasova i ~ak 3 od 20 mandata (najvi{e je pripalo Hrvatskoj zajednici - 10, ali svi su drugi imali dva ili samo jednog zastupnika, uklju~uju}i radikale i demokrate). FH, 1/1923., br. 7. (6.12.1923.), str. 4.; FH, 1/1923., br. 8. (13.12.1923.), str. 4.; FH, 1/1924., br. 10. (3.1.1924.), str. 4. 37 Prva je bila vijest o radu HRSS-a u Ar{anjiju i Obre{u ~iji je predsjednik Johann Schmidt u svojim govorima nagla{avao potrebu zajedni~kog nastupa Hrvata, Nijemaca i Ma|ara. FH, 1/1924., br. 10. (3.1.1924.), str. 4. 38 Na sjednici hrvatskog zastupni{tva (Zagreb, 28.10.1923.) Schoblocher je govorio o {irenju hrvatskog selja~kog pokreta u "isto~noj Hratskoj i podru~jima biv{e ju`ne Ugarske". FH, 1/1923., br. 2, (1.11.1923.), str. 4. 39 S. Radi}, Wahlbotschaft an alle Organisationen und Anhänger der HRSS, FH, 1/1924., br. 56. (20.11.1924.), str. 1. 40 R. Herceg, Warum ist die HRSS eine Bewegung und nicht eine Partei?, FH, 1/1924., br. 13. (24.1.1924.), str. 2. M. Jagati},

Schiffer ohne Kompas, FH, 1/1924., br. 14. (31.1.1924.), str. 1. R.Herceg, Die kroatische Bauernschaft ist heute das kroatische

Volk, FH, 1/1924., br. 17. (21.2.1924.), str. 1-2. 41 M. Jagati}, Warum sind wir Republikaner?, FH, 1/1923., br. 4. (15.11.1923.), str. 3. 42 S. Bu}, In der Form vielleicht auch Föderation, in der Sache aber Konföderation, FH, 1/1924., br. 22. (27.3.1924.), str. 1-2. 43 S. Radi}, Zwanzigjahrige Organisierung der kroatischen Bauernschaft , FH, 1/1924., br. 59. (11.12.1924.), str. 2-3; FH, 1/1924., br. 60. (18.12.1924.), str. 2-3; FH, 1/1924., br. 61. (25.12.1924.), str. 3-6.

Jo{ jedna velika tema, koja je i ina~e zauzimala va`no mjesto, ali je posebno nagla{avana za njema~ko ~itateljstvo, bilo je mirotvorstvo.44 Prikazano kao imanentna osobina selja{tva, u ideolo{kom se sklopu neraskidivo vezalo uz demokraciju (odnosno suverenost naroda), pravo na republiku kao na bolji oblik dr`avnog ustrojstva i kr{}ansku vjeru.45 Rado se pri tom tra`ilo dodirne to~ke s velikim propovjednicima mirotvorstva: Tolstojem46 i Ghandijem47. Srpski su se vode}i politi~ki krugovi istovremeno osu|ivali kao zagovornici nasilja i militarizma.48

Uz mirotvorstvo povezivalo se jo{ neke vrijednosti koje su njema~kom seljaku, poznatom po marljivosti, `eljom za redom i stabilno{}u ({to uostalom dijeli sa svim drugima), morale biti privla~ne. @elja za gospodarskom stabilno{}u nije gubljena iz vida radi goru}ih politi~kih problema49, a rado je isticana i svijest i kultura onih koji su uklju~eni u hrvatski selja~ki pokret (prvenstveno hrvatskog naroda, ali postaje i idealni okvir za druge koji se `ele sjediniti s HRSS oko istih politi~kih ciljeva)50 .

Nacionalna i stale{ka sloga. HRSS kao prvenstveno hrvatska nacionalna stranka pokazivala je veliku otvorenost za suradnju sa svim strankama ili grupacijama koje su mogle prihvatiti njezina osnovna programatska polazi{ta. Stoga se u pisanju 1923., kada je intenzivno tra`ila politi~ke saveznike i poku{avala pro{iriti podru~je svojeg djelovanja, ~esto nagla{avalo kako okuplja sve protivnike politike u kojoj manjinska skupina nasilnim politi~kim sredstvima odr`ava premo} nad ve}inom naroda. Isticalo se da upravo radi takvih stavova nije nepoznata njema~kom narodu, koji ju ve}inom podr`ava u Hrvatskoj, a u "ju`noj Ugarskoj" do sada nije mogao jer nije bilo dozvoljeno postavljanje izborne kutije HRSS.51 U vi{e je navrata ponavljano da u borbi za bolju budu}nost (a prvi je korak novi ustav) ne sudjeluju samo Hrvati ve} i "srpski, slovenski, njema~ki, ma|arski seljaci i radnici", koje sjedinjuje "prirodna sloga" ("natürliche Gemeinschaft"), a krajnji je svima cilj "selja~ka i ljudska sre}a" ("das bäuerliche und menschliche Glück").52

Kako bi se potvrdila stajali{ta o jednakosti naroda, rado se objavljivalo priloge autora koji su pripadali drugim vjerama ili nacijama. Edhem Miralem (predsjednik HRSS u Donjem Vakufu) u zajedni~koj te`nji za mirom ljudi razli~itih vjera i nacija vidi ono {to ih najuspje{nije povezuje. Stoga i HRSS svojom mirotvornom politikom

44 M. Jagati}, Warum sind wir Bauern Pazifisten?, FH, 1/1923., br. 7. (6.12.1923.), str. 3-4. S. Radi}, Einstige blutige

Bauernrevolten und die jetzige friedliche Bauernrevolution, FH, 1/1924., br. 11. (10.1.1924.), str. 3-4. Isti, Der

Bauernpazifismus ist die Rettung des Balkans und die Hoffnung von Europa, FH, 1/1924., br. 25. (17.4.1924.), str. 2. 45 F. Laku{, Christentum, Pazifismus und Republikanismus, FH, 1/1924., br. 20. (13.3.1924.), str. 2-3. 46 F. Laku{, Bauerngeist, FH, 1/1923., br. 5. (22.11.1923.), str. 3-4. 47 S. Radi}, Humaner Nationalismus in Indien, FH, 1/1924., br. 32. (5.6.1924.), str. 3.; Isti, Ein Gleichnis zwischen der kroatischen und indischen Volksbewegung, FH, 1/1924., br. 57. (27.11.1924.), str. 2. 48 S. Radi}, Die letzten Zuckungen des imperialistischen Militarismus, FH, 1/1924., br. 20. (13.3.1924.), str. 1.; Isti, Serbische

