IZVJEŠTAJ S VIRTUALNOG TJEDNA
ATOPIJSKI DERMATITIS
Tijekom virtualnog tjedna koji se održao se od 1.-5. veljače više od 1.000 sudionika dobilo je uvid u suvremeni pristup atopijskom dermatitisu, načine liječenja te pomoći oboljelima. Svi sadržaji virtualnog tjedna za sudionike su besplatni, pristup im je, uz registraciju, moguć do kraja veljače. doc.dr.sc. Suzana Ožanić Bulić, dr.med.
V
irtualni tjedan započeo je webinarom koji se satojao od šest predavanja i video tutoriala, čije sažetke donosimo u nas tavku. Uvodno predavanje Atopijski dermatitis - što se krije iza ekcema u koži održala je doc.dr.sc. Suzana Ožanić Bulić, dr.med., spec. dermatovenerolog, uži specijalist pedijatrijske dermatologije, s Klinike za dječje bolesti Zagreb. Atopijski dermatitis ili ekcem je upalna bolest kože koja u razvijenim zemljama svijeta zahvaća gotovo 20% djece i 10% odraslih. Bolest karakterizira jak svrbež, izrazita suhoća kože, recidivirajuće ekcematoidne promjene i heterogena klinička slika ovisna o dobi bolesnika. Nove spoznaje o etiopatogenezi atopijskog dermatitisa značajno su promijenile terapijski pristup bolesti i omogućile primjenu novih pametnih lijekova poput biološke terapije. Narušena epidermalna barijera prisutna je u ekcemom zahvaćenoj, ali i zdravoj koži oboljelih od atopijskog dermatitisa. Ključan događaj u razvoju bolesti je oštećenje epidermalne barijere, koju je najlakše zamisliti kao model zida od cigle, u kojem su stanice rožnatog sloja (korneociti) cigle, a lipidni matriks bogat kolesterolom, zasićenim masnim kiselinama i ceramidima - cement. Poremećaj lipidnog matriksa izravno utječe na propusnost kožne barijere, u koju sada nesmetano ulaze alergeni i mikroorganizmi, a is tovremeno se pojačava transepidermalni gubitak vode. Važno je naglasiti da je poremećaj epidermalne barijere kod atopičara kompleksan proces. Nastaje interakcijom brojnih čimbenika, a obuhva ća poremećaj gena za filagrin, važan strukturni protein u koži čijom razgradnjom nastaje prirodni faktor ovlaživanja kože (natural moisturising factor), ali i fizikalnih čimbenika iz okoliša te mehaničkog oštećenja kože grebanjem, budući da je svrbež jedan od glavnih simptoma bolesti. Oštećenje površinskog sloja kože i porast pH vrijednosti izravno utječu na mikrobiom. Umjesto dobrih bakterija, kožu nasele patogene bakterije poput zlatnog stafilokoka i tvore biofilm koji podržava upalu. Upala je zaštitni mehanizam organizma aktiviran kontaktom stanica imunološkog sustava u koži sa stranim antigenima, mikroorganizmima i alergenima, a sa ciljem zaštite organizma. Glavni pokretač upalnih procesa su stanice urođenog imuniteta kao prve linije obrane, a potom dolazi do aktivacije T limfocita koji luče brojne upalne citokine, nastojeći zaštititi kožu od invazije nepoz
24
www.inpharma.hr
prim.dr.sc. Nives Pustišek, dr.med.
natih antigena i alergena. Rezultat upalnih promjena su dobro poz nati simptomi atopijskog dermatitisa poput crvenila i svrbeža. Svrbež nastaje i izravnom aktivacijom završetaka živčanih vlakana u koži putem supstancija koje luči oštećena koža. Svrbež i grebanje, uz daljnje oštećenje kože, zatvaraju začarani krug upalnih promjena i pridonose kroničnom tijeku bolesti. Kompleksnost etiopatogeneze izravno utječe na učinkovitost terapije koja zahtijeva individualizirani pristup, a budućnost leži u otkriću biomarkera koji će biti ključni u odabiru djelotvorne terapije. Zatim je o AD govorila prim.dr.sc. Nives Pustišek, dr.med., spec. dermatolog i venerolog, uži spec. pedijatrijske dermatologije, također s Klinike za dječje bolesti Zagreb, a naziv njenog predavanja bio je Atopijski dermatitis - bolest s mnogo lica. AD karakteriziraju kronični, tj. kronično-recidivirajući tijek, intenzivni svrbež i ponavljajući dermatitisi. Klinička slika može se mijenjati od blagih do srednje teških i teških oblika bolesti. Morfologija i lokalizacija kožnih promjena kod AD-a razlikuje se prema dobi, trajanju ADa, djelovanju precipitirajućih faktora, odnosno prisutnim komplikacijama poput superinfekcije. Svrbež je često glavni problem, i to ne samo zbog neugodnog osjećaja, već i zbog toga što grebanje pogoršava kožne promjene uzrokujući sekundarne lezije kao što su ekskorijacije i lihenifikacija te pospješuje razvoj sekundarnih infekcija. Suhoća kože prisutna je kod većine pacijenata. Ona može biti lokalizirana na određenim dijelovima tijela, ali najčešće postoji generalizirana suhoća. Kod nekih je bolesnika prisutan sezonski karakter bolesti, najčešće s egzacerbacijama tijekom proljetnih i/ili jesenskih i zimskih mjeseci. Klinička slika bitno se razlikuje kod dojenčadi, starije djece i od raslih bolesnika, pa prema dobi razlikujemo: infantilnu fazu, fazu djetinjstva, adolescentnu fazu i odraslu dob. Infantilna faza, u dojenačkoj dobi i kod male djece do druge godine života, karakterizirana je znatnim vlaženjem promjena (eksudativan, akutni oblik bolesti) te zahvaćanjem obraza, vlasišta, vrata, trupa, ekstenzorne strane ekstremiteta te dorzuma šaka i stopala. Pelenska regija je tipično pošteđena kao i perioralna regija. Na zahvaćenim regijama razvijaju se eritematozne makule uz papulovezikule ili kraste, odnosno infiltrirani plakovi uz vlaženje i formiranje krasta. U fazi djetinjstva, tijekom druge i treće godine života klinička slika se mijenja te je često prisutan polimorfizam sa zahvaćanjem ekstenzor-
