INTERVJU
ALA OVAR RAZG
n
r Kore
esne Inga K
Što je alergija, a što intolerancija na mlijeko?
Izv.prof.dr.sc. Mirjana Turkalj, dr.med., specijalist je pedijatar i uži specijalist iz alergologije i kliničke imunologije te pulmologije u Dječjoj bolnici Srebrnjak u Zagrebu. Voditeljica je na Odjelu za pulmologiju, alergologiju i imunologiju te voditeljica Referentnog centra za kliničku alergologiju djece pri Ministarstvu zdravstva RH.
20
MLIJEKO I JA / travanj 2022.
UČESTALOST ALERGIJA NA HRANU POVEĆAVA SE U POSLJEDNJA DVA DO TRI DESETLJEĆA
su izazvane različitim mehanizmima, manifestiraju i jačim i naglim simptomima, i to na vrlo male količine namirnice, nisu ovisne o dozi, a češće su u djece i mogu biti životno ugrožavajuće.
Što su alergije, a što intolerancija? Riječ je o sličnim simptomima pa je pitanje kako ih razlikovati. Ako se u određenih pojedinaca nakon konzumacije određene hrane opetovano javljaju simptomi, govorimo o preosjetljivosti na hranu. Reakcije preosjetljivosti mogu biti posredovane aktivacijom imunosnog sustava pa tada govorimo o alergiji na hranu, ili posredovane drugim mehanizmima neimunosnog podrijetla pa su to reakcije preosjetljivosti ili intolerancije na hrane, primjerice enzimska ili farmakološka preosjetljivost. Alergija na hranu i intolerancija na hranu mogu se manifestirati vrlo sličnim ili istim simptomima pa ih nije jednostavno razlikovati. Međutim, alergijske se reakcije, osim što
Što je alergija na mlijeko? U kojoj se dobi ona javlja i zašto? Koja je moguća terapija pri liječenju te alergije? Alergija na kravlje mlijeko (KM) najčešća je alergija na hranu u dojenačkoj dobi, s prijavljenom prevalencijom između 0,54 i 4,9 posto, ovisno o regiji i obliku hranjenja (npr., isključivo dojenje). Obično se javljaju rane reakcije sa simptomima alergije na proteine KM koji uključuju kožne reakcije (urtikarije), respiratorne i/ili gastrointestinalne (GI) kao i opće manifestacije. Danas su nam dostupni testovi kojima možemo postaviti brzu i pouzdanu dijagnozu alergije na proteine KM te predvidjeti rizik za pojavu po život opasnih reakcija. Međutim, pravilna i pravodobna dijagnoza i liječenje alergije na KM od iznimne je važnosti, osobito
Foto: Miranda Cikotić/PIXSELL
Kod nekih osoba i male količine hrane mogu biti opasne, mogu izazvati alergije, odnosno intoleranciju. Literaturni podaci upućuju na različitu zastupljenost takvih tegoba, ali i na povećanje njihove učestalosti. Kakvo je stanje s alergijama, odnosno intolerancijama u EU i Hrvatskoj. Sve je više podataka da su alergije na hranu česte (oko 10% posto), a incidencija u Hrvatskoj kreće se od šest do osam posto u dječjoj dobi. U odraslih su alergije na hranu zabilježene u dva do tri posto populacije. Učestalost alergija na hranu povećava se u posljednja dva do tri desetljeća, osobito u zapadnim razvijenim zemljama. Oko 90 posto alergijskih reakcija na hranu povezuje se s alergijama na osam glavnih namirnica - kravlje mlijeko, jaja, pšenično brašno, soju, kikiriki, orašide, plodove mora i ribe. Podaci o učestalosti reakcija intolerancije na hranu su nepotpuni, a ugrubo se procjenjuje da se javljaju u oko 20 posto populacije. Kod nekih alergija na hranu visoka je stopa “prerastanja” u djetinjstvu, kao što su alergija na mlijeko (>50 posto u dobi od pet do 10 godina), jaja (približno 50 posto u dobi od dvije do devet godina), pšenica (50 posto do dobi od sedam godina) i soja (45 posto u dobi od šest godina), s kontinuiranim postupnim razvojem tolerancije u adolescenciji.
MLJEKARSKA REVIJA
