DOSADAŠNJE ZNANSTVENE SPOZNAJE O KORISTI ODABRANIH NUTRIJENATA U PREVENCIJI I SUPORTIVNOJ TERAPIJI BOLESTI COVID-19 Od prvog suočavanja s pandemijom, jačanje imuniteta i primjena tvari koje dokazano štite od virusnih respiratornih infekcija, privlače pažnju stručne i opće javnosti AUTORICA ČLANKA:
prof.dr.sc. Darija Vranešić Bender, dipl.ing.
P
andemija uzrokovana novim virusom SARS-CoV-2 izazvala je zdravstvenu krizu neslućenih razmjera, koja ne posustaje. Od pojave pandemije prije gotovo dvije godine do danas, interes velikog broja znanstvenika, liječnika, kliničara i drugih stručnjaka usmjeren je na razvoj novih cjepiva i terapija, ali i primjenu nekih otprije poznatih biološki aktivnih spojeva u svrhu prevencije i suportivne terapije bolesti COVID-19.
Utjecaj nutritivnog statusