Što je alergija, a što intolerancija na mlijeko?

RAZGOVARALA Inga Kesner Koren

Što je alergija, a što intolerancija na mlijeko?

Izv.prof.dr.sc. Mirjana Turkalj, dr.med., specijalist je pedijatar i uži specijalist iz alergologije i kliničke imunologije te pulmologije u Dječjoj bolnici Srebrnjak u Zagrebu. Voditeljica je na Odjelu za pulmologiju, alergologiju i imunologiju te voditeljica Referentnog centra za kliničku alergologiju djece pri Ministarstvu zdravstva RH.

Kod nekih osoba i male količine hrane mogu biti opasne, mogu izazvati alergije, odnosno intoleranciju. Literaturni podaci upućuju na različitu zastupljenost takvih tegoba, ali i na povećanje njihove učestalosti. Kakvo je stanje s alergijama, odnosno intolerancijama u EU i Hrvatskoj.

Sve je više podataka da su alergije na hranu česte (oko 10% posto), a incidencija u Hrvatskoj kreće se od šest do osam posto u dječjoj dobi. U odraslih su alergije na hranu zabilježene u dva do tri posto populacije. Učestalost alergija na hranu povećava se u posljednja dva do tri desetljeća, osobito u zapadnim razvijenim zemljama. Oko 90 posto alergijskih reakcija na hranu povezuje se s alergijama na osam glavnih namirnica - kravlje mlijeko, jaja, pšenično brašno, soju, kikiriki, orašide, plodove mora i ribe. Podaci o učestalosti reakcija intolerancije na hranu su nepotpuni, a ugrubo se procjenjuje da se javljaju u oko 20 posto populacije. Kod nekih alergija na hranu visoka je stopa “prerastanja” u djetinjstvu, kao što su alergija na mlijeko (>50 posto u dobi od pet do 10 godina), jaja (približno 50 posto u dobi od dvije do devet godina), pšenica (50 posto do dobi od sedam godina) i soja (45 posto u dobi od šest godina), s kontinuiranim postupnim razvojem tolerancije u adolescenciji.

UČESTALOST ALERGIJA NA HRANU POVEĆAVA SE U POSLJEDNJA DVA DO TRI DESETLJEĆA

Što su alergije, a što intolerancija? Riječ je o sličnim simptomima pa je pitanje kako ih razlikovati.

Ako se u određenih pojedinaca nakon konzumacije određene hrane opetovano javljaju simptomi, govorimo o preosjetljivosti na hranu. Reakcije preosjetljivosti mogu biti posredovane aktivacijom Foto: Miranda Cikotić/PIXSELL imunosnog sustava pa tada govorimo o alergiji na hranu, ili posredovane drugim mehanizmima neimunosnog podrijetla pa su to reakcije preosjetljivosti ili intolerancije na hrane, primjerice enzimska ili farmakološka preosjetljivost. Alergija na hranu i intolerancija na hranu mogu se manifestirati vrlo sličnim ili istim simptomima pa ih nije jednostavno razlikovati. Međutim, alergijske se reakcije, osim što su izazvane različitim mehanizmima, manifestiraju i jačim i naglim simptomima, i to na vrlo male količine namirnice, nisu ovisne o dozi, a češće su u djece i mogu biti životno ugrožavajuće.

Što je alergija na mlijeko? U kojoj se dobi ona javlja i zašto? Koja je moguća terapija pri liječenju te alergije?

Alergija na kravlje mlijeko (KM) najčešća je alergija na hranu u dojenačkoj dobi, s prijavljenom prevalencijom između 0,54 i 4,9 posto, ovisno o regiji i obliku hranjenja (npr., isključivo dojenje). Obično se javljaju rane reakcije sa simptomima alergije na proteine KM koji uključuju kožne reakcije (urtikarije), respiratorne i/ili gastrointestinalne (GI) kao i opće manifestacije. Danas su nam dostupni testovi kojima možemo postaviti brzu i pouzdanu dijagnozu alergije na proteine KM te predvidjeti rizik za pojavu po život opasnih reakcija. Međutim, pravilna i pravodobna dijagnoza i liječenje alergije na KM od iznimne je važnosti, osobito

tijekom kritičnih ranih godina djetetova rasta i razvoja. Dojenčad i mala djeca na nekontroliranoj dijeti bez KM izložena su povećanom riziku od nedostatka mikronutrijenata, uglavnom zbog nedovoljne količine željeza, joda, kalcija i vitamina D i vitamina B12. Uočeno je da djeca s alergijom na hranu, osobito na KM, nerijetko u vrlo ranoj dobi razviju osteopeniju pa čak i osteoporozu. Kod dojenčadi s upornim simptomima preporučuje se tijekom dva do četiri tjedna eliminirajuća dijeta za majku, te ponovno uvođenje KM u majčinu prehranu, što je ključno za potvrdu dijagnoze i izbjegavanje nepotrebne i dugotrajne dijete koja povećava nutritivan rizik za majku. Djeci starijoj od pet godina koja nisu razvila prirodnu toleranciju na proteine KM, osim dijete danas se može davati i tzv. oralna imunoterapija, koju može preporučiti supspecijalist alergolog i izvodi se u specijaliziranim ustanovama uz nadzor educiranog osoblja.

