Mljekarski list 12-2021

UREDNIČKI ODBOR:

Dr. sc. Marcela Andreata-Koren, Visoko gospodarsko učilište u Križevcima

Doc. dr. sc. Zdravko Barać, Ministarstvo poljoprivrede

Vesna Bulić, dipl. ing. agr., Ministarstvo poljoprivrede

Akademik Željko Cvetnić, Hrvatski veterinarski institut

Draženka Grah, mag. oec., Grad Zagreb

Prof. dr. sc. Zoran Grgić,

Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

Dr. sc. Zdenko Ivkić,

Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu

Dr. sc. Ivan Jakopović

Dalibor Janda, dip. ing. agr., CroMilk

Janja Jozanović, dipl. oec., Croatiastočar

Izv. prof. dr. sc. Goran Kiš,

Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

Izv. prof. dr. sc. Miljenko Konjačić,

Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

Izv. prof. dr. sc. Antun Kostelić,

Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

Prof. dr. sc. Josip Leto,

Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

Prof. dr. sc. Kristina Matković,

Sveučilište u Zagrebu Veterinarski fakultet

Davor Pašalić, dr. vet. med.,

Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu

Izv. prof. dr. sc. Zvonimir Prpić,

Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

Igor Rešetar,

Udruga hrvatskih proizvođača mlijeka

Danijela Stručić, dipl. ing. agr.,

Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu Doc. dr. sc. Branka Šakić Bobić, Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

Mr.sc. Dario Zagorec, Ministarstvo poljoprivrede

Glavni i odgovorni urednik:

Zoran Bašić

Vlasnik i izdavač:

Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb

Za izdavača:

Vera Volarić

Uredništvo:

Zagreb, Prolaz F. Hadžića 2 tel.: 01/4833-349

fax: 01/4875-848

e-mail: hmu@hmu.hr

web: www.hmu.hr

MB: 3206599

OIB: 75164980044

Žiro račun: IBAN: HR54

23600001101408596

Cijena: 14 kuna

Fotografije: Shutterstock, HMU

Grafičko oblikovanje: Divan

Tisak: Tiskara Zelina d.d.

06 Vijesti iz Ministarstva poljoprivrede

12 Prognoza cijene i troškova proizvodnje mlijeka u 2022. godini

20 Nove spoznaje o zeolitu klinoptilolitu

22 Bolusi - smanjuju troškove i pridonose boljem zdravlju

34 Mastitisi u krava

40 Kako povećati proizvodnju mlijeka i smanjiti ugljični otisak

42 Ekonomski gubici zbog metritisa

48 Mjerenje kvalitete kolostruma

51 Velike šanse naših mladih poljoprivrednika u proizvodnji hrane

53 Agrometeorološka prognoza za prosinac

54 Gorski kotar i što nas uči boravak u prirodi

56 Kako zdravo smršaviti

Mljekarski list upisan je u upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 863. Prilozi i savjeti objavljeni u Mljekarskom listu temelje se na stručnosti i iskustvu autora i Mljekarski list ne odgovara za slučaj štete ili neuspjeha. Mljekarski list ne odgovara ni za sadržaj oglasa. Autori snose svu odgovornost za sadržaj predanih priloga i savjeta u Mljekarskom listu.

Nove i uvećane potpore bit će isplaćene za ovu proizvodnu godinu

O aktualnostima u poljoprivredi razgovaramo s ministricom poljoprivrede Marijom Vučković

Proizvođači mlijeka nalaze se u iznimno teškoj situaciji, a slično je i u drugim granama stočarstva. Ministarstvo poljoprivrede najavilo je paket pomoći. Koje se mjere mogu očekivati u idućim danima?

Ministarstvo je donijelo niz programa potpore, između ostalih i za pomoć sektoru stočarstva, ukupne vrijednosti gotovo 450 milijuna kuna. Također, zahvaljujući dugotrajnim i uspješnim pregovorima s Europskom komisijom, povećana su i sredstva za dobrobit životinja za najmanje 130 milijuna kuna, odnosno na više od 220 milijuna kuna, a uvedena je i nova vrsta potpora kojom se potiče korištenje stajskoga gnoja na oranicama vrijedna više od 100 milijuna kuna. Važno je za hrvatske poljoprivrednike da će nove i uvećane potpore biti isplaćene za ovu proizvodnu godinu.

S obzirom na višestruke udare na stočare uslijed, između ostalog, i povećanja cijena proizvodnje i stočne hrane, održane su brojne konzultacije sa stočarima te sastanak s predstavnicima sektora na kojemu je sudjelovao predsjednik Vlade Andrej Plenković. Još je jednom istaknuto kako će nacionalnim i sredstvima EU-a Vlada podupirati podizanje samodostatnosti i očuvanje likvidnosti stočarske proizvodnje. Slijedom navedenog u državnom su proračunu iznađena sredstva za dodatnu pomoć sektoru stočarstva. Europska komisija je upravo prošloga tjedna odobrila hrvatski program pomoći vrijedan 171 milijun kuna za potporu primarnim proizvođačima u sektoru stočarstva pogođenima pandemijom koronavirusa. Potpore

u okviru programa dodjeljivat će se bespovratno, a očekuje se da će ih koristiti više od 21.800 primarnih proizvođača u stočarskom sektoru. Potpora u sektoru govedarstva odnosi se na primarne proizvođače mlijeka, za koje je osigurano 40 milijuna kuna, potpora za uzgajivače u sustavu krava-tele iznosi 8 milijuna kuna, a 40 milijuna kuna za uzgajivače tovne junadi. Za sektor svinjogojstva osigurano je 65 milijuna kuna, 30 milijuna kuna za uzgajivače krmača i 35 milijuna za proizvođače tovnih svinja. Za ovčarstvo i kozarstvo osigurano je pet milijuna kuna te tri milijuna kuna za konjogojstvo. U sektoru peradarstva za proizvodnju konzumnih jaja predviđena je potpora u iznosu pet milijuna kuna, kao i pet milijuna kuna za proizvodnju mesa peradi.

Također, Europska komisija prošloga je tjedna na zahtjev Hrvatske i Mađarske, a uz potporu još 13 država članica EU-a, produžila Privremeni okvir na pola godine, do 30. lipnja 2022., a gornje granice državnih potpora povećane su sa 270 na 345 tisuća eura u sektoru ribarstva i akvakulture te sa 225 na 290 tisuća eura u sektoru primarne poljoprivredne proizvodnje. Zahtjev je obrazložen činjenicom da je Privremeni okvir bio jedna od mjera koje su pridonijele opstanku mnogih poljoprivrednih sektora, a produljenjem trajanja instrumenta i povećanjem gornjih granica proizvođačima se daje određeni oblik sigurnosti i mogućnost pravodobnog planiranja proizvodnje.

Zakon o poljoprivrednom zemljištu doživio je brojne izmjene.

Proizvođače mlijeka zasigurno će zanimati što njima konkretno donosi nova verzija zakona?

Novu verziju zakona smatram ključnom za unapređenje hrvatske poljoprivredne proizvodnje. Dosadašnji je prijedlog bio kvalitetan, vjerujem da će se sustavom bodovanja i davanjem na važnosti provedbi i kontroli gospodarskih programa dodatno urediti raspolaganje hektarima. Riječ je o našem najznačajnijem poljoprivrednom resursu, te se potpore na razini EU-a dodjeljuju po hektaru, a osjećam da je moja dužnost učiniti njihovo raspolaganje i korištenje maksimalno učinkovitim i transparentnim. Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu propisani su kriteriji za ostvarivanje prava prvenstva u natječajima za zakup. U odnosu na kriterije za ostvarivanje prava prvenstva u natječajima za zakup uvodi se sustav bodovanja, a prednost ostvaruju ponuditelji koji ostvare najveći broj bodova od ukupno mogućih 100. Najveći broj bodova ostvaruju ponuditelji koji na poljoprivrednom zemljištu kao najvrednijem i ograničenom resursu ostvaruju dodanu vrijednost (proizvodnja, prerada…), dosadašnji posjednici, domicilni te mladi nositelji OPG-ova. Slijedom navedenog najveći broj bodova ostvaruju stočari koji se bave proizvodnjom mlijeka.

Što višegodišnji financijski okvir potpora donosi prosječnom hrvatskom poljoprivredniku?

Prosječnom hrvatskom poljoprivredniku sredstva iz Višegodišnjega financijskog okvira omogućit će bolju usklađenost s

> Razgovarao Zoran Bašić

Aktivno ćemo raditi na očuvanju velikih, srednjih i malih - osim u proizvodnji mlijeka, ta gospodarstva igraju važnu ulogu u očuvanju visoke vrijednosti krajobraza i biološke raznolikosti ruralnog prostora pa je važno očuvati njihovo poslovanje

potrebama tržišta, veću povezanost poljoprivredne proizvodnje s prerađivačkom industrijom i, samim tim, povećanje dodane vrijednosti proizvodima koji nastanu na poljoprivrednom gospodarstvu i vlastita dohotka. Tim će se sredstvima omogućit nastavak ulaganja u modernizaciju poljoprivrede kroz kombinaciju nepovratnih potpora i financijskih instrumenata, osobito za mlade poljoprivrednike. Radit ćemo na očuvanju trenda rasta broja mladih ljudi u poljoprivredi putem stvaranju novih radnih mjesta, pa i diverzifikacijom proizvodnje, a čime se neposredno zaustavlja depopulacija ruralnih područja i stvaraju temelji za očuvanje života na selu. Veći zahtjevi u pogledu zaštite okoliša nisu zaobišli ni poljoprivredu, stoga će sredstva VFO-a olakšati poljoprivrednicima teret povećanih troškova pri povećanoj brizi za prirodu i okoliš, a ujedno se povoljno odraziti i na sveukupno stanje vode, tla i zraka, kao i na povećanje plodnosti i organske tvari u tlu. Proteklih godina pratimo veliki napredak u digitalnim tehnologijama i njihovoj primjeni u poljoprivredi. Ocjenjuje se da te tehnologije mogu olakšati prijenos znanja i informacija, kao i pristup tržištu za poljoprivrednike. Ta će sredstva omogućiti i našim poljoprivrednicima korištenje modernih tehnologija i inovacija u poljoprivredi, kao i edukaciju poljoprivrednika za njihovo korištenje.

Poljoprivrednici primaju potporu dohotku, odnosno izravna plaćanja na temelju veličine poljoprivrednoga gospodarstva u hektarima. Koliko je nepravedno da se za određene

proizvodnje koje ne ostvaruju dohodak, barem ne na papiru, pod jednakim uvjetima isplaćuju potpore kao npr. u govedarstvu, a posebice u proizvodnji mlijeka, gdje je vođenje evidencije pod strogom lupom različitih državnih tijela?

Potpora dohotku poljoprivredniku u okviru Zajedničke poljoprivredne politike najvećim je dijelom proizvodno nevezana i dodjeljuje se za prihvatljive poljoprivredne površine na kojima poljoprivrednici provode poljoprivrednu aktivnost. Poljoprivredna aktivnost sukladno zakonodavnom okviru EU-a može biti proizvodna, ali se može odnositi i na održavanje poljoprivrednih površina u stanju pogodnom za proizvodnju. Samo dio financijske omotnice za izravna plaćanja može se koristiti za potpore u određenim sektorima proizvodnje koji su osobito važni zbog gospodarskih, okolišnih ili socijalnih razloga, i za koje se utvrdi da zbog poteškoća s kojima se suočavaju postoji potreba dodatne nadoknade dohotka. Hrvatska je u ovom programskom razdoblju koristila mogućnost korištenja maksimalno 15% financijske omotnice za proizvodno vezane potpore za sektore proizvodnje mlijeka, goveđega, ovčjega i kozjeg mesa, voća, povrća, šećerne repe i krmnih proteinskih usjeva, u kojima smo potporu povezali s ostvarivanjem odgovarajućih proizvodnih rezultata. Jačanje produktivnosti i proizvodnje fokus je naših nastojanja, koja se očituju i kroz izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu zahtjevima za provedbom gospodarskih programa i proizvodnje.

Koliko je pandemija osvijestila činjenicu da je samodostatnost u proizvodnji hrane preduvjet sigurnosti države?

Aktualna pandemija dodatno je istaknula važnost razvoja poljoprivredne proizvodnje. Stoga je jedan od glavnih ciljeva Ministarstva poljoprivrede osigurati konkurentnu, ali održivu poljoprivredu jer jedino takva poljoprivrednicima može dugoročno osigurati dostojan dohodak, a Hrvatskoj prehrambenu neovisnost i prehrambenu sigurnost.

Zadaća je države osigurati uvjete za razvoj hrvatskih poljoprivrednih proizvođača te poticati kratke opskrbne lance kako bi kvalitetnom ponudom zadovoljili potrebe potrošača, koje je potrebno educirati i poticati da biraju domaće. Oni to zaista i čine u većoj mjeri zbog okolnosti izazvanih pandemijom. Ministarstvo poljoprivrede podržava taj trend pa ga i promiče, s jedne strane poticanjem udruživanja poljoprivrednika kako bi lakše nastupili na tržištu putem niza mjera, a s druge strane ulaganjima u logističku infrastrukturu nužnu za pripremu/osiguravanje proizvoda za tržište. Izgradnja dijela logističkih distributivnih centara financirat će se putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, investicijom vrijednom oko 616 milijuna kuna, koja će se prema našim procjenama provesti do 2026. godine. Također, ulaže se i potiče označavanje proizvoda u vidu informiranja građana o domaćim i kvalitetnim proizvodima. Tako je Ministarstvo poljoprivrede uspostavilo nacionalni sustav kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda - “Dokazana kvaliteta”

radi postizanja još veće prepoznatljivosti i promocije domaćih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda više kvalitete, odnosno proizvode s posebnim karakteristikama unutar pojedinih sektora, između ostalih, mlijeka, mesa, voća i njihovih proizvoda, a koji se odnose na način proizvodnje, kvalitetu sirovine ili konačnog proizvoda te se temelje na objektivnim i mjerljivim kriterijima. U trgovinama su već prve jabuke označene tom oznakom, a doneseno je i Rješenje o priznavanju oznake “Dokazana kvaliteta” i za konzumna jaja te vjerujem da će uslijediti i brojni drugi sektori koji iskazuju interes.

Sve se češće ističe porast poljoprivredne proizvodnje i pad deficita. Jeste li zadovoljni dinamikom razvoja hrvatske poljoprivrede?

Imamo pozitivne pokazatelje, no brojni su izazovi. Također, uvijek je poželjno da su rast i razvoj što je moguće brži i snažniji. Zaustavljen je dugogodišnji pad broja krava, tijekom 2020. povećan je 1,11% u odnosu na prethodnu godinu. Slični su pokazatelji broja krava i u 2021. godini.

Višegodišnji trendovi u govedarstvu daju naslutiti da će dio malih gospodarstava koja dominiraju u proizvodnji mlijeka i dalje gasiti proizvodnju, dok se za gospodarstva srednje veličine očekuje povećanje i/ili diverzifikacija proizvodnje, čime će prijeći u sljedeću kategoriju farmi. Aktivno ćemo raditi na očuvanju velikih, srednjih i malih - osim u proizvodnji mlijeka, ta gospodarstva igraju važnu ulogu u očuvanju visoke vrijednosti krajobraza i biološke raznolikosti ruralnog prostora pa je važno očuvati njihovo poslovanje.

Cilj je nacrta Strategije poljoprivrede do 2030. “Više od farme”, kao krovnoga strateškog dokumenta u sektoru poljoprivrede, ostvariti rast i razvoj hrvatske poljoprivrede na temelju definiranih potreba te putem planiranih aktivnosti u kojima govedarska, a posebno proizvodnja mlijeka zauzima značajno mjesto. U tom kontekstu ponovno ističem izmjene i dopune Zakona o poljoprivredom zemljištu i novi sustav bodovanja u kojem je prioritet mliječno govedarstvo.

Postoji li mogućnost obvezivanja trgovačkih lanaca da na svojim policama ponude barem 50% hrane hrvatskog podrijetla?

Jedan

je od glavnih

ciljeva Ministarstva poljoprivrede osigurati konkurentnu, ali održivu poljoprivredu jer jedino takva poljoprivrednicima može dugoročno osigurati dostojan dohodak, a Hrvatskoj prehrambenu neovisnost i prehrambenu sigurnost

U skladu s pravilima Zajedničke poljoprivredne politike EU-a ne smiju se uvesti administrativne zabrane ili ograničenja vanjskotrgovinske razmjene, s obzirom da to pravilima djelovanja zajedničkoga poljoprivrednog tržišta EU-a nije dopušteno državama članicama. To bi se moglo ocijeniti nedopuštenim protekcionizmom i remećenjem načela zajedničke organizacije tržišta EU-a i slobode kretanja roba. Ono što možemo i što radimo jest jačanje produktivnosti, konkurentnosti i otpornosti hrvatskih proizvođača, potičemo građane da biraju domaće i time podrže domaće gospodarstvo i domaće proizvođače.

Kako potaknuti mlade da ostanu živjeti na selu?

Jasna je europska politika koju je Hrvatska svesrdno implementirala, udio mladih poljoprivrednika u Hrvatskoj kontinuirano

raste. No moramo učiniti sve kako bismo zadržali mlade ljude u ruralnim prostorima i osnažili njihove poduzetničke projekte, a cilj je da njihov udio bude 20%. Integracija većeg broja mladih u poljoprivredno-prehrambene lance vrijednosti može povoljno utjecati na povećanje produktivnosti rada i razinu konkurentnosti. Mladi su spremniji na usvajanje znanja i primjenu tehnologija koje zahtijevaju kapitalno intenzivniji proizvodni sustavi. Također, za poticanje ostanka i nastanka mladih obitelji na hrvatskom selu važno je i podizanje kvalitete života jačanjem temeljnih usluga i obnovom sela. Kroz mjeru 7 Programa ruralnog razvoja u tu smo svrhu do sada na državnoj razini ugovorili ukupnu vrijednost potpore veće od 2,3 milijarde kuna. Riječ je o 124 ulaganja u građenje javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, 212 ulaganja u građenje nerazvrstanih cesta te izgradnju, rekonstrukciju i opremanje više od 200 dječjih vrtića za 13 tisuća djece, koji su diljem Hrvatske financirani s više od milijardu kuna. Nastavit ćemo ulagati u lokalnu infrastrukturu u ruralnim krajevima, pretvarati ih u mjesta poželjna za život i rad, kao i osiguravati i usmjeravati sredstva za poduzetničke ideje mladih poljoprivrednika.

U skladu s nacrtom Strategije poljoprivrede “Više od farme” te Strateškim planom 2023.-2027. među prioritetima će biti ulaganja u klimatski i okolišno održivu imovinu, tehnologije (digitalne) i rješenja, posebice ona koja su predložili mladi poljoprivrednici, proizvođači uključeni u produktivna partnerstva i oblike suradnje u poljoprivredno-prehrambenom lancu.

Vrijeme je blagdana. Što biste poručili našim čitateljima?

Moje su misli često uz naše mljekare i važno mi je pronaći način kako im pomoći da proizvode održivo i profitabilno, te da kvalitetno žive od svoga vrijednog i predanog rada. Nastavit ćemo pružati svu raspoloživu podršku.

Svim čitateljima želim ugodne i mirne blagdane u krugu najbližih te novu i uspješnu poslovnu godinu bez tržišnih poremećaja. Također, pozivam sve građane da biraju kvalitetno, svježe i domaće za sebe i svoje obitelji, te da na taj način daju podršku domaćim proizvođačima i pridonose rastu i razvoju hrvatske poljoprivrede i hrvatskog gospodarstva.

Održan sastanak s predstavnicima mljekarskog sektora

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković okupila je s državnim tajnikom Tugomirom Majdakom i suradnicima 2. studenoga u Ministarstvu poljoprivrede predstavnike proizvođača i otkupljivača mlijeka s ciljem pronalaženja rješenja za aktualnu situaciju u tom iznimno osjetljivom sektoru koji se nalazi pod dodatnim udarima zbog koronakrize i rasta cijena stočne hrane. Na sastanku su sudjelovali i predstavnici Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske poljoprivredne komore, Državnog inspektorata RH te predstavnici uzgojnih udruženja u stočarstvu.

Nakon stagnacije u prošloj godini, nastavljen je trend pada proizvodnje mlijeka i broja isporučitelja. Zbog toga je u cilju povećanja učinkovitosti sadašnjih mehanizama potpore i pronalaska održivoga i ekonomski isplativog rješenja za taj osjetljivi sektor organiziran sastanak na kojem je održana konstruktivna diskusija, a ministrica poljoprivrede saslušala je sve prijedloge predstavnika proizvođača i prerađivača mlijeka.

“Prepoznajemo intenzivan trud i rad potreban u proizvodnji mlijeka i gorući problem financijske održivosti poslovanja u tom sektoru, stoga provodimo sve raspoložive mehanizme potpore. To uključuje nove potpore i povećanje postojećih u okviru Programa ruralnog razvoja, povećanje alokacije za prera-

du, kao i posljednju financijsku pomoć sektoru stočarstva koja sada premašuje 200 milijuna kuna. Posljednji paket pomoći, između ostalog, sadržava programe potpore primarnim proizvođačima mlijeka zbog otežanih uvjeta poslovanja uzrokovanih pandemijom bolesti COVID-19, uređenje sabirališta mlijeka te sufinanciranje troškova malim mljekarama za sabiranje mlijeka proizvedenog u Hrvatskoj, a do kraja godine bit će otvoren i natječaj za robotizaciju farmi u mliječnom govedarstvu”, istaknula je ministrica Vučković i dodala: “Mljekarstvo je kao strateški sektor jasno prioritiziran i kroz prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, ali i definiran kao osjetljiv putem Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi. Do sada realizirane mjere pomoći pridonijele su opstanku brojnih mljekara, ali sada je naš cilj jačanje isplativosti i povećanje proizvodnje. Ovom prigodom pozivam

na udruživanje, kako bismo ojačali male i srednje proizvođače mlijeka, s ciljem postizanja dugoročne konkurentnosti hrvatskih proizvođača mlijeka”.