Politiker in Versuchung, FH, 1/1924., br. 11. (10.1.1924.), str. 1. 49 Na Osmoj sjednici hrvatskog narodnog zastupstva iznesen je zahtjev "das hier ein pazifistischer, neutraler und ökonomisch solider

Staat nötig ist". FH, 1/1924., br. 19. (6.3.1924.), str. 1. 50 Wilsonovu pravednu nacionalnu ideju mogu ostvariti tek "geweckte, kultivierte und organisierte Völker ... organisiert auf Grund eines humanen (menschlichen) Pazifismus und einer republikanischen Staatsform.". S. Radi}, Die Friedesidee Wilsons wird bald siegen, FH, 1/1924., br. 17. (21.2.1924.), str. 1. 51 (anon.), Kopf hoch!, FH, 1/1923., br. 4. (15.11.1923.), str. 1 52 Vatroslav Vedri{, Die Bauernpartei – die reichen und geschulten Herren, FH, 1/1923., br. 9. (20.12.1923.), str. 2-3.

mo`e privu}i svakoga "ob er nun Katholisch, Protestant, Mohammedaner, Orient-Orthodox oder Jude ist, ob er der deutschen, ungarischen, kroatischen, serbischen oder welchen sonst Nationalität angehört".53 Zajedni~ke vrijednosti selja{tva ~esti suradnik Freies Heima Stjepan Kranj~evi} vidi u "das bäuerliche friedbildende Leben, die bäuerliche Menschlichkeit, Gerechtigkeit und republikanische Freiheit, das die Bauern aller Völker, aller Nationen und aller Konfessionen in einen großen und geeinigten Kreis vereint", isti~u}i "speziell das deutsche, überaus fortschrittliche Bauernvolk".54 Nastavio je svoja razmi{ljanja u jednom od idu}ih brojeva, pozivaju}i njema~ko selja{tvo da iskoristi svoja te{ko ste~ena politi~ka prava kroz selja~ku stranku. Iako hrvatska, tvrdio je Kranj~evi}, ona po svojoj biti ne mo`e isklju~iti "ihre anderssprachige und andersgläubige Bauernbrüder ... da sie ja in erßter Linie für die Menschenrechte, für die Befreiung der Unterdrückten, für die gerechte Einteilung der Lebensmoglichkeiten auf Erden kämpft". Produ`io je tvrdnjom da njezina `elja za okupljanjem nikada nije bila usmjerena protiv naroda, pa ni srpskog ("niemals aber gegen diese Völker und Nationen"), nego samo protiv mo}nika ("gegen Machthaber"). U ime HRSS-a gotovo je sve~ano obe}ao "daß jeder Nationalität, die unter uns lebt und mit uns kämpft, eine derartige nationale Entwicklung wird vollkommen ermöglicht sein, was für eine wir uns unter fremden Nationen selbst wünschen würden".55

U istom je broju o manjinama pisao i Radi}, isti~u}i kako u suvremenoj Europi postaje sve va`nije pitanje o njihovim pravima, i da se ona najmanje po{tuju upravo u dr`avama stvorenim nakon rata (obnovljena Poljska, ^ehoslova~ka, Rumunjska, Kraljevina SHS). U europskom je trendu i razmi{ljanje u vrhovima stranke da se sazove kongres manjina.56 Usporedbe s Europom, koje je posebno volio Radi}, stavljale su napore HRSS-a u {ire okvire i davale ljudima koji su lako mogli iskusiti razo~aranje i pred svakodnevnim iskustvom nasilja izgubiti povjerenje i nadu u uspjeh, jednu {iru dimenziju razmi{ljanja i sigurnosti. Uklju~ivanje u selja~ki pokret koji vodi HRSS prikazivano je, usprkos tada{njim problemima, kao bolji odabir u borbi na duge staze. Biti na strani novih na~ela pravednijeg ustrojstva svijeta (a to su "die Politik des Pazifismus, der Menschlichkeit und Volksbestimmung im nationalen und sozialen Sinne") zna~ilo je biti kona~ni pobjednik, jer nemogu}e je protiviti se duhu vremena ("Es ist gefährlich gegen den Storm zu schwimmen und noch gefährlicher eine Politik gegen den Zeitgeist zu führen.").57 Pobjeda vrijednosti za koje se zalagala HRSS bila je neminovna, za nju su, tvrdili su ~elnici HRSS-a, jam~ili zakoni evolucije ("Evolutiongesetze").58

Radi} je bio sasvim odre|en i u obe}anjima manjinama. Nijemci, kao i drugi narodi (posebice u "sogennante Vojvodina"), ovdje su starosjedioci, pa bi ve} i zato imali pravo na ravnopravnost. Radi} nastavlja kako bi kao slu`beni jezik u op}inama trebalo priznati jezik ve}inskog naroda, ali u {koli imati nastavu prvo samo na materinjem. [tovi{e, ako neki narod ima ve}inu u kotaru ili `upaniji, Radi} zagovara

53 E. Miralem, Verhängnisvolle Verirrung, FH, 1/1924., br. 14. (31.1.1924.), str. 2. 54 S. Kranj~evi}, Mit vereinten Kräften, zum vollen Zieg, FH, 1/1924., br. 24. (10.4.1924.), str. 3. 55 S. Kranj~evi}, Die Bauernpartei und die nichtslavischen Nationalitäten, FH, 1/1924., br. 28. (8.5.1924.), str. 1-2. 56 S. Radi}, Unterdruckte nationale Minderheiten, FH, 1/1924., br. 28. (8.5.1924.), str. 1. 57 S. Radi}, Für uns arbeitet auch die Zeit, FH, 1/1924., br. 18. (28.2.1924.), str. 1. 58 S. Bu}, Der Kampf zwischen Fortschritt und Reaktion, FH, 1/1924., br. 21. (20.3.1924.), str. 2.

pravo da mu se prizna svojevrsna autonomija ("muß ihre Sprache in der ganzen Verwaltung, im Justizwesen und im Schulwesen anerkannt werden").59 Za ozbiljnost ovih obe}anja jam~io je Jakob Schoblocher, isti~u}i kako je HRSS stranka koja Nijemce smatra "nie anders niemals anderes als ein gleichberechtigen, vollwertigen Menschen", a ne kao neke druge stranke koje se za njih zanimaju samo u doba predizbornih skupova, a kada dobiju njema~ke glasove gledaju ih kao i ranije samo kao "Lasttier".60

Da je nastojanje HRSS-a ozbiljno, trebali su potvrditi i napisi o drugim narodima, pa se tako ponekad spominju Ma|ari, Slovaci61, a posebno je zanimljiv i dopis srbijanskog seljaka M.M. Dragovi}a (iz Robaja, Valjevo), koji tako|er daje podr{ku selja~kom pokretu62 .

