mr. sc. Branislav Miličić Značaj obitelji Piller za razvoj prehrambene industrije u Osijeku i Slavoniji

DG Jahrbuch, Vol. 18, 2011. str. 129-136 mr. sc. Branislav Miličić: Značaj obitelji Piller za razvoj prehrambene industrije...

mr. sc. Branislav Miličić UDK: 338 (497.5-3 Slavonija) Visoko evanđeosko teološko učilište Pregledni rad Osijek Primljeno: 27.09.2011. Prihvaćeno: 01.10.2011.

Značaj obitelji Piller za razvoj prehrambene industrije u Osijeku i Slavoniji

U ovome radu autor se osvrće na početak i razvoj prehrambene industrije na ovim prostorima uz poseban naglasak na obitelj Piller i poslovanje tvornice Karolina d.d. između dvaju svjetskih ratova i za Drugog svjetskog rata.

Ključne riječi: prehrambena industrija, obitelj Piller, Karolina d.d. tvornica keksa, Osijek

DG Jahrbuch, Vol. 18, 2011. str. 129-136 mr. sc. Branislav Miličić: Značaj obitelji Piller za razvoj prehrambene industrije...

Uvodne napomene

Stanje prehrambene industrije u Hrvatskoj i Slavoniji početkom 19. stoljeća nije bilo na razini na kojoj je moglo biti prema resursima koje je ovaj prostor posjedovao. Na ovim prostorima, vidljiv je bio utjecaj Budimpešte koja nije dopustila razvoj mlinske industrije zbog straha da bi mlinska industrija ovih prostora ugrozila mađarsku mlinsku industriju koja je bila smještena u okolici Budimpešte. Slična situacija odvijala se u industriji šećera u kojoj je prevladavao češki kapital.1 U Osijeku, važnu i značajnu gospodarsku ulogu, imali su mlinovi. Stanje se znatno popravilo nakon Nagodbe, tako je u drugoj polovici 19. stoljeća u Osijeku bilo 60 vodenica, ali i broj paromlinova se povećao. Bili su tu: Prvi i drugi osječki mlin na valjke (10 vagona dnevno prvi mlin i dva vagona drugi mlin), Union paromlin (18 vagona dnevno), Merkur paromlin (3 vagona dnevno).2 Kako navodi Božena Vranješ-Šoljan: “Obrtno – industrijska djelatnost iskazuje vrlo dinamičan rast; u apsolutnom iznosu broj stanovnika u toj djelatnosti 1900. iznosi 7 477 ili ravno trećinu ukupnog stanovništva, ali već 1910. povećava se za čak 3486 osoba, odnosno na 11 323 (36,07 %).”3 U ovome radu posebice nam je važan Karolina paromlin “koji je kao poduzeće osnovan 1909. kao otvoreno društvo s kapitalom od 200 000 kruna, u početku je mljeo 2 vagona, a 1914. 3 vagona da bi četiri godine kasnije mljeo 4 vagona. Dvije godine ranije izgrađeno je odjeljenje koje je dnevno proizvodilo 70 kg tjestenine uglavnom makarona i tijesta za juhu.”4 Profesorica Kerže, koja se bavi izučavanjem gospodarstva Osijeka i Slavonije dalje piše: „Uz preradu žita usko je vezana i prerada brašna. U poslijeratnom razdoblju ta se industrija počela intenzivnije razvijati. U sklopu „Karolina“ paromlina osnovana je 1922. Tvornica keksa koja je pripadala najmodernijim tvornicama te vrste u državi. Radila je na električni pogon jakosti od 50 HP. U početku je proizvodila oko 10 qu dnevno raznih biskvita, medenih kolača, dvopeka i keksa. Od 1923. joj je uređaj znatno proširen, pa je od toga doba proizvodila od 15 do 20 qu raznih keksa dnevno. Tvornica je 1924. upošljavala 100 radnika. Poduzeće je 1927. pretvoreno u dioničko društvo pod nazivom „Karolina“ tvornica keksa d.d.. Poslovala je pod tim imenom do 1945. kada je po zakonu o nacionalizaciji prešla u vlasništvo FNRJ. Po kvaliteti proizvoda i obujmu proizvodnje ubrajala se između 1930. i 1941. u jedno od najvećih poduzeća te vrste u zemlji. Uoči Drugoga svjetskog rata dnevno je proizvodila 2500 kg razne robe i upošljavala 250 radnika - proizvode je uglavnom prodavala na domaćem tržištu.„5

1 usp. Zlata Živaković- Kerže, “S tradicionalnih na nove puteve: trgovina, obrt , industrija i bankarstvo grada Osijeka na prijelazu Stoljeća od godine 1868. do 1918., Hrvatski institute za povijest- Podružnica za povijest Slavonije, Srijema I Baranje, Društvo za hrvatsku povijesnicu Osijek, Osijek 1999.,65-69. 2 isto 3 Vranješ- Šoljan , Božena, Stanovništvo gradova banske Hrvatske na prijelazu stoljeća, Školska knjiga,

Stvarnost, Zagreb 1991., 181 4 Zlata Živaković- Kerže, n. dj. 69 5 Zlata Živaković- Kerže,Gospodarski razvoj, u: Od turskog do suvremenog Osijeka, (gl. urednik Julio

Martinčić), HAZU, Poglavarstvo grada Osijeka, Školska knjiga, Osijek, 1996., 290

DG Jahrbuch, Vol. 18, 2011. str. 129-136 mr. sc. Branislav Miličić: Značaj obitelji Piller za razvoj prehrambene industrije...

Obitelj Piller i začeci prehrambene industrije

Stjepan Piller (1861.-1925.) rano se uključuje u gospodarski život Osijeka, prvo se bavio prodajom vina i rakije. Zbog dobrog zemljopisnog položaja posao mu je dobro išao. Stjepan Piller ubrzo je postao jedan od najznačajnijih gospodarstvenika Osijeka. Ženi se Karolinom rođ. Prehauser i dobiva kćeri Martu (1888.), Elsu (1897.), Karolinu (1900.) te sinove Stjepana (1886.) i Ladislava (1890.). Najstariji sin Stjepan ženi se Marijom Koch, rođenom 1896. iz sela Darde u Baranjskoj županiji. U braku rađaju im se dva sina: Stjepan Antun Filip (1914.-), Antun Osvald Mario (1918-).6 Najstariji sin Stjepan najvažniji je za razvoj tvornice keksa “Karolina” i zbog svoga njemačkog podrijetla ubijen je 1945.

“Tvrtka `Stjepan Piller i sinovi/Stefan Piller und Sohne` registrirana je 1920. kao `Poduzeće za tjeranje mlinske industrije i tjeranje gostioničarskog obrta u Osijeku.` Već sljedeće godine izgradnjom paromlina i tvornice (na zapadnoj strani današnje Huttlerove ulice od kolosijeka na Vukovarskoj cesti do današnje Frankopanske ulice) Stjepan Piller proširuje mlinarsku proizvodnju i poduzeće registrira kao`Karolina paromlin, tvornica tjestenina, biskvita i keksa Stjepan Piller i sinovi-Donji grad`“7 Kako dalje bilježi prof. Kerže, tvornica je u to vrijeme proizvodila sve vrste dvopeka, keksa i peciva, a imala je 60 do 70 zaposlenika, a od 1927. proširila je poslovanje na proizvodnju bombona i postala dioničko društvo pod imenom “ Karolina paromlin, tvornica tjestenina, biskvita i keksa D.D.” pod kojim je djelovalo do 1945. kada je nacionalizirano i mijenja ime u “Sloboda”.8

Procjena zgrada i poslovanje “Karolina” tvornice keksa d.d prema zapisnicima ravnateljstva 1927.-1944.

U daljnjem dijelu rada pokušat ću opisati rad tvornice keksa “Karolina” d.d. Kroz neke od zapisa ravnateljstva; vidljivo je kako je poslovanje tvornice bilo vrlo složeno u turbulentnim godinama popraćeno gospodarskom krizom, velikim požarom i na kraju ratom.

Zapisnik 23.9.1929 “imade narudžaba za cca 1500000…. Te je tijekom mjeseca septembra otremljeno robe za 500000 pa prema tome treba poduzeti sve, kako bi se narudžbe na vrijeme izvršile jer mušterije ne će da čekaju na robu.”

Zapisnik 12.1.1930. ”Predsjedavatelj Stjepan Piller izvještava da je tvornica sezonu uspješno završila i da su sve narudžbe izvršene, tako, da su mušterije dobile robu na vrijeme. Premda je ove godine postignut veći promet to nažalost nema ipak izgleda

6 više i podrobnije o obitelji Piller vidi u:Zlata Živaković- Kerže, “Tragovi obitelji Piller u životu

Osijeka” u: Godišnjak Njemačke narodnosne zajednice, Njemačka narodnosna zajednica, Osijek 2003., Zavičajnici grada Osijeka, 621 7 isto., 39 8 Usp. Isto, 39, 40

DG Jahrbuch, Vol. 18, 2011. str. 129-136 mr. sc. Branislav Miličić: Značaj obitelji Piller za razvoj prehrambene industrije...

za veću čistu dobit, jer su cijene pojedinim proizvodima pale, a cijene sirovinama kao i plaće i nadnice ostale su na dosadanjoj visini.”