Sudionici sastanka priznali su napore ministarstva u kontekstu očuvanja sektora, a ministrica je s okupljenima ustanovila kako je za oporavak sektora, uz spomenuto jačanje kroz sektorsko udruživanje i provedbu mjera pomoći, ključno jačanje svijesti građana o potrošnji domaćeg mlijeka, između ostalog i kroz prepoznatljivost oznake “Mlijeka s hrvatskih farmi”, koja se odnosi isključivo na kvalitetno mlijeko proizvedeno na hrvatskim mliječnim farmama i prerađeno u hrvatskoj prehrambenoj industriji. Naime, pozitivan je pokazatelj u domaćoj proizvodnji mlijeka velik udio mlijeka prvog razreda kakvoće, više od 95%, te 14,47% veća isporuka mlijeka po isporučitelju u odnosu na isti mjesec prošle godine, a koja prosječno iznosi 9519 kilograma.

Za sprečavanje šteta od divljači 2 milijuna kuna

Ministarstvo poljoprivrede raspisalo je natječaj za sufinanciranje zaštitnih sredstava - električnih ograda (pastira) i žičanih ograda (mreža) za sprečavanje štete od divljači u lovištima. Ukupno planirana vrijednost Natječaja za 2021. godinu iznosi 2.000.000,00 kuna. Najveći iznos financijskih sredstava koji se može prijaviti i ugovoriti po pojedinoj prijavi je 50.000,00 kuna. Novčana sredstva namijenjena su isključivo za podmirenje troškova kupnje zaštitnih sredstava - električnih ograda (pastira) i žičanih ograda (mreža). Prihvatljivi prijavitelji su pravne i fizičke osobe (obrtnici) koje

imaju valjani ugovor o korištenju prava lova na temelju Zakona o lovstvu - lovoovlaštenici i fizička i pravna osoba upisana u Upisnik poljoprivrednika te proizvođačka organizacija. Prijavitelj poljoprivrednik ima pravo na podnošenje i odobravanje jedne prijave, a prijavitelj lovoovlaštenik ima pravo na podnošenje i odobravanje jedne prijave po lovištu. Zaštitna sredstva moraju biti postavljena i služiti svrsi za koju su namijenjena najmanje pet godina od dana kupnje. Natječaj je otvoren do raspodjele predviđenih sredstava, od 22. studenoga do 20. prosinca 2021. godine.

Na traženje Hrvatske povećane gornje granice potpora unutar

Privremenog okvira za mjere državnih potpora

Europska komisija objavila je 18. studenoga 2021. Komunikaciju kojom je primjena Privremenog okvira produljena do 30. lipnja 2022., a gornje granice državnih potpora povećane sa 270 na 345 tisuća eura u sektoru ribarstva i akvakulture te sa 225 na 290 tisuća eura u sektoru primarne poljoprivredne proizvodnje.

Na Vijeću ministara poljoprivrede i ribarstva EU-a u listopadu ove godine u Luksemburgu Hrvatska je zajedno s Mađarskom, a uz potporu još 13 država članica EU-a, deklaracijom od Europske komisije tražila produljenje Privremenog okvira za mjere državnih potpora za potporu poljoprivredi s proporcionalnim povećanjem gornjih granica potpore.

Zahtjev je obrazložen činjenicom da je Privremeni okvir bio jedna od mjera koje su pridonijele opstanku mnogih poljoprivrednih sektora. Od stupanja na snagu 17 država članica iskoristilo je priliku i podržalo različite poljo-

privredne, hortikulturne, ribarstvene i akvakulturne sektore tijekom 2020. i 2021, i to u ukupnom iznosu većem od 3 milijarde eura. Ta je potpora bila neophodna za opstanak mnogih sektora, a produljenjem trajanja instrumenta i povećanjem gornjih granica proizvođačima se daje određeni oblik sigurnosti i mogućnost pravodobnog planiranja proizvodnje.

“Nepotrebno je ponavljati koliko je i na koje sve načine koronakriza utjecala na sve aspekte naših života. Ponosna sam što smo sačuvali i osigurali proizvodnju hrane i opskrbu hranom svih

500 milijuna stanovnika EU-a, i što su u najtežim trenucima sve zemlje članice stale rame uz rame i radile na dokumentima i programima s ciljem proizvođačima hrane olakšati suočavanje s posljedicama krize, uz istovremeno zadržavanje cijena hrane koje su krajnji potrošači mogli pratiti. Privremeni okvir usvojen je za našeg predsjedanja Vijećem EU-a, a omogućio je aktiviranje nacionalnih sredstava pomoći ugroženim sektorima. Mi smo sve mogućnosti maksimalno iskoristili u skladu s potrebama naših proizvođača i smatrali smo potrebnim i u idućoj godini nacionalnim sredstvima dati dodatan oslonac našim proizvođačima. Tražili smo jednogodišnje produljenje, dobili smo polugodišnje uz proporcionalni rast iznosa maksimalnih iznosa potpora. Zadovoljni smo postignutim jer nam je zadržavanje domaće proizvodnje hrane na prvom mjestu”, izjavila je ministrica Marija Vučković.

Europska komisija odobrila hrvatski program vrijedan

171

milijun kuna za pomoć stočarstvu

Europska komisija odobrila je hrvatski program vrijedan 171 milijun kuna za potporu primarnim proizvođačima u sektoru stočarstva pogođenima pandemijom koronavirusa. Utvrđeno je kako je riječ o programu u skladu s uvjetima u okviru Privremenog okvira državne potpore te da su predložene mjere nužne, prikladne i razmjerne za otklanjanje teških poremećaja u stočarstvu u Hrvatskoj.

Cilj je navedenog paketa pomoći stočarstvu odgovoriti na potrebe za saniranje pretrpljenih gubitaka te osiguranje likvidnosti uzgajivača goveda, svinja, peradi i konja, kao i primarnih proizvođača u sektoru ovčarstva i kozarstva, te im pomoći da očuvaju razinu primarne proizvodnje prije pojave bolesti COVID-19. Potpore u okviru programa dodjeljivat će se bespovratno, a očekuje se da će ih koristiti više od 21.800 primarnih proizvođača u stočarskom sektoru.

“Znajući koliko je trud i rad stočara intenzivan a stočarstvo važna grana

za hrvatsko gospodarstvo pogođeno višestrukim udarima, zahvaljujući uspješnim pregovorima s Europskom komisijom dobili smo polugodišnje produljenje Privremenog okvira uz proporcionalni rast iznosa maksimalnih iznosa potpora, a uz navedenih 171 milijun kuna pomoći stočarstvu povećana su i sredstva za dobrobit životinja, i to za 130 milijuna kuna, odnosno na 220 milijuna kuna. Također, uvedena je

i nova vrsta potpora kojom se potiče korištenje stajskoga gnoja, pri čemu je za hrvatske stočare vrlo važno da će nove i uvećane potpore biti isplaćene za ovu proizvodnu godinu. U trenutačnim okolnostima pandemije i tržišnih poremećaja fokusirani smo na očuvanje hrvatskog stočarstva i iznalazimo sredstva za dodatnu pomoć kroz državna i europska sredstva”, izjavila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Održana konferencija “Hrvatski branitelji

U Splitu je 27. listopada održana konferencija “Hrvatski branitelji na svojoj zemlji - poljoprivreda na krškim područjima, prilike i izazovi” s više od 200 sudionika, koju je organizirala

Udruga veterana 4. gardijske brigade uz stručno pokroviteljstvo Ministarstva hrvatskih branitelja i Ministarstva poljoprivrede. Konferenciju su svojim uvodnim govorima otvorili predsjednik

Udruge veterana 4. gardijske brigade

Hrvoje Pupić-Vurilj, ministrica poljoprivrede Marija Vučković, izaslanica potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda i načelnica

Sektora za udruge iz Domovinskog rata, kontrolu i analizu projekata Nevenka

Benić te župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban.

U okviru susreta održana je i panel rasprava na kojoj su sudjelovali poljoprivrednici Ante Franić i Nebojša Jerković uz ravnatelje Uprava Ministarstva poljoprivrede Gorana Lipavića i Zdravka Baraća.

Predsjednik Udruge veterana Hrvoje Pupić Vurilj je izjavio: “Kao udruga veterana 4. gardijske brigade već godinama imamo dobru suradnju s Ministarstvom hrvatskih branitelja, a sve češće naši članovi koji svoje obitelji prehranjuju kroz poljoprivredne djelatnosti ističu dobru suradnju i dobar odnos s Ministarstvom poljoprivrede prema našim krškim prostorima. Zbog potencijala krša, koji nije u potpunosti iskorišten, smatramo da ovaj događaj može pridonijeti kvalitetnoj međuresornoj suradnji i uključenju što većeg broja zainteresiranih branitelja i njihovih obitelji u poljoprivrednu proizvodnju, a to su prepoznala oba ministarstva, na čemu im ovim putem zahvaljujem”.

Ministarstvo hrvatskih branitelja od 2004. provodi Program stručnog osposobljavanja i zapošljavanja branitelja te članova njihovih obitelji, kao i potporu za proširenje postojeće djelatnosti, koja se odnosi na razvoj projekata branitelja, poljoprivrednika i drugih malih poduzetnika iz ciljne skupine, a ova potpora je vrijedna 100 tisuća kuna. Također, provodi se i potpora za zapošljavanje poslodavcima koji zapošljava-

ju osobe iz ciljne skupine u vrijednosti od 50 do 150 tisuća kuna, te potpora samozapošljavanja za djelatnost primarne poljoprivredne proizvodnje, a vrijednost ove potpore je do 80 tisuća kuna, uz potporu radu zadruga vrijednu 150 tisuća kuna.

“Hrvatski branitelji zajedno s Ministarstvom prepoznali su još prije 17 godina, kada su i sufinancirane prve braniteljske zadruge, značaj razvojnih potencijala zadruga, kako u gospodarskom smislu, tako i u onom društveno poduzetničkom, usmjerenom osnaživanju ranjivih skupina, koje u zadrugama pronalaze priliku za novi početak. Zbog toga se održavaju sajmovi braniteljskih zadruga, konvencije, okrugli stolovi i radionice, pokrenuta je suradnje s Podravkom na otkupu proizvoda, otvorena je prva braniteljska prodavaonica domaćih autohtonih proizvoda u Zagrebu, a ministarstvo je nastavilo pružati i financijsku potporu projektima zadruga, ali i nositeljima poljoprivrednih gospodarstva koji su kroz korištenje potpore za samozapošljavanje riješili pitanje svoje nezaposlenosti, a nakon toga nastavili širiti svoju djelatnost”, izjavila je izaslanica ministra Medveda načelnica Benić.

Nakon predstavljenih programa i mjera Ministarstva hrvatskih branitelja, ravnatelji Uprava pri Ministarstvu poljoprivrede predstavila su buduće

natječaje iz Programa ruralnog razvoja te razvojne planove za poljoprivredni sektor, s naglaskom na stočarstvo, ekološku proizvodnju i voćarstvo. Sudionici i posjetitelji su razmijenili iskustva i mogućnosti te probleme s kojima se susreću pri svakodnevnoj proizvodnji, s naglaskom na njezinu unapređenju, potrebi za većim brojem hektara te dodatnim investicijskim mjerama.

“Počašćena sam što imam priliku otvoriti ovu vrijednu konferenciju i najaviti čitav niz kvalitetnih projekata koji su pred nama. Ovo je kraj koji obiluje uzgajivačima voća i povrća, a mi kroz provedbu Nacionalnog plana za oporavak i otpornost imamo na raspolaganju 616 milijuna kuna za jačanje logističko-distribucijske mreže, koja bi trebala proširiti mogućnosti udruživanja u proizvođačke organizacije. Potrudili smo se napraviti detaljnu analizu potencijala pašnjačkih površina iz koje će proizići mjere za razvoj krškog područja, jer je ovo podneblje veoma pogodno za razvoj poljoprivredne proizvodnje, ekstenzivnog stočarstva i ekološke proizvodnje. Također, predstavljen je i Nacionalni akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede 2023.-2030. Riječ je o strateškom dokumentu kojim želimo utvrditi daljnji smjer razvoja ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj. Čuli smo probleme, tražit ćemo moguća rješenja i nastaviti dijalog”, izjavila je ministrica poljoprivrede.

na svojoj zemlji, poljoprivreda na krškim područjima - prilike i izazovi”

Započela isplata predujma poljoprivrednicima

Kao što je i najavljeno, 15. studenoga započela je isplata predujma u okviru izravnih plaćanja za proizvodnu 2021. godinu. Potporu će primiti više od 100.000 poljoprivrednih gospodarstava koja su podnijela Jedinstveni zahtjev za potporu u 2021. godini i koja su ostvarila uvjete prihvatljivosti nakon provedenih kontrola Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Za isplatu predujma osigurano je 1,7 milijardi kuna, što je 200 milijuna kuna više nego prošle godine. Sredstva se isplaćuju za potporu po površini, odnosno za osnovno plaćanje 820 milijuna kuna, zeleno plaćanje 570 milijuna kuna i preraspodijeljeno plaćanje 190 milijuna kuna. Za mlade poljoprivrednike osigurano je 35 milijuna kuna, za proizvodno vezanu potporu za tov junadi 50 milijuna kuna, kao i potpora za mliječne krave u iznosu od 35 milijuna kuna, kao jedna od mjera za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi.

Novac za ovu isplatu većim se dijelom refundira iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi, a dijelom su sredstva osigurana iz Državnog proračuna. U predujmu će se isplatiti do 70% (maksimalno dopuštenih za predujam) EU dijela sredstava namijenjenih za proizvodnu 2021. godinu.

Otvoren natječaj za stručno osposobljavanje poljoprivrednika

Natječaj za provedbu tipa operacije 1.1.2 “Strukovno osposobljavanje za poljoprivrednike” objavljen je 22. listopada 2021. Ukupan iznos raspoloživih sredstava iznosi 7,5 milijuna kuna. Svrha natječaja je osigurati specifično osposobljavanje za poljoprivrednike nositelje, članove poljoprivrednih gospodarstava, kao i za rukovoditelje i zaposlenike u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru. Time će se pridonijeti povećanju korištenja novih metoda proizvodnje temeljenih na rezultatima istraživanja i razvoja, inovativnih praksi, konkurentnosti gospodarstava, udruživanja, kao i boljem razumijevanju zaštite i očuvanja okoliša i prirode. Rok za podnošenje zahtjeva za potporu je od 15. studenoga 2021. godine u 12:00 sati do 15. veljače 2022. godine u 12:00 sati.

Poslali smo jasnu poruku koliko je Slavonija

važna za Vladu i

koliko

su budućnost i razvoj

Slavonije važni za Hrvatsku

Predsjednik Vlade Andrej

Plenković predsjedao je

12.11.2021. u Pleternici

12. sjednicom Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem.

Premijer Plenković poručio je da je Vladina namjera bila kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem na cjelovit i sveobuhvatan način omogućiti koordinaciju nacionalnih i europskih sredstava, županija, gradova i općina, uz doprinos akademske zajednice i drugih institucija, kao i uz participaciju saborskih zastupnika iz pet slavonskih županija, te stvaranje okvira koji će sustavno pratiti napredak ulaganja i razvoja Slavonije, Baranje i Srijema. Uspjeh ovoga projekta, dodao je, doveo je do toga da će Vlada ustrojiti sličan format i za sjeverozapadne županije.

Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem osnovan je 8. ožujka 2017. godine kao savjetodavno tijelo na području koordinacije provedbe i praćenja korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI), instrumenata i programa Europske unije, Europskoga gospodarskog prostora i nacionalnih izvora u okviru Projekta Slavonija, Baranja i Srijem. Do sada su sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem održane u Osijeku, Požegi, Slavonskom Brodu, Virovitici, Vinkovcima, Belom Manastiru, Pakracu, Novoj Gradiški, Orahovici, Vukovaru i Našicama. Na sjednici u Pleternici članovima savjeta predstavljena je informacija o ugovorenim projektima na području Slavonije, Baranje i Srijema, Razvojni sporazum i Plan industrijske tranzicije panonske Hrvatske, informacija o provedbi projekata iz područja poljoprivrede te prilike za nova ulaganja iz Europskoga socijalnog fonda.

Otvarajući sjednicu, Plenković je poručio da je Vladina namjera bila kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem na cjelovit i sveobuhvatan način omogućiti koordinaciju nacionalnih i europskih sredstava, županija, gradova i općina, uz doprinos akademske zajednice i drugih institucija, kao i uz participaciju saborskih zastupnika iz pet slavonskih županija, te stvaranje okvira koji će sustavno pratiti napredak ulaganja i razvoja Slavonije, Baranje i Srijema. “Kroz pet godina na svim dosadašnjim sjednicama savjeta poslali smo jasnu poruku koliko je Slavonija važna za našu Vladu i koliko su budućnost i razvoj Slavonije važni za Hrvatsku”, poručio je. Uspjeh ovoga projekta, dodao je, doveo je do toga da će Vlada ustrojiti sličan format i za sjeverozapadne županije.

Unatoč teškim uvjetima pronalazimo rješenja za budućnost

Projekt Slavonija, Baranja i Srijem dobar je za obrazovanje, poduzetništvo, poljoprivredu, proizvodnju, promet i sve druge aspekte ulaganja. Od zadnjega sastanka, od kojega je prošlo više vremena od planiranog zbog pandemije bolesti COVID-19, sve razine vlasti u Hrvatskoj bile su mahom angažirane na suzbijanju posljedica pandemije.

“Morali smo učiniti maksimalne napore za funkcioniranje sustava, proračunsku stabilnost, plaće, radna mjesta i mirovine. Reagirali smo agilno, dobro,

pronašli smo balans između zdravstvene zaštite i funkcioniranja društva i gospodarstva, istovremeno vodeći računa da temeljni smjerovi naše politike ne dođu u pitanje”, kazao je premijer dodajući kako ta zadaća nije bila nimalo jednostavna. U tom je razdoblju, dodao je, održan investicijski kreditni rejting, dok su najnovije prognoze Europske komisije Hrvatsku stavile na treće mjesto po gospodarskom rastu u 2021., koji će prema njihovim prognozama biti 8,1 posto. Iako su Vladine projekcije da će taj rast biti veći - 9 posto - premijer Plenković istaknuo je da je važno to što je EK revidirala svoje projekcije o rastu na više za gotovo 3 postotna boda, što znači da prepoznaju sve napore koje je Hrvatska poduzela u ovoj krizi. “Pokazali smo žilavost, upornost i sposobnost, a unatoč teškim uvjetima pronalazimo rješenja za budućnost”. Tome rastu golem doprinos dala je i turistička sezona, kazao je premijer Plenković, koja je bila iznad svih očekivanja.

U pet slavonskih županije isplaćeno 1,2 milijarde kuna za očuvanje 100 tisuća radnih mjesta

Predsjednik Vlade istaknuo je da u vrijeme krize uzrokovane pandemijom Vlada nije dopustila društveni rascjep. Politikom očuvanja radnih mjesta, očuvano je 700 tisuća radnih mjesta u privatnom sektoru u 120 tisuća poduzeća. U pet slavonskih županija kroz te

su mjere isplaćene 1,2 milijarde kuna za 100 tisuća zaposlenika i 14 tisuća poslodavaca. “U tim je trenucima jedino država mogla napraviti taj iskorak i spriječiti val otpuštanja i val stečajeva”, istaknuo je.

Vlada je u proteklom razdoblju radila i na ubrzanju apsorpcije europskih sredstava iz prve Višegodišnje financijske perspektive, iz kojeg je za pet slavonskih županija alocirano 18,5 milijardi kuna. “Od listopada 2016. do 30. rujna ove godine isplaćene su 10,3 milijarde kuna, a od zadnjeg sastanka savjeta u Našicama u pogledu ugovaranja iznos je podignut za više od dvije milijarde kuna”, naveo je premijer.

Sklopljen je i Dodatak II. Razvojnom sporazumu za područje Slavonije, Baranje i Srijema u koji je uključeno 38 novih razvojnih i strateških projekata u vrijednosti 10 milijardi kuna.

Novo rješenje za karte potpora puno pravednije prema Slavoniji

Podsjetio je da je nedavno otvoren i most Svilaj, poručivši da se radi o sjajnoj poruci i Hrvatima u Bosni i Hercegovini, ali i općenito suradnji BiH i Hrvatske na koridoru Vc, a time će se izravno iz Slavonije spojiti ceste prema jadranskoj obali. I ovom prigodom premijer Plenković istaknuo je kako treba nastaviti proces cijepljenja protiv koronavirusa, kazavši da je u slavonskim županijama trenutno oko 50 posto cijepljenoga odraslog stanovništva barem prvom dozom. Apelirao je još jednom na sve da se cijepe, kazavši

da se ovih dana bilježi ubrzana dinamika cijepljenja i istaknuvši da je cijepljenje najbolji način zaštite.

Govoreći o brojnim prirodnim nepogodama koje su u proteklom periodu uz pandemiju koronavirusa pogodile Hrvatsku, premijer Plenković naveo je da je Vlada, nakon velikog nevremena koje je pogodilo Požeštinu, reagirala izdvojivši oko 58 milijuna kuna za sanaciju šteta.

Predsjednik Vlade istaknuo je da je za ovo desetljeće osigurala najviše bespovratnih sredstava u povijesti, ukupno više od 25 milijardi eura, i izradila sve bitne strateške dokumente - Nacionalnu razvojnu strategiju, sektorske strategije, Nacionalni plan oporavka i otpornosti. “Kroz poticanje naše temeljne politike, a to je ravnomjeran regionalni razvoj, a osobito kroz novi integrirani teritorijalni program, imat ćemo na raspolaganju dodatna sredstva od 14 milijardi kuna koja će omogućiti dodatni razvoj”, kazao je. Posebno je zadovoljstvo izrazio novim rješenjem za kartu potpora, istaknuvši da je prethodno objektivno bilo nepravedno prema gospodarskim subjektima u Slavoniji. “To su ozbiljni iskoraci i ozbiljan signal ulagačima koji žele pokrenuti proizvodnju i otvarati radna mjesta u slavonskim županijama”, poručio je.

U Planu oporavka i otpornosti 131 milijun eura za poljoprivredu

Podsjetio je i na inovativan Vladin pristup prošlogodišnjom odlukom da

Osijek postane prvi veliki grad u kojem će se izgraditi 5G mreža i to predstavlja jedan od pionirskih projekata i hvatanje koraka s digitalizacijom i četvrtom industrijskom revolucijom.

Važnim je istaknuo i aktivnosti u pogledu korištenja geotermalne energije u toplinarstvu, a od devet takvih lokaliteta u Hrvatsko, čak ih je šest na području Slavonije, Baranje i Srijema. To je, dodao je, važno i za širi kontekst globalne borbe protiv klimatskih promjena.