Iako se uglavnom spominjalo selja~ko jedinstvo, ima i ~lanaka koji podsje}aju da je HRSS op}enarodna stranka i da se obra}a ne samo svim narodima, nego i svim stale`ima, posebice onim iskori{tavanima. Takvi su prilozi Stanka Miklau{i}a i Augustina Künstlera, koji ponavljaju neka stalna mjesta iz ideologije HRSS-a, ali posebnu pozornost posve}uju slozi seljaka i radnika (izme|u ostalog kako seljaci i radnici imaju tek deseti dio prava koja im pripadaju po njihovom "po{tenju, radi{nosti i nadmo}noj ve}ini").63

Problemi njema~ke narodne skupine. Kao posebna skupina mogu se izdvojiti ~lanci koji su govorili o konkretnim problemima Nijemaca u Kraljevini SHS. Mo`da je tek jedna godina izla`enja Freies Heima i istovremena zaokupljenost drugim problemima razlogom {to se ne javlja onoliko njema~kih suradnika koliko je uredni{tvo pri`eljkivalo, ali ipak se mo`e izdvojiti nekolicina koja se po~ela javljati i izravno (iako ~esto anonimno) govoriti o svojim problemima. Najistaknutije mjesto pripada Jakobu Schoblocheru, koji se javljao ve} od prvih brojeva. Uz anonimnog (i jo{ o{trijeg) dopisnika iz Ba~ke (potpisuje se kao –l-, Lax), Schoblocher je najjasnije iznosio i posebne probleme njema~kog stanovni{tva, za koje je vjerovao kako se mogu najbolje rije{iti programom kojeg nudi HRSS.

Glavni su njema~ki problem bili nezadovoljavaju}e rje{eno gospodarsko pitanje (podjela zemlje agrarnom reformom i odnos prema kolonistima) i politi~ka podre|enost, unato~ zajam~enim pravima manjina.64 Nekoliko ~lanaka sadr`i pritu`be na nepravdu nanesenu njema~kom starosjedila~kom stanovni{tvu, koje je isklju~eno prilikom podjele zemlje u agrarnoj reformi, te bahat odnos malobrojnijih srpskih kolonista, koji uskoro postaju i obna{atelji lokalne vlasti. Bogatiji Nijemci i sami su pali pod udar agrarne reforme, zemlja im je oduzeta i dana "an serbianische Dobrovoljcen", koji su se te{ko prilago|avali, nisu znali (a neki ni `eljeli raditi), pa je

59 S. Radi}, Wahlbotschaft an alle Organisationen und Anhänger der HRSS, FH, 1/1924., br. 56. (20.11.1924.), str. 1. 60 J. Schoblocher, Recht und Gerechtigkeit, FH, 1/1924., br. 60. (18.12.1924.), str. 2. 61 Slovak, Vom tschechischen Zentralismus werden abgeschlossene Verträge nicht anerkannt, FH, 1/1924., br. 46. (11.9.1924.), str. 3. 62 M. M. Dragovi}, Wie der serbianische Bauer Denkt, FH, 1/1924., br. 54. (6.11.1924.), str. 2. 63 S. Miklau{i}, Bauer und Arbeiter, FH, 1/1923., br. 4. (15.11.1923.), str. 3-4.; A. Künstler, Die politische Entwicklung der

Bauern- und Arbeitereinigkeit, FH, 1/1923., br. 7. (6.12.1923.), str. 2-3. Vidjeti i: Ivan [trbenac, Bauer und Arbeiter – zwei

Bruder, FH, 1/1924., br. 13. (24.1.1924.), str. 2-3.; S. Kranj~evi}, Das Land den Bauern, die Fabriken den Arbeitern, der

Handel dem Kooperativ, FH, 1/1924., br. 17. (21.2.1924.), str. 2-3. 64 J. Schoblocher, Die Deutschen im S.H.S. Staate, FH, 1/1923., br. 2. (1.11.1923.), str. 4.

dolazilo i do napada i plja~ke njema~kog stanovni{tva, u kojima je navodno bilo i ubijenih.65

Tako se, primjerice, u~itelj Josip Ko~i{ (Osijek), `alio na situaciju u selu Karanac (Baranja), koje su nastanjivali ve}inom Nijemci i Ma|ari. Selo je moralo primiti 78 srpskih obitelji, hraniti ih, pomo}i im obraditi zemlju, dati im za sjetvu i ogrijev, a sve bez nov~ane naknade. U kona~noj podjeli ovi su srpski kolonisti dobili zemlju u vlasni{tvo, a zainteresirani Nijemci ne. Na kraju je beogradsko ministarstvo postavilo jednog od doseljenika za gradona~elnika, a on je u vije}e od 23 ljudi izabrao svoje, ostaviv{i svega 2-3 doma}a ~ovjeka. Kada su se pobunili, dobili su odgovor: "Ist es dir nicht recht, gehe dorthin, woher ich gekommen bin. Hier sind wir die Herren!"66

Nijemci nisu mogli u}i ni u najni`a upravna tijela ukoliko nisu bili pripadnici vladaju}ih stranaka. Kada je Heinrich Michel izabran za na~elnika Neudorfa (danas Vinkova~ko Novo Selo), revni je slu`enik B. Isajlovi} odmah dojavio na vi{u instancu "das der Bürgermeister zu Gunsten der Radi}partei unseren Interesen - nämlich der Radikalen – schaden könnte" i Michel je zamjenjen radikalom (koji je isto bio Nijemac, Heinrich Müller). Michel se nije predao, do{ao je na idu}i sastanak, ali je sva|a zavr{ila na okru`nom sudu u Vinkovcima, a osu|en je on. Dobio je 8 dana zatvora i upozorenje da se ~uva nove optu`be, "denn dann würde er mit seinen Radi}ideen viel länger sitzen müssen". Na~elnikovanje mu je, naravno, zavr{eno. U Freies Heimu je ispri~ao jo{ jednu crticu sa suda. Tamo je u prolazu pozdravio poznanika Lazi}a (tada je ve} bio okru`ni du`nosnik) s "Guten Morgen", na {to je ovaj odgovorio da postoji samo "Dobro jutro!". Michel ogor~eno zaklju~uje kako je isti Lazi} kada je doselio i `ivio u njema~koj ku}i, znao pozdraviti njema~ki.67 Politi~ka podobnost trebala je za sve upravne du`nosti, na {to se `alilo i hrvatsko narodno zastupstvo na svojoj 11. redovitoj sjednici (u Zagrebu, 31.8.1924.). Tom je prilikom posebno spomenuta Srijemska `upanija, gdje su svih 14 kotarskih predstojnika bili Pa{i}evi radikali, kao i svi kotarski suci, a i ni`e osoblje.68

