VIJESTI
O DODACIMA PREHRANI DONOSI Vitamin C za bolju koncentraciju i motivaciju Nova studija otkrila je da uzimanje vitamina C kao dodatka prehrani može kod mlađih osoba poboljšati radnu koncentraciju i motivaciju. U randomiziranom istraživanju sudjelovalo je 50 ispitanika u dobi između 20 i 39 godina. Nitko od sudionika nije uzimao vitamin C u obliku dodatka prehrani te im je koncentracija u krvnom serumu bila niža od 50 µmol/L. Tijekom istraživanja dodijeljena im je konzumacija napitka sa 500 mg vitamina C ili placeba, dva puta na dan tijekom 4 tjedna. Natašte su im uzeti uzorci krvi da bi se mogle mjeriti promjene u razinama vitamina C u serumu. Proveden je i upitnik kojim su se mjerile razine umora i koncentracije te Stroop test da bi se pratile promjene u kognitivnim funkcijama. Rezultati su pokazali da je kod skupine koja je uzimala vitamin C, njegova koncentracija u serumu porasla za 106% te je kod svih ispitanika postignuta optimalna razina, dok kod placebo skupine nisu zabilježene nikakve promjene. Porastom koncentracije vitamina C u serumu došlo je i do značajnog poboljšanja koncentracije i radne motivacije. Uočeno je da je skupina koja je uzimala vitamin C u kraćem vremenu riješila kog nitivni test, tj. bilo im je potrebno manje vremena za pronalazak točnog odgovora u odnosu na placebo skupinu. Međutim, nije ut vrđena značajna razlika u broju točnih odgovora između interventne i placebo skupine. Primijetili su i da uzimanje vitamina C nije imalo utjecaja na razinu anksioznosti, depresije i stresa. Zaključeno je da vitamin C ima modulirajuće djelovanje na neurotransmitere i hormone u mozgu te na taj način pozitivno utječe na motivaciju, koncentraciju i kognitivne funkcije. Izvor: European Journal of Nutrition
Omega-3 kao prebiotički sastojci? Prema studiji s King's Collegea u Londonu, omega-3 masne kiseline mogu povoljno izmijeniti sastav mikrobioma te tako potaknuti povećanu proizvodnju kratkolančanih masnih kiselina. Iako su prebiotici uglavnom sastavljeni od ugljikohidrata (inulin, fruktooligo saharidi, galaktooligosaharidi) i neke druge nutrijente moguće je uključiti u skupinu prebiotika, poput polifenola, konjugiranih mas nih kiselina dobivenih iz višestruko nezasićenih masnih kiselina (PUFA) i oligosaharida iz humanog mlijeka. U ovom istraživanju sudjelovalo je 69 ispitanika koji su šest tjedana svakodnevno unosili dodatke omega-3 masnih kiselina u dozi od 500 mg, ili dodatke inulina u dozi od 20 mg. Nakon uzimanja omega-3, rezultati su pokazali značajne promjene u bakterijskoj fermentaciji u odnosu na inulin nakon iste vremenske izloženosti, što ide u prilog omega-3 masnim kiselinama kao potencijalnim prebioticima. Naime, uzimanje omega-3 značajno povećava rast bakterije Coprococcus spp. koja je negativno povezana s trigliceridima bogatim lipoproteinima vrlo niske gustoće (VLDL, VLDLTG). Povećava i rast bakterija iz roda Bacterioides spp., a smanjuje rast Collinsella bakterije koja se povezuje s nealkoholnom bolesti masne jetre (NAFLD), odnosno zabilježeno je da se taj rod trostruko povećao kod oboljelih od NAFLD-a. Uzimanje inulina u ob liku dodatka prehrani povećava rast bakterija iz rodova Bifidobacterium i Lachnospiraceae. Istraživanje je također pokazalo da su razine kratkolančanih masnih kiselina i masnih kiselina razgranatog lanca (butirat, izobutirat i izovalerat) povećane nakon uzimanja omega-3 masnih kiselina u odnosu na inulin. Autori studije smatraju
da omega-3 masne kiseline imaju funkcionalna prebiotička svojstva, jer mijenjaju sastav mikrobioma i potiču rast metabolita crijev ne mikrobiote (kratkolančane masne kiseline i masne kiseline razgranatog lanca) te kao takve povoljno utječu na cjelokupno zdravlje. Izvor: Gut Microbes
Laktoferin protiv infekcija dišnog sustava Antivirusna svojstva laktoferina čine taj sastojak odličnim prirodnim dodatkom prehrani koji može pomoći u borbi protiv virusa Co vid-19 i drugih infekcija dišnog sustava. Laktoferin je protein koji se nalazi u majčinom mlijeku, crijevima, sluznicama oka, nosa, dišnih puteva i sl. Iako su njegovi povoljni učinci dosad dobro poznati, nije bilo poznato djeluje li jednako dobro i kao dodatak prehrani. Stoga je provedeno interventno randomizirano kliničko ispitivanje o učinkovitosti goveđeg laktoferina u prevenciji pojave infekcija dišnog sustava, što je jedna od prvih meta-analiza objavljenih u službenoj publikaciji Europskog društva za kliničku prehranu i metabolizam (ESPEN). Studija je pokazala da primjena laktoferina ima obećavajuću učinkovitost u smanjenju rizika od infekcija dišnog sustava te može pomoći u smanjenju simptoma i oporavku pacijenata koji pate od tih bolesti. Laktoferin u obliku dodatka prehrani može pomoći u terapiji protiv virusa Covid-19, a u kombinaciji s dodacima prehrani kao što su vitamin C, D i cink kao dio svakodnevne rutine, može ojačati imunosni sustav. Izvor: University of Huddersfield
Ginseng za zdravlje kostiju u postmenopauzi Unos 3 g ekstrakta ginsenga na dan tijekom 12 tjedana poboljšava metabolizam kostiju i olakšava simptome artritisa žena u post menopauzi s dijagnosticiranom osteopenijom. Ginseng se u Aziji tradicionalno koristi za održavanje i jačanje tjelesne homeostaze. Njegovi aktivni spojevi su ginsenozidi, poliacetileni, fenolni spojevi, kiseli polisaharidi, peptidi i alkaloidi. Glavna skupina spojeva za koju se smatra da ima zaštitnu ulogu kod osteoporoze u postmenopauzi je PNS (Panax notoginseng saponins). Cilj studije bio je ispitati utjecaj ekstrakta ginsenga u obliku dodatka prehrani na metabolizam kostiju i simptome artritisa žena s osteopenijom. Istraživanje je trajalo 12 tjedana, a sudjelovalo je 90 žena nasumično podijeljenih u tri skupine: placebo skupinu, skupinu koja je uzimala 1 g ekstrakta ginsenga na dan i skupinu koja je uzimala 3 g na dan. Kod ispitanica su promatrani krvna slika, elektrokardiogram i gus toća kostiju. Rezultati su prikazani u obliku indeksa metabolizma kostiju, koji se sastoje od serumskog osteokalcina, urinarnog deoksipiridinolina i njihovog omjera. Osteokalcin je jedan od indeksa formiranja kostiju koji stvaraju osteoblasti, a akumulira se u iz vanstaničnom matriksu kosti. Prilikom stvaranja novog osteokalcina, 30% se otpušta u krv, što upućuje na poboljšano stvaranje kos tiju. Iako sam osteokalcin ne pokazuje kvalitetu i kvantitetu kostiju, može im pridonijeti u kombinaciji s kalcijem stvarajući kristale kostiju. Rezultati istraživanja pokazali su da je skupina koja je uzimala 3 g ekstrakta ginsenga na dan imala značajno povećane indekse formiranja kostiju, serumski osteokalcin te razinu kalcija u krvi u odnosu na placebo skupinu. Izvor: Nutrients www.inpharma.hr
43
