Ma ri na Fruk

No vin ska te ma ti ka u CROATIJI (1839. –1842.)

Uvod

Novinstvo pripada onim djelatnostima koje od samog početka svog razvoja pokušavaju osvijestiti i artikulirati svoje poslanje. Novinska tematika kao stalna tema novina u hrvatskom se novinstvu javlja početkom 19. stoljeća i to u listovima na njemačkom jeziku. Valja naglasiti da su ti listovi, iako tiskani njemačkim jezikom, sastavni dio hrvatskog novinskog korpusa. Komparatist Ivo Hergešić o njima piše:

“Ti inojezični listovi ne mogu se izbaciti iz povijesti hrvatske žurnalistike, jer su s njom upravo organski povezani. Često svjedoče o zanimljivoj kulturnoj simbiozi između domaćeg i stranog elementa (...) a ponekad su hrvatskiji od listova koji su izlazili na hrvatskom jeziku (...)”.1

Govoreći o “kulturnoj simbiozi između domaćeg i stranog elementa” Ivo Hergešić podsjeća na pripadnike drugih naroda koji su, živeći u simbiozi s domaćom sredinom, ostavili trag u životu hrvatskih zemalja. Tako, primjerice, u istraživanju hrvatskog novinstva nije moguće zaobići pripadnike Nijemaca i Staroaustrijanaca, koji su odigrali važnu ulogu u počecima razvoja hrvatskog novinstva u svim područjima novinske djelatnosti - kao tiskari, slagari, nakladnici, urednici, novinari, autori, ilustratori ili knjižari2 .

Istraživanje novinske tematike u prvim hrvatskim listovima na njemačkom jeziku temeljila sam na jednom, danas gotovo potpuno rekonstruiranom novinskom korpusu iz prve polovice 19. stoljeća. Riječ je o CROATIJI3, hrvatskom zabavno-poučnom listu na njemačkom jeziku, koji je redovito izlazio od 1839. do 1842. godine. Korpus CROATIJE sadrži oko 1700 stranica u formatu kvarta, nepaginirane priloge i ilustracije.

CROATIJU je 1839. godine pokrenuo zagrebački nakladnik i tiskar Franjo Župan. CROATIA je u početku bila mjesečnik, koji uređivao Eduard Breier (br. 1-12/1939-6/1840), a sredinom 1840. godine postaje tjednik i izlazi redovito do kraja 1842. u nakladi od 350 primjeraka. Urednici tjednika su Heinrich Börnstein (br. 1-36/1840), Carl Börnstein (br. 37/1840-26/1841), J. B. Taubner (br. 27/1841-51/1841) i Antonio F. Draxler (br. 51/1841-104/1842).

CROATIA objavljuje književne i popularno-znanstvene tekstove iz različitih područja znanja - znanja o povijesti, zemljopisu, etnografiji, balneologiji, filologiji,

1 Usp. I. Hergešić: Hrvatske novine i časopisi do 1848., Matica hrvatska, Zagreb, 1936., str. 10. 2 Doprinos pojedinaca njemačkog podrijetla razvoju hrvatskih zemalja u prošlosti još uvijek nije dovoljno istražen. Usp. Mira

Kolar-Dimitrijević: Skrivene biografije nekih Nijemaca i Austrijanaca u Hrvatskoj 19. i 20. stoljeća. Osijek, 2001. 3 Rekonstrukciju CROATIJE omogućila je potpora ARGE Alpen-Adria, Land Steiermark.

novinstvu, gospodarstvu, osobito prometu, industriji. poljodjelstvu i trgovini iz pera više od stotinu domaćih i stranih autora. Od domaćih autora najpoznatiji su Mirko Bogović, Ivan Kukuljević-Sakcinski, Petar Preradović, Franjo Šporer, Pavao Štoos, Bogoslav Šulek, Ljudevit Vukotinović, a od stranih Rudolf Gustav Puff, Johann Nepomuk Vinzenz Sonntag, Wilhelm Vehovar, Hermann Calla, Ludwig August Frank, Franz Geisner, Wilhelm von Dorn, Joseph Gusikow, Georg Carl Herloßsohn, Siegfried Kapper, Friedrich Klusmann, Leopold Kordesch, Ignaz Lederer, Karl Gottfried Ritter von Leitner, Heinrich Letz, France Prešern, Franz Schuselka, Adolf Ritter von Tschabuschnigg, Vinzenz Zusner, Johann Nepomuk Vogl i drugi.

