IZVJEŠTAJ S WEBINARA
ZDRAVLJE SRCA
Webinar je održan 4. studenog, a predavanja je uživo pratilo više od 900 zdravstvenih djelatnika
U
vodno predavanje “Epidemiologija i javnozdravstveni značaj hipertenzije i bolesti srca“ održao je doc.dr.sc. Ranko Stevanović iz HZJZ-a. Trend smrtnosti od kardiovaskularnih (KV) bolesti u svijetu raste, a jako se razlikuje po zemljama - u visokodohodovnim zemljama smrtnost je oko 4%, a u niskodohodovnim 42%. Hrvatska je, nažalost, bliže toj drugoj skupini. Iako je smrtnost u Hrvatskoj u blagom padu, KV bolesti su i dalje glavni uzrok smrti i svake godine kod nas umre oko 25.000 osoba, od čega nešto više žena nego muškaraca. Od ukupnog broja umrlih od KV bolesti, 42% otpada na bolesti cirkulacijskog sustava, a među njima najviše na hipertenziju. Troškovi liječenja KV bolesti u 2014. g. bili su viši od 2 milijarde kuna, što predstavlja oko 15% ukupnih troškova, više od troškova liječenja karcinoma ili duševnih bolesti. U svijetu se bilježi rast broja oboljelih od hipertenzije - ima ju gotovo četvrtina stanovništva, pa i milijun hrvatskih građana. Razlog leži uglavnom u produljenju životnog vijeka. Čak 80% svih hipertenzija javlja se u zemljama niskog i srednjevisokog dohotka. Hipertenzija je uzrok 18% svih smrti. Povišeni krvni tlak ima oko 40% starijih od 25 g., a pola onih koji znaju da imaju tu bolest, ne liječi se. U visokoobrazovanim zemljama te su brojke niže i smanjuju se. Prema podacima, u RH je samo 58,6% bolesnih bilo svjesno svoje bolesti, a od tog broja liječilo se samo 48,45%. Samo 14,8% imalo je kontrolirani krvni tlak! Upravo je u tijeku i nova studija koja će nam dati novo stanje. U rješavanju problema hipertenzije ključni su rano otkrivanje bolesti, zdrav način života i terapija. Hipertenzija je veliki problem koji se lako rješava - ukoliko se prevenira i promjeni rizično ponašanje, koronarna bolest srca može se smanjiti za čak 44-76%. Uz nekretanje, glavni uzročnici KV bolesti su pušenje i prekomjerni unos alkohola, soli i trans masnih kiselina. EU smjernice za prevenciju KV bolesti iz 2012. godine navode da je implementacijom preventivnih ponašanja (npr. povećanjem poreza i reguliranjem ogla šavanja duhana, alkohola i nezdrave hrane) moguće sprječiti čak 80-90% KV bolesti i izbjeći 50% smrti. Zatim je Renata Kokotović, dr.med. iz Belupa pažnju slušateljstva zaokupila drugačijim pristupom KV bolestima svojim predavanjem “Srce u Mercedesu“. Dr. Kokotović je prezentirala psihobioneurologiju koja se bavi čovjekom i njegovim fizičkim, mentalnim, duhovnim i emocionalnim zdravljem. Um i tijelo su cjelina, bolest je disbalans koji prvo nastaje na mentalnoj razini, a zdravlje je sklad sve četiri razine. I prije trenutne pandemije većina ljudi živjela je stresno, s glavnim životnim imperativima “imati i biti“. Velik broj ljudi danas nema vremena za sebe ni svoje tijelo, ne uživa u trenutku i stalno živi na mentalnoj razini, što predstavlja problem. Samo 10% vremena živimo sada i ovdje, uživajući. Mercedes model prikazuje 3 dijela - misli, emocije i fiziologiju. Kada su misli loše, emocije su negativne i fiziologija reagira. Svaka stanica u tijelu reagira na misli, a tijelo ih sve skladišti. Čovjek svakodnevno ima 60.000-70.000 misli, od čega ih je 90% istih kao prethodnog dana, a nažalost, čak 70% misli je negativno i orijentirano na prošlost. To je podloga za depresiju. Prof. dr. Bruce Lipton, molekularni biolog otkrio je da način na koji percipiramo, osjećamo, doživljavamo i mislimo, određuje cje-
18
www.inpharma.hr
lokupnu biokemiju našeg organizma, pa pojedinac nije žrtva svoje biokemije nego njen odgovorni stvaratelj. Mozak ne razlikuje stvarni događaj od onog o kojemu “samo“ mislimo, a stres je reakcija na moguću ili realnu opasnost. Tijekom stresa srce je potaknuto na dodatni rad, dolazi do povišenja krvnog tlaka, organizam sve snage usmjerava na borbu... pa mu, ako nema pauze od stresa, ne ostaje snage za druge funkcije, primjerice imunološku. Kada imamo pozitivne i ugodne misli, u tijelu se proizvode oksitocin, serotonin i ostali pozitivni hormoni, a strah, bijes i stalni stres proizvode kortizon i adrenalin koji razaraju organizam. Studija provedena u Finskoj pokazala je kako emocije utječu na naše zdravlje - negativne emocije izazivaju hipertenziju ili hipotenziju. Za srce je najopasniji osjećaj ogorčenje. Slikovito, to je kao da su istovremeno u automobilu stisnuti i gas i kočnica - kod takvog os jećaja nema protoka života, a srce pati. Njemu trebaju ljubav, sigurnost, ljubaznost, povjerenje, bliskost, poštovanje... Heart Math In stitute iz SAD-a izmjerio je varijabilnost srčanog rada u miru i u stanju nemira. Srčana koherencija je usklađenost misli, srca i autonomnog živčanog sustava. Odgovorni smo za svoje, ali i za srca drugih ljudi. Od susreta s nekim ljudima osjećamo se dobro i zdravo, a neki ljudi na nas utječu negativno. I na kraju, posebna preporuka za zdravstvene radnike - pacijenti se uvelike oslanjaju na vas, vi ste im prva pomoć. Zato je važno da ste balansirani kako biste mogli dobro komunicirati i pružiti im pomoć. Zato se pitajte - kako vozite svoj Mercedes misli i emocija? Čemu ste rekli da, a čemu ne? Pati li vaše srce ili je radosno? U smanjenju stresa pomoći vam mogu vježbe disanja i svakako svakodnevno napravite barem 3 stvari koje raduju vas ili druge. Puno praktičnih savjeta za svakodnevnu praksu dao je prof. dr.sc. Alen Ružić, ravnatelj Kliničkog bolničkog centra Rijeka, predavanjem “Dodaci prehrani i promjene načina života u prevenciji i suportivnoj terapiji kardiovaskularnih bolesti“. Europsko društvo za kardiologiju 2021. donijelo je nove smjernice za prevenciju KV bolesti, a glavno im je obilježje da u središte interesa stavljaju bolesnika. Uz terapiju, naglašena je važnost informiranosti bolesnika kojeg se potiče da i sam sudjeluje u pozitivnim promjenama u svom životu. Dobro razumijevanje bolesti do vodi do dobre suradnje, tj. do smanjenja KV bolesti, invalidnosti i smrti. Preporučuju se promjene prehrane, i to u vidu smanjenja polinezasićenih masnih kiselina, što KV rizik smanjuje za 25%, monozasićenih masti (za 15%), te uključivanje punozrnatih žitarica za oko 9%. Trans masne kiseline imaju vrlo nepovoljan učinak na kolesterol i energetski unos, pa već 2%-tno povećanje energetskog unosa kroz te kiseline povećava rizik za 23%. Savjetuje se smanjenje natrija, a povećanje unosa vitamina A i E, što je klinički potvrđeno. Samo 7 g biljnih vlakana više na dan za 9% smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti. Klinički dokazi do sada nisu pokazali mjerljive pozitivne učinke vitamina B,C i D, ali postoje brojne studije sa surogatnim dokazima i brojni znanstveni dokazi. Smanjenje rizika za cca. 30% može se postići konzumacijom 30 g orašastih plodova na dan. Svakako treba smanjiti konzumaciju mesa, posebno crvenog mesa i suhomesnatih prerađevina. I