Spomenuo je i luke na unutarnjim plovnim putovima, a tri od četiri takve su na ovom području - Vukovar na Dunavu, Osijek na Dravi i Slavonski Brod na Savi. Istaknuo je da je Vlada puno ulagala u luke jer su one važne za gospodarstvo, promet i povećanje kapaciteta. Najavio je i ulaganja u zdravstveni sustav, istaknuvši kako je izrazito važno da KBC Osijek postane velika, moderna bolnica.

Što se tiče poljoprivrede, strateške grane gospodarstva, premijer je istaknuo da je u Planu oporavka osiguran 131 milijun eura za investicije. Izgradnja prvoga regionalnoga distribucijskog centra za voće i povrće krenula je u Osijeku, a investicija je vrijedna 101 milijun kuna. Takvi centri omogućit će da Hrvatska svoje poljoprivredne proizvode prodaje u najboljem trenutku i prema najpovoljnijoj cijeni, dodao je. “Naša vizija je u poljoprivredi proizvoditi veću količinu visoko kvalitetne hrane po konkurentnijim cijenama i održivo upravljati prirodnim resursima”, poručio je premijer Plenković.

Prognoza cijene i troškova proizvodnje mlijeka u 2022. godini

Važno je pitanje kako se planira i planira li se uopće kako proizvođačima mlijeka “amortizirati” sljedeću godinu, odnosno ublažiti očekivane poteškoće

Osnova svakog biznisa je dobro planiranje, a ono se može provesti samo ako raspolažemo s procijenjenim vrijednostima varijabli koje utječu na poslovanje za buduće razdoblje. U proizvodnji mlijeka to bi bili troškovi odnosno inputi za proizvodnju stočne hrane, otkupna cijena mlijeka te potpora dohotku Ministarstva poljoprivrede.

Stočna hrana je temeljna varijabla, jer čini do polovice troškova proizvodnje mlijeka. Vlastita proizvodnja stočne hrane prije svega ovisi o dostupnom zemljištu - koje u pravilu nedostaje proizvođačima mlijeka, te nafti i mineralnim gnojivima (u kojima nafta čini 80% troškova), a cijene nafte danas su takve da ih određuje Vlada na zaštićenoj razini od 11,00 kuna po litri.

U EU su objavljene prognoze cijene mlijeka i one bi trebale ostati na 0,33 € po kg, a rast cijena inputa, posebice mineralnih gnojiva, trebao bi se vraćati na razinu prije posljednjeg rasta cijene nafte. U prilog tome govori i stabilizacija cijena nafte na svjetskom tržištu posljednjih nekoliko tjedana. Takva prognoza i kretanja vrijede, dakako, za zemlje uređenih ekonomija, u kojima unatoč tome postoje kolebanja cijena. Kod nas su takva kolebanja puno izraženija i gotovo uvijek idu na štetu proizvođača i prerađivača mlijeka. I krize traju dulje nego u razvijenim ekonomijama EU-a, o čemu svjedoči i posljednja velika kriza 2014. nakon koje nikada nismo poravnali dohodak poljoprivrednih proizvođača, već smo u zaostatku od 15-ak postotnih bodova.

Dugoročno stanje na tržištu

Europska komisija, kao i u svemu, mljekarski sektor promatra dugoročnije. Do

očekivane poteškoće u dijelu rasta troškova stočne hrane i gnojiva

2030. prosječna europska cijena mlijeka rast će na oko 0,38 €/kg, ali će se i troškovi povećati za 10-15%. Ipak, europska mliječna industrija ostat će konkurentna na svjetskom tržištu, najviše zbog plaćanja po postotku mliječnih proteina te daljnjeg razvoja tržišta sireva.

Na svjetskoj razini, nekoliko zemalja u razvoju moći će zadovoljiti više vlastitih potreba za mliječnim proizvodima do 2030. Veliki konkurent, Novi Zeland, imat će nešto teže uvjete. Tamo bi proizvodnja i izvoz mlijeka mogli čak i neznatno pasti. SAD, s druge pak strane, postaju sve jači konkurent Europi, ali zaostaju u proizvo-

dima s dodanom vrijednošću. Za EU se očekuje snažniji razvoj od “tradicionalne proizvodnje mliječnih proizvoda”. Ekološki sektor jačat će prema 10% ukupne proizvodnje, ali će na važnosti dobiti i druge tehnologije proizvodnje, poput proizvodnje mliječnih proizvoda bez GMO-a. Pitanje je koliko ozbiljno razmišljamo u tom smjeru i hoćemo li se u novom sedmogodišnjem razdoblju planiranja i provedbe politike EU-a tome uspješno prilagoditi.

Prognoza rasta proizvodnje za sljedeću godinu

Vratimo se u bližu budućnost - nadolazeću 2022. godinu. Najprije o otkupnim cijenama mlijeka. Prema podacima u grafikonu 1, EU predviđa manja kolebanja u ukupnim količinama mlijeka raspoloživima za domaće tržište, što bi trebalo osigurati otkupnu cijenu mlijeka najmanje na razini današnje. Do promjena bi trebalo doći u proizvodnji prerađevina, a prema njihovu izvozu i domaćoj potrošnji proizvođačima, ali i cijeloj mljekarskoj industriji, omogućili bi se normalniji uvjeti za poslovanje i u sljedećoj godini.

> Prof. dr. sc. Zoran Grgić Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet

Važno je proizvođačima mlijeka “amortizirati” sljedeću godinu, odnosno ublažiti

Proizvodnja voluminozne krme, ponajprije pašnjaka i livada, u ovoj je godini manja nego u 2020. u mljekarski najjačim zemljama članicama EU-a (Njemačkoj, Nizozemskoj, Francuskoj) pa se ne očekuje planirani rast proizvodnje mlijeka u 2022. od +0,8%. Zahvaljujući dobroj proizvodnji u drugim regijama EU-a, ipak se očekuje rast proizvodnje mlijeka od 0,3%. Ta činjenica može pozitivno utjecati na hrvatsko tržište s kojeg bi moglo konačno nestati jeftinoga uvoznog mlijeka koje je bilo kočnica za formiranje realne cijene mlijeka na policama hrvatskih trgovina. To može rezultirati i korigiranjem otkupnih cijena mlijeka hrvatskih otkupljivača.

Uz ograničen rast ponude mlijeka, ali dobru potražnju za sirevima na domaćem i izvoznom tržištu, predviđa se povećanje proizvodnje sireva za 1% u 2022. godini. To će ići na štetu proizvodnje maslaca i obranog mlijeka u prahu, koji su već u razdoblju siječanj-srpanj 2021. smanjeni za 1,3%, odnosno 4%.

Promatrano količinski, u 2022. godini predviđa se povećanje proizvodnje mlijeka u 27 država članica EU-a na 150,45 milijuna tona. Kako je potrošnja tekućeg mlijeka u EU nepromijenjena, većina dodatnog mlijeka ide u preradu. Proizvodnja sireva najvažnija je prerađevina, a predviđa se povećanje proizvodnje sireva u EU-27 na 10,4 milijuna tona, što je 50 tisuća tona više nego 2021. i 168 tisuća tona više nego 2020. Domaća potrošnja sireva u EU i izvoz nastavljaju rasti. Predviđa se da će se proizvodnja maslaca u EU 2022. oporaviti na 2,14 milijuna tona, nakon smanjenja u 2021. u odnosu na 2020.,

i to zbog nedostatka mlijeka i na račun izvoza. Također, predviđa se i da će se proizvodnja nemasnog mlijeka u prahu oporaviti na 1,56 milijuna tona u 2022., nakon smanjenja u 2021. u odnosu na 2020., što će rezultirati manjim izvozom. Na proizvodnju punomasnog mlijeka u prahu u EU-27 najviše utječe stagnirajuća proizvodnja mlijeka, sa značajnim smanjenjem proizvodnje u 2021. i 2022. i manjim izvozom.

Veliki rast cijena inputa u poljoprivrednoj proizvodnji

Na svjetskom pa i EU tržištu zabilježena je promjena troškova inputa u poljoprivredi. Prije svega to se odnosi na troškove mineralnih gnojiva, a tek u manjoj mjeri promijenili su se troškovi hranidbe. Kod nas je došlo do puno većih promjena, toliko da su se pojedine

udruge proizvođača pobunile zbog nepovoljnoga gospodarskog položaja u stočarstvu i zatražile dodatne potpore i pomoć poljoprivrednicima.

Promjene cijena inputa su od nekoliko postotnih bodova (specifične krmne smjese za telad i krave), do više od nekoliko desetaka postotnih bodova za pojedinu koncentriranu krmu (soju, stočni ječam, kukuruz…). Cijena mineralnih gnojiva u odnosu na prošlu godinu povećana je od 78 (NPK 15:15:15) do više od 255% (urea). Osim za “mješanca”, cijene svih ostalih gnojiva povećane su više nego dvostruko.

Nažalost, kako su po ovim cijenama ušla u tekuću proizvodnju proizvođača gnojiva, teško je očekivati korekcije cijena na niže (bar u većoj mjeri) za sljedeću sjetvenu sezonu.

Važno je proizvođačima mlijeka “amortizirati” sljedeću godinu, odnosno ublažiti očekivane poteškoće u dijelu

Grafikon 1. Procjena kretanja proizvodnje mlijeka i prerađevina u EU 2021. i 2022. godine (u %)

Tablica 1. Pregled promjena cijena inputa u hranidbi krava

tablica 3. sjetvena struktura - voluminozna krma za sjenažu, silažu i sijeno opg-a mikulinjak

godinatalij. ljuljkukuruzcrvena djetelinalucerna

2008.10 ha17 ha3 ha u 5 otkosa2 ha

2020.25 ha40 ha7 ha u 5 otkosa-

2008. talijanski ljulj posijan 2007. u 9 mjesecu. 2008. košen u 5 otkosa

Agrometeorološka prognoza za lipanj 2021.

2020.

Otalijanski ljulj za sjenažu samo prva 2 otkosa. nakon toga 13 ha preorano i 15. svibnja posijan kukuruz za zrno, grupa 300. ostalih 12 ha treći otkos za proizvodnju sjemena za vlastite potrebe. 4 otkos za sijeno.

2020.posijano novih 25 ha talijanskog ljulja.

2020.posijano još 3 ha crvene djeteline.

2007. posijan 1 ha lucerne. 2008. košena u 5 otkosa. poslije gotovo nestala kisela tla. crvena djetelina na tom području dobro uspijeva.

2008.od 15 ha kukuruza za silažu 10 ha + 5 ha za zrno.

> Mr. sc. Dražen Kaučić

čekujemo kako će ove godine u lipnju srednja mjesečna temperatura zraka u cijeloj Hrvatskoj biti viša od prosjeka. No, očekujemo i pojavu vrućih dana kad će maksimalna temperatura zraka biti i viša od 30,0 °C. Ukupna količina oborina, kako se predviđa, bit će manja od uobičajene za ovaj mjesec, a to znači da će u Zadru pasti manje od 52 mm, Osijeku 88 mm, a u Zagrebu manje od 100 mm.

2020.od 40 ha kukuruza za silažu 15 ha + 25 ha za zrno.

tablica 4. sjetvena struktura - žitarice za zrno i slamu godina pšenicatritikaleječam

2008. 5 ha -

2020. 17 ha 11 ha

Lipanj je prvi ljetni mjesec, i to s najduljim danom u godini. Toga dana Sunce ne izlazi s istoka i postavlja se na zapad kao što to inače čini. Umjesto toga, uzdiže se sjeverno od istoka i postavlja se sjeverno od zapada pa je vidljivo više sati.

rasta troškova stočne hrane i gnojiva. Sporadične potpore i ad-hoc reagiranje ili čekanje što bi se moglo dobiti od EU-a do sada nije pokazalo dobre rezultate, iako proizvođači, kako se čini, vole jednokratne izravne potpore za pomoć dohotku. Nažalost, to ne može biti dugoročna strategija razvoja mljekarstva u Hrvatskoj.

No, toga je dana u 3:32 i astronomski početak ljeta. Ljetni se solsticij u Norveškoj obilježava lažnim vjenčanjima, u Danskoj, pa i u Hrvatskoj pale se krijesovi. Postoji vjerovanje da vatra daje novi život, ali i simbolizira Sunce. Posebno se slavlje odigrava na ulicama Porta gdje sudionici slavlja sa sobom nose poriluk i češnjak, ali i drugo „smrdljivo“ povrće. Udarajući njime druge sudionike slavlja vjeruje se da će ih tako vratiti na “pravi put”.

*zrno kukuruza, pšenice i tritikala upotrebljavaju za proizvodnju vlastite smjese. k tome kupuju sojinu i suncokretovu sačmu, te peletiranu tvorničku smjesu za hranilicu u robotu za mužnju.

Očekujemo pozitivne pomake u mljekarskom sektoru, pogotovo kada je riječ o korekcijama cijena konzumnog mlijeka na policama trgovina (zbog prethodno opisanih utjecaja na EU- tržištu), čime bi se stvorili preduvjeti za povećanje otkupne cijene mlijeka kod proizvođača. Dakako, uz sve sadašnje i buduće proaktivne mjere nadležnog Ministarstva poljoprivrede.

- zaštitnom mrežom za dodatnih 19 ležišta s madracima. Staja je prije imala izmuzište 2x3 riblja kost, koje je 2019. zamijenjeno robotom s jednom muznom jedinicom. Investicija u robot i laktofriz iznosila je 900.000 kuna, sa 70% povrata sredstava iz EU- fondova. Robot dnevno u 24 sata obavlja i do 150 mužnji. Uz staju je gnojište 20x20 metara i laguna od 52 prostorna metra za osoku. Prije nešto više od godinu dana na polju nedaleko od staje izgrađen je deponij za stajnjak za

povećati razinu pozitivne energije, ali i uzburkati naše osjećaje. I zato, spomenutog dana možemo biti živčani s više snage i entuzijazma. No, ne iznenadimo se ako nam i san bude loš. Da ipak sve ne bude tako crno, vrijedno je istaknuti kako 24. lipnja

možemo biti itekako sretni. Vođenje ljubavi u noći punog Mjeseca, kažu, traje dulje, a intenzitet je pojačan.

600 prostornih metara stajskoga gnoja. Investicija za to gnojište iznosila je 800.000 kuna, a povrat dijela sredstava ostvaren je preko programa ruralnog razvoja, kao i za mehanizaciju za manipulaciju stajskim gnojem - teleskopski utovarivač, prikolicu za gnoj, cisternu i mikser za gnojnicu. Svakako vrijedi pogledati slikovni prikaz ove naše hrvatske suvremene mliječne farme, realizirane sredstvima za poticanje razvoja proizvodnje mlijeka - na koju možemo i moramo biti ponosni!

Vlastita proizvodnja stočne hrane prije svega ovisi o dostupnom zemljištu - koje u pravilu nedostaje proizvođačima mlijeka, te nafti i mineralnim gnojivima

Najkvalitetnije

Zrinski Frankopanska 12, Jastrebarsko

t. 01/7987-726 m. 097/6130-305 f. 01/7987-724

www.granarium.hr veleprodaja@granarium.hr

Generalni zastupnik: 24 hr

Izlazak i zalazak Sunca u lipnju

Tablica 2. Troškovi vlastite i kupljene stočne hrane po jednom grlu

*Proračunato prema cijenama inputa u prethodnoj godini

Grafikon 2. Kretanje cijena mineralnih gnojiva 2020.-2021. (u kunama po kilogramu)

 Više mlijeka, bolje kvalitete

 Bolji imunitet

 Manje problema s papcima i nogama

 Lakše uočavanje estrusa

Sil-All 4x4 + Učinkovit

 Manje upala vimena

u svim uvjetima

Unaprijeđeni Sil-All 4x4+ dodaje već provjerenom sastavu Sil-All 4x4+ nova važna svojstva za obranu od plijesni i glijivica. Uz već poznate koristi kao što su brža fermentacija, smanjeni gubitak ST, više zaštićenih proteina i bolja probavljivost, postiže se dodatna aerobna stabilnost i time sprječava gubitak suhe tvari iz silaže.

Dajući do 5% više silaže u usporedbi s netretiranim silosima, Sil-All 4x4+ smanjuje potrebu za kupnjom proteina, stvarajući razliku u Vašoj profitabilnosti koja se mjeri u tonama.

Za više informacija, kontaktirajte Vašeg lokalnog distributera ili posjetite stranicu www.sil-all.com

Alltech Hrvatska d.o.o., Josipa Lončara 3, 10090 Zagreb

Tel: 385 (0)1 2339 588 | Fax: 385 (0)1 2339 008 | Alltech.com

Primjena za razlicite usjeve ˇ

Veca isplativost ´

Više sacuvanih proteina ˇ

Moderna farma mliječnih

Na farmi obitelji Perić u Viškovcima kod Đakova uzgoj visokomliječnih krava i proizvodnja mlijeka obiteljski je posao u koji već druga generacija ulaže nova znanja i tehnologije

> Zoran Bašić Hrvatska mljekarska udruga

Obitelj Perić iz Viškovaca gotovo je dvadeset godina u samom vrhu kada je riječ o uzornim proizvođačima mlijeka s područja Đakovštine. A kako i ne bi kada su Martina i Dejan ustrajali u svojoj ideji da izgrade suvremenu farmu mliječnih krava koja će biti unaprijeđena verzija farme koju su Dejanovi roditelji Božica i Ilija izgradili 2004. godine, a koja je i danas u funkciji.

A da su uspjeli svjedoči nam i naslovnica ovoga broja koju krasi mlada obitelj, supružnici Martina i Dejan, ujedno i nositelji proizvodnje obiteljskoga gospodarstva, i njihovi sinovi Ivano, Borna i Fran, koji ne propuštaju priliku pomoći roditeljima u svakodnevnim poslovima na modernoj farmi čija je izgradnja sufinancirana sredstvima iz Programa

ruralnog razvoja. “Ideja o novoj farmi prisutna je dugo godina, a prvi pokušaj realizacije bio je 2015. kada se prvi put prijavljujemo na natječaj, na kojem nažalost ne prolazimo, što se ponovilo i sljedeće godine. Upornost se isplatila pa smo tek 2018. godine iz trećeg puta prošli na natječaju”, kaže tridesettrogodišnji Dejan Perić, koji sa suprugom Martinom danas uspješno vodi farmu sa 400 holstein goveda, od čega je 220 mliječnih krava.

Suradnja sa strukom

Prema podacima Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, Perićeve krave prosječno proizvode čak 9592 kg mlijeka sa 3,8% mliječne masti i 3,6% proteina. Kada je riječ o izboru kvalitetnoga rasplodnog pomlatka i hranidbi

visokomliječnih krava, dugi niz godina uspješno surađuju sa stručnjacima HAPIH-a, Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek i mljekare Dukat, zaduženim za razvoj proizvodnje mlijeka. Treba istaknuti kako od početka pro-

Nova farma mliječnih krava obitelji Perić iz Viškovaca kod Đakova svjetlo dana ugledala je ove godine, a sufinancirana je sredstvima iz Programa ruralnog razvoja

mliječnih krava

Lagune za gnoj sufinancirane su sredstvima iz Programa ruralnog razvoja

izvodnje mlijeka ovi vrsni proizvođači mlijeka surađuju s mljekarom Dukat, s kojom njeguju kvalitetne poslovne odnose temeljene na obostranom povjerenju i poštovanju. Na 350 hektara zemlje, od čega je 70 ha vlastite, proizvode naj-

kvalitetniju krmu za mliječne krave, a kada je riječ o sastavljanju obroka, tu je svakako dobrodošla pomoć stručnjaka iz institucija s kojima surađuju.

Modernizacija proizvodnje

“Odavno smo svjesni da bismo opstali na tržištu i bili konkurentni moramo svakodnevno učiti i uvoditi nove tehnologije u proizvodnju mlijeka, tako su razmišljali i moji roditelji Božica i Ilija, tako su naučili i mene, a iskreno se nadam da ćemo supruga Martina i ja uspjeti naučiti i naše sinove”, kaže Dejan i dodaje kako su zadovoljni prosječnom proizvodnjom mlijeka od trideset litara po kravi dnevno. Međutim, ističe kako postoji prostor i za povećanje proizvodnje po kravi, ali uz uvjet da krave ostanu dugovječne u proizvodnji. “Moji su roditelji puno uložili

Ivano, Borna i Fran Perić iz Viškovaca od malih nogu uče kako marom dobroga gospodara postupno i planirano razvijati obiteljsku proizvodnju mlijeka

Robotizirano prigrtanje hrane i čišćenje blatnog hodnika

u ovu proizvodnju, puno je bilo odricanja, neizvjesnosti i neprospavanih noći. Naučili su me kako bez puno odricanja i ulaganja nema napretka ni u jednom poslu, a osobito u poljoprivredi i proizvodnji mlijeka. Ta me je misao vodila kada sam krenuo s planovima ulaganja u izgradnju nove farme. Danas, osim članova obitelji, zapošljavamo i osam radnika, među kojima je i jedan veterinarski tehničar koji je zadužen za zdravlje stada i pravilnu reprodukciju”, kaže nam Dejan.

Stoga i ne čudi kako je uspješna ideja napokon i realizirana. Tako je nova staja za mliječne krave, opremljena najsuvremenijom tehnologijom kada je riječ o smještaju, hranidbi i mužnji koju obavljaju tri robota, ugledala svjetlo dana početkom ove godine. Projekt je realiziran potporom iz Programa ruralnog razvoja, i to Mjere 4.1., Operacije 4.1.1., 4.1.2., u iznosu od 21 milijun kuna. Izgradnja farme započela je prošle, a u pogon je puštena ove godine. “Jedini nam je cilj bio osuvremeniti cijeli tehnološki proces proizvodnje mlijeka, od ugradnje robota za mužnju pa do kvalitetnog smještaja krava u proizvodnom objektu. Na kraju bih rekao da je proizvodnja mlijeka u Republici Hrvatskoj danas u jako teškom položaju, možda kao nikada do sada, i trebalo bi čim prije poduzeti određene mjere kako bi se pomoglo svim proizvođačima mlijeka, bez obzira bili oni mali i veliki, kako bi sektor prevladao ovo teško stanje”, zaključuje ovaj mladi slavonski proizvođač mlijeka.