Sustav zastra{ivanja poprimao je sve ve}e razmjere, pa su i drugi za opaske koje su tuma~ene kao politi~ki delikt zavr{avali u zatvoru. Na 14 dana zatvoren je i Jakob Schoblocher, samo zato jer je u du}anu u kojem je htio kupiti gumu, a prodava~ Srbin odgovorio da toga nema u Srbiji, on uzvratio kako Ruma nije u Srbiji. U zatvoru je, kako primje}uje, mogao razmi{ljati "wie im 'befreiten' Gebiete SHS-iens die Gleichberechtigung der Völker in der Praxis aussieht".69

O politi~koj obespravljenosti govore i druga javljanja uglavnom anonimnih suradnika. Agrarna reforma Banatu nije donijela samo gospodarski nazadak (kolonisti nisu znali raditi, a ugro`avali su i druge jer nisu odr`avali sustav kanala) nego i politi~ko nasilje do tada nepoznatog opsega. Do 1924. nisu uop}e odr`ani op}inski izbori, a u mjestima sa 70% njema~kog stanovni{tva za upravu su postavljeni

65 FH, 1/1924., br. 29. (15.5.1924.), str. 4. 66 Ein Muster Burgerlicher Gleichberechigung , FH, 1/1924., br. 20. (13.3.1924.), str. 4. 67 H. Michel, Radikale Methoden, FH, 1/1924., br. 22. (27.3.1924.), str. 4. 68 FH, 1/1924., br. 45. (4.9.1924.), str. 3. 69 J. Schoblocher, Statt zwei Deka Gummi 14 Tage Arrest, FH, 1/1924., br. 36. (3.7.1924.), str. 2-3.

Srbi. Postalo je jasno da u politici "ne-Srbin" mo`e uspjeti samo ako pripada nekoj od "'staatsbildenden' Partein", Radikalnoj ili Pribi}evi}evoj Demokratskoj stranci. Oni koji bi se suprotstavili mogli su biti zatvoreni, protjerani (primjerice `upnik iz Bele Crkve koji je morao za 24 sata napustiti zemlju), a sustavno su uni{tavane kulturne institucije manjina. Tako je u Vr{cu, mjestu koje je tada imalo oko 18.000 Nijemaca, ravnateljem njema~ke gimnazije postao Srbin, koji ju je uspio svesti na ~etiri razreda, opravdano izazivaju}i strah da }e doskora Nijemci izgubiti svoje srednje {kole.70 Vr{io se stalan pritisak na sve dr`avne slu`benike da podr`avaju beogradske vladaju}e krugove, pa se ~ak ni suci nisu usu|ivali politi~ki samostalno nastupati.71

Unato~ Pa{i}evom uvjeravanju kako svi gra|ani trebaju imati ista prava, iste du`nosti i istu slobodu, anonimni suradnik Freies Heima primje}uje da manjine imaju samo iste du`nosti, a zauzvrat dobijaju "Verfolgung, Unterdrückung!". Pritisci su postali posebno jaki nakon {to su njema~ki poslanici u Skup{tini pre{li u oporbu, nakon ~ega je Pribi}evi} ukinuo i Kulturbund (pozivaju}i se na zastarjeli austro-ugarski zakon). Autor je dodao kako nisu bila dovoljna takva "legalna" sredstva, nego se uskra}uje i pravo na politi~ko sastajanje. Pri tom se koristio oprobani "orjuna{ki na~in rada", kao {to se dogodilo na skupu Njema~ke stranke u Vrbasu. Prije nego je po~eo prvi govornik, na skup je upala stotina naoru`anih mladi}a, na {to su `andari rastjerali skup pod izgovorom da je bilo "neodgovornih" ("Unverantwortlichen"). Autor primje}uje kako je Ma|arima jo{ gore (nema tjedna da nije uhi}en pokoji ma|arski "{pijun") {to sve odaje jasnu namjeru "die Minderheiten zwingen in eine 'staatsbildende" Partei einzutreten, ihren Kultur und Nationalität zu entsagen und einfach serbisch zu werden, vorläufig deutsch- oder magyarischsprechende Serben zu werden, nachher aber müßsten sie auch ihrer Muttersprache entsagen und ganz tschirilisch werden".72 U svom kasnijem javljanju isti autor osudio je Pa{i}evu politiku kao planirano i sustavno djelovanje ("ein planmäßiges System") kojim su svi narodi (uklju~uju}i i srpski) bili li{eni osnovnih sloboda. Upozoravao je da je politika prema Nijemcima zapravo najgrublje kr{enje me|unarodnog mirovnog ugovora (priznavanje nacionalnih manjina bio je uvjet za priznavanje granica), koji je jasno jam~io "nicht nur vollkommene Freiheit zur national-kulturellen Entwicklung, sondern auch in politischer Beziehung vollkommene Gleichberechtigung".73

Jo{ jedan anonimni autor (Lax) pi{u}i o Nijemcima u Ba~koj od doseljenja do tada{njeg polo`aja, nije skrivao njihovo nezadovoljstvo politi~kim i pravnim polo`ajem, opisuju}i pona{anje prema njima kao ma}ehinsko ("mit der stiefmütterlichen Bechandlung, mit der rechtlosen Lage"). I on je naveo da su Srbi, iako manjina u ukupnom stanovni{tvu, u svim op}inskim i mjesnim odborima imali veliku ve}inu (primjerice u Pa{i}evu, ~ije samo ime svjedo~i o novoj politici, `ivjelo je tada 1500 Srba, 2500 Nijemaca i 500 Ma|ara, a u op}inskom odboru od 40 ljudi sjedio je 31 Srbin, iako su oni ~inili 1/3 stanovni{tva!). Autor je ogor~eno zaklju~io kako 750.000 Nijemaca u Kraljevini SHS, iako su gospodarski napredni i korisni, u novoj

70 Ein banater Hochschüler, Einiges über Südbanat und seine deutschen Bewohner, FH, 1/1924., br. 31. (29.5.1924.), str. 2-3. 71 J. Schoblocher, Die Rechtspflege und radikales Regime, FH, 1/1924., br. 25. (17.4.1924.), str. 3. 72 - l -, Wohin führt unser Weg?, FH, 1/1924., br. 34. (19.6.1924.), str. 1. 73 - l -, Gegen Gesetz und Friedensvertrag (Banater Brief), FH, 1/1924., br. 49. (2.10.1924.), str. 2-3.