CROATIA s oduševljenjem promiče ideje programa hrvatskoga preporoda, što se vidi po broju priloga posvećenih temama narodnog jezika, književnosti i povijesti, ali i po tome što su u njoj surađivali hrvatski preporoditelji.

List također izvješćuje o tekućim zbivanjima u Zagrebu, Austrijskom Carstvu i svijetu, objavljuje novinarske i uredničke priloge, te razne obavijesti i oglase.

CROATIA povremeno donosi i samostalne priloge od kojih je najvažniji DER COURIER FÜR DAMEN, Nachrichten aus dem Bereich der Literatur, Kunst, Musik, Mode, des Theaters und geselligen Lebens aus allen vier Weltgegenden. Gratis = Beilage zur CROATIA für den Jahrgang 1840. (GLASNIK ZA DAME, Vijesti iz područja književnosti, umjetnosti, glazbe, kazališta i društvenog života sa svih strana svijeta. Besplatni prilog CROATIJE za godište 1840.) Izašlo je šest brojeva: 1, 2, 3, 4, 5, 6 4. Svaki broj COURIERA ima osam stranica i tekuću paginaciju od 1 do 48. Važno je naglasiti da je DER COURIER FÜR DAMEN prvi hrvatski list za žene s prilozima iz književnosti, umjetnosti, glazbe, kazališta i društvenog života. U vijestima iz društvenog života najčešće su vijesti iz područja svjetske mode i života “visokih krugova”, tj. vijesti o carskim i kraljevskim obiteljima, o znamenitim osobama i uglednim suvremenicima tadašnjeg vremena.

U popularno-znanstvenim, zabavno-poučnim, uredničkim i novinarskim prilozima u CROATIJI kao tjedniku često se raspravlja i o novinstvu. Piše se o tiskarstvu i novinarstvu, raspravlja se o izumu tiska, o tiskarskoj struci i tiskarskom umijeću, o umijeću novinskog kazivanja i posredničkoj ulozi lista.

Ti skar stvo

Tiskarski je izum aktualna tema CROATIJE. Tako primjerice povodom proslave Gutenbergove obljetnice list donosi prigodnu pjesmu pod naslovom Zur Feier des Jubeljahres 1840. Worte der Freude. Unserem Gutenberg, dem Erfinder der Buchdruckerkunst, dem Wohlthäter der Menschheit, dargebracht.5(Povodom proslave jubilarne 1840. godine. Riječi radosti. Svečano prinosimo našem Gutenbergu, izumitelju tiskarske umjetnosti, dobročinitelju čovječanstva).

4 Izašlo je šest brojeva: 1, 2, 3, /4/ 5, 6. Broj 4 nije sačuvan ni u jednom dostupnom godištu CROATIJE. 5 Usp. CROATIA, god. II, 1840., br. 3, str. 9. Prilog nije potpisan. Autor je Wilhelm Landauer, poslovođa Gajeve tiskare, a pjesma je preuzeta iz prigodnog “tiskarskom krasotom urešenog” izdanja, koje predstavlja prvu hrvatsku tipografsku publikaciju (Prema V. Oštrić: Tipografi u Gajevoj tiskari i njihova aktivnost od 1838. do 1872., u: KAJ, 1972., god. 5, br. 10, str. 33-55).

Gutenbergov se izum u pjesmi slavi kao svjetsko umijeće, koje je otvorilo “svete dvere znanja”, koje je nekoć pripadalo samo odabranima, a sada postalo vlasništvom sviju.