Seoske žene ne smiju biti zaboravljene

Josip Jurić iz Dukata dugi niz godina stručna je podrška obitelji Perić u planiranju razvoja proizvodnje mlijeka

S obzirom na to da je proizvodnja mlijeka iznimno složen posao, ovaj nam je sustav omogućio da najkompliciranije radnje provodimo na najjednostavniji način. Robot nam omogućava individualan pristup svakoj kravi, čak i svakoj sisi. Uspjeli smo ostvariti cilj - više kvalitetnog mlijeka od zdravih krava, a omogućio nam je također i unapređenje zdravlja našeg stada, čime smo i dobrobit životinja podignuli na višu razinu, kaže mladi proizvođač mlijeka Dejan Perić

Komforan smještaj i visoka higijena na novim ležištima

Nove spoznaje o zeolitu klinoptilolitu

Zeoliti su velika obitelj poroznih minerala s visokom sposobnošću adsorpcije i kapacitetom ionske izmjene. Građeni su od guste mreže aluminijeva i silicijeva dioksida koji stvaraju šupljine u koje se smjesti voda ili druge polarne molekule ili ioni. Oni mogu biti zamijenjeni drugim ionima i molekulama i upravo ta svojstva daju tom mineralu vulkanskog porijekla pravo da ga se koristi kao dodatak za životinje.

Iako postoji mnoštvo prirodnih, a danas i sintetskih zeolita, najrašireniji i najistraživaniji je prirodni zeolit klinoptilolit. Stabilan je na visokim temperaturama, što je vrlo važno za uporabu u veterinarskoj i humanoj medicini. Njegova je struktura stabilna i nakon zagrijavanja na 750 °C tijekom 12 sati.

Gdje i kako nastaje zeolit klinoptilolit?

Geološko nastajanje prirodnog zeolita događa se zahvaljujući fizikalno-kemijskim uvjetima određene temperature i tlaka u različitim stijenama, od vulkanskih do plutonskih. Ispod površine Zemlje magma oslobađa toplinu oblikujući pritom strukturu stijene koja se prethodno stvrdnula u specifičnoj kontaktnoj zoni - aureoli. U tim aureolama stvaraju se različite porozne formacije zeolita ispunjene vodom. U prirodi, vrsta zeolita koji će nastati ovisi od prisutnih minerala. Kako su stijene zeolita raširene na Zemljinoj kori još od kenozoika i mezozoika, najzastupljeniji je prirodni mineral klinoptilolit. Danas ga stoga nalazimo u područjima vulkana, bilo da su bili aktivni u povijesti ili su geološki aktivni još i danas. Ta su područja rasprostranjena od Japana do SAD-a, a u Europi u područjima Francuske, Italije, Švicarske, Slovenije, Slovačke.

Zeolit klinoptilolit kao dodatak stočnoj hrani već se dugo istražuje, a odnedavno se podvrgava postupcima mikronizacije i aktivacije. Upravo takav, mikroniziran i aktiviran (Zeotex©) pokazuje pozitivan učinak u mnogim stanjima, a provjerava se u laboratorijskim uvjetima i na živim organizmima.

Upravo te nove proizvodne tehnike, koje proizvode vrlo sitnu, aktiviranu česticu, omogućavaju promjene pa taj materijal postaje ne samo odličan adsorbens i ionski izmjenjivač nego i imunostimulator i čuvar zdravlja.

Kako mineral klinoptilolit pomaže sačuvati zdravlje

životinja?

Vulkanski mineral klinoptilolit podvrgava se postupku usitnjavanja, mikronizacije. Nastaju sitnije čestice koje tada imaju veću površinu za vezanje toksičnih tvari iz okoline, hrane ili iz probavnog sustava. Na taj način pojačavaju se njegova detoksicirajuća svojstva. Postupak mikronizacije odvija se pomoću dvaju rotirajućih noževa suprotne orijentacije s potiskom od 2500 km/h, oblikuju se dvije snažne rotirajuće zračne struje koje dovode do sudaranja čestica, i to 3000-4000 suda-

ra u sekundi. Pritom se događaju snažna pobuđivanja iona što povećava naboj na površini, a time i detoksicirajući učinak s obzirom na toksine, mikotoksine, radikale, amonijak i teške metale, radioaktivne tvari i pesticide. Upravo zato preporučuje se uzimanje Zeotexa per os, kako bi u crijevu izvršio adsorpciju štetnih (toksičnih) tvari i onemogućio njihovu apsorpciju u tijelo. Zeotex© djeluje i kao antioksidans, jer hvata štetne radikale i smanjuje njihovo stvaranje.

Proces detoksikacije

Vrijednost zeolita kao detoksikanta najprije je otkriven na modelu miševa. Otrovani olovom, uz dodatak zeolita klinoptilolita, miševi su smanjili nakupljanje olova u crijevu više od 70% i postignuta je zaštita mozga od trovanja olovom. U štakora trovanih organofosfornim spojevima (spojevi koji su se nekada koristili kao pesticidi, u proizvodnji lijekova i bojnih otrova) uz uzimanje klinoptilolita nije došlo do blokade acetilkolinesteraze, enzima važnog za održavanje normalne živčane aktivnosti. Zeolit se u crijevu veže za organofosforni spoj i stolicom izlučuje iz organizma. Zeolit ima sposobnost vezanja amonijaka iz vode, što je osobito važno za pročišćavanje voda iz bunara i otvorenih voda koje se koriste za piće. Muzne krave mogu uzeti veće količine nitrata i mikotoksina iz vode, što može izazvati promjene u metabolizmu proteina i glukoze. Dodatak zeolita klinoptilolita u hrani (Zeotex©) smanjuje mogućnost prelaska nitrata i mikotoksina (aflatoksina) u mlijeko, a pritom nije narušena koncentracija minerala ni eletrolita u krvi.

Protuupalni učinak

U tankom se crijevu odvijaju intenzivni procesi probave. Osim crijevnih stanica, tu se nalazi i limfatično tkivo crijeva koje nadzire prisutnost stranih tvari. Između

Zeotex© predstavlja siguran i učinkovit način uklanjanja toksina, mikotoksina, pojačava imunosni odgovor i antioksidativnu zaštitu, a pritom nema štetan utjecaj na potrebne minerale

> Prof. dr. sc. Marcela Šperanda Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek

Slika 1. Rešetkasta struktura zeolita klinoptilolita (www.iza-structure.org)

niza crijevnih stanica (enterocita) nalaze se i tzv. M (membranozne) stanice koje služe suočavanju s antigenom i obavještavanju limfnog tkiva smještenog u dubljim slojevima crijeva (Payerove ploče). Zeotex© pobuđuje imunosne stanice limfnog tkiva i pokreće obranu organizma - aktiviraju se makrofagi koji prikazuju informacije o stranoj tvari (antigenu) T-limfocitima, a ovi pobuđuju B-limfocite i proizvodnju prututijela, imunoglobulina A klase. Smatra se da Zeotex© ne ulazi u krvotok, ali djeluje lokalno pojačavajući imuni odgovor. Puno je istraživanja provedeno u kojima je utvrđen imunomodulacijski učinak u smislu povećanja aktivnosti limfocita (vrste leukocita) i pojačanoj proizvodnji imunoglobulina.

Antioksidativni učinak

Tijekom životnih procesa u organizmu nastaju toksični radikali, molekule koje mogu oštetiti pojedine stanične strukture i umanjiti njihovu funkciju. To se stanje zove

oksidativnim stresom. Organizam ima na raspolaganju nekoliko razina obrane. Jedna su enzimske prirode. Naime, enzimi, kao šti su katalaza, superoksid dismutaza i glutation peroksidaza kataliziraju reakcije kojima se toksični spojevi neutraliziraju. Istraživanja potvrđuju da mikronizirani zeolit klinoptilolit, kakav je u pripravku Zeotex© može aktivirati ove obrambene enzime pomoću metalnog iona u svojoj rešetki.

Zaključci

Jedinstvena fizikalno-kemijska svojstva zeolita klinoptilolita (Zeotex©) odgovorna su za ionsku izmjenu i adorpcijske sposobnosti pa stoga i za terapijsko djelovanje. Prirodni minerali, osobito silicij i aluminij stvaraju rešetke u koje se mogu smjestiti anorganske i organske polarne molekule i metalni ioni. Postupkom mikronizacije i aktivacije taj je učinak dodatno povećan. Stoga ga se može i treba koristiti kao dodatak obroku za sve kategorije goveda jer

učinkovito dekontaminira hranu, pročišćava vodu za piće i tako prevenira nastanak bolesti. Kako ima dokazan imunostimulacijski i antioksidativni učinak, široka mu je primjena u mladih životinja, tovnih, kao i rasplodnih i krava u laktaciji. Sposobnošću vezanja mikotoksina osigurava kvalitetu mlijeka, a smanjuje i broj somatskih stanica u mlijeku. Pridonosi boljim uvjetima u predželucu i crijevima i osiguran je rad mikroorganizama.

Zeolit klinoptilolit kao dodatak stočnoj hrani već se dugo istražuje, a odnedavno se podvrgava postupcima mikronizacije i aktivacije

Poštovani čitatelji Mljekarskog lista i podlistka HAPIH-a!

Unovome i posljednjem ovogodišnjem broju podlistka pročitajte novosti o našim aktivnostima. Drago nam je širu javnost podsjetiti na povijest nastanka Znaka Mlijeko hrvatskih farmi, čija prva primjena seže u 2003., odnosno u vrijeme uspostave Središnjeg laboratoriju za kvalitetu mlijeka u Hrvatskoj. Važniji iskorak u označavanju bilježimo u 2010., kada Hrvatska poljoprivredna agencija uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede, a nakon postupka usuglašavanja s proizvođačima i prerađivačima, promovira Znak Mlijeko hrvatskih farmi. U EU egzistira više stotina takvih sustava. Europska komisija izradila je smjernice koje pokazuju najbolju praksu za djelovanje takvih programa, a jedna je od najčešćih distinkcija na sustave koji koriste treću stranu, odnosno certifikacijska tijela i sustave koji koriste sustav “vlastitih izjava” ili “samostalne deklaracije” u načinu potvrđivanja vjerodostojnosti sustava. U sustavu označavanja Mlijeko hrvatskih farmi riječ je o uvjetno rečeno kombinaciji tih dvaju sustava, jer HAPIH kontrolira podatke o otkupljenim količinama mlijeka s podacima iz proizvodne bilance korisnika znaka. Svaki neobvezan sustav označavanja uvodi se radi postizanja određenih, uglavnom vrlo specifičnih ciljeva.

U ovome broju još jednom želimo podsjetiti korisnike potpore iz Mjere M14 Dobrobit životinja na njihovu obvezu kontrole plijesni i mikotoksina u hrani za životinje. Potporu za područje dobrobiti Poboljšana hranidba moguće je ostvariti za tip Operacije 14.1.1. Dobrobit životinja u govedarstvu i za tip Operacije 14.1.2. Dobrobit životinja u

Impressum: Glavna i odgovorna urednica: Dr.sc. Darja Sokolić

Urednički odbor: Sara Mikrut Vunjak, dipl.iur., dr.sc. Zdenko Ivkić, Ivica Vranić, struč.spec.ing.agr., Davor Pašalić, dr.med.vet., dr.sc. Marija Špehar, dr.sc. Dragan Solić, Josipa Pavičić, dipl.ing.agr. Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Vinkovačka cesta 63c, 31000 Osijek

| MB: 2528614 | OIB: 35506269186, IBAN: HR1210010051863000160

svinjogojstvu. Korisnici koji podnesu zahtjev za potporu iz područja Poboljšana hranidba u govedarstvu obvezni su najmanje dvaput godišnje analizirati hranu na aflatoksin B1, i to za kategoriju mliječne krave.

Centar za stočarstvo HAPIH-a potkraj listopada i početkom studenoga organizirao je stručne edukacije za svoje djelatnike uključene u kontrolu mliječnosti. Sukladno preporuci ICAR-a, edukacije treba održavati najmanje jednom godišnje. Cilj je informiranje djelatnika o novostima u sustavu kontrole mliječnosti i novim uslugama za uzgajivače. Plan je do kraja zime održati edukacije za djelatnike svih područnih ureda.

Tijekom rujna i listopada na terenu je uspješno odrađena ocjena vanjštine mladih bikova pasmine buša. U dogovoru između Udruge uzgajivača buše i CS HAPIH-a odlučeno je da se ubuduće ocjena vanjštine bikova obavlja dvaput godišnje, u proljeće

i jesen, te da se oformi zajednička komisija koja bi se sastojala od predstavnika Udruge uzgajivača buše i predstavnika CS HAPIH-a.

Centar za stočarstvo HAPIH-a pripremio je mobilnu aplikaciju za pametne telefone za bilježenje podataka o označavanju i registraciji janjadi/jaradi te kontroli mliječnosti ovaca i koza. Mobilna aplikacija predstavlja nadogradnju postojeće web aplikacije OVKO, a izrađena je s ciljem bržega i jednostavnijeg prikupljanja navedenih podataka, koji su osnova za unapređivanje uzgoja. Više detalja donosimo u prilogu.

Čuvajte se i ostanite odgovorni!

Dr. sc. Darja Sokolić

U ovom broju donosimo

2 Mlijeko hrvatskih farmi

4 Obvezna kontrola mikotoksina za korisnike mjere M14 Dobrobit životinja

5 Provedene stručne edukacije u Centru za stočarstvo

6 Završena jesenska ocjena vanjštine mladih bikova pasmine buša

7 Mobilna aplikacija za označavanje i registraciju te kontrolu mliječnosti u ovčarstvu i kozarstvu

8 Pravodobno otkrivanje nesteonih krava

Podlistak Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu

Mlijeko Hrvatskih

Dr. sc. Dragan Solić

Povijest nastanka znaka i izdavatelj znaka

Nastanak Znaka Mlijeko hrvatskih farmi i prva primjena seže u 2003. godinu, odnosno u vrijeme uspostave Središnjeg laboratoriju za kvalitetu mlijeka u Hrvatskoj. Važniji iskorak u označavanju bilježimo u 2010., kada Hrvatska poljoprivredna agencija uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede, a nakon postupka usuglašavanja s proizvođačima i prerađivačima, promovira Znak Mlijeko hrvatskih farmi.

U razdoblju od 2003. do 2010. kvaliteta otkupljenog mlijeka uvelike je ispunila zahtjeve EU-a s obzirom na broj somatskih stanica i broj mikroorganizama, a u isto vrijeme tržište RH sve se više otvara prema proizvodima iz EU-a. Mliječni sektor u EU tada se već priprema za ukidanje tzv. sustava mliječnih kvota u EU, što će dodatno liberalizirati tržište mlijeka i mliječnih proizvoda i uvođenje znaka predstavljalo je svojevrstan način zašite domaće proizvodnje mlijeka.

Prestankom rada Hrvatske poljoprivredne agencije sve aktivnosti vezane uz provedbu sustava prelaze u okvir djelovanja Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

HAPIH je specijalizirana javna ustanova u području poljoprivrede, hrane i ruralnog razvoja. Osnivač HAPIH-a je Republika Hrvatska, a prava i dužnosti osnivača obavlja Ministarstvo poljoprivrede.

Vrsta oznake

Znak Mlijeko hrvatskih farmi neobvezni je sustav označavanja mlijeka i mliječnih proizvoda na nacionalnoj ra-

zini. U EU egzistira više stotina takvih sustava. Europska komisija izradila je smjernice koje pokazuju najbolju praksu za djelovanje takvih programa, a jedna je od najčešćih distinkcija na sustave koji koriste treću stranu, odnosno certifikacijska tijela i sustave koji koriste sustav “vlastitih izjava” ili “samostalne deklaracije” u načinu potvrđivanja vjerodostojnosti sustava. U sustavu označavanja Mlijeko hrvatskih farmi riječ je o uvjetno rečeno kombinaciji tih dvaju sustava, jer HAPIH kontrolira podatke o otkupljenim količinama mlijeka s podacima iz proizvodne bilance korisnika znaka. Svaki neobvezan sustav označavanja uvodi se radi postizanja određenih, uglavnom vrlo specifičnih ciljeva.

Svrha označavanja Znakom Mlijeko

hrvatskih

farmi

Svrha je označavanja Znakom Mlijeko hrvatskih farmi mlijeka i mliječnih proizvoda informiranje potrošača o podrijetlu i utvrđenoj kvaliteti mlijeka proizvedenog na hrvatskim farmama, ali i ujedno promotivnom kampanjom osigurati povećanje potrošnje tih proizvoda, uz istovremeno povećanje proizvodnje mlijeka na hrvatskim farmama.

Cilj je označavanja mlijeka i mliječnih proizvoda Znakom Mlijeko hrvatskih farmi potrošača upoznati s činjenicom da:

Mlijeko koje kupujete proizvedeno je u Republici Hrvatskoj.

Mlijeko koje je proizvedeno na hrvatskim farmama izvrsne je kvalitete. Kupovinom mlijeka sa Znakom Mlijeko hrvatskih farmi pomažete opstanku hrvatskih proizvođača mlijeka, hrvatskog seljaka i hrvatskog sela.

Uvjeti za ostvarivanje prava na korištenje znaka

Pravo na korištenje znaka ostvaruje se za mlijeko i mliječne proizvode proizvedene na domaćim mliječnim farmama, a koje je prošlo kontrolu u HAPIH-ovu Centru za kvalitetu stočarskih proizvoda u Poljani Križevačkoj.

Pravo na korištenje znaka, kao i obveze korisnika znaka opisani su u Uvjetima za neobvezno označavanje mlijeka i mliječnih proizvoda Znakom Mlijeko hrvatskih farmi (Uvjeti). Uvjeti su doneseni uz suglasnost svih dionika sustava, a u prvom redu proizvođača mlijeka i otkupljivača, odnosno prerađivača mlijeka.

Pravo na korištenje znaka stječe se tako da svaki potencijalni korisnik HAPIH-u podnosi Zahtjev za korištenje znaka, i to zajedno sa svom potrebnom dokumentacijom propisanom u Uvjetima za neobvezno označavanje mlijeka i mliječnih proizvoda Znakom Mlijeko hrvatskih farmi:

• dokaz o upisu u Upisnik objekata za preradu mlijeka

• deklaraciju proizvoda za koju se traži pravo na korištenje znaka

• sliku i promidžbeni materijal proizvoda.

Ako korisnik ispunjava propisane uvjete, izdaje se odluka o odobrenju korištenja znaka i potpisuje ugovor

Centar za stočarstvo, drago.solic@hapih.hr

Hrvatskih farmi

o korištenju Znaka Mlijeko hrvatskih farmi s novim korisnikom. Znak se po dodjeljivanju može koristiti na ambalaži za mlijeko i mliječne proizvode od mlijeka s hrvatskih farmi te na mliječnim farmama koje su u kontroli laboratorija Centra za kontrolu kvalitete stočarskih proizvoda u sklopu HAPIH-a.

Pravo na korištenje znaka imaju i vlasnici mljekomata koji su u sustavu kontrole laboratorija Centra za kontrolu kvalitete stočarskih proizvoda u sklopu HAPIH-a.

Provedba kontrole korištenja znaka

Korisnik je obvezan HAPIH-u dostavljati:

• mjesečne podatke o otkupljenim količinama mlijeka

• mjesečnu bilancu

• mjesečne podatke o međumljekarskoj razmjeni u RH

• tromjesečno izvješće o korištenju znaka (vrsta i količina proizvoda na kojima se znak koristi) vlasnici

mljekomata/siromata obvezni su dostavljati podatke o prodanim mjesečnim količinama mlijeka/sira putem svojih mljekomata/siromata.

HAPIH koristi sve relevantne podatke o isporučenim količinama mlijeka u RH i količinama uvezenog mlijeka i mliječnih proizvoda. Sama sljedivost mlijeka možda je i najrigoroznije opisan

i kontroliran sustav u svakom objektu za preradu mlijeka i u tom je smislu izdavanje Znaka Mlijeko hrvatskih farmi pod primjerenim nadzorom.

Broj

korisnika znaka

U Sustavu označavanja mlijeka Znakom Mlijeko hrvatskih farmi sudjeluju 52 korisnika sa 454 mliječna proizvoda.

Svrha je označavanja Znakom Mlijeko hrvatskih farmi mlijeka i mliječnih proizvoda informiranje potrošača o podrijetlu i utvrđenoj kvaliteti mlijeka

proizvedenog na hrvatskim farmama, ali i ujedno promotivnom kampanjom osigurati povećanje potrošnje tih proizvoda, uz istovremeno povećanje proizvodnje mlijeka na hrvatskim farmama

Broj korisnika i broj označenih proizvoda Mlijeko Hrvatskih farmi

Obvezna kontrola mikotoksina za

korisnike mjere M14 Dobrobit životinja

Korisnici potpore iz Mjere M14 Dobrobit životinja

iz Programa ruralnog razvoja RH kao uvjet za

ostvarivanje prava na potporu za područja Poboljšana hranidba obvezni su uz izradu dnevnih, mjesečnih i godišnjih planova hranidbe provoditi i kontrolu plijesni i mikotoksina u hrani za životinje

Ovim putem još jednom želimo podsjetiti korisnike potpore iz Mjere M14 Dobrobit životinja na njihovu obvezu kontrole plijesni i mikotoksina u hrani za životinje. Potporu za područje dobrobiti Poboljšana hranidba moguće je ostvariti za tip Operacije 14.1.1. Dobrobit životinja u govedarstvu i za tip Operacije 14.1.2. Dobrobit životinja u svinjogojstvu. Korisnici koji podnesu zahtjev za potporu iz područja Poboljšana hranidba u govedarstvu obvezni su najmanje dvaput godišnje analizirati hranu na aflatoksin B1, i to za kategoriju mliječne krave. U svinjogojstvu korisnici mjere obvezni su obaviti kontrolu hrane na mikotoksine zearalenon (ZEA) i deoksinivalenol (DON), isto tako najmanje dvaput godišnje za kategoriju krmače i nazimice.

Uzorci hrane moraju se analizirati u ovlaštenom laboratoriju. Na temelju utvrđenih količina prisutnih mikotokisna laboratorij daje zaključak o ispravnosti hrane za životinje na temelju najvećih dopuštenih količina propisanih odgova-

rajućim pravilnikom. Ako se u uzorcima krmiva ili krmnih smjesa utvrdi prisutnost mikotoksina u količinama većim od dopuštenih, krmivo se ne smije koristiti u hranidbi domaćih životinja.

Prema Pravilniku o provedbi izravne potpore u poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2021., korisnici su dužni dostaviti nalaze na uvid podružnici Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju najkasnije do 31. prosinca 2021. godine.