Što je intolerancija na mlijeko? Kako se rješava taj problem?

Intolerancija na mlijeko najčešće je vezana uz intoleranciju na mliječni šećer laktozu i javlja se u svim dobnim skupinama. Riječ je o poremećaju crijevne sluznice, zbog kojeg je onemogućena probava laktoze, i to zbog nedostatka enzima laktaze. Intolerancija na mlijeko očituje se nizom kliničkih simptoma prateći laktoznu maldigesiju, kao što su bol, nadutost u trbuhu, proljev, grčevi, povraćanje. Stolice su obično voluminoznije, pjenaste i vodenaste. Važna je značajka i da bolesnik obično ne gubi na težini, čak ni ako ga muči kronični proljev. Osobama s intolerancijom laktoze preporučuje se konzumiranje KM u manjim količinama, ili mlijeka s manjim udjelom laktoze.

Koje su Vaše spoznaje o kvaliteti prehrane i konzumaciji mlijeka i mliječnih proizvoda? U posljednje vrijeme uočava se povećanje pretilosti kod djece, povećanje broja alergijskih bolesti, što čak poprima epidemijske razmjere. Kako se to tumači?

Doista su alergijske bolesti posljednih 30-ak godina dosegnule epidemijske razmjere, ali uzroci nisu u potpunosti razjašnjeni. Najviše je poklonika tumaAKO POSTOJI SUMNJA NA INTOLERANCIJU, OSOBITO NA ALERGIJU NA KRAVLJE MLIJEKO, NUŽNA JE DODATNA DIJAGNOSTIKA DA SE TO ILI POTVRDI ILI ISKLJUČI

čenja porasta alergija tzv. higijenska hipoteza, prema kojoj je znatno smanjena izloženost patogenima koji uzrokuju bolesti, a istovremeno je blokirana izloženost korisnim organizmima. Čimbenici su higijenske hipoteze: • Mikroorganizmi koji se nalaze u modernim kućanstvima (sterilniji “okoliš“) u znatnoj mjeri nisu oni koji su nam potrebni za imunosni odgovor.

U velikoj se mjeri promijenio i unutarnji mikrookoliš, tzv. mikrobiom, tj. fiziološka flora u našem probavnom i dišnom sustavu i na koži. • Primjena brojnih lijekova, osobito antibiotika, štiti nas od infekcija ali i značajno mijenja naš mikrobiom i posredno druge imunosne i metaboličke procese u organizmu. • Mikroorganizmi prirodnoga, zelenog okoliša od posebne su važnosti za naše zdravlje. • Dezinficijensi i druga kemijska, često agresivna sredstva ne samo da dezinficiraju okoliš uništavajući nerijetko i dobre bakterije, već uzrokuju i oštećenja sluznice pa izlaganje pluća proizvodima za čišćenje dovodi do oštećenja koja potiču razvoj alergijskih reakcija.

Koje su prehrambene smjernice za dojenačku odnosno dječju dob što se tiče konzumacije kravljeg mlijeka, odnosno mliječnih proizvoda? Što se preporučuje, kada započeti s uvođenjem mlijeka u dohranu?

Utjecaj prehrane i hranjivih tvari na rizik od alergija na hranu vrlo je opsežno proučavan. Rano uvođenje npr. kikirikija u prehranu visokorizične dojenčadi prema tzv. LEAP studiji smanjilo je razvoj alergije na kikiriki u idućim godinama. Nažalost, slična intervencija s drugim vrstama hrane nije izazvala isti učinak. Nedvojbeno je da se preferira prehrana dojenčadi majčinim mlijekom, a visoko rizičnoj djeci koja nisu razvila alergiju na proteine KM preporučuje se uvođenje hipoalergene mliječne formule. Sva ostala djeca mogu konzumirati KM, i to bez ograničenja.

I kao zaključak - Vaša poruka za kraj, mlijeko i mliječni proizvodi u svakodnevnom životu djece - što možete savjetovati našim čitateljima koje muče alergije, odnosno intolerancija na mlijeko?

Nedvojbeno je KM bitna namirnica u dječjoj prehrani i treba ju redovito konzumirati. Ako postoji sumnja na intoleranciju, osobito na alergiju na KM, nužna je dodatna dijagnostika da se to potvrdi ili isključi. Uvođenje dijete bez dokazane alergije na proteine KM nije opravdano. Ako je alergija na KM dokazana, potrebne su redovite kontrole s praćenjem razvoja tolerancije, a ako se nije razvila tolerancija na KM tada treba provesti oralnu imunoterapiju. Djeci s intolerancijom na KM treba preporučiti pripravke s manjim udjelom laktoze ili bez laktoze.

PRAVILNA I PRAVODOBNA DIJAGNOZA I LIJEČENJE ALERGIJE NA KRAVLJE MLIJEKO OD IZNIMNE JE VAŽNOSTI, OSOBITO TIJEKOM KRITIČNIH RANIH GODINA DJETETOVA RASTA I RAZVOJA