U početnim godinama prema ovim zapisnicima tvornica se kreditno zaduživala uglavnom kod Union banke ili (Jugoslavenske) Udružene banke. Zbog sve lošijeg stanja gospodarstva gospodin Piller kao pravi poduzetnik i savjesni vlasnik prema zapisniku od 20. rujna smanjuje si plaću, što dodatno pokazuje njegovu ozbiljnost i predanost u vođenju tvornice.

Zapisniku 20. septembra 1930. “Obzirom na sveopću stagnaciju u svim granama trgovine i industrije, a osobito obzirom na redukciju cijena naših proizvoda, izjavljuju ravnatelji gg. Stjepan Piller i Oswald Friedläuder, da si smanjuju fiksne plaće za 20% do daljnjega.”

Zapisnik 25. marta 1931. “Direktor Friedläuder izvješćuje sjednicu ravnateljstva da bi bezuvjetno trebalo nastojati sa ostalim tvornicama keksa u državi učiniti sporazum glede cijena najvažnijih proizvoda, jer će inače neprestano padanje cijena uz sniženi promet učiniti iluzornim svako rentabilno poslovanje. Ravnateljstvo se s ovim predlogom saglašuje te će g. Friedläuder poduzeti srodne korake.”

Zapisnik 15. jun 1931. ”Gospodin direktor Friedläuder saopćuje ravnateljstvo, da je međutim uspjelo sporazumiti se sa svim tvornicama keksa u državi pogledu cijena najvažnijim artiklima tako da će se u narednoj sezoni nesmetano moći da radi i neće postojati opasnost da će se pojedinim mušterijama iz prestižnih razloga morati da daju takve kondicije, koje su na uštrb prosperitetka poduzeća.”

Veliki požar

Zapisnik 2. maj 1932. ”Predsjednik gosp. Piller izvještava o požaru, koji je dna 3. marta uništio ¾ tvornice i o stanju stvari osiguranja u ono vrijeme…… Šteta je bila pokrivena osiguranjem kod “Save” (…) sporazumno sa “Savom” procijenila se šteta sa Din 1850000.”

Zapisnik od 8. jula 1933. Tvornica “ Karolina” dobiva vlastitu kartonažu dobrotom Rudolfa Povischila.

Zapisnik od 10. novembra 1934. Na Glavnoj skupštini iznet će se promjena firme tako će se osim keksa proizvoditi kruh I peciva, event. Bomboni i tjestenina, to je najava početka proizvodnje kruha.

Početkom 1935. tvornica ima problema sa proizvodnjom kruha, te su u starom skladištu morali sagraditi novu peć.

Zapisnik od 10. travnja 1935. potvrđuje bolje poslovanje u proizvodnji kruha jer novosagrađena peć troši manje goriva i moguće su isporuke mnogo većeg kvantinuma kruha i peciva za razmjerno kratko vrijeme.

DG Jahrbuch, Vol. 18, 2011. str. 129-136 mr. sc. Branislav Miličić: Značaj obitelji Piller za razvoj prehrambene industrije...

Zapisnik 15.1 1936. kazuje da je stanje pekare s obzirom na cijenu brašna zadovoljavajuće, a kazuje sljedeće ”te se poslovotstvo firme povjerava gosp. Stjepanu Pilleru jun. koji ali ima da radi jedino po dogovoru i direktivi našega financijera, gosp. Rudolfa Povischila.” Knjigovodstvo se povjerilo Stjepanu Pilleru sen. jer je dosadašnji knijgovođa i prokurist društva, Ladislav Firicky istupio.9

Dionička struktura “Karolina” tvornice keksa dd 7. novembra 1938.10 Dionička glavnica 2500000 din (25000 dionica/100 din dionica) Dr. Ivan Matijević kao zastupnik P. Povischila .......3000 dionica Kornel pl Šeper zastupa ga S. Piller. sen...............................3000 Stjepan Piller jun.................................................................2000 Antun Piller.........................................................................2000 Mr. ph Karl Bulart, Fritz Berger, Antun Terenji ..................1500 Hugo Weiss zastupa ga S. Piller sen.....................................1500 Čedomil Plavšić, Josip Grau, Gustav Teisl...........................1000 Ladislav Firicki, Geza Potfay.................................................500 Marija Piller zastupa ju S. Piller sen. ...................................2500 Jug. Udr. Banka (polog) .......................................................2500

Stanje je sve lošije 1941. godine, iako je i proteklih godina bilo teže poslovanje, posebno je velika nestašica brašna i sirovina, a velika je količina robe na skladištu, te je manjak radnika koji su otpušteni jer su Židovi ili su pozvani u vojsku.