dr`avi "als illojal gelten".74 Isti se autor jo{ jednom javio prilogom o zloupotrebama polo`aja i o nasilju op}inskih slu`benika koji postaju "mali bogovi" u mjestu u kojem slu`buju, navode}i primjer iz Pa{i}eva, gdje su dvojica takvih slu`benika prevarili i oplja~kali nekog seljaka, a jedan se pri tom jo{ hvalio: "Ich bin der Herrgott der Schwaben".75

Ponekad su dopisi njema~kih suradnika samo pozivi na podr{ku HRSS-u poput onoga kojeg je uputio "ein 70-jähriger Greis deutscher Nationalität" iz |akova~kog kotara koji je "als kroatischer Patriot" poticao "liebe Bruder aller Nationen, die wir hier unsere kroatische Heimat bewohnen" na zajedni~ku borbu za ljudska prava pri ~emu su oru`je "Pflug und Haue und ein gutes christliches Gottvertrauen".76

Ni jem ci u or ga ni za ci ja ma HRSS-a

Pribli`avanje njema~ke manjine HRSS-u postalo je o~ito na svim razinama. Na va`nijim skupovima stranke, koje nakon svog povratka dr`i Stjepan Radi}, pojavljuju se i njema~ki predstavnici. Tako je skupu u Re~ici (kraj Karlovca) uz Dragoljuba Jovanovi}a i sveu~ili{nog profesora Haasa iz Berlina, bio nazo~an i zastupnik njema~ke manjine dr. Moser.77 U kra}em govoru dr. Moser "sprach ganz als unser Mann", zadovoljno je primjetio HRSS-ov izvjestitelj sa skupa.78 Na velikom skupu HRSS-a u Vrpolju uz muslimanske predstavnike je bio i njema~ki zastupnik dr. Täubel.79 [irenje utjecaja HRSS nije ostajalo samo u okvirima visoke politike. Posvuda je politi~ko aktiviranje doma}ih ljudi na radu za stranku imalo izuzetnu va`nost, jer je svjedo~enje poznatog ~ovjeka pred tradicionalno nepovjerljivim i opreznim seljacima bilo ~esto najdjelotorniji na~in stjecanja novih pristalica. Kod njema~kog stanovni{tva imalo je jo{ jednu zna~ajku: ~esto je bilo va`no i radi jezi~ne barijere, naime mnogi Nijemci, posebice starija generacija ili oni koji su `ivjeli u prete`ito njema~kim selima, nisu ni znali dobro hrvatski jezik, pa im je pra}enje politi~kih zbivanja bilo ote`ano. Izvje{tavaju}i o sastanku odr`anom s oko 200 njema~ih seljaka u Hrastovcu (Banat) predsjednik visoko{kolske organizacije HRSS-a Josip Ko{uti} istaknuo je kako je izuzetno va`no poslati nekoga tko }e govoriti njema~ki jer ve}ina

74 Lax, Die Schwaben der Batschka, FH, 1/1924., br. 39. (24.7.1924.), str. 2-3; FH, 1/1924., br. 40. (31.7.1924.), str. 2-3. 75 Lax, Die "Herrgotter" und "Dorfpascha" der Batschka, FH, 1/1924., br. 52. (23.10.1924.), str. 3. 76 FH, 1/1924., br. 31. (29.5.1924.), str. 4. 77 Dr. Hans Moser, jedan od osniva~a i podpredsjednik Stranke Nijemaca, izabran je za zastupnika na izborima 1923. (i opet 1925.). U Skup{tini je u nekoliko navrata nastupio nezavisno od stajali{ta svoje stranke (kod rasprave o Zakonu o slu`benicima, a kasnije kod verifikacije mandata zastupnika HRSS-a). V. Oberkersch, n.d., str. 206. 78 FH, 1/1924., br. 48. (25.9.1924.), str. 4. 79 FH, 1/1924., br. 51. (16.10.1924.), str. 2-3. Josef Täubel, srijemski Nijemac, jedan je od {est zastupnika Stranke Nijemaca izabranih 1923. godine.

starijih ne razumije hrvatski, a ne manje va`no je izdavati novine na njima razumljivom jeziku.80

Iz izvje{}a o djelatnosti HRSS-a, sastancima, skupovima i kasnije predizbornim aktivnostima, mogu}e je donekle predo~iti mre`u organizacija i djelatnika i vidjeti koje su osobe bile nosioci, a koja su mjesta bila sredi{ta ili ja~a upori{ta selja~kog pokreta me|u njema~kim stanovni{tvom.

Najistaknutiji i najdjelatniji HRSS-ovac bio je svakako Jakob Schoblocher. Neumorno je obilazio sela za koja je bio zadu`en, razgovarao s ljudima, pisao u novinama. Bio je ~ak u izaslanstvu koje je posjetilo Stjepana Radi}a u Be~u (23.-24.4.1924.), koje su ~inili tri podpredsjednika stranke i sedmorica zastupnika (me|u njima bila su jo{ dva suradnika Freies Heima, Jagati} i dr. Niki}). Tom je prilikom sastavljena izjava o nu`nosti sloge hrvatskog, srpskog, slovenskog i drugih naroda oko programa koji se zasniva na republikanizmu i parlamentarizmu.81

Schoblocher je izuzetno revno odr`avao sastanke i, u ~emu se tako|er isticao, o njima izvje{tavao u novinama. Godinu 1924. zapo~eo je sastancima u Rumi, Plati}evu, Nikincima i Hrtkovcima.82 Odr`ao je prvi sastanak HRSS-a u njema~kom selu In|iji (24.1. u ku}i Johanna Richtera, a bilo je nazo~no oko 50 ljudi), zatim u Petrincima (31.1.), pa opet u Rumi (1.2.).83 U svibnju je sudjelovao na ve}em sastanku HRSS-a u Mitrovici (18.5.).84 Predsjedao je sastanku kotarske organizacije u Rumi 24.8.1924. (s tajnikom Tomom Turkaljem, postolarom) na kojem je zatra`io izvje{}a o svim nasiljima upravnih organa.85 U listopadu je opet bio u In|iji (5.10.), a na sastanak mu je ovaj puta do{lo oko 300 ljudi. Iz In|ije se vratio s ~vrstom nadom da }e se i tamo osnovati organizacija HRSS, koja bi bila posebno zna~ajna s obzirom da bi ju ~inili samo Nijemci.86