Uzorke hrane za kontrolu može uzimati i sam korisnik te ih sam dostaviti u laboratorij osobno ili poštom. Kod uzimanja uzoraka potrebno je voditi računa da uzorak bude reprezentativan, što se postiže uzimanjem većeg broja manjih uzoraka iz silosa, prikolice, skladišta i slično. Količina uzorka treba biti oko 500g. Uzorak treba biti pakiran u pvc vrećicu i po mogućnosti vakumiran.

Uz uzorke treba priložiti ispunjen obrazac Zahtjeva za uzorkovanje i ana-

lizu stočne hrane, koji se može preuzeti na internetskoj stranici www.hapih.hr/ ckksp/obrasci/. Cijena ispitivanja iznosi 200 kuna po jednom uzorku i jednom mikotoksinu. Uslugu ispitivanja naplaćuju djelatnici područnih ureda HAPIH-a prilikom uzorkovanja. Ako korisnik potpore sam dostavlja uzorke u laboratorij na ispitivanje ili ih šalje poštom, usluga se plaća naknadno na temelju zaprimljenog računa, a po ispostavljenim rezultatima ispitivanja. Prilikom predaje uzoraka na ispitivanje poželjno je navesti i e-mail adresu radi brže dostave rezultata ispitivanja.

Za sve dodatne informacije i upite vezano za kontrolu mikotoksina u hrani za životinje zainteresirani poljoprivrednici mogu se obratiti u najbliži područni ured HAPIH-a ili u Središnji laboratorij za kontrolu kvalitete meda i stočne hrane Centra za kontrolu kvalitete stočarskih proizvoda u Poljani Križevačkoj na telefone: 048/279-063, 048/279-073, 048/279-074 ili na e-mail: lksh@hapih.hr.

Ovlašteni laboratorij Centra za kontrolu kvalitete stočarskih proizvoda Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) zainteresiranim poljoprivrednicima nudi uslugu kontrole hrane na prisutnost mikotoksina. Uz analizu hrane u laboratoriju, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu preko svojih područnih ureda osigurava korisnicima i besplatno uzorkovanje te dostavu uzoraka do laboratorija.

> Ivica Vranić, struč. spec. ing. agr. Centar za kontrolu kvalitete stočarskih proizvoda, ivica.vranic@hapih.hr

Provedene stručne edukacije u Centru za stočarstvo

> Josipa Pavičić, dipl. ing. Centar za stočarstvo, josipa.pavicic@hapih.hr

Centar za stočarstvo HAPIH-a potkraj listopada i početkom studenoga organizirao je stručne edukacije za svoje djelatnike uključene u kontrolu mliječnosti. Sukladno preporuci ICAR-a, edukacije treba održavati najmanje jednom godišnje. Cilj je informiranje djelatnika o novostima u sustavu kontrole mliječnosti i novim uslugama za uzgajivače (npr. novi izvještaji, laboratorijski testovi itd.). Edukacije su zasad provedene na trima lokacijama (Daruvar, Vrbovec i Sveti Đurđ), a sudjelovali su djelatnici iz područnih ureda Bjelovar, Vrbovec, Sisak, Varaždin, Krapina, Čakovec, Križevci i Virovitica. Plan je do kraja zime održati edukacije za djelatnike svih područnih ureda.

Tema edukacija

Djelatnicima su pružene iscrpne informacije o:

• mjernim uređajima i nadkontroli u kontroli mliječnosti goveda, ovaca i koza, o prikupljanju i obradi podataka u govedarstvu

• primjeni rezultata kontrole mliječnosti

• laboratorijskoj analitici mlijeka

• genetskom vrednovanju goveda, ovaca i koza

• genotipizaciji u govedarstvu.

Nadkontrolom kontrole mliječnosti provjerava se točnost provedbe kontrole mliječnosti. Mjerne uređaje koji se koriste u kontroli mliječnosti (elektronske vage, mljekomjeri Waikato MK V) obvezno treba redovito umjeravati, jer o tome ovisi točnost same kontrole. HAPIH je u protekle dvije godine nabavio 300 novih Waikato mljekomjera i 56 elektronskih vaga. Uzorci mlijeka šalju se na laboratorijsku analitiku, nakon čega se kreiraju izvještaji za uzgajivače. Uzgajivačima je na mjesečnoj razini dostupno 25 različitih izvještaja, koji pomažu i u selekciji ali i u upravljanju mliječnim stadom (određivanje hranidbenoga, zdravstvenoga i reproduktivnog statusu

stada). Uzgojne vrijednosti osnova su uzgojno-selekcijskog rada, na temelju kojih se pripremaju planovi osjemenjivanja i odabiru roditelji buduće generacije. Važno mjesto pripada genomskoj selekciji, koja je sve raširenija u simentalskoj i holstein pasmini.

Edukacije su održali Zdenko Ivkić, voditelj Centra za stočarstvo, Ivica Vranić, voditelj Centra za kontrolu kvalitete stočarskih proizvoda, Mladen Molnar, načelnik Sektora područnih ureda, Drago Solić, načelnik Sektora za uzgoj, testiranje i genetsko vrednovanje, Marija Špehar, savjetnica ravnateljice, Darko Jurković,

rukovoditelj Odjela za ovčarstvo, kozarstvo i male životinje, i Jelena Cvitaš, koordinatorica Sektora područnih ureda. Osim edukacija na temu provedbe kontrole mliječnosti, Centar za stočarstvo ove je godine već održao i edukacije iz područja ocjene vanjštine prvotelki simentalske i holstein pasmine, ali i ocjene vanjštine mladih bikova mesnih i izvornih pasmina. Osim teorijskog dijela edukacija, za djelatnike je bio organiziran i praktični dio na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u okolici Gudovca.

Cilj i svrha edukacija

Cilj i svrha edukacija je prijenos novih spoznaja i informacija djelatnicima Centra za stočarstvo kako bi ih mogli pružiti svojim uzgajivačima na terenu. Osim prijenosa novih spoznaja, cilj je također i ujednačavanje kriterija u različitim aktivnostima koje provodi centar.

Centar za stočarstvo korisnik je ICARovog certifikata kvalitete, kao i certifikata ISO 9001-2015. Centar provodi mnogobrojne aktivnosti pa je redovita edukacija osobito važna.

Završena jesenska ocjena vanjštine mladih bikova pasmine buša

Procjena vanjštine životinja kritičko je ocjenjivanje i prosudba jamči li dotična životinja svojim ukupnim vanjskim izgledom, ali i pojedinim dijelovima tijela, osim dobrog zdravlja i trajnu proizvodnju

Tijekom rujna i listopada na terenu je uspješno odrađena ocjena vanjštine mladih bikova pasmine buša. Prvi put ocjena vanjštine odrađena je prema novom modelu dogovorenom između Udruge uzgajivača buše i Centra za stočarstvo HAPIH-a. Dosadašnja praksa ocjenjivanja vanjštine tijekom cijele godine promijenjena je zbog lakšega i kvalitetnijeg praćenja uvođenja novih rasplodnjaka u populaciju. U dogovoru između Udruge uzgajivača buše i CS HAPIH-a odlučeno je da se ubuduće ocjena vanjštine bikova obavlja dvaput godišnje, u proljeće i jesen, te da se oformi zajednička komisija koja bi se sastojala od predstavnika Udruge uzgajivača buše i predstavnika CS HAPIH-a. Tijekom rujna i listopada zajednička komisija obišla je pet županija iz kojih su pristigli zahtjevi uzgajivača za ocjenu vanjštine mladih bikova.

Procjena vanjštine životinja kritičko je ocjenjivanje i prosudba jamči li dotična

životinja svojim ukupnim vanjskim izgledom, ali i pojedinim dijelovima tijela, osim dobrog zdravlja i trajnu proizvodnju (dugovječnost). Svrha je selekcije na vanjštinu u uzgojnim programima višestruka. Vodeći računa o vanjštini potomaka, naime, uvelike smanjujemo mogućnost širenja nepoželjnih svojstava (eksterijerne greške, nasljedne bolesti) koje rasplodnjaci mogu nositi kao prikrivene. Osim toga, svojstva vanjštine povezana su i sa sekundarnim svojstvima kao što su dugovječnost i lakoća teljenja, koja igraju sve važniju ulogu u uzgojnim programima u govedarstvu. Iako je pro-

cjena vanjštine samo pomoćna metoda u selekciji životinja, svojstva vanjštine povezana su s proizvodnim svojstvima.

I na ovom je primjeru dokazana odlična suradnja između Udruge uzgajivača buše i CS HAPIH-a u provođenju uzgojno-selekcijskog rada, a sve s ciljem unapređenja uzgoja i odabira najboljih bikova za daljnji rasplod.

Jedna je od bitnih zadaća Centra za stočarstvo odabir bikova za plansko sparivanje u stadima.

U grafikonu 1 prikazani su bikovi po liniji buše koji se koriste u zadnje tri godine.

> Vatroslav Tissauer, dipl. ing. polj., univ. spec. oec. Centar za stočarstvo, vatroslav.tissauer@hapih.hr

Tablica 1. Broj ocijenjenih grla po županijama.

Mobilna aplikacija za označavanje i registraciju te kontrolu mliječnosti u ovčarstvu i kozarstvu

Centar za stočarstvo HAPIH-a pripremio je mobilnu aplikaciju za pametne telefone za bilježenje podataka o označavanju i registraciji janjadi/jaradi te kontroli mliječnosti ovaca i koza. Mobilna aplikacija predstavlja nadogradnju postojeće web aplikacije OVKO, a izrađena je s ciljem bržega i jednostavnijeg prikupljanja navedenih podataka, koji su osnova za unapređivanje uzgoja.

Primjena nove aplikacije započet će 1. prosinca 2021. godine, a s njom dobivamo alat koji će kroz intuitivno sučelje olakšati rad djelatnicima na terenu i omogućiti brzo i točno bilježenje navedenih podataka. Putem ove mobilne aplikacije znatno će se ubrzati proces prikupljanja i obrade podataka (osobito iz kontrole mliječnosti) kao i predstavljanje rezultata krajnjem korisniku - uzgajivaču.

Nakon stavljanja u funkciju navedenih modula (registracija janjadi/jaradi s mogućnošću upisa podataka o roditeljima, upis rezultata kontrole mliječnosti uz evidenciju datuma odbića) slijedi izrada još dvaju modula (ocjenjivanje vanjštine ovaca/koza i performance test budućih muških rasplodnjaka).

> Darko Jurković, dipl. ing. Centar za stočarstvo, darko.jurkovic@hapih.hr

Mobilna aplikacija predstavlja nadogradnju postojeće web aplikacije OVKO, a izrađena je s ciljem bržega i jednostavnijeg prikupljanja navedenih podataka, koji su osnova za unapređivanje uzgoja

Mastitisi u krava

Usuvremenoj mljekarskoj proizvodnji mastitisi zasigurno zauzimaju prvo mjesto među uzrocima gospodarskih gubitaka. Pri masovnijoj pojavi mastitisa u stadu mliječnih krava, naime, vlasnik je suočen s najmanje dvama problemima. Jedan je smanjena kakvoća mlijeka koja je doskora značila nižu otkupnu cijenu, a u posljednje vrijeme i zabranu otkupa sirovog mlijeka. Drugi problem, kojeg dio proizvođača nije ni svjestan, smanjena je proizvodnja mlijeka. Kada bismo ovim problemima još pridodali i troškove liječenja, odbacivanja mlijeka tijekom karence, dodatni rad oko životinja za liječenja, došli bismo do zaključka da su mastitisi problem koji ne ugrožava život životinje, ali lako može ugroziti egzistenciju vlasnika. Borba protiv pojave mastitisa u stadu mliječnih životinja nikada nije završen posao. Naprotiv, to je trajna zadaća svakog proizvođača mlijeka koju treba voditi i u laktaciji, i u suhostaju, tijekom same mužnje, ali i u razdoblju između redovitih mužnji.

Građa vimena

Vime krave sastoji se od četiriju odvojenih žlijezda, po dvije sa svake strane. Baza tijela žlijezde pričvršćena je na trbušnu stijenku pomoću rahloga vezivnog tkiva. Ispod kože vimena nalazi se fascia superficialis mammae, a predstavlja nastavak površinske fascije trupa i fasciae profunda mammae

Ispod fascije nalazi se fibroelastična čahura od koje u parenhim mliječne žlijezde ulaze brojne trabekule i čine intersticij ili stromu mliječne žlijezde dijeleći parenhim u režnjeve i režnjiće. Iz režnjića izlaze mali kanalići koji se spajaju u sve veće dok se ne spoje u jedan (ductus lactiferi) koji se ulijeva u mliječnu cisternu. Riječ je o spremištu za mlijeko, a nalazi se u donjem dijelu tijela žlijezde i u sisi. Na vrhu sise nalazi se sisni kanal dug svega od 5 do 14 mm, kroz koji mlijeko izlazi za mužnje ili sisanja.

Vime je dobro opskrbljeno krvnim žilama, budući da za litru mlijeka kroz njega mora proteći oko 500 litara krvi. Osim bogatog

Najveći broj mastitisa uzrokuju mikroorganizmi, prije svega bakterije, gljivice pa čak i neke alge, međutim, treba imati na umu da mastitisi mogu biti i tzv. sterilni, odnosno nastati zbog mehaničkih ozljeda

spleta krvnih žila, u vimenu je razgranat i splet limfnih žila koji završava u supramamarnim limfnim čvorovima.

Pravilno građeno vime priliježe uz trbuh i proteže se u stranu, prema straga i prema naprijed, tako da gledamo li ga straga ispunjava prostor između nogu, a vršci sisa punoga vimena normalno dopiru do skočnoga zgloba. Najbolje je kada su sise duge između 8 i 10 cm, tako da se mogu rukom obuhvatiti, a da pritom iz šake viri samo vrh sise.

Malene ili prevelike sise nisu poželjne. Vršci sisa trebaju biti u istoj razini (gledano vodoravno), moraju biti zaobljeni, ne šiljasti, tupo odsječeni ili ljevkasti. Sve četvrti vimena moraju biti podjednako velike, a mliječna žlijezda meka i elastična. Puno vime je napeto ali ipak elastično. Razvoj mliječne žlijezde, tvorba mlijeka kao i otpuštanje mlijeka (tijekom mužnje ili sisanja) odvijaju se pod utjecajem različitih hormona.

Kakvoća sirovog mlijeka

Kada se govori o kakvoći sirovog mlijeka, treba razlikovati kakvoću koja se odnosi na kemijski sastav od higijenske kakvoće koja se odnosi na ukupan broj mikroorganizama i na broj somatskih stanica. Premda u ovom tekstu neće biti riječi o kemijskom sastavu sirovog mlijeka, ipak treba istaknuti da su kemijski sastav i higijenska kakvoća mlijeka povezani.

U mlijeku s povišenim brojem somatskih stanica smanjuje se udio kazeina a povećava udio albumina i imunoglobulina. Drugim riječima, takvo je mlijeko manje pogodno za sirenje jer je kazein sastojak koji čini gruš, dok se drugi proteinski sastojci gube sirutkom. Osim toga izravnog učinka na prinos sira, negativan učinak većeg broja somatskih stanica ogleda se i u lošijoj kakvoći proizvoda dobivenih od takvog mlijeka, budući da brojni enzimi iz

upalom zahvaćene četvrti vimena pogoršavaju okus i skraćuju rok trajanja takvih proizvoda. Zbog toga se ne treba čuditi sve većim zahtjevima mljekara kada je riječ o higijenskoj kakvoći mlijeka.

Ukupan broj mikroorganizama u sirovom mlijeku najčešće je posljedica naknadnog onečišćenja već pomuzenog mlijeka. Vrlo rijetko, uzrok povećanja broja bakterija upala je mliječne žlijezde, a ako se ipak dogodi, najčešće je riječ o mastitisu uzrokovanom streptokokima. Izvori su onečišćenja i uzroci povećanog broja mikroorganizama posuđe, pribor za mužnju te mikrobiološka kakvoća vode za pranje. Pranje i dezinfekcija pribora gube učinak ako se završno ispiranje obavlja vodom loše mikrobiološke kakvoće. Treba napomenuti da prve mlazove mlijeka treba baciti i da mlijeko odmah nakon mužnje treba što brže ohladiti. Naime, mlijeko sadržava sastojke koji sprečavaju razmnožavanje bakterija ili ih ubijaju čak i neko vrijeme nakon mužnje. Još dok su antibakterijski mehanizmi aktivni, mlijeko treba ohladiti.

Uzimajući u obzir činjenicu da uzroci povećanog broja mikroorganizama uglavnom leže izvan organizma krave, korektivne mjere za smanjenje broja mikroorganiza-

Ukupan broj

mikroorganizama

u sirovom mlijeku

najčešće je posljedica

naknadnog onečišćenja

već pomuzenog mlijeka, a vrlo je rijetko uzrok

povećanja broja bakterija

upala mliječne žlijezde

> Doc. dr. sc. Miroslav Benić Hrvatski veterinarski institut

ma u mlijeku lakše je provesti a učinak se vidi odmah, što nije slučaj kod povećanja broja somatskih stanica.

Što su somatske stanice?

Somatskim stanicama nazivamo sve oblike i tipove stanica koji se mogu vidjeti u obojenim razmazima mlijeka ili taloga mlijeka. Mogu se podijeliti u dvije skupine - stanice koje potječu iz krvi (leukociti) i stanice koje potječu iz tkiva mliječne žlijezde (epitelne stanice).

Najčešći je uzrok povećanja broja somatskih stanica u mlijeku bakterijska infekcija. Bakterije u vime ulaze najčešće kroz sisni kanal, a vrlo rijetko dospijevaju krvlju ili limfom iz drugih dijelova tijela. Umnažajući se u mliječnoj žlijezdi, bakterije proizvode toksine i enzime koji stimuliraju oslobađanje tvari, tzv. medijatora upale u napadnutom tkivu. Medijatori upale privlače leukocite iz krvi pa se oni koncentriraju u napadnutom tkivu. Masa leukocita prolazi između epitelnih stanica mliječne žlijezde u mliječne alveole, povećavajući broj staničnih tvorbi u mlijeku. Jačina upalne reakcije, a time i broj privučenih stanica, ovisi o vrsti uzročnika, stadiju laktacije, imunostatusu životinje, genetskim čimbenicima i kondiciji životinje. Na broj somatskih stanica u stajskom uzorku mlijeka utječe broj inficiranih četvrti.

Napominjemo da osim bakterijske infekcije cijeli niz čimbenika utječe na BSS u uzorku mlijeka, što treba imati na umu prilikom uzimanja uzorka i tumačenja rezultata brojenja somatskih stanica. Broj somatskih stanica nije isti u svim fazama redovite mužnje. Stoga se najobjektivniji rezultat dobije iz uzorka uzetog od kompletno pomuzenog vimena. Velika je greška uzimati uzorak za određivanje broja somatskih stanica u razdoblju između dviju redovitih mužnji. Naime, u mliječnoj žlijezdi uvijek zaostaje mali dio mlijeka, čak i ako se kravi u venu aplicira oksitocin, hormon koji utječe na otpuštanje mlijeka. Ta mala količina mlijeka sadržava najviše somatskih stanica, a u mliječne alveole i kanaliće dospijeva brzo nakon završetka redovite mužnje. Stoga će u uzorku uzetom nekoliko sati nakon redovite mužnje biti obilje stanica, neki podaci iz literature navode čak 4-70 puta više somatskih stanica nego u mlijeku dobivenom tijekom redovite mužnje.

Broj somatskih stanica može se razlikovati između jutarnje i večernje mužnje

ako vremenski razmak između mužnji nije jednak. Nadalje, BSS ovisi o stadiju laktacije pa se veći broj stanica može očekivati u krava u poodmakloj laktaciji nego u krava na početku laktacije (ne uzimajući u obzir vrijeme tvorbe kolostruma). Osim toga, u starijih krava u pravilu je za očekivati veći broj somatskih stanica nego u mlađih krava. Osim navedenih razloga povećanog broja somatskih stanica, u literaturi se spominje još i utjecaj stresa, godišnjeg doba te utjecaj genetskih čimbenika. Na kraju ovog dijela izlaganja treba spomenuti možda presudan čimbenik o kojem ovisi broj somatskih stanica, odnosno zdravlje mliječne žlijezde, a to je svakako funkcionalno-tehnička ispravnost muznog uređaja.

Način mužnje jedan je od ključnih čimbenika o kojem ovisi broj somatskih stanica u mlijeku. Suvremena proizvodnja mlijeka

ne može se ni zamisliti bez uporabe muznih uređaja. Trend smanjenja broja krava u Hrvatskoj poglavito se odnosi na male uzgajivače koji prakticiraju ručnu mužnju, pa je za očekivati da će s iščezavanjem malih uzgajatelja mliječnih krava i pojavom većih proizvođača mlijeka strojna mužnja u potpunosti zamijeniti ručnu. S gledišta prevencije mastitisa, dobar muzni uređaj mora ukloniti sve nepovoljne čimbenike koji mogu pridonijeti pojavi mastitisa. Kako bi muzni uređaj udovoljio tim zahtjevima, potreban je besprijekoran rad svih dijelova uređaja u skladnoj funkcionalnoj cjelini te njegovo pravilno higijensko održavanje. Muzni uređaj mora:

• Osigurati stabilan vakuum tijekom mužnje bez ikakvih oscilacija. Kolebanje vakuuma u području vrška sisa igra veliku ulogu u nastanku mastitisa, zbog povratnog toka mlijeka. Mala količina već pomuzenog mlijeka, zbog kolebanja vakuuma, može se vratiti kroz sisni kanal i tako unijeti uzročnika u unutrašnjost vimena.

• Spriječiti mogućnost mužnje na prazno. Mužnjom praznog vimena bitno se mijenja vakuumsko opterećenje sise. Budući da u cisternu ne dotječe mlijeko iz vimena, sisni se kanal više ne otvara tijekom

Tablica 1. Promjene udjela sastojaka mlijeka u mlijeku s visokim brojem SS-a

Slika 1. Obojene stanice iz taloga mlijeka

Slika 2. Gram-pozitivne (lijevo) i gram-negativne bakterije (desno) izdvojene iz sekreta zaraženog vimena

opterećujuće faze (faze kompresije). Zbog toga je sisa jače stisnuta nego tijekom usisne faze. Dulje trajanje mužnje praznog vimena (tzv. slijepa mužnja) izaziva točkasta krvarenja u području vrška sisa i djelomično curenje krvi u sisnu cisternu, čime se otvara put infekciji.

• Osigurati pravilan rad pulzatora s obzirom na broj pulzacija u jedinici vremena, ujednačenost rada obiju strana te odnos faza pulsnog ciklusa. Poremetnja bilo kojeg od ovih čimbenika uzrokuje povećani rizik infekcije mliječne žlijezde. Premalen broj pulzacija (<30/min) izaziva bol zbog usporene cirkulacije krvi kroz sisu. Suprotno tome, prevelik broj pulzacija u jedinici vremena skraćuje vrijeme potrebno za mužnju, ali izaziva nepotpuno punjenje sise mlijekom pa ona bude jače uvučena u sisnu čašku, što rezultira oštećenjem tkiva sise. Nepravilan rad strana pulzatora uzrokuje neujednačenost izmuzivanja lijeve i desne polovice vimena, pa dolazi do mužnje na prazno jedne polovice ili čak jedne četvrti vimena. Takva mužnja pogoduje oštećenju tkiva i pojavi mastitisa. S obzirom na odnos pojedinih faza, ispravan pulzator mora osigurati trajanje faze vakuuma najmanje 30% ukupnoga pulsnog ciklusa, a udio faze tlaka najmanje 15%.

• Biti opremljen sisnim gumama koje oblikom i veličinom odgovaraju muznoj životinji. Neprilagođenost sisnih guma veličini sisa uzrokuje mehanička oštećenja u području sisa, a time se otvara put infekciji. Iznimno duge sise duboko su uvučene u sisnu gumu, tako da tijekom tlačne faze sisna guma ne brtvi potpuno. Ako je sisna guma prevelika ili su sise prekratke, cjelokupna površina sise izložena je muznom vakuumu. Vrhovi sisa u tom se slučaju, zbog izloženosti previsokom vakuumu, zbog zastoja krvi i limfe mogu mehanički oštetiti, što se očituje otvrdnućem, cijanozom i oštećenjem vrhova sisa.

• Osigurati transport mlijeka iz kolektora putem duge mliječne cijevi u mljekovod ili kantu. Transport mora biti ravnomje-

ran i bez bućkanja, jer svako suvišno bućkanje mlijeka dovodi do povećane koncentracije slobodnih masnih kiselina koje mijenjaju okus mlijeka.

Funkcionalno-tehnički ispravan i higijenski dobro održavan muzni uređaj utječe na zdravstveno stanje mliječne žlijezde i higijensku kakvoću proizvedenog mlijeka. Postoji bliska veza između ispravnosti muznih uređaja i njihove higijene u odnosu na broj staničnih elemenata i bakterija u mlijeku. Negativan utjecaj lošijih uvjeta držanja i njege životinja može se djelomice kompenzirati dobrom higijenom u izmuzištu.

Zbog svega navedenog, muzni uređaji moraju se podvrgnuti redovitim kontrolama funkcionalno-tehničke ispravnosti koje posredno osiguravaju proizvodnju mlijeka s malim brojem somatskih stanica i nisku pojavnost mastitisa u stadu. Kontrola funkcionalno-tehničke ispravnosti obuhvaća sljedeće zahvate i mjerenja:

• kontrolu pogonskog vakuumetra

• kontrolu pogonskog vakuuma i kontrolu oscilacija vakuuma

• mjerenje snage vakuum crpke

• kontrolu priključka vakuum crpke na zrakovod

• kontrolu regulacijskog ventila (provjera ispravnosti rada i provjera raspona regulacije regulacijskog ventila)

• kontrolu zrakovoda

• kontrolu muznih priključaka (muznih kanti, sisnih guma i ostaloga gumenog pribora)

• kontrolu rada pulzatora

• mjerenje snage protoka rezervnog zraka (kapacitet) i

• kontrolu dizni za iscjeđivanje kondenzata (iskapnica).

Uzročnici mastitisa

Najveći broj mastitisa uzrokuju mikroorganizmi, prije svega bakterije, gljivice pa čak i neke alge. Treba imati na umu da mastitisi mogu biti i tzv. sterilni, odnosno, nastati zbog mehaničkih ozljeda. Do danas je poznato oko 130 različitih vrsta mikroorganizama koji mogu uzrokovati mastitise. Svi se mogu svrstati u dvije skupine.

Prvu skupinu, tzv. kontagiozne uzročnike, čine svega dvije bakterijske vrste - Staphylococcus aureus i Streptococcus agalactiae, a neki tu još ubrajaju i bakteriju Mycoplasma bovis, koja se kod nas nešto rjeđe pojavljuje.

Drugu skupinu, tzv. uvjetno patogene uzročnike iz okoliša životinje čine svi ostali uzročnici. Između tih dviju skupina postoje razlike kada je riječ o mjestu na kojem obitavaju te načinu na koji se šire. Kontagiozni uzročnici žive u životinji ili na životinji. Streptococcus agalactiae živi gotovo isključivo u vimenu zaražene krave. Može neko vrijeme živjeti na sluznicama, a u vanjskom svijetu (u okolišu životinje) brzo propada. S. aureus živi i na koži i sluznicama životinje, a prigodice može ući u vime i uzrokovati mastitis.

Uvjetno patogeni uzročnici obitavaju uglavnom u okolišu životinje (na stelji, podu, ostalim površinama u staji), premda pojedini obitavaju na koži, sluznicama i probavnom traktu životinja. Okoliš životinje zapravo obiluje bakterijama koje, ako se ispune drugi uvjeti, lako mogu uzrokovati mastitis.

Način širenja

Izvor infekcije kontagioznim uzročnicima mastitisa je zaraženo vime, odnosno četvrt vimena. Kontagiozni uzročnici šire se s jedne životinje ili četvrti na drugu uglavnom tijekom mužnje, i to rukama muzača, mu-

Usporedba stada u kojima prevladavaju različite skupine uzročnika

Broj somatskih stanica nije isti u svim fazama redovite mužnje, a najobjektivniji rezultat dobije se

uzorka uzetog od kompletno pomuzenog vimena

znim uređajem i muznom opremom (krpama za brisanje i pranje vimena).

Izvor infekcije uvjetno patogenim uzročnicima mastitisa je okoliš životinje. Infekt se širi u razdoblju između redovitih mužnji, dok sisni kanal još nije potpuno zatvoren.

Vanjski znakovi mastitisa

S obzirom na vanjska obilježja, mastitis može biti vidljiv ili klinički prepoznatljiv po oteklini, crvenilu, bolnosti zahvaćene četvrti i osjetno toplijoj površini kože na mjestu upale u odnosu na druge dijelove vimena. U težim slučajevima povišena je i tjelesna temperatura i poremećeno opće stanje. Drugi oblik, supklinički, premda izvana bez ikakvih vidljivih promjena, za vlasnika je puno ozbiljniji. Očituje se jedino povećanjem broja somatskih stanica, što nije moguće uočiti bez pomagala.

U zabludi su oni proizvođači mlijeka koji smatraju da u stadu nemaju problema s mastitisima ako nema ni jednoga vidljivog slučaja. Naime, smatra se da na jedan vidljivi klinički slučaj dolazi 20-40 supkliničkih slučajeva.

Kontagiozni mastitisi češće se pojavljuju u supkliničkom obliku, a infekcije traju vrlo dugo, čak i kroz više laktacija pa čak i doživotno. Povremeno se mogu uočiti i kliničke epizode. Za razliku od njih, uvjetno patogeni uzročnici češće uzrokuju kliničke mastitise koji katkad mogu uzrokovati i smrt životinje. U usporedbi s mastitisima koje uzrokuju, kontagiozni uzročnici traju kraće što je naročito izraženo kod mastitisa uzrokovanog bakterijom E. coli. Ako ne dođe do smrtnog ishoda, što je dosta rijetko, usprkos teškoj kliničkoj slici u početku bolesti, stanje se vraća u normalu nakon svega dva tjedna.

Treba istaknuti i činjenicu da su uvjetno patogeni uzročnici iz okoliša češći problem u stadima u kojima su infekcije mliječne žlijezde uzrokovane kontagioznim uzročnicima pod kontrolom i na prihvatljivoj razini.

Otkrivanje mastitisa

Sigurna dijagnoza postavlja se na temelju mikrobiološke pretrage. Za mikrobiološke pretrage, uzorci se uzimaju u sterilne bakteriološke epruvete. Kako bi bili upotrebljivi za pretragu, treba ih pažljivo uzeti na opisani način:

1. Za uzimanje uzoraka treba koristiti sterilne bakteriološke epruvete s poklopcem na navoj.

2. Označiti epruvete rednim brojevima, a u dopisu pored rednog broja navesti broj ušne markice krave te četvrt vimena. Treba izbjegavati pisanje imena vlasnika na etiketi kao i pisanje broja ušne markice.

3. Vime očistiti, ne prati ako nije zaprljano. Ako je oprano vodom prije sljedećeg koraka dobro ga posušiti suhim rupčićem.

4. Prva 2-3 mlaza mlijeka izmusti u poseb-

nu posudu

5. Vrhove sisa dezinficirati 70%-tnim alkoholom, počinjući s najudaljenijom sisom.

6. Izmusti 2-3 mlaza mlijeka u epruvetu tako da je napunjeno otprilike 2/3 epruvete. Otpočeti treba sa sisom koja je najbliža, kako bi se spriječila kontaminacija vrhova sisa.

7. Dostaviti u laboratorij na pretragu u što je moguće kraćem roku. Do slanja u laboratorij uzorke treba čuvati u hladnjaku. Sastavni je dio mikrobiološke pretrage i određivanje osjetljivosti izdvojenih uzročnika prema antibakterijskim tvarima koje se primjenjuju u terapiji. Nekontrolirana uporaba antibiotika na dulji rok izaziva rezistenciju bakterija pa prečesto korišteni antibiotici postaju neučinkoviti.

Postoji veći broj metoda prilagođenih terenskim i/ili laboratorijskim uvjetima na temelju kojih se može postaviti sumnja na postojanje mastitisa. Na terenu (u staji), vime se klinički pregledava ali se mogu provesti i test na crnoj podlozi, mastitis test pomoću mastitis reagensa, ultrazvučni pregled sisa, mjerenje električne provodljivosti ili čak odrediti broj somatskih stanica. U laboratoriju se osim mikrobiološke pretrage može odrediti i broj somatskih stanica te izmjeriti aktivnost nekih enzima koji su pokazatelj stanja epitelnog tkiva unutar vimena.

Od metoda prilagođenih obavljanju u staji, svakako treba navesti mastitis test. Metoda je u uporabi već niz godina, jeftina je i lako se obavlja. Proizvođači mlijeka trebali bi obavljati mastitis test jednom tjedno za svaku životinju i bilježiti rezultate. Na taj način rano bi uočili svaku promjenu u broju somatskih stanica i bili bi u mogućnosti ranije djelovati, prije nego infekcija prijeđe u kroničan oblik.

Zagrebački mastitis reagens koji se kod nas upotrebljava u dijagnostici upala vimena sadržava površinski aktivnu tvar alkilaril sulfonat, koja razara membrane stanica a DNK

jasno

vidljive niti <300 Zdravo vime

Unutar 1 minute nastaje mnoštvo krpičastih tvorbi bez

Slabo pozitivna (+)

Pozitivna (++)

Jako pozitivna (+++)

stvaranja gel stanja

Nakon nekoliko sekundi opaža se zgrušavanje poput bjelanjka

koje se daljnjim pokretanjem plitice trga na rubovima

Želatinozno zgrušavanje nastaje naglo i daljnjim pokretanjem

plitice smjesa ostaje kompaktna

300-500 Latentni mastitis

500-2000

2000-15.000 Vidljivi mastitis

Tablica 3. Prosudba rezultata mastitis testa sa Zagrebačkim mastitis reagensom

Slika 3. Uzorci za mikrobiološku pretragu

Slika 4. Antibiogram - ispitivanje osjetljivosti bakterije na antibiotike

nica polimerizira i prevodi u gel stanje. U mješavini jednakih volumena mlijeka i reagensa reakcija se očituje promjenom konzistencije mješavine ovisno o broju somatskih stanica u mlijeku. Dobro izvježbana osoba s lakoćom će uočiti promjene konzistencije u mješavini reagensa i mlijeka. Uzorke iz četvrti koje su reagirale na mastitis test treba poslati u laboratorij na mikrobiološku pretragu.

Sterilni mastitis

Čest je slučaj u veterinarskoj praksi da je bakteriološki nalaz četvrti negativan, iako ostali znakovi nedvojbeno upozoravaju na postojanje supkliničkog mastitisa u četvrti. Pojava prisutnosti znakova upale uz istodobno negativan bakteriološki nalaz naziva se sterilni mastitis. Sterilni mastitis uključuje sljedeće situacije:

• Infekcija je prisutna, ali inhibitorne tvari mlijeka sprečavaju porast kolonija i izdvajanje uzročnika (fagociti, laktoferin, lizozim, imunoglobulini itd.).

• Mikroorganizam nije prisutan u dovoljnom broju jer ga domaćin brzo uklanja.

• Korištenje neprikladnih laboratorijskih metoda (ako su uzročnici infekcije anaerobne bakterije, neke gljivice, plijesni i mikoplazme nije ih moguće izdvojiti standardnim metodama).

• Mehaničke ozljede vimena i sisa.

• Endotoksini oslobođeni iz mrtvih bakterijskih stanica uzrokuju kliničke simptome, a više nema živih uzročnika. To je čest slučaj kod mastitisa uzrokovanih bakterijom E. coli.

• Proces ozdravljenja je u tijeku, mikroorganizam je eliminiran ali upala još traje. Ne može se očekivati potpuni nestanak svih znakova upale ili smanjenje broja somatskih stanica po isteku karence. Za potpuno ozdravlje-

nje treba proći neko vrijeme, ovisno o uzročniku upale, veličini područja zahvaćenog upalom, slično kao i kod ozljeda i upala drugih dijelova tijela.

Kontrolne mjere kojima se kontagiozni mastitis u stadu može smanjiti na podnošljivu razinu uključuju:

• dezinfekciju sisa uranjanjem u otopinu dezinficijensa nakon mužnje

• terapiju svih krava u suhostaju

• redovito funkcionalno-tehničko i higijensko održavanje i pravilnu upotrebu muznog uređaja

• izlučivanje kronično inficiranih krava

• liječenje kliničkih slučajeva mastitisa

• održavanje prikladnih zoohigijenskih uvjeta u prostorima u kojima borave životinje

• redoslijed mužnje.

Kontrola mastitisa uzrokovanih uvjetno

patogenim uzročnicima mastitisa

Glavni je cilj mjera koje se primjenjuju u prevenciji uvjetnih mastitisa smanjiti izloženost vrhova sisa potencijalnim uzročnicima uvjetnih mastitisa. Posebnu pozornost treba obratiti na sljedeće čimbenike:

Okoliš životinje treba biti suh i čist. Muznim životinjama ne smije se dopustiti pristup gnoju, blatu i barama i jezercima s ustajalom vodom. Te su mjere jednako važne i za životinje u suhostaju. Prostor u kojem se životinja teli mora biti čist, a u stajama treba održavati povoljne zoohigijenske uvjete.

Stelja. Mnoštvenost bakterija u stelji ovisi o dostupnim hranjivim tvarima za bakterije, stupnju početne kontaminacije, vlazi i temperaturi. Anorganski materijali kao što je pijesak sadržava vrlo malo ili nimalo organske tvari, a posljedično tome i mali broj bakterija. Nasuprot tome, slama, piljevina, kukuruzovina i sl. sadržavaju bakterije u velikom broju.

Dezinfekcija sisa poslije mužnje preporučljiva je mjera i za kontrolu uvjetnih mastitisa, iako tek djelomice utječe na uvjetne streptokokne infekcije, dok na koliformne infekcije nema utjecaja.

Terapija u suhostaju pomaže smanjiti broj streptokoknih infekcija u ranoj fazi suhostaja, a u slučaju koliformnih infekcija ima malu ili nikakvu vrijednost.

Higijena mužnje važna je u suzbijanju uvjetnih infekcija. Priprema za mužnju treba obuhvatiti pranje sisa, ali ne i cijelog vimena. Prije stavljanja sisnih čaški sise moraju biti suhe. Mužnja vlažnog vimena nedvojbeno uzrokuje povećan broj mastitisa.

Dezinfekcija prije mužnje uranjanjem sisa u otopinu prikladnog dezinficijensa smanjuje broj uvjetnih mastitisa do 50%. Oprez je potreban kako ostaci sredstva ne bi završili u mlijeku.

Muzni uređaj treba redovito kontrolirati. Nedovoljno održavan muzni uređaj rezultira povećanim brojem uvjetnih mastitisa u stadu.

Pravilna hranidba dovoljnim količinama vitamina E i selena smanjuje rizik od uvjetnih mastitisa.

Slika 5. Postupak mastitis testa: iz svake četvrti vimena namusti mlijeko u zasebne odjeljke plitice; a) izjednačiti sadržaj mlijeka, b) dodati mastitis reagens, c) kružnim pokretima ruke izmiješati sadržaj i prosuditi reakciju

Slika 6. Različiti stupnjevi reakcija u mastitis testu

Kako povećati proizvodnju mlijeka i smanjiti ugljični otisak

Proizvođači mlijeka mogu koristiti hranidbena rješenja kao alate za smanjenje emisija metana muznih krava…

> Dr. Saheed Salami Alltech

Za primjenu rješenja koja „ubijaju dvije muhe jednim udarcem“ u mliječnoj industriji potrebne su inovacije i precizni podaci. Primjer za to je pronalaženje načina kako smanjiti ugljični otisak na mliječnim farmama a zadržati visoku proizvodnju mlijeka.

Proizvodnja mliječnih proizvoda u stalnom je porastu. Informativni podaci IFCN-a predviđaju da će se globalna proizvodnja mlijeka između 2017. i 2030. godine povećati za 35%. Ta razina rasta obećava, ali postavlja i pitanja možemo li proizvesti više s manje resursa i na ekološki prihvatljiv način. Pritom moramo voditi računa i o transparentnosti, jer je potrošačima važno kako se mlijeko proizvodi.

Može li se smanjiti ugljični otisak kod proizvodnje mlijeka, a istovremeno je povećati i postati profitabilniji?

Staklenički plinovi već su nekoliko godina jedna od glavnih tema među potrošačima, a ona sada ima sve veći odjek i kod proizvođača mlijeka diljem svijeta, budući da se donose novi propisi i inicijative. Da bismo postigli smanjenje emisija, moramo razmotriti načine kako optimizirati proizvodnju - poput hranidbenih rješenja, koja će imati vrlo veliku ulogu u budućem razvoju.

Proizvođači mlijeka mogu koristiti hranidbena rješenja kao alate za smanjenje emisija metana muznih krava, ali tehnologije koje su korisne za okoliš ne smiju kompromitirati performanse životinja, jer bi to značilo da je potrebno više životinja za podmirivanje rastuće potražnje za hranom. Međutim, prije nego što pokušaju uvesti bilo koje od tih rješenja, proizvođači mlijeka morat će izmjeriti svoj ugljični otisak.

Da bismo postigli smanjenje emisija, moramo razmotriti načine kako optimizirati proizvodnjupoput hranidbenih rješenja, koja će imati vrlo veliku ulogu u budućem razvoju

ALAT 1: Alltech E-CO2

Kako bismo uspješno smanjili emisije stakleničkih plinova prvo moramo znati odakle one dolaze. Analitičke usluge, poput Alltechova alata E-CO2, identificiraju i kvantificiraju emisije pomoću akreditiranih procjena okoliša. Tijekom proteklih 10 godina i nakon više od 10.000 procjena, Alltechov alat E-CO2 otkrio je da su dva najveća izvora emisija na mliječnim farmama enteričke emisije (tj. metan iz buraga) i upotreba hrane za životinje. Ta dva izvora zajedno čine više od 60% svih emisija u proizvodnji mlijeka. Ti se izvori odnose na zdravlje buraga i sposobnost životinje

da na najbolji način iskoristi hranu koju uzima. Uzgojem zdrave i produktivne krave pomaže se farmama poboljšati učinkovitost proizvodnje, jer se omogućava korištenje energije za proizvodnju mlijeka i održavanje tjelesne kondicije, umjesto da se ona troši na borbu sa zdravstvenim problemima. Ta je vrsta informacija ključna za pronalaženje rješenja koja će poboljšati naše strategije smanjenja emisija metana. Kako bismo uspješno smanjili ugljični otisak farme, moramo uzeti u obzir ne samo jedan plin na jednom području, nego ravnotežu emisija na cijeloj farmi. Promatranje životnog ciklusa jedan je od načina da se to učini, a riječ je o utvrđivanju

mogućnosti za smanjenje otpada i poboljšanje učinkovitosti farme, što će proizvođaču donijeti više novca. Dva Alltechova nutritivna rješenja za smanjenje otiska su Optigen® i Yea Sacc®:

ALAT 2: Optigen®

Optigen® je sastojak hrane za životinje koji se temelji na opsežnim višegodišnjim istraživanjima i poboljšava učinkovitost i održivost proizvodnje. Predstavlja koncentrirani izvor neproteinskog dušika koji se sporo oslobađa. Produljeno otpuštanje amonijaka u buragu usklađeno je s probavom fermentiranih ugljikohidrata, čime je omogućena učinkovita sinteza mikrobnog proteina u buragu.

Kako bi prikupio jasne dokaze koji pokazuju kako hranidba životinja utječe na smanjenje ugljičnog otiska, FAO je razvio standardne smjernice za ekološke učinke dodataka hrani za životinje u opskrbnom lancu. Ti standardi preporučuju upotrebu podataka iz meta-analiza i analiza životnog ciklusa. Meta-analize omogućuju kombiniranje podataka iz višegodišnjih studija kako bi se došlo do zaključaka temeljenih na dokazima, a koji su dobiveni pomoću opsežnih statističkih postupaka. Analize životnog ciklusa omogućuju nam kvantificiranje emisija stakleničkih

plinova duž cijelog opskrbnog lanca ili proizvodnog ciklusa određenog proizvoda. Kombinacija tih dvaju pristupa pokazuje kako tehnologije hranidbe mogu pridonijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova i/ili boljoj održivosti.