Prema zapisniku 15. ožujka 1941. Tvornica pokušava od Osječke ljevaonice nabaviti električne dizalice, ali je to gotovo nemoguće zbog nemogućnosti dobave dijelova. 25. travnja 1941. otpušteni radnici Židovi.

Zapisnik 15. listopada 1941. Proizvodit će se medenjaci jer je za njih potrebna neznatna količina masti, koje je također nestašica. Prenamjena stare pekare u skladište. 20. rujna 1942. Zbog nedostatka sirovina i materijala traženo je od Ministarstva odobrenje te otpuštanje stanovitog broja radnika nadničara. 29.11.1942. ”Od tvrtke Ventilator“ Zagreb tvrtka naručila uređaj sušionice velikog kapaciteta i od početka 1943. počinje se sa sušenjem povrća.

9 Hrvatski državni arhiv u Osijeku (dalje HR-DAOS), Fond 231 (Karolina d.d. tvornica keksa, Osijek,

D. Grad), knjiga 1: Zapisnici ravnateljstva 1927.-1944. 10 Spis je pridodan Zapisima ravnateljstva, a sastavljen je kako bi prikazao vlasničku strukturu tvornice na zahtjev vlade Kraljevine Jugoslavije

DG Jahrbuch, Vol. 18, 2011. str. 129-136 mr. sc. Branislav Miličić: Značaj obitelji Piller za razvoj prehrambene industrije...

21. veljače 1943. isporučen i montiran prvi vacuum kotao počela proizvodnja pekmeza isporuka za Hrv. Domobranstvo. Tijekom te godine gotovo čitava proizvodnja ide za Domobranstvo. 18. srpnja 1943. Kupljen uređaj za tjestenine od Prvog osječkog mlina i postavljena sušiona. 29. svibnja 1944. Naručen hladionik za proizvodnju rakije jer imaju velike zalihe šljiva koje nisu za izvoz, a sa domobranstvom nije produljena suradnja.11

Prva zgrada - Glavna zgrada sagrađena je 1922. sa površinom od 458 m2, 1943. vrijednost je iznosila 9440000 kn

Druga zgrada- Punjenje i tjestenine izgrađena 1932., površine je 227,81 m2 , vrijednosti 1943. 2160000 kn

Sušiona, pekara, pekmezacija površina 210 m2, građeno u periodu 1932.-1942., vrijednost 1943. 1534500 kn

Sušiona ekspedit tjestenina i konzervi, vrijednost 8000000 kn 1943., gradnja 1943. površina 232 m2 ,

Skladište, površina 34 m2, gradnja 1943. vrijednost 1450000 kn 1943.

Skladište površina 176 m2, gradnja 1932. vrijednost 1943. 1044000 kn

Novo skladište površina129 m2, gradnja 1943. vrijednost 1943. 550000 kn

Ložiona I, površina 33 m2, gradnja 1943. vrijednost 1943. 300000 kn

Ložiona II površina 22 m2, vrijednost 1943. 166600 kn

Vratar i skadište površina 28 m2, gradnja1932., vrijednost 1943. 176000 kn

Stubište, gradnja 1943. vrijednost 1943.400000 kn, 17 m2

Smještaj Jug- Croatia mlin, sjever- željeznička pruga12

Ukupna vrijednost poduzeća 27.11.1943. 25 221100 kn, površina cca 1356,81 m2 .

Zaključak

Razvoj Osijeka na prijelazu stoljeća vrlo je znamenit. Početak 20. stoljeća razdoblje je velikog zamaha osječkog gospodarstva. Uzmimo samo drvnu industriju ili tiskarstvo. Na primjeru obitelji Piller i tvornice “Karolina” d.d. želio sam prikazati kako niti prehrambena industrija u Osijeku nije izuzetak. Tvornica “Karolina” d.d. bila je jedna od najsuvremenijih tvornica u Hrvatskoj i u ovom dijelu Europe. Surađivala je s najpoznatijim tvornicama sličnog ili istog asortimana to potvrđuje i odlazak Antuna

11 HR-DAOS, Fond 231 (Karolina d.d. tvornica keksa, Osijek, D. Grad), knjiga 1: Zapisnici ravnateljstva 1927.-1944. 12 HR-DAOS, Fond 231 (Karolina d.d. tvornica keksa, Osijek, D. Grad), knjiga 4: Procjena zgrada 1943.

DG Jahrbuch, Vol. 18, 2011. str. 129-136 mr. sc. Branislav Miličić: Značaj obitelji Piller za razvoj prehrambene industrije...

Pillera koji je boravio neko vrijeme na stručnom usavršavanju u Čehoslovačkoj i tvornici njihovih partnera. Tvornica je oduvijek pratila trendove i zahtjeve tržišta, tako je osim svoga osnovnog asortimana proizvodila i marmeladu, sušeno voće, a kratko vrijeme prije 1945. i rakiju. Marmeladu je proizvodila za potrebe Hrvatskoga domobranstva u ratnome razdoblju.

Sve ovi podaci pokazuju koliko su tvornica keksa “Karolina” d.d. i njeni vlasnici njemačka obitelj Piller zaslužni za gospodarski razvoj prehrambene industrije u Osijeku, Slavoniji, a i šire.

Kronologija13 1909. - Stjepan Piller kupuje Slavonia mlin i mijenja mu ime u Dragica mlin ili njemački Karolina Mühle. 1922. - Počinje proširivanje asortimana i proizvodnja keksa i biskvita. 1927. - Donesena su i potvrđena temeljna pravila Karoline, Tvornice keksa «Stjepan Piller» d.d. 1946. - FNRJ se upisuje u registar kao vlasnik tvornice koja dobiva ime Sloboda. 1953. - Počinje proizvodnja vafla. 1962. - Počinje proizvodnja pereca i Bobi slanih štapića. 1972. - Počinje proizvodnja običnih i punjenih čajnih peciva. 1977. - Počinje proizvodnja flipsa. 2002. - Lura d.d. postaje većinski vlasnik Slobode i počinje proces restrukturiranja. 2003. - Sloboda d.d. mijenja ime u Lura - Keksi d.o.o. i postaje dio korporacije Lura d.d. 2005. - Lura - keksi d.o.o. mijenja ime u Karolina d.o.o. 2006. - Karolina d.o.o. postaje dio Loren Bahlsen grupe

13 Dostupno na : http://www.karolina.hr/hr/about, pristupljeno 10.09.2011.

DG Jahrbuch, Vol. 18, 2011. str. 129-136 mr. sc. Branislav Miličić: Značaj obitelji Piller za razvoj prehrambene industrije...

Sažetak

Razvoj Osijeka na prijelazu stoljeća vrlo je znamenit. Početak 20. stoljeća razdoblje je velikog zamaha osječkog gospodarstva. Tvornica “ Karolina” d. d. bila je jedna od najsuvremenijih tvornica u Hrvatskoj i u ovom dijelu Europe toga vremena. Surađivala je sa najpoznatijim tvornicama sličnog ili istog asortimana. Tvornica je oduvijek pratila trendove i zahtjeve tržišta, tako je osim svoga osnovnog asortimana proizvodila i marmeladu, sušeno voće, a kratko vrijeme prije 1945. i rakiju. Obitelj Piller sjajan je primjer doprinosa Nijemaca Osijeku i ovom slučaju razvoju prehrambene industrije.

Die Bedeutung der Familie Piller in der Entwicklung der Nahrungsmittelindustrie in Osijek und Slawonien

Die Entwicklung von Osijek an der Jahrhundertwende ist bedeutsam. Der Anfang des 20. Jahrhunderts ist die Zeit des großen Aufschwungs der osijeker Wirtschaft. Die Fabrik „Karolina“ AG war eine der modernsten Fabriken in Kroatien und in diesem Teil Europas zu der Zeit. Sie arbeitete mi anderen Fabriken mit dem ähnlichen oder gleichen Sortiment. Die Fabrik folgte immer der Trends und den Anforderungen des Marktes, so produzierte sie neben ihrem Basissortiment auch Marmelade, getrocknete Früchte, und für eine kurze Zeit von 1945 auch Schnaps. Die Familie Piller ist ein hervorragendes Beispiel des Beitrags der Deutschen zu Osijek und, in diesem Fall, der Entwicklung der Nahrungsmittelindustrie.