U istom broju objavljena je i humoristična zdravica Humoristische Tisch=Rede an Buchdrucker, - gehalten am 24. Juni 1840 auf dem Gutenbergs=Feste von Heinrich Börnstein (Humoristična zdravica Heinricha Börnsteina tiskarima–održana 24. lipnja 1840. povodom proslave Gutenberga), u kojoj se tiskarsko umijeće naziva “umijećem stoljeća” koje ne predstavlja “ni cehovsku ni nacionalnu svečanost nego svečanost svijeta, duha i znanja”.

Na početku primjene novog izuma i rađanja novog zanata čini se puno važnijim riješiti pitanje kako, nego što prenijeti. Oprema priloga ponekad je važnija od obavijesti koja se prenosi - što su prilozi manje obavijesni, to je likovni izraz bogatiji. Opća fascinacija izumom i uzbuđenje pred novim tehničkim mogućnostima odražava se u listu gotovo na svakoj stranici6 .

Tiskarstvo, kao i nakladništvo, u to je doba pustolovni zanat koji opčinjava ljude, osobito mlade ljude željne zarade i slave. Tiskarska se struka shvaća kao umjetničko zanimanje, povezano s književnim, likovnim, nakladničkim i knjižarskim radom.

Slagar ponekad i sam intervenira u priloge, tako primjerice u bilješci uz tekst o zagrebačkoj vodi stoji: “Ich habe noch kein schlechtes Wasser in Agram getrunken. Anmerkung des Setzers”7, (“Nisam još pio lošu vodu u Zagrebu. Primjedba slagara”). Drugom pak prigodom slagar se ne slaže s autorovim mišljenjem da je “vino u tom kraju loše”8 .

No vi nar stvo

U CROATIJI se povremeno piše i o novinarstvu, o novinarskoj „struci“, primjerice, o umijeću novinskog kazivanja. Budućim suradnicima podrobno se tumače zadani zahtjevi koje tekst mora ispunjavati a koji su određeni namjenom teksta, očekivanjem čitatelja, uvjetima koje postavlja cenzura i sl. Za čitatelje se ponekad donosi “naputak za uporabu” teksta, osobito kad je riječ o novim rubrikama. Izvornost teksta u današnjem smislu ne postoji. Kompilacijski postupci i umijeće pravljenje lista škarama, Scherenarbeit, ističe se u više navrata kao prednosti –„bolje tuđe zrno nego vlastiti kukolj!“.

Često se piše i o drugim listovima, primjerice o njihovoj brojnosti i kakvoći. Tako se navodi da u Americi izlazi 1555 listova, u državi New York 274 lista, od toga u samom gradu New Yorku 94. Hamburg ima 27 novina i časopisa, od kojih 14 kazališnih i svi su navodno izvrsni. Istodobno se ističe i brojnost novinarskih publikacija u vlastitoj državi, čime se želi opovrći mišljenje kako je žurnalistika u Austriji još u povojima.

6 Usp. sa sličnim stanjem iz povijesti razvoja filmskog izuma - očaranost izumom filmskog zvuka i boje! 7 Usp. CROATIA, god. II, 1840., br. 48., str. 49. 8 Usp. CROATIA, god. II, 1840., br. 48., str. 48.

“Mächtig hebt sich in unserm gesegneten Kaiserstaate in neuester Zeit der Journalismus, und das Erscheinen von 36 politischen und 106 belletristischen Zeitschriften in der Monarchie widerlegt nur zu deutlich die seichten Behauptungen ausländischer Scribler, als liege die Journal=Literatur in Österreich in der Wiege”9 . (“U našem blagoslovljenom carstvu u novije se vrijeme snažno uzdiže žurnalizam i samo izlaženje 36 političkih i 106 beletrističkih časopisa u monarhiji jasno opovrgava tvrdnje stranih piskarala, da je žurnalistička književnost u Austriji u povojima”.)

U listu se piše o “modernom žurnalizmu”, pod kojim se podrazumijevaju pokušaji ostvarivanja kontakata s čitateljem kao što su pripremanje zajedničkih priredbi i čitateljeva suradnja u listu.