Ovdje se nalazi primjer meta-analize Optigena®. Podaci iz meta-analize tijekom dvaju desetljeća istraživanja pokazali su da je upotreba Optigena® povezana s prosječnim smanjenjem izvora biljnih proteina u hrani za 23%. Konkretno, sojina sačma može se smanjiti za oko 21%, a dokumentirano je i povećanje učinkovitosti hrane za oko 3%. Nadalje, pokazalo se da obrok koja uključuje Optigen® i koristi smanjene količine biljnih izvora proteina poboljšava učinkovitost iskorištenja dušika za 4%. To dovodi do smanjenja ukupnoga ugljičnog otiska za 14% u hranidbi životinja koje se koriste u proizvodnji mlijeka.

ALAT 3: Yea-Sacc®

Na tržištu postoje neki proizvodipoput kultura kvasaca - koji mogu poboljšati učinkovitost proizvodnje, ali i smanjiti ugljični otisak farme. Yea-Sacc® je kultura kvasca koja se temelji na soju Saccharomyces cerevisiae Yea-Sacc® mijenja aktivnost buraga

na način da poboljšava rast i aktivnosti bakterija koje koriste mliječnu kiselinu, što pomaže stabilizirati pH-vrijednost u buragu. Istodobno djeluje i na poboljšanje probave i iskorištavanja hranjivih tvari. Zahvaljujući tome krave mogu apsorbirati više hranjivih tvari za veću proizvodnju mlijeka. Rezultati 31 istraživanja, dobiveni pomoću meta-analize, pokazali su da davanje

Yea-Sacca® mliječnim kravama utječe na povećanje prinosa mlijeka od prosječno 1 kg po grlu dnevno te može smanjiti ugljični otisak i intenzitet emisija dušika za oko 3% odnosno 5,4%. Te brojke pokazuju da je moguće povećati učinkovitost proizvodnje mlijeka i istovremeno smanjiti ugljični otisak i intenzitet izlučivanja dušika.

Prednosti Yea-Sacca®

Možemo li smanjiti ugljični otisak proizvodnje mlijeka, a istovremeno poboljšati proizvodnju i profitabilnost?

Odgovor na to pitanje je potvrdan: moguće je smanjiti ugljični otisak pomoću navedenih alata. Na temelju podataka prikupljenih iz različitih meta-analiza jasno je da na tržištu postoje rješenja za hranidbu koja proizvođači mogu koristiti za smanjenje emisija i povećanje produktivnosti i profitabilnosti mliječnih farmi.

Ekonomski gubici zbog metritisa

> Dr. sc. Vinko Medvid AHV Adria

Zaostajanje posteljice i metritis - Koliko nas koštaju i možemo li ih spriječiti?

Fiziološki posteljica kod krava izlazi u prvih šest sati nakon poroda. O zaostaloj posteljici možemo govoriti ako se ona nalazi u kravi 12 i više sati nakon teljenja. Pojavnost zaostajanja posteljice kreće se u udjelu od 5 do 15% stada, a u nekim je stadima i mnogo veća. Zbog različitih uzroka nastajanja, na zaostajanje posteljice gledamo kao sindrom i najčešće je povezan s različitim uvjetima držanja i njege krava.

Ostane li posteljica dulje u maternici, uzrokuje autointoksikaciju i upalu sluznice maternice (endometritis) što se očituje povišenjem temperature, slabijim apetitom i nemogućnošću koncepcije krava.

Mehanizam nastanka je kompleksan i ovisi o mnogim čimbenicima pa stoga i odnos prema tom stanju ovisi o čimbenicima nastajanja. Kao najvažniji infektivni faktori navode se bakterije iz roda Brucella, Campylobacter, Leptospira, Listeria. Uzrok mogu biti neke virusne bolesti, primjerice infektivni

bovini rinotraheitis (IBR), infektivni pustulozni vulvovaginitis (IPV) ili goveđi virusni proljev (BVD). Od neinfektivnih čimbenika, između ostaloga navode se duljina graviditeta, dob životinje, pasmina, višeplodnost, hranidba i način držanja, metabolički poremećaji, težak porođaj, anatomske zapreke itd. Kod krava s graviditetom kraćim od 270 dana ili pak predugim graviditetom u više od 80% slučajeva dolazi do pojave zaostajanja posteljice.

Problemi i ekonomske posljedice

Zaostala posteljica predstavlja težak problem u ranom babinju krava, čije se posljedice vide u produljenom razdoblju involucije maternice, duljem servis periodu, većem indeksu usjemenjivanja itd. Postotak krava koje nakon zaostajanja posteljice obole od endometritisa može se kretati od 35 do 95%. Posljedice upale mogu biti i vidljive, i to u obliku promjena na ostalim organima repro-

Anatomija reproduktivnih organa krave

Zaostala posteljica

duktivnog sustava i posljedične negativne promjene u rasplodnom ciklusu.

Ekonomske su posljedice retencije: smanjivanje proizvodnje mlijeka za 70 do 100 L mlijeka u laktaciji, produljenje servisnog razdoblja za 43 dana i za jednu dozu veća potrošnja sjemena prilikom osjemenjivanja. S retencijom ugine 3% krava, 20% liječi se dulje ali s lošom prognozom izlječenja, a 50-60% krava boluje kraće vrijeme uz smanjenu mliječnost. Očekivani efekt terapije odnosi se na ubrzavanje izlaska zaostale posteljice, sprečavanje nastanka akutnih endometritisa i metritisa, isključenje pojave mastitisa i svođenje troškova liječenja na najmanju moguću mjeru. Terapija zaostale posteljice dosad se uglavnom temeljila na manualnoj ekstrakciji zaostale posteljice, lokalnoj i sistemskoj primjeni antibiotika, uz primjenu hormonskih preparata.

Preventivno djelovanje

Danas postoji velik broj radova koji upozoravaju na štetan efekt tretmana manualnog uklanjanja, i to zbog poremećaja mehanizama lokalnog imunoodgovora uterusa i produljenog perioda involucije maternice. Mnogo je bolje uložiti dodatan napor u preventivno davanje visokih doza vitamina (A,D,E) i mikroelemenata (Ca, Mg, P, Se) netom prije poroda. Osim toga, treba osigurati i što kvalitetnije uvjete držanja životinja, minimalizirati stresogene efekte u

razdoblju oko poroda, ali i omogućiti odgovarajuću izbalansiranu hranidbu u razdoblju prije poroda i poslije poroda. Neke su mjere iste za sve životinje, a neke se pak poduzimaju ovisno o specifičnim potrebama svake farme i životinje.

Prirodni dodaci prehrani

U posljednje vrijeme na tržištu su dostupni prirodni dodaci prehrani koji jednostavnom, najčešće jednokratnom aplikacijom pomažu kompletnom čišćenju posteljice, brzom dostizanju fiziološke involucije maternice, eliminaciji bakterijskog biofilma iz maternice te posljedičnom smanjenju broja endometritisa, i održavanju, ili čak i rastu proizvodnje mlijeka. Također, vraćaju servisno razdoblje na optimalnu duljinu i time preveniraju sve ostale negativne posljedice preduge laktacije. Takvi pripravci namijenjeni su preventivno svim životinjama netom nakon poroda. No, one životinje kod kojih se očekuje veća vjerojatnost nastanka ovog problema najčešće će zahtijevati produljenu upotrebu takvih pripravaka.

Prema studiji iz 2021. provedenoj na 11.581 mliječnoj kravi (2907 s metritisom i 8674 bez metritisa), na 16 farmi iz četiri regije u SAD-u novčani gubici kod krava s upalom maternice u odnosu na one bez metritisa bili su prosječno 513 dolara, i to u najčešćem rasponu od 240 do 884 dolara. Gubici su temeljeni

na gubitku mlijeka - 59% od ukupnog gubitka, troškovima liječenja - 19%, zamjenama za prerano izlučene krave iz stada - 12% i utrošku hrane - 7%. Usporedimo li i s jedne strane najmanji trošak od 240 dolara od metritisa i realan trošak preventive od 25 dolara vidljiva je višestruka isplativost primjene novijih preventivnih rješenja u cijelom stadu.

Gnojni iscjedak kod metritisa

Osjetila kod goveda

Goveda su životinje koje se boje nepoznatog, ali prihvaćaju rutinu

Ponašanje goveda određeno je instinktom, osjetilnom percepcijom i iskustvom. Instinktivna ponašanja su ona za koje je krava prirodno motivirana. Osjetilna ponašanja nastaju kao reakcija na nešto što je životinja čula/ vidjela/namirisala/osjetila u okolini.

Instinktivno ponašanje je urođeni odgovor na podražaje, primjerice sisanje i stajanje pri rođenju, disanje i defekacija, odnosno ritmička ponašanja ključna za preživljavanje ali i kočenje (freezing) ili uzmicanje kao odgovor na nepoznatu buku ili predmet.

Uvjetovano učenje ili učenje iskustvom može biti pozitivno, negativno ili neutralno, primjerice pijenje mlijeka iz kante, naskakivanje tijekom kopulacije, jedenje koncentrata iz hranilice i otpuštanje mlijeka tijekom mužnje. Mnogo se toga događa kao rezultat osjetilne percepcije i istraživačkog ponašanja kada se goveda prvi put izlože nepoznatom okolišu.

Neka su ponašanja kombinacija tih utjecaja. Dobar je primjer naskakivanje tijekom kopulacije, kada se mladi bik instinktivno pokušava popeti na ženku, pri čemu je često neuspješan. Iskustvom i ponavljanjem pokušaja postaje uspješniji.

Goveda su društvene životinje i vole boraviti u skupinama. Grupiranje umjesto raštrkanosti smanjuje rizik od napada grabežljivaca, ostavljajući velike površine pašnjaka otvorenima što otežava mogućnost da predator vidi pojedinu životinju ili osjeti njezin trag. Također, kroz društvene interakcije mlade jedinke uče taktike preživljavanja. Goveda su životinje koje se boje nepoznatog, ali prihvaćaju rutinu. S obzirom na to da su kroz povijest bile plijen, strah ih motivira na stalnu budnost

Vid je dominantno čulo goveda i odgovorno je za otprilike polovicu senzornih informacija koje primaju iz svoje okoline

kako bi lakše pobjegle. Zbog te činjenice važno je tijekom rukovanja s govedima biti pažljiv i postupati bez stvaranja prevelike buke. Tada su i životinje mirne, a ako se uplaše sklone su se zbiti, što otežava postupanje. Ako se goveda uplaše, može proći i 20 minuta da se smire.

Osjet vida

Vid je dominantno čulo goveda i odgovorno je za otprilike polovicu senzornih informacija koje primaju iz svoje okoline. Govedima su oči smještene postranično na glavi tako da dobro uočavaju grabežljivce. Zjenice su oblika proreza, a očni mišići prilično slabi, zbog čega ne mogu brzo fokusirati predmete. Posjeduju vidno polje širine 330° bez pomicanja glave (panoramski vid), dok im binokularni vid iznosi 25-50°. U tom polju najbolje vide i procjenjuju dubinu, odnosno udaljenost.

Ostatak je njihova vidnog polja monokularan. Ta je velika monokularna površina vrlo dobra za otkrivanje grabežljivaca, ali nedovoljna za procjenjivanje udaljenosti. Zbog lošije percepcije dubine, najbolje je kravi prići sa strane, polako se krećući. To je neće prestrašiti, a omogućit će lakši pristup. Goveda dobro razlikuju boje poput crvene, žute i narančaste, a lošije zelenu, plavu i sivu. Preostalo područje vidnog polja naziva se mrtvi kut i nalazi se neposredno iza kravljeg repa. Priđe li se kravi iz mrtvog kuta ona to neće primijetiti. Iznenadno kretanje unutar tog područja može uznemiriti životinju i uzrokovati pokušaj bijega ili nepredvidivo ponašanje. Goveda lošije zapažaju predmete koji se razlikuju po intenzitetu svjetlosti i ne mogu vidjeti crvene nijanse kao ljudi. To povećava njihov kontrast boja, čineći da sjene izgledaju ekstremnije u odnosu na to kako ih mi percipiramo. U kombinaciji

> Prof. dr. sc. Kristina Matković

Sveučilište u Zagrebu, Veterinarski fakultet

s ograničenom percepcijom dubine, sjena govedima može izgledati kao rupa u tlu. Sjene, vrlo jako svjetlo i svjetlucavi odsjaji odvratit će ili usporiti goveda koja istražuju okoliš, često narušavajući nesmetani tijek njihova kretanja. Goveda su također motivirana za prelaženje iz područja lošeg osvjetljenja u dobro osvijetljena područja. S druge strane, izbjegavat će prelaženje iz dobro osvijetljenih u tamna područja. Tu je činjenicu važno znati kada ih se pokušava premjestiti. I kod slobodno držanih goveda kao i onih držanih na vezu premještanje će biti olakšano ako je osvjetljenje ravnomjerno, a prostor oslobođen ometajućih i nepoznatih predmeta i bez naglih pokreta.

Osjet sluha

Goveda su vrlo osjetljiva na zvukove visoke frekvencije i imaju širi raspon sluha od ljudi (slušni opseg čovjeka je od 64 do 23.000 Hz, goveda od 23 do 35.000 Hz). Mesne pasmine goveda manje su osjetljive na zvukove od mliječnih. Brzo se navikavaju na uobičajene zvukove iz okoliša, ali ih iznenadna buka uznemiruje. Smiruju ih ugodna glazba i zvukovi niske frekvencije, a mogu upamtiti zvukove i povezati ih s prethodnim iskustvom. Kako obitavaju u stadima, za razliku od samotnjačkih životinja, govedima je glasanje jedan od glavnih načina komunikacije, pogotovo između teladi i krava u prvim tjednima nakon porođaja. Glasovna komunikacija važna je osim toga i za reprodukciju, jer tako mužjak može prepoznati ženku koja se tjera. Goveda se u komunikaciji koriste različitim oblicima glasanja. Nizak, mekani zvuk može upućivati na stočara (prije mužnje ili hranjenja), ili označavati povratak životinje u stado. Također, zvukovima niskog intenziteta krava se glasa kada je u blizini teleta u prvim tjednima nakon porođaja. Srednje intenzivnim zvukom glasaju se kada su odvojene od stada ili kada nestrpljivo iščekuju hranjenje ili mužnju (ako je prošlo više vremena od uobičajenog). Visoko intenzivni zvukovi mogu se čuti kod krava odvojenih od njihovih teladi. Također, intenzivno se glasa bik koji prijeti napadom. Glasanje je od velike važnosti kada je u pitanju sigurnost stada od grabežljivaca. Telad može prepoznati glasanje svojih majki, no nije u potpunosti jasno mogu li na taj način i krave prepoznati svoju telad.

Goveda ne vole mirise balege i sline, stoga prostor za hranjenje treba bit čist i mirisati svježe, nekontaminiran balegom, slinom ili eksudatom drugih krava

Tako zrak struji upravo prema vomeronazalnom organu. Zabilježeno je da bikovi pojačavaju svoje olfaktorno ponašanje otprilike četiri dana prije nego što krave pokažu znakove estrusa.

Osjet mirisa

Zbog svoje evolucije, kao plijena, goveda imaju vrlo dobar osjet mirisa. Biraju hranu na temelju mirisa i mogu osjetiti mirise udaljene nekoliko kilometara. Izbjegavat će mjesta koja sadržavaju mokraću životinja pod stresom, stoga nerado ulaze na mjesta na kojima su boravile životinje pod stresom (utovar, istovar, klaonice). Ne vole mirise balege i sline, stoga prostor za hranjenje treba bit čist i mirisati svježe, nekontaminiran balegom, slinom ili eksudatom drugih krava. Hijerarhija stada snažno je povezna s mirisom, što pokazuju studije u kojima je društveni poredak među kravama bio nepromijenjen povezivanjem očiju. Komunikacija mirisom ostvaruje se pomoću feromona koje detektira Jacobsonov (vomeronazalni) organ na gornjem nepcu. Uz pomoć toga organa životinje lakše prepoznaju i iskazuju spolni interes. Mužjaci prilikom traženja ženke spremne za parenje izvode tzv. flehmensku reakciju, pri čemu je glava podignuta uz otvorena usta, ravan jezik i izvijenu gornju usnu.

Proizvodnja i otkrivanje feromona još je jedan način na koji goveda traže prikladnog partnera za parenje. Zbog toga krave u estrusu provode mnogo vremena njušeći i ližući analno i vaginalno područje drugih krava. Drugi feromoni prenose strah. Na feromone proizvedene u stresnim situacijama reagiraju povećanjem vlastita fiziološkog odgovora na stres i izražavajući stresna ponašanja. Goveda su osim toga osjetljiva i na mirise potencijalnih grabežljivaca, poput pasa, pa u njihovoj prisutnosti provode više vremena njušeći zrak i oprezno se kreću. U usporedbi s ljudima goveda mogu otkriti mnogo manje razlike u koncentraciji mirisa.

Osjet okusa

Goveda mogu prepoznati četiri primarna okusa:

• slatkoću (povezana s opskrbom energijom)

• slanost (povezana s ravnotežom elektrolita)

• gorčinu (pomaže izbjegavanju toksina i tanina koji smanjuju nutritivnu vrijednost bilja)

• kiselost (povezana s pH-ravnotežom).

Unutar usne šupljine i na jeziku smješteni su okusni pupoljci i termoreceptori koji pružaju osjećaj topline pri hranjenju. Goveda imaju dva do tri puta više okusnih pupoljaka od ljudi pa su osjetljivija na okuse. Ako im se ponudi nova hrana s nepoznatim okusima i mirisima mogu

reagirati odbijanjem. Stoga se za maskiranje gorkog okusa cinka u vodi, primjerice, trebaju dodati umjetni zaslađivači.

Osjet dodira

Goveda reagiraju na dodir, i to osobito teško pristupačnih dijelova tijela (npr. ispod vrata i iza uški). Tako kožna osjetljivost može poslužiti za smirivanje životinje, pri čemu na određenim dijelovima tijela postoje osjetljivije zone. Njega goveda obuhvaća lizanje, trljanje, grebanje i čišćenje. Životinje se na taj način čiste od ektoparazita i održavaju zdravima kožu i dlačni pokrivač. Osjetom dodira, odnosno njuškom, goveda se koriste i pri izboru paše.

Receptore na koži koriste za otkrivanje pritiska, kretanja i temperature. Ljudi imaju povećanu osjetljivost na vrhovima prstiju, dok goveda često koriste svoja široka usta kao alat za uzorkovanje u istraživačkim situacijama. Goveda osjete ekstremne temperature okoline, relativnu

vlažnost i/ili brzinu strujanja zraka kroz termoreceptore, suhoću kože (osobito u grlu i nosnim prolazima) i putem mehanoreceptora. Odstupanje od termoneutralne zone (0-20 °C) aktivira fiziološke procese kako bi goveda održala svoju tjelesnu temperaturu, što može utjecati na njihovu proizvodnost. U skladu s tim prilagođavaju svoje ponašanje, kao što je traženje hladnije lokacije tijekom vrućeg vremena.

S obzirom na to da je niža kritična temperatura odraslih krava -23 °C, rijetko su pod utjecajem hladnog stresa.

Nasuprot tome, toplinski je stres čest problem, na 21 °C goveda povećavaju brzinu disanja, a na 25 °C smanjuju unos hrane kako bi umanjili stvaranje metaboličke topline koja nastaje od fermentacije buraga. Pasmina također utječe na osjetljivost na toplinsko opterećenje. Čimbenici kao što je brži metabolizam, veća količina tjelesne masti i deblja dlaka povećavaju sklonost toplinskom stresu. Goveda mogu osjetiti električnu struju niske razine, koja nastaje u izmuzištima zbog vlažnih uvjeta i kontakta muzilica s vimenom, što ih može uznemiriti.

Keno™ din Film

DEZINFICIJENS ZA SISE S UČINKOM DRUGE KOŽE

Goveda mogu osjetiti električnu struju niske razine, koja nastaje u izmuzištima zbog vlažnih uvjeta i kontakta muzilica s vimenom, što ih može uznemiriti

Mjerenje kvalitete kolostruma

> Izv.prof.dr.sc. Miljenko Konjačić i doc.dr.sc. Nikolina Kelava Ugarković Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet

Postoji nekoliko metoda mjerenja koncentracije imunoglobulina u kolostrumu, i to: imunološke (RID - radial immunodiffusion, TIA - turbidimetric immunoassay, ELISA - enzyme-linked immunosorbent assay) i fizikalne metode (kolostrometrija i refraktometrija). Imunološke metode zahtijevaju korištenje specijalne opreme i uređaja ali i dodatnog znanja pa nisu najprikladnije za svakodnevno korištenje na farmi.

Na farmama se najčešće koriste fizikalne metode mjerenja kvalitete kolostruma koje su brze i jednostavne. U praksi se najčešće za mjerenje kvalitete kolostruma koriste kolostrum denzimetar i refraktometar koji može biti optički ili digitalni. Mjerenje kvalitete kolostruma uobičajena je praksa na suvremenim mliječnim farmama. Na taj način svaka farma može formirati vlastitu “banku kolostruma”. U hladnjaku na temperaturi oko 4 °C kolostrum se može čuvati između pet i sedam dana. Smatra se da kolostrum bez značajnih promjena u koncentraciji imunoglobulina može biti pohranjen do šest mjeseci u klasičnim zamrzivačima na -20 °C. Samootapajući zamrzivači nisu preporučljivi za skladištenje kolostruma.

Kako provesti mjerenje koncentracije imunoglobulina kolostrum denzimetrom?

Kolostrum denzimetar je mliječni areometar, odnosno uređaj kojim se mjeri gustoća mlijeka. Što je veća gustoća, to je veći udio imunoglobulina u kolostrumu. Uređaj je izrađen od stakla pa je zbog toga lako lomljiv, a na njegovoj je skali bojom označena gustoća i kvaliteta kolostruma. Kvalitetan kolostrum (više od 50 mg/ mL imunoglobulina) označen je zelenom bojom, žutom, odnosno svijetlozelenom kolostrum lošije kvalitete (24-50

U praksi se najčešće za mjerenje kvalitete kolostruma koriste kolostrum denzimetar i refraktometar koji može biti optički ili digitalni

Tablica 1. Određivanje koncentracije imunoglobulina ovisno o očitanoj gustoći kolostruma

Izvor: Kruuise, 2010

Slika 1. Mjerenje koncentracije imunoglobulina kolostrum denzimetrom

mg/mL imunoglobulina), a crvenom kolostrum vrlo loše kvalitete (manje od 24 mg/mL imunoglobulina; tablica 1).

