MIKROBIOM
U STARIJOJ ŽIVOTNOJ DOBI
Dosadašnja istraživanja pokazala su snažnu povezanost starenja i promjena u sastavu crijevne mikroflore. Ustanovljeno je da se starenjem smanjuje broj bifidobakterija koje direktno utječu na vrijeme prolaska kroz crijeva, te da se u crijevnoj mikroflori osoba koje pate od funkcionalne konstipacije smanjuje broj bifidobakterija i laktobacila, a povećava se zastupljenost bakterija iz koljena Bacterioidetes. AUTORICA ČLANKA:
dr.sc. Katarina Fehir Šola, mag.pharm., univ.mag. dijetoterapije i fitofarmacije
P
rema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji u stariju životnu dob svrstavamo osobe starije od 65 godina. Početkom 2019. u zemljama Europske unije bilo je 90,5 milijuna starijih osoba, tj. 20,3% ukupnog stanovništva. Smatra se da će udio te populacije u sljedeća tri desetljeća brzo rasti i vrhunac dostići 2050. sa 129,8 milijuna, što će biti 29,4% ukupnog stanovništva EU1. Popisom stanovništva iz 2001. u RH je udio starog stanovništva 17,7% u odnosu na ukupnu populaciju, međutim, u budućnosti se predviđaju isti trendovi kao i u drugim zemljama EU1. Na svjetskoj razini udio osoba starijih od 65 g. porastao je sa 6% u 1990. na 9% u 2019., a predviđa se porast na 16% već u 20503. Nadalje, projekcije pokazuju da će te iste godine broj osoba starijih od 60 g. premašiti broj adolescenata i mladih u dobi od 14-24 godine, što će biti 2,1 milijarda naspram 2 milijarde4. Starenje stanovništva postalo je jedno od najvažnijih pitanja budućeg društvenog razvoja velikog broja zemalja te najveći medicinski i socijalno-demografski problem širom svijeta. Relevantni podaci pokazuju da će se sustavi zdravstvene skrbi i pristupi liječenju u budućnosti morati prilagoditi demografskim promjenama. Mnoge razvijene zemlje svijeta i one u razvoju suočavaju se s drastičnim porastom broja starijih osoba što ima dalekosežne zdravstvene i ekonomske implikacije. Očekivani životni vijek gotovo se ud vostručio u posljednjih 150 godina. Starenje je snažan čimbenik rizika za razvoj višestrukih kroničnih bolesti, uključujući kardiovas kularne bolesti, moždani udar,
30
www.inpharma.hr
karcinom, osteoartritis i demenciju. Dijagnoza i liječenje čestih kroničnih i degenerativnih bolesti značajno opterećuju proračune nacionalnih zdravstvenih sustava, pa stručnjaci sve više izražavaju zabrinutost za njihovu financijsku održivost4,5. Među osobama starije životne dobi posebice se ističu korisnici domova za starije i nemoćne osobe. Uglavnom su to najstariji bolesnici s većim funkcionalnim ograničenjima i većim brojem kroničnih bolesti u odnosu na starije osobe koje žive u zajednici. Stoga je zdravstvenim djelatnicima veliki izazov doprinos u rješavanju njihovih zdravstvenih problema, poboljšanju kvalitete života i u racionalizaciji povezanih troškova6-8.
Mikrobiota Mikroorganizmi koji nastanjuju ljudsko tijelo skupno se nazivaju mikrobiota. Pojam crijevna mikrobiota odnosi se na skupinu živih mikroorganizama u probavnom sustavu domaćina. Ljudsko crijevo prirodno je stanište za različite vrste mikroorganizama, većinom bakterija koje su prilagođene životu na crijevnoj površini. Većina njih je bezopasna i pridonosi zdravlju domaćina9. Ti se organizmi zovu i komensalne (prijateljske) bakterije. Ljudski gastrointestinalni trakt sadrži više od 1014 bakterija, s više od 1.000 različitih bakterijskih tipova10. Mikrobiološki cenzus ut vrđuje se primjenom molekularnih metoda analiza 16S rRNA, 18S rRNA gena ili drugih markerskih gena11. Također, u usporedbi na razini gena ljudski genom broji oko 20.000 gena, a mikroorganizmi od 2 do 20 milijuna gena12. Gledajući na razini reda, crijevna
