IN VINO VERITAS dr. sc. Tena Niseteo, dipl. ing. preh. teh.
Priču o vinu u najmanju ruku prigodno je započeti stihovima. Naime, vino je od početaka civilizacije prisutno kao dio uzvišene kulture. Oduvijek se povezivalo s božanstvom u gotovo svim religijama svijeta. Dioniz, grčki bog vina, te njegova inačica Bakho u rimskoj mitologiji ujedno su bogovi plodnosti zemlje, žena i veselja. O svetosti vina govori i kršćanstvo, počevši od priče kada je Isus pretvorio vodu u vino, do današnjih crkvenih rituala u kojima vino simbolizira Svetu krv.
„...ljubav je tvoja kao vino, koje kad pijem, svud' me ima, ljubav je tvoja kao vino, ista je boja i gorčina...“ Krste Juras
37 hidracija
#vino #antioksidansi # francuski paradoks
U
najužem smislu riječi, vino predstavlja fermentirani sok grožđa, odnosno vinove loze. U osnovi, tehnološki postupak proizvodnje vina nije kompliciran, što govori o vrlo raširenoj tradicionalnoj „kućnoj“ radinosti koja je i dandanas sveprisutna. Međutim, profesionalna proizvodnja vina nadilazi muljanje grožđa gnječenjem i gaženjem nogama te podrazumijeva nadasve znanstven pristup s točno određenim zakonitostima tijekom tehnološkog postupka. Crno, bijelo, rosé…
P
ostoje različite vrste vina, a najčešća i najjednostavnija podjela jest na crna, bijela i rosé, koja se dalje mogu dijeliti s obzirom na udio šećera, gdje govorimo o suhim, polusuhim, poluslatkim i slatkim vinima. Bez obzira na tip, vina se dodatno kategoriziraju s obzirom na kvalitetu, pa tako postoje stolna vina, stolna vina s oznakom kontroliranoga podrijetla, kvalitetna vina s oznakom kontroliranoga podrijetla, vrhunska vina s oznakom kontroliranoga podrijetla, predikatna vina, arhivska vina, specijalna vina te pjenušava vina. Čini se da, što se dalje govori o vinu, priča postaje sve kompleksnija, gdje vrhunac predstavlja zapravo početak, a to je sirovina, vinova loza, odnosno grožđe, o čijoj sorti, podneblju rasta, vremenu berbe i, konačno, nutritivnim vrijednostima, ali i organoleptici, uvelike ovise sve značajke proizvedenoga vina.