Uloga novinara nerijetko postaje predmetom rasprave - piše se o novinarskoj etici. Novinar ne smije biti indiskretan i objavljivati “najnježnije tajne građanskog života”, niti klevetati i napadati “zaslužne državnike, časne znanstvenike, poštovane građane”, ali govori se i o zadaći novinara da rade za opće dobro: “Ein weites Feld liegt dem Journalisten bei uns frei: Erweiterung gemeinnütziger Kenntnisse, Beförderung der Fortschritte der Industrie, freimüthige Besprechung alles Nützlichen, Aufrechthaltung der Nationalität, Anerkennung inländischen und fremden Verdienstes, und viele andere reich bebaute Felder der Literatur bieten dem österreichischen Journalisten ein reges, wirksames Leben für seine geregelte Thätigkeit”10. (“Pred novinarom je široko polje djelovanja: širenje opće korisnih znanja, poticanje razvitka industrije, slobodoumno raspravljanje o svemu korisnome, očuvanje nacionalne svijesti, priznavanje domaćih i stranih postignuća i brojna druga bogato obrađena polja književnosti nude austrijskom novinaru živahan, djelotvoran život u njegovoj redovnoj djelatnosti.“) ”

Osim kazališta, koje je najčešća tema novinskih priloga, često se piše o cirkusu, akrobatici, magiji i svemu onome što se dovodi u vezu s opsjenarstvom. List i sam fingira autentičnost događaja, izmišlja dopisnike, potpisuje slavna imena kao autore priloga, primjerice “upravo donosimo neobjavljenu pjesmu Heinricha Heinea”, polemizira s drugim listovima “koji lažu”, ali komentira i vlastite nedostatke. Tako se, primjerice, u humorističnom dodatku Album für Freunde des Humors und heiteren Scherzes autor izruguje “izrodima moderne žurnalistike“, čiji listovi izlaze devet puta tjedno, na kolosalnom regal-velen papiru, s kićenim slovima i raskošnim tiskarskim crnilom i godišnje stoje odvratno malo, samo 1 forintu i 12 kruna. Listovi sadržavaju same samcate izvorne članke iz drugih novina i broj njihovih raznovrsnih rubrika iznosi šest tisuća. Suradnici su doduše svi redom nepoznati, ali pretplatnici će ih već upoznati. Za svaki zanimljiv članak uredništvo suradnicima obećava primjerene honorare koji im neće biti isplaćeni11 .

9 Usp. CROATIA, god. II, 1840., br.6, str. 21. 10 Isto, str. 6-7. 11 Usp. CROATIA, god. II, 1840., br. 12, str. 45

Po sred ni č ka ulo ga no vi na

Znanje o novinstvu u CROATIJI se može pratiti i kao svijest o posredničkoj ulozi lista i njegovom utjecaju na javno mnijenje. Znanje o posredništvu u CROATIJI se iskazuje kao svijest o kulturnoj misiji novina i njihovom utjecaju na život zajednice. U jednom od napisa o austrijskom novinstvu, koji izlaze u nekoliko brojeva pod naslovom Österreichische Journal=Schau autor piše:

“Ein gutes Provinz=Blatt soll auf das geistige Leben der ganzen Provinz wirken, es soll seinem Leser Vieles, Abwechselndes, Neues und Interessantes bieten, und immer dasjenige heraussuchen, was den verschiedenen Classen und Orten seines Lesekreises zusagt”12. („Dobar pokrajinski list treba djelovati na duhovni život cijele pokrajine, treba svojem čitatelju pružiti mnogo toga raznolikog, novog i zanimljivog, te uvijek odabrati ono što odgovara različitim staležima i mjestima njegova čitateljskog kruga.“)

Svijest o novinstvu iskazuje se i kao svijest o važnosti i moći novina – tako, primjerice, u prilogu o francuskom novinstvu pod naslovom Macht der französischen Journalistik13(Moć francuske žurnalistike) utjecaj pariškog lista JOURNAL DES DEBATS na dnevnu politiku postaje predmetom komentara. Tvrdi se da list postavlja i ruši ministre, da urednik ne piše tekstove nego dane provodi u kabinetima ministara ili na političkoj soareji. Ipak, tobožnja svemoć francuskog novinstva pripisuje se francuskom pretjerivanju.