Manji brojevi nalaze se na vrhu skale a veći na dnu, jer kolostrum denzimetar (laktodenzimetar) tone dublje što je manja gustoća, a izranja ako je veća. Za mjerenje imunoglobulina korištenjem kolostrum denzimetra potrebna je menzura, u koju se ulije kolostrum, i termometar. U menzuru s kolostrumom uranja se kolostrum denzimetar koji ovisno o gustoći kolostruma, odnosno o količini imunoglobulina, potone do određenog polja označenog na skali prema kojoj se određuje količina imunoglobulina i kvaliteta kolostruma.

Za pravilno određivanje koncentracije imunoglobulina važno je da temperatura kolostruma bude 20 °C, tako da uz kolostrum denzimetar treba koristi termometar (slika 1). Također, u uzorku ne smije biti pjene i mjehurića zraka jer može doći do pogrešnog očitanja rezultata.

Kako provesti mjerenje koncentracije

imunoglobulina optičkim refraktometrom?

Optički refraktometar je mjerni uređaj kojem je potreban izvor svjetlosti kako bi se odredila gustoća tekućine, odnosno gustoća kolostruma (slika 2). U poljoprivredi se refraktometar koristi i za određivanje koncentracije šećera u grožđu. Prednosti su tog uređaja da nije previše skup, lako je dostupan, manje je lomljiv u odnosu na kolostrum denzimetar, a i manje je osjetljiv na promjene temperature kolostruma, doba godine i ostale utjecaje.

Optički refraktometar sastoji se od prizme, pokrovne pločice prizme, kalibracijskog vijka, regulatora fokusa i okulara. Uređaj radi na principu zakona loma svjetla (refrakcije), pri čemu se prolaskom svjetla iz jedne prozirne tvari u drugu svjetlost lomi pod određenim kutom. Kut se naziva indeks loma svjetlosti i mjeri se u stupnjevima (kutnim). Ta fizikalna pojava iskorištena je za optičko određivanje specifične težine, a iz čega proizlaze i ostale vrijednosti mjerenja.

Određivanje koncentracije imunoglobulina refraktometrom jednostavnije je i brže nego određivanje kolostrum denzimetrom. Prije mjerenja treba provjeriti

Mjerenje kvalitete kolostruma uobičajena je praksa na suvremenim mliječnim farmama, a na taj način svaka farma može formirati vlastitu “banku kolostruma”

Tablica 2. Određivanje koncentracije imunoglobulina u kolostrumu pomoću stupnjeva Brixa

Slika 2. Optički refrektometar i izgled očitanja vrijednosti lošeg kolostruma

Slika 3. Kalibriran refraktometar

Slika 4. Granična vrijednost kvalitetnog kolostruma u stupnjevima Brixa (%)

IZBACITE PALMINU MAST!

kalibraciju uređaja stavljanjem 1-2 kapi destilirane vode na prizmu refraktometra i poklopiti prozirnim poklopcem te usmjeriti prema svjetlosti. Ako uređaj pokazuje vrijednost Brixa 0%, tada je kalibiran i ispravan za mjerenje (slika 3). Granična vrijednost iznad koje se smatra da kolostrum sadržava dovoljnu količinu imunoglobulina za razvoj pasivnog imuniteta iznosi 23,5% Brixa (slika 4).

Kako bi se odredila koncentracija imunoglobulina na prizmu refraktometra treba staviti 1-2 kapljice kolostruma temperature oko 20 °C. Zatim se refraktometar okreće prema izvoru svjetlosti te očita rezultat. Rezultat je prikazan u stupnjevima Brixa, odnosno postocima (%) na osnovi kojih se odredi tablična koncentracija imunoglobulina u kolostrumu (tablica 2).

izvor bypass energije

povećava konzumaciju

hrane i pridonosi davanju više mlijeka

niska produkcija metana

visoki protein uz visoku zaštićenost

U kolostrumu, stupnjevi Brixa približne su vrijednosti kao i vrijednosti suhe tvari kolostruma. Navedena karakteristika refraktometra pruža mogućnost korištenja refraktometra u svrhu dokazivanja patvorenje mlijeka - tako se na jednostavan i lagan način može utvrditi da li je u mlijeko dodana voda. Osim toga, moguće ga je koristiti i za određivanje suhe tvari u otopini mliječne zamjene koja se spravljaju na gospodarstvu. Refraktometar se može koristiti i u svrhu procjene imunosustava teleta. Potrebno je uzeti uzorak krvi teleta (3-5 mL) u periodu od 24 do 72 sata nakon teljenja (tele ne smije biti mlađe od 1 dan ni starije od 3 dana). Krv je potrebno uzeti u staklenu epruvetu bez konzervansa kako bi se odvojio krvni serum. Epruveta s krvi ostavlja se u okomitom položaju i ne smije se okretati. Nakon nekoliko sati, ovisno o temperaturi okoliša (ako je toplije serum će se prije izdvojiti), u epruveti će biti vidljivo razdvojen serum na površinskom dijelu epruvete (žućkaste boje). Pomoću pipete ili šprice i igle uzme se kap seruma, stavi na prizmu refraktometra (kao i kod mlijeka), poklopi se poklopcem prizme te se refraktometar usmjeri prema izvoru svjetla i očita vrijednost. Ako je očitana vrijednost:

• manja od 8,5% rezultat nije dobar, tele nije dobilo dovoljno imunoglobulina,

• od 8,5 do 9,9% rezultat je dobar, tele je dobilo dovoljno imunoglobulina,

• veća od 10% rezultat je odličan i tele će sigurno razviti pasivni imunitet.

Umjesto zaključka preporuka svim proizvođačima mlijeka da počnu provoditi mjerenja koncentracije imunoglobulina kolostruma korištenjem kolostrum denzimetra ili refraktometra na svojim farmama i tako stvore vlastitu “banku” kvalitetnog kolostruma (>50 mg imunoglobulina/mL).

Dobitnik medalje za INOVACIJU

Smatra se da kolostrum bez

značajnih promjena u koncentraciji imunoglobulina može biti pohranjen do šest mjeseci u klasičnim

zamrzivačima na -20 °C

Velike šanse naših mladih poljoprivrednika u proizvodnji hrane

Uz konvencionalnu raste i sve veći značaj ekološke proizvodnje…

Usvim razvijenim zemljama u svijetu sve se više proizvodi ekološka hrana, a njezino je tržište usto i sve bolje organizirano. EU čak ima i svoje programe poticanja i razvoja sve veće ekološke proizvodnje. Što naši mladi stočari i drugi poljodjelci zapravo znaju o ekološkoj proizvodnji? Vjerujem sve više i više. Kroz ovaj članak Mljekarskog lista, evo još jednoga našeg priloga za naše mlade stočare i proizvođače mlijeka i priloga za njihovo sve veće znanje o vrijednosti i važnosti ekološke proizvodnje.

Ekološka poljoprivreda ili takozvana organska poljoprivreda obuhvaća proizvodnju hrane i njezinu preradu, i to na temelju uzgoja biljaka i životinja na što prirodniji način, na temelju zakona propisanoj upotrebi gnojiva a posebno sredstava za zaštitu biljaka i životinja, te načine držanja, uzgoja i hranidbe životinja. Kad je riječ o ekološkoj proizvodnji hrane najvažniji su problemi vezani uz genetski modificirane biljke, upotrebu mineralnih gnojiva te zaštitnih sredstava, koji su zapravo vrlo jaki otrovi, a njihovi sastojci putem biljne hrane dospijevaju u meso i mlijeko, tako i u ljudski organizam, gdje postupno stvaraju čitav niz metaboličkih poremećaja. Uz sve to naši mladi poljoprivrednici a osobito stočari trebaju voditi računa i o tome da je ekološka ili organska proizvodnja usko vezana uz održivo gospodarenje, odnosno poslovanje svakoga takvoga OPG-a. To znači kako proizvodnja treba biti dovoljno velika da osigurava dovoljno veliku novostvorenu vrijednost na temelju koje se ostvaruje održivo financijsko poslovanje.

Što je zapravo ekološka poljoprivreda?

Mali je broj proizvođača koji ekonomski u početku odmah mogu zadovoljiti sve uvjete ekološke proizvodnje. Osobito u početku ona daje manje prinose nego uobičajena i ustaljena (industrijska) po-

ljoprivreda. Ipak kakvoća proizvoda i viša cijena, ali i mogućnost plasmana i izvoza dobro nadoknađuju taj nedostatak. Svaki je početak težak, stara je narodna izreka. U Europi i cijelome svijetu sve je više mladih farmera koji se opredjeljuju za ekološku proizvodnju bilo u ratarstvu, voćarstvu, vinogradarstvu, povrtlarstvu ili stočarstvu, kako u proizvodnji mesa tako i u proizvodnji mlijeka. Svi oni moraju ovladati određenim propisima i pravilima o ekološkoj proizvodnji i tih se propisa i pravila pridržavati, kako u tehnologiji tako i u organizaciji same proizvodnje.

Neprestano treba isticati kako se u ekološkoj proizvodnji, osobito u njezinu početku, ostvaruje manja proizvodnja nego u već tradicionalnoj konvencionalnoj proizvodnji, u kojoj svakom farmeru stoje na raspolaganju takozvana zaštitna sredstva i tvornička mineralna gnojiva uz čiju je pomoć moguće ostvarivati veću proizvodnju, a time osigurati i veće novčane prihode. Kada farmeri koji su prešli na ekološku ili organsku proizvodnju hrane uhodaju dovoljno veliku količinu proizvoda i uhodaju prodaju, tada i oni ostvaruju zadovoljavajuće financijske prihode. Kako su kemijska “zaštitna” sredstva i tvornička mineralna gnojiva iz godine u godinu sve skuplja i skuplja, traže sve veća ulaganja, to manja ulaganja s te strane u ekološku proizvodnju, kao i više cijene ekoloških proizvoda, ekološku proizvodnju sve više čine profitabilnijom.

EU ali i njezine pojedine članice sve više potiču razvoj ekološke poljoprivrede. Ekološka ili organska proizvodnja hrane prvenstveno je vezana za zdraviju prehranu stanovništva pa i za klimatske promjene.

Dobro je poznato da ekološka, odnosno organska poljoprivreda minimalno opterećuje tlo, nadzemne i podzemne vode, atmosferu... Kako je ekološki proizvedena hrana posebne kakvoće, to je potražnja za njom sve veća i veća i na nacionalnim i na inozemnim tržištima. Zbog toga sve više rastu i izvozne mogućnosti tako proizvedene hrane. Osobito je velika potražnja za takvim proizvodima koji nose i oznake izvornog porijekla. Takve oznake i certifikati osiguravaju postizanje viših prodajnih cijena. Sve to u ekološkoj poljoprivredi i proizvodnji ekološke hrane osigurava sve više radnih mjesta i u samoj proizvodnji i u preradi i prodaji. Ekološka poljoprivreda u odnosu na konvencionalnu ujedno osigurava i bolje i efikasnije iskorištavanje prirodne plodnosti poljoprivrednih površina.

Velike mogućnosti ekološkog stočarstva

Jedan je od vrlo bitnih poticajnih podataka za naše mlade poljoprivrednike i to da je na području EU-a u posljednjih 30 godina ekološka proizvodnja proširena na više od tri milijuna hektara poljoprivrednih površina. Najveći porast ekološke poljoprivredne proizvodnje danas se bilježi u najrazvijenijim zapadnoeuropskim zemljama, osobito sve više u stočarstvu i ekološkoj proizvodnji mesa i mlijeka (Danska, Nizozemska, Norveška, Švedska, Finska, Njemačka, Austrija, Francuska). Sve navedene zemlje stočarski su i najjače zemlje i EU-a i svijeta.

Kod nas u Hrvatskoj mnogi će se zapitati - ako proizvedemo veće količine organske hrane kako i kome ćemo to sve prodati. Prodaja organski proizvedene hrane uopće nije upitna ako se pametno organizira tržište. Otkupom, preradom i doradom te pakiranjem tržište otvara nova radna mjesta za mlade stručno osposobljene poljoprivredne kadrove. Podatak da se svi viškovi organski proizvedene hrane iz navedenih sredozemnih zemalja izvoze u sjeverne i države zapadne Europe, Japan i SAD sve govori.

> Mr. sc. Srećko Ladišić

> RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA

U svim sredozemnim zemljama, uglavnom u planinskim i brdovitim područjima svi pašnjaci iskorištavaju se za držanje krava, ovaca i koza, za ekološki proizvedeno meso, mlijeko i sir, a većina ostaloga obradivog zemljišta podređena je uzgoju maslina, vinove loze i ostaloga južnoga i sredozemnog voća i povrća. Postavimo sada pitanje - zašto su velebitski pašnjaci i s ličke i s dalmatinske strane pusti i postupno zarastaju u šikaru, a nekada je samo na Velebitu paslo milijun i pol ovaca i koza. Da je kojim slučajem Velebit u Italiji ili

Grčkoj, i danas bi bilo tako. I danas na Velebitu raste trava kao prirodna novostvorena vrijednost, koju mi ne pretvaramo ni u mlijeko, ni u meso niti u kožu. Zašto? A u susjednoj se Italiji samo na Sardiniji muze četiri i pol milijuna ovaca.

I još jedan vrlo važan argument za naše mlade poljoprivrednike i stočare, buduće ekološke proizvođače osobito mesa, mlijeka i autohtonih sireva. Na nacionalnom, europskom i svjetskom tržištu potražnja za ekološki proizvedenim proizvodima puno je veća od postojeće proizvodnje. Ujedno se svi ti proizvodi prodaju po daleko višim cijenama od proizvoda iz konvencionalne proizvodnje i prehrambene industrije. Osim toga, ne smijemo zaboraviti još jedan vrlo važan podatak - u Europi i ostalim razvijenim zemljama u svijetu u posljednjih desetak godina trend potražnje za ekološki proizvedenom hranom bilježi godišnji rast potrošnje od 20 do 30%. Očekuje se da će se takav trend rasta potrošnje i dalje nastaviti i da će biti još i veći.

Sve navedeno vrlo je važno za sve naše mlade poljoprivrednike, osobito one koji su završili neku srednju poljoprivrednu ili veterinarsku školu, a izvan svoga OPG-a nemaju se gdje zaposliti. Drugo, na svim našim navedenim područjima koja su atraktivna i za ekološku poljoprivredu i za ekološko stočarstvo postoji velik broj napuštenih kuća i gospodarstava koja se mogu relativno jeftino kupiti i na njima započeti proizvodnju.

Ako je u Hrvatskoj otprilike 30 srednjih poljoprivrednih i veterinarskih škola, ako godišnje po jednom razredu maturanata računamo samo 25 učenika, to godišnje iznosi najmanje 750 mladih za proizvodnju stručno osposobljenih poljoprivrednika. Neka se samo njih 500 opredijeli za rad u proizvodnji, tijekom samo pet godina možemo imati 2500 mladih poljoprivrednika od kojih bi se većina, jer su u svojim srednjim školama stručno osposobljeni, mogla nastaviti baviti nekom od unosnih ekoloških proizvodnji. Moj je prijedlog da odgovorni za razvoj hrvatske poljoprivrede to razmotre i da se izradi plan i program povratka mladih poljoprivrednih obitelji na napuštena gospodarstava po Hrvatskom zagorju, Žumberku, Baniji, Lici, Dalmatinskoj zagori i otocima.

Ako je to bilo izvedivo u Grčkoj i velikom dijelu Italije, ne vidim zašto ne bi bilo moguće i u Hrvatskoj. Uz više od 30 srednjih poljoprivrednih i veterinarskih škola Hrvatska ima još k tome i tri poljoprivredna i jedan veterinarski fakultet - Zagreb, Križevci, Osijek. Znači da godišnje imamo sasvim dovoljno stručno osposobljenog i školovanog kadra za sve vidove razvoja poljoprivrednih i stočarskih proizvodnji, kao i održavanje postojećih i otvaranje novih zadruga i kooperativa, koje su u svim zemljama sa sve većom ekološkom proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda glavni nositelji plasmana i prodaje, i na nacionalnom i na izvoznom tržištu.

Kako je Hrvatska agrarna politika raspodjelu i gospodarenje državnim zemljištem prepustila lokalnoj samoupravi, što se u praksi pokazalo iznimno pametnim i dobrim dugoročnim rješenjem, to bi se u pokretanju ekološke poljoprivredne proizvodnje trebala angažirati i lokalna samouprava. U Italiji, primjerice, lokalna je uprava odigrala važnu ulogu u poticanju ekološke poljoprivrede na njezinu području. Kroz zapošljavanje i zadržavanje mladih poljoprivrednih obitelji na svom području lokalna je samouprava u velikom dijelu i Grčke i Italije osigurala svoj privredni razvoj, zadržavanje i povećanje broja stanovnika.

Neke važne karakteristike i koristi od ekološke proizvodnje

Ekološka poljoprivredna proizvodnja obuhvaća prvenstveno održivi razvoj kroz uzgoj biljaka i životinja, odnosno proizvodnju poljoprivred-

nih i stočarskih proizvoda na što prirodniji način, a opet u skladu s međunarodno uvjetovanim propisima. Propisi su propisani prema određenim načelima izvorne poljoprivredne prakse, a to znači prije uvođenja raznih umjetnih kemijskih spojeva, odnosno proizvoda u poljoprivrednu proizvodnju. S vremenom se pokazalo, a pokazuje se sve više i više, da mnogi umjetni kemijski spojevi narušavaju prirodnu otpornost biljaka i životinja, ali i ljudi. Danas se mnogi poremećaji ljudskog zdravlja dovode u vezu upravo s umjetnim kemijskim spojevima ili njihovim sastavnim dijelovima (reziduima) koji u namirnice dospijevaju tijekom proizvodnje i prerade hrane.

I još nešto

Zašto ostati na selu (u ruralnom području) ili se iz grada preseliti na selo, kupiti kuću odnosno neko napušteno gospodarstvo na bilo kojem navedenom području naše lijepe domovine i tako kroz proizvodnju hrane naći svoje zaposlenje i biti svoj na svome i biti svoj gazda. Iz sljedećih podataka vidjet ćemo da su mogućnosti zarade vrlo velike. Iz godišnjih izvješća HGK-a (Hrvatske gospodarske komore), i to Odjela za poljoprivredu, vidimo i doznajemo: „U 2019. godini razlika između uvoza i izvoza hrane (svih vrsta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, uvoz je bio veći za 1,23 milijarde eura, a u 2020. uvoz je bio veći za 840 milijuna eura“. Znači, samo u te dvije godine na veći uvoz hrane nego na izvoz potrošili smo ukupno 2 milijarde i 70 milijuna eura. Ako uzmemo da 1 euro vrijedi 7,5 kuna, tada smo iz Hrvatske u druge zemlje za uvoz hrane poslali 15 milijardi i 525 milijuna kuna.

Već sam naveo da u Hrvatskoj godišnje najmanje 500 mladih poljoprivrednika završi neku od srednjih poljoprivrednih i veterinarskih škola. To za 2019. i 2020. godinu iznosi oko 1000 mladih poljoprivrednika. Znači da su visokokvalificirani (tehničari) za bilo koju biljnu ili stočarsku proizvodnju. Ako sada uzmemo da bi za srednje stručan kadar mjesečna plaća u Hrvatskoj trebala biti najmanje 1000 eura, to znači da bi se na njih 500 u 2019. i njih 1000 u 2020. po mjesečnoj plaći od neto 1000 eura izdvojilo.

Iz sredstava koje smo potrošili na uvoz hrane u 2019. godini za plaće 500 mladih farmera x 12 mjeseci x 1000 eura = 6 milijuna eura za neto plaće. Ako sada 6 milijuna eura odbijemo od 1,230 milijarde eura (milijarda i 230 000 milijuna), to znači da bi za troškove proizvodnje, preradu, manipulativne troškove, ostali dio za bruto plaće i drugo ostala još milijarda i 224 milijuna eura.

U 2020. godini za 1000 mladih visokokvalificiranih mladih farmera (SSS - tehničari) izdvojilo bi se za neto 12 mjesečnih plaća 12 milijuna eura. I ako taj iznos odbijemo od 840 milijuna eura, ostatak iznosi 828 milijuna eura za sve druge troškove.

Da netko ovo krivo ne shvati - mnogi u agrarnoj politici Hrvatske nisu svjesni praznih i polupraznih sela i zapuštenih poljoprivrednih površina, ni koliki je to iznos u samo dvije godine od 2 milijarde i 70 milijuna eura ili 15 milijardi i 525 milijuna kuna. Razmislimo, isplati li se proizvoditi hranu za nacionalne potrebe i mogući izvoz?

Agrometeorološka prognoza za prosinac 2021.

Produkti Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze otkrivaju kako će prosinac biti topliji od višegodišnjeg prosjeka, a on za Zagreb iznosi 1,6 °C i za Osijek 1,4 °C. Međutim, višegodišnja klimatološka mjerenja otkrivaju da tijekom ovog mjeseca još uvijek može biti itekako toplih dana. Naime, u Osijeku je 2009. godine izmjereno 21,3 °C, a u Zagrebu 22,5 °C.

Uobičajeno je da između 14. i 25. prosinca nad naše krajeve stigne hladan zrak iz Sibira, a to znači i da osjetno zahladi. Davne 1963. godine u spomenutom je razdoblju u Zagrebu izmjereno -19,8 °C, a u Osijeku -21,3 °C. No, i pojava snijega u tom razdoblju nije iznenađenje. Da je tome tako dovoljno nam govori podatak kako je u Zagrebu 22. prosinca 1963. visina snijega bila 56 cm, a u Osijeku 28. prosinca 2017. godine 60 cm. Ratari koji su tlo izorali dubokom brazdom itekako bi se veselili pojavi snijega, jer njegovim topljenjem voda ulazi vrlo duboko u tlo stvarajući zalihe vode za proljetne mjesece. Naime, akumulacija vode u dubljim slojevima tla veća je na izoranom nego na neizoranom tlu.

Iz produkata već navedenoga Europskog centra može se zaključiti kako će mjesečna količina oborina biti unutar višegodišnjeg prosjeka, a to znači da će u Osijeku ukupno pasti oko 54 mm, a u Zagrebu 63 mm oborina. Spomenute količine biti će po volji ratara. Vjerujemo kako time ozime ratarske kulture neće trpjeti od viška vode u tlu, ali ni od manjka vode u tlu.

Izlazak i zalazak Sunca u prosincu

> Mr. sc. Dražen Kaučić