Jo{ jedno sredi{te bio je Osijek ~iji su predstavnici Ludwig /u SD Ljudevit/ Zimmer (predsjednik kotarske organizacije), Lujo Held i Viktor Magdi} (tajnik), djelovali u okolnim selima. Po~etkom 1924. odr`ali su uspje{an sastanak u njema~kom selu Jovanovcu, hvale}i tamo{nju "~vrstu" organizaciju HRSS-a koju radikali unato~ poku{ajima nisu mogu razbiti. Predsjednik joj je bio stari ~lan HRSS-a Franz Hartmann.87 U o`ujku je u Jovanovcu i susjednom Ernestinovu odr`ao ve}e sastanke (u Ernestinovu je bilo oko 50 ljudi, a Jovanovcu oko 185) izaslanik vodstva HRSS-a Stjepan Kranj~evi}.88

Kako je HRSS ja~ala i zadobijala sve vi{e pristalica, {irila se i mre`a organizacija, a postoje}e kotarske organizacije pomagale su ustroj novih. Na sastanku u osje~kom kotaru 11.5.1924. bilo je posebno sve~ano, do{li su i narodni zastupnici Andrija

80 FH, 1/1924., br. 12. (17.1.1924.), str. 4. 81 FH, 1/1924., br. 27. (1.5.1924.), str. 3. 82 FH, 1/1924., br. 14. (31.1.1924.), str. 4. 83 FH, 1/1924., br. 16. (14.2.1924.), str. 4. 84 FH, 1/1924., br. 35. (26.6.1924.), str. 4. 85 FH, 1/1924., br. 46. (11.9.1924.), str. 4. 86 FH, 1/1924., br. 55. (13.11.1924.), str. 4. 87 FH, 1/1924., br. 11. (10.1.1924.), str. 4. 88 FH, 1/1924., br. 24. (10.4.1924.), str. 4.

Tul~i}, Fabijan Vidakovi}, \uro Basari~ek i Franjo Pancer te predstavnici organizacija \akovo, Vuka, ^epin, Na{ice, Jovanovac, Ernestinovo, Aljma{, Veli{kovci, Bizovac i Osijek. Povod je i bio va`an za stranku: odlu~eno je osnovati nove kotarske organizacije i to za Valpovo, koje je odmah s osje~kom organizacijom (kojoj je izabran novi odbor: predsjednik Dragutin /vjerojatno Ludwig/ Zimmer, tajnik Josip Dujan) podijelila budu}e du`nosti. [irenje HRSS-a na Ba~ku i Baranju trebale su organizirati osje~ka organizacija (za kotar Sombor), donjomiholja~ka (za Dardu) i valpova~ka (za Batinu).89

Osnovane su i dvije nove mjesne organizacije u kojima se politi~ki aktiviralo njema~ko stanovni{tvo. Prva je osnovana u Retfali kod Osijeka (11.1924.), za predsjednika je izabran seljak Joseph Fick, dopredsjednik je postao Miklosch Egnyed, a ~lanovi odbora bili su Jeli \uro, Kiefer Joseph, Kiefer Georg, Fick Ferdinand, Erhardt Anton ml., Fischbach Franz, Mendler Adam, Vater Stephan, Walter Joseph. Na osniva~koj je skup{tini u ime HRSS-a bio sveprisutni dr. Stjepan Hefer.90 Druga nova organizacija ustrojena je u Kravicama (Osijek). Njezini ~lanovi nisu tek tada u{li u politi~ki `ivot, nego su ve} ranije bili djelatni u mjesnoj organizaciji susjednog Josipovca. Novim preustrojem Josipovac je pripao izbornom okrugu Valpovo, a Kravice su dobile vlastitu organizaciju unutar osje~kog kotara. Pri odvajanju imala je ~ak 84 ~lana, a upravu su sa~injavali predsjednik Anton Keller, blagajnik Franz Schrempf, zapisni~ar Franz Prim i tajnik Joseph Smieder.91

U vinkova~kom kotaru najja~e je njema~ko sredi{te HRSS-a bio Neudorf (Najdorf u SD). U njemu je 20.1.1924. odr`ana i kotarska sjednica HRSS-a za vinkova~ki kotar, na koju su do{li predstavnici iz vi{e sela (Privlaka, Nijemci, Otok, Slakovci, Rokovci, Ivankovo, Jarmina, Andrija{evci) te narodni zastupnik Nikola Niki} i tajnik kotarske organizacije Marijan Peuli} (seljak).92 Na kraju je odr`an i sastanak s oko 200 nojdorfljana, a kako mnogi, posebno stariji nisu znali hrvatski "wiederholte Abg. Dr. Niki} alles während der Sißung gesagte wieder in deutsche Sprache". U diskusiji su sudjelovali i Mijo Ferdinand i Heinrich Michel, predsjednik organizacije u Neudorfu.93 Kako se to ina~e ~esto radilo, dan (a gotovo redovno je to nedjelja) je iskori{ten za jo{ jedan sastanak, pa je Peuli} produ`io u susjednu Jarminu i na dobro posje}enom skupu (80 ljudi) pratio izbor novoga vodstva. Izabrani su za predsjednika Joseph Reininger, podpredsjednika Andreas Mengas, za tajnika Pavo Rod (svi seljaci), te za blagajnika Stephan Reudl. Zadovoljno izvje{}uju da su na{li i dva pretplatnika za Freies Heim.94 Marijan Peuli} odr`ao je sastanak i u Starim Jankovcima kraj Vukovara, na kojem je okupljenim njema~kim i ma|arskim seljacima obja{njavao kako imaju zajedni~ke interese s hrvatskim seljacima i dijelio program stranke na

89 SD, 18/1924., br. 23. (4.6.1924.), str. 6. 90 FH, 1/1924., br. 57. (27.11.1924.), str. 6. 91 FH, 1/1924., br. 57. (27.11.1924.), str. 6. 92 FH, 1/1924., br. 14. (31.1.1924.), str. 4. 93 FH, 1/1924., br. 15. (7.2.1924.), str. 4. 94 FH, 1/1924., br. 19. (6.3.1924.), str. 4.

njema~kom i ma|arskom jeziku te Freies Hiem. 95 Iz Nijemaca (Vinkovci) je stigao i prvi nov~ani prilog od 200 kruna za Freies Heim.96

Djelovanje me|u njema~kim stanovni{tvom osje}alo se i u |akova~kom kotaru. U samom je \akovu odr`an sastanak za okolna sela (6.4.1924.) za koji su se predsjednik kotarske organizacije Dragan Dev~i} i tajnik Antun Budrovac pohvalili kako su pridobili 49 novih pretplatnika na Freies Heim (i 213 na Slobodni dom).97

Njema~ki kandidati na skup{tinskim izborima 1925. godine. Posljedice predanog rada i uspje{nog privla~enja dijela njema~kog stanovni{tva osjetile su se na skup{tinskim izborima 1925. godine. Po prvi je puta HRSS istaknula svoje kandidate i dr`ala svoje skupove u Vojvodini98, ra~unaju}i na podr{ku ne samo hrvatskog stanovni{tva, nego i drugih nezadovoljnih beogradskim re`imom, posebice Nijemaca. Glavna upori{ta bila su joj Srijem i Subotica gdje se pro{irila se i na ra~un Njema~ke stranke (Deutsche Partei), koja na ovim izborima tamo nije prijavila kandidate.99

Na listama HRSS-a na{li su se oni koji su se istaknuli svojim djelovanjem. Franz Hartmann, seljak iz Jovanovca, izabran je kao kandidat za Apatin, Heinrich Michel iz Neudorfa bio je zamjenik kandidata za Kulu Nikodema @ibovskog, a Johann Heinzelmann, stolar i predsjednik organizacije HRSS-a Krndija (\akovo) prijavljen je kao zamjenik kandidata za Sombor dr. Franje Papratovi}a iz Hrvatske zajednice (s kojom je HRSS i{ao na izbore).100 Jakob Schoblocher predstavljao je HRSS u Rumi i Zemunu, a kotarski predsjednik HRSS-a Ludvig Zimmer bio je zamjenik dr. Ante Trumbi}a u osje~kom kotaru.101

Nastup HRSS-a u krajevima u kojima su radikali svim sredstvima nastojali odr`ati prvenstvo, prolazio je uz izuzetne probleme. Tako su, primjerice, naoru`ani "Orjuncen" onemogu}ili ~ak i predaju liste HRSS-a i prijavu za izbore u Novom Sadu, istjerav{i predstavnike na ~elu s dr. Lon~arevi}em (odvjetnikom iz Mitrovice) iz suda u kojem je trebalo predati prijavu.102 Dvadesetak ~lanova HRSS-a u Vojvodini je uhi}eno kada su sakupljali potpise za prijavu izborne liste.103 Hartmann je zajedno s Ivanom Radi}em iz Trebarjeva uhi}en kada je poku{ao odr`ati predizborni skup u Apatinu.104 Mladi pomaga~ u predizbornoj kampanji maturant Findrik izbjegao je uhi}enje skokom iz vlaka negdje u Baranji.105 U doba kampanje kod svoje je ku}e, bez ikakvog povoda, uhi}en i Heinrich Michel i “proveden u lancima” u Vinkovce. Saslu{avan je, otvoreno mu se prijetilo smr}u i potom je pu{ten, o~ito samo kako bi se

95 FH, 1/1924., br. 27. (1.5.1924.), str. 4. 96 FH, 1/1924., br. 17. (21.2.1924.), str. 4. 97 FH, 1/1924., br. 26. (24.4.1924.), str. 4. 98 Matija Evetovi}, Erste offentliche HRSS-Vrsammlung in der Batschka, FH, 1/1924., br. 54. (6.11.1924.), str. 3. 99 FH, 1/1924., br. 59. (11.12.1924.), str. 3. 100 FH, 2/1925., br. 1. (2.1.1925.), str. 3. 101 FH, 2/1925., br. 1. (2.1.1925.), str. 3. 102 FH, 2/1925., br. 1. (2.1.1925.), str. 3. 103 FH, 1/1924., br. 59. (11.12.1924.), str. 3. 104 FH, 1/1924., br. 59. (11.12.1924.), str. 4. 105 FH, 1/1924., br. 59. (11.12.1924.), str. 4.

zastra{ilo njega i njegove izbornike.106 Izborna su nasilja poprimila tolike razmjere da su se predstavnici oporbenih stranaka napokon na{li u Beogradu kako bi zajedni~ki ulo`ili protest oko na~ina na koji se vodi kampanja. Na sastanku je istupio i predstavnik "unserer Deutschen" dr. Stefan Kraft.107

Pristajanje uz HRSS povla~ilo je jo{ jednu ne`eljenu posljedicu, koju se ina~e nastojalo ne isticati: podijelu me|u samim Nijemcima na one koji pristaju uz beogradski re`im i one koji su prihva}aju}i program HRSS-a postali oporba. Mali, ali znakovit incident spominje Heinrich Michel u izvje{}u o odlasku ~lanova mjesnog HRSS-a iz Neudorfa na skup u Vrpolje, na kojem je Stjepan Radi} odu{evio slu{atelje govorom koji neki smatraju jednim od njegovih najzna~ajnijih govora iz 1920-ih.108 Pra}eni muzika{ima krenuli su u nedjelju 12. listopada prema Vrpolju. Putem se vikalo "@ivio Radi}!", samo je ne}ak u~itelja A. Kleina (dr`avnog slu`benika, obveznog na lojalnost dr`avnoj vlasti) viknuo "Dolje lopovi!".109

Epi log

S danom 23.12.1924., u jeku izborne kampanje, po~ela se primjenjivati "Obznana" na HRSS. Stranka je stavljena izvan zakona, po~eli su progoni ~lanova i zabranjena su njezina glasila. Herceg je na zabranu ulo`io `albu i kako na nju redarstvo nije reagiralo u zakonskim roku od 24 sata, izdao je jo{ jedan broj (28.1.1925., na 8 strana). Odmah nakon njega iza{ao je i zadnji broj Freies Heima (2.1.1925.). Nakon toga sve dok Radi} i vodstvo HRSS-a nisu popustili i sklopili nagodbu s Pa{i}em te u{li u skup{tinu, mogu}nosti djelovanja i izdavanja glasila nije bilo. U travnju, u vrijeme jo{ neizvjesne budu}nosti, u dva se navrata poku{alo pokrenuti novine, pa su iza{li po jedan broj Slobodnog doma, glavnog glasila selja~ke politike (22.4.1925.) i Slobodni glas hrvatskog naroda (nedatirano, ali na kraju je izjava koju je potpisao Herceg 28.4.1925.). Tek u svibnju u novim politi~kim prilikama po~elo je redovno izlaziti glasilo stranke, koja je odbacila “republikansko” iz naslova i od tada se nazivala Hrvatskom selja~kom strankom, a njezino glasilo Dom, glavno glasilo hrvatske selja~ke politike (1. broj iza{ao je 6.5.1925.). Freies Heim u novim prilikama vi{e nije pokrenut.110

Zak lju~ak

Freies Heim je naziv glasila za Nijemce kojeg je u kratkom razdoblju (od listopada 1923. do sije~nja 1925.) izdavala Hrvatska republikanska selja~ka stranka (HRSS). Izlazio je u prelomnom razdoblju kada je HRSS poku{avala oja~ati svoj utjecaj u krajevima gdje su re`imske stranke (Radikalna i Demokratska) imale zna~ajniji broj bira~a, te pro{iriti se i izvan Hrvatske. Posebna je pozornost pridavana Isto~noj

106 FH, 1/1924., br. 60. (18.12.1924.), str. 4. 107 FH, 2/1925., br. 1. (2.1.1925.), str. 3. 108Borislav Bijeli}, Na{e teme. Ogledi o pro{losti i sada{njosti \akova i \akov{tine, \akovo, 2002., str. 146. 109 FH, 1/1924., br. 52. (23.10.1924.), str. 4. 110Tijekom 1930-ih u Vojvodini je izlazio "ma~ekovski list" Deutscher Beobachter (Novi Sad, 1935.-1938.). Branko Be{lin, Vesnik tragedije. Nema~ka {tampa u Vojvodini 1933-1941. godine, Novi Sad, 2001., str. 90.

Hrvatskoj i Vojvodini, gdje je postojanje polumilijunske njema~ke narodne skupine postalo va`nim ~imbenikom u politi~kom su~eljavanju. Freies Heim je izdavan na njema~kom jeziku, kako bi se uklonila jezi~na zapreka, koja je dijelu njema~kog stanovni{tva jo{ uvijek prije~ila pra}enje politi~kog `ivota. Namjena mu je bila pribli`iti Nijemcima ciljeve i na~ela HRSS-a, privu}i ih ukazuju}i na pozitivne vrijednosti za koje se stranka bori (narodni suverenitet, demokraciju, republikanizam, federaciju, mirotvorstvo, gospodarski i kulturni napredak) i uvjeriti ih da je ona, unato~ nacionalnom karakteru, jednako tako otvorena za sve koji mogu prihvatiti njezin program na osnovi stale{ke i ljudske solidarnosti. Kako bi se to postiglo list je u po~etku ure|ivan nezavisno od slu`benog glasila stranke Slobodnog doma, donose}i ~lanke koji obja{njavaju temelje selja~ke ideologije. Nakon nekoliko brojeva po~elo se pratiti i dnevnu politiku koja je od ljeta (od Radi}evog povratka iz Rusije, a posebice u jesen kada je po~ela kampanja pred izbore u velja~i 1925.) gotovo jedini sadr`aj lista. Uredni{tvu je uspjelo privu}i i njema~ke suradnike (iako ne u mjeri u kojoj se nadalo), koji u svojim prilozima iznose konkretne probleme njema~kog stanovni{tva (nepravedno provedenu agrarnu reformu, te politi~ku i gospodarsku neravnopravnost). Uspjeh je bio vidljiv: njema~ka sela ulaze u mre`u organizacija HRSS-a (Jovanovac, Kravice, Ernestinovo, Neudorf), a Nijemci postaju nositelji selja~kog pokreta u svojim mjestima (Jakob Schoblocher u Rumi, Ludvig Zimmer u Osijeku, Franz Hartmann u Jovanovcu, Heinrich Michel u Neudorfu, Johann Heinzelmann u Krndiji). Freies Heim zabranjen je kada je na HRSS-a primjenjena zloglasna "Obznana" i u promjenjenim prilikama vi{e nije obnovljen.

“Fre ies Heim” - die Kro a ti sche Re pu bli ka ni sche Ba u er npar tei und die Volksde ut schen

Freies Heim ist der Name des Blattes für die Deutschen, das in kurzer Zeit (von Oktober 1923 bis Januar 1925) von der Kroatischen Republikanischer Bauernpartei (HRSS) herausgegeben wurde. Es wurde in einem kritischen Zeitraum herausgegeben, als die HRSS versuchte, ihren Einfluss in Gebieten zu verstärken in denen die Regimeparteien (die Radikale und die Demokratische) eine bedeutendere Zahl von Wählern hatte und sich versuchte auch außerhalb Kroatiens zu verbreiten. Besondere Aufmerksamkeit wurde Ostkroatien und der Vojvodina gegeben, in denen die Existenz von einer halben Million deutscher Volksangehörigen zu einem wichtigen Faktoren in politischen Konfrontationen wurde. Freies Heim wurde in deutscher Sprache herausgegeben um die Sprachbarriere zu beseitigen, die bei einem Teil des deutschen Bürgertums auch weiterhin die Verfolgung des politischen Lebens verhinderte. Anbei war es auch das einzige Blatt solcher Art, das in Kroatien herausgegeben wurde. Sein Zweck war den Deutschen die Ziele und Prinzipe der HRSS anzunähern und sie anzuziehen indem man ihnen die positiven Werte, um die diese Partei kämpft (Volkssouveränität, Demokratie, Republikanismus, Föderation, Friedensstiftung, wirtschaftliche und kulturellen Fortschritt) darzustellen und sie zu überzeugen, dass sie, trotzt nationalen Charakters gleich so offen ist für alle, die ihr Programm aufgrund von Standes- und Menschensolidarität annehmen können. Um dies zu erreichen wurde das Blatt am Anfang unabhängig vom offiziellen Blatt der Partei Freies Heim redigiert, indem man Artikel schrieb, die die Grundsätze der Bauernideologie brachten. Nach einigen Nummern begann man auch die tägliche Politik zu verfolgen, die von Sommer (von Radi}s Rückkehr aus Russland und besonders im Herbst, als die Vorwahlkampagne im Februar anfing) fast der einzige Inhalt des Blattes ist. Der Redaktion ist es gelungen auch deutsche Mitarbeiter anzuziehen (obwohl nicht in dem Masse, in dem man es erwartete), die in ihrem Beilagen konkrete Probleme des deutschen Bürgertums bringen (die ungerecht durchgeführte Agrarreform, als auch die politische und wirtschaftliche Ungleichgerechtigkeit). Der Erfolg war sichtbar: die deutschen Dörfer kommen in das Netz der Organisationen der HRSS (Jovanovac, Kravica, Ernestinovo, Neudorf) und die Deutschen werden zu Trägern der Bauernbewegung in ihren Orten (Jakob Schochblocher in Ruma, Ludvig Zimmer in Osijek, Franz Hartmann in Jovanovac, Heinrich Michel in Neudorf, Johann Heinzelmann in Kerndia). Freies Heim wurde verboten als in der HRSS die berüchtigte „Obznana“ angewendet wurde und wurde in veränderten Umständen nicht mehr wiederhergestellt.