NJEGA SUHE I/ILI DEHIDRIRANE KOŽE
Dehidrirana koža je stanje kože, a ne tip kože. Svi tipovi kože - suha, normalna, mješovita i masna koža - mogu biti dehidrirani. Dehidracija nastaje zbog oštećenog hidrolipidnog filma i intracelularnog cementa kada dolazi do pretjeranog gubitka vode iz kože. AUTORICA ČLANKA:
Maja Pogačić Makek, mag.pharm., univ.mag. dermatofarmacije i kozmetologije
K
oža je najveći organ tijela te je od vitalnog značaja za cjelokupno zdravlje. Ima više funkcija, a najvažnija je zaštita cijelog organizma i unutarnjih organa od negativnih utjecaja iz okoline, osobito od mehaničkih tj. fizikalnih, kemijskih i bioloških podražaja te od patogenih mikroorganizama. Koža također sudjeluje i u regulaciji tjelesne temperature, homeostaze vode i elektrolita, te ima sekrecijsku funkciju. Dobro je poznata i osjetilna funkcija kože (bol, svrbež, dodir i pritisak, vibracije, hladnoća i toplina). Koža stvaranjem melanina štiti DNA stanica od djelovanja ultraljubičastog (UV) zračenja, a Langerhansove stanice i limfociti imaju bitnu ulogu u imunosnoj funkciji kože. Poremećaji strukture i funkcije kože odražavaju se u obliku raznih stanja i bolesti kože (dermatoze). Kožu čine tri glavna strukturna sloja: hipodermis, dermis i epidermis. Epidermis čine 4 sloja: temeljni sloj (Stratum basale), trnasti sloj (Stratum spinosum), zrnati sloj (Stratum granulosum) i rožnati sloj (Stratum corneum). Rožnati soj, najgornji sloj epidermisa, sadrži korneocite, mrt ve stanice ispunjene keratinom s čvrsto oroženom ovojnicom, koji su uronjeni u lipidni matriks. Zbog takve strukture on predstavlja glavnu fizičku barijeru propusnosti kože. Korneociti nastaju iz keratinocita u vrlo složenom procesu epidermalne diferencijacije (keratinizacija). Nepravilnosti u procesu keratinizacije epidermisa utječu na formiranje rožnatog sloja, a time i kožne barijere te najčešće rezultiraju propusnijom barijerom i različitim kožnim bolestima i poremećajima kao što su atopijski dermatitis i psorijaza. Lipidi u rožnatom sloju složeni su u obliku lipid nih dvoslojeva, a čine ih uglavnom ceramidi, kolesterol i slobodne masne kiseline. Oni su odgovorni za zaštitnu barijernu funkciju kože. Reguliraju gubitak i primanje tekućine i zato imaju ključnu ulogu u osiguravanju vlage koja je neophodna za funkcioniranje epidermalne barijere. Poremećaj sinteze lipida i/ili njihovo osiromašivanje u rožnatom sloju (često pranje, primjena agresivnih sredstava za pranje, rukovanje s organskim otapalima, itd.) dovodi do oš tećenja barijerne funkcije kože. Promjene na ceramidima ili njihov gubitak uzrokuju povećanje permeabilnosti rožnatog sloja kože i povećano ljuštenje površinskog sloja (deskvamacija korneocita) što dovodi do visokog transepider-
30
www.inpharma.hr
malnog gubitka vode (TEWL). Koža postaje suha i osjetljiva. Održavanje optimalne razine hidratacije u rožnatom sloju, osim o lipidima, u velikoj mjeri ovisi i o prirodnim faktorima ovlaživanja kože (Natural Moisturising Factors; NMF) koji se nalaze u visokim koncentracijama u korneocitima rožnatog sloja epidermisa. Čine ih aminokiseline i njihovi derivati (40%), uključujući pirolidon-karboksilnu kiselinu (PCA, 12%), laktate (12%), ureu (7%) i anorganske soli (18%). Nastaju razgradnjom filagrina. Ti higroskopni faktori ovlaživanja vežu vodu, omogućavajući normalnu keratinizaci-