Listovi, osim sadržajem, nastoje na čitatelje djelovati i svojom tipografskom opremom kako bi zadovoljili njihov ukus i privukli nove pretplatnike. Estetskom oblikovanju CROATIJE, ukrasnim ilustracijama u skladu s vladajućom modom i ideologijom, vrsti slova, kakvoći papira i tiska, posvećuje se velika pozornost. Tako, primjerice, CROATIA (1842.) u zaglavlju donosi ukrasni trijumfalni luk s grbom Trojednice u kojem su ilirska obilježja - mladi mjesec i šesterokraka zvijezda, znamenje “Velike Ilirije” a, prema riječima uredništva, list nudi: „Eine freundliche Ausstattung soll unserem Unternehmen zur Empfehlung dienen; milchweißes, schön geglättetes Velinpapier aus der Fabrik der Herren SMIETH (sic!) und MEYNIER in Fiume, ein splendider, korrekter, das Auge nicht verletzender Druck und ein eleganter Umschlag sollen der vaterländischen Monatsschrift auch im Auslande keine Unehre bringen"14. (“Naš se poduhvat i svojom prijaznom opremom preporučuje; mliječno bijeli, krasno gladak velen papir iz tvornice gospode Smith i Meynier u Fiumi, sjajan, korektan, oku ugodan tisak i elegantan ovitak koji domovinski mjesečnik neće sramotiti ni u inozemstvu”)15 .

12 Usp. CROATIA, god. II, 1840., br. 14, str. 53. 13 Usp. CROATIA, god. II, 1842., br. 30. 14 Usp. CROATIA, god. I, 1839., Probeheft, str. 4. 15 Usp. CROATIA, Probeheft 1839. Slične najave listova susreću se i danas. Tako, npr. prvi broj nove serije ženskoga časopisa

“Svijet”, 10. 8. 1990., br. 16, str. 3 u uvodniku donosi: “... od korica do korica u boji, tiskan na najboljem papiru, plastificirane, sjajne naslovnice suvremeno grafički oblikovan, nešto manjeg tzv. europskog formata koji je odabrala većina svjetskih modnih magazina.” Opčinjenost tehničkim dostignućima čini se vječnom.

I na kraju, valja naglasiti, da je znanje o novinstvu kao znanje o posredničkoj ulozi novina bilo osviješteno već tada, u času rađanja novinstva, a ne, kao što se ponekad čini, tek u današnje doba koje će nerijetko tvrditi da je ono otkrilo važnost novinskog medija.

Zak lju č ak

I na kraju valja zaključiti - istraživanje novinske tematike CROATIJE pokazalo je da je CROATIA u svakom trenutku svog postojanja bila svjesna svoje misije i svoje uloge u vremenu u kojem je izlazila. Istodobno, CROATIA svjedoči ne samo o razvijenoj svijesti o utjecaju novina na oblikovanje javnog mnijenja već i o stupnju razvoja hrvatskog novinstva u prvoj polovici 19. stoljeća.

Pritom valja istaknuti da je doprinos “stranog elementa” razvoju hrvatskog novinstva, osobito doprinos pripadnika Nijemaca i Staroaustrijanaca kao urednika i novinara CROATIJE vrlo značajan i nezaobilazan, te predstavlja trajnu vrijednost u povijesti hrvatskog novinstva.

Die zeitungsthematik in “CROATIA” (1839 – 1842)

Die Untersuchung der Zeitungsthematik in CROATIA hat gezeigt, dass die CROATIA, das kroatische deutschsprachige Blatt aus der ersten Hälfte des neunzehnten Jahrhunderts, nicht nur ihre Leser unterhalten und belehrt hat, sondern dass sie darüber hinaus auch ihrer Aufgabe und Rolle in dem historischen Augenblick ihres Erscheinens vollkommen bewusst gewesen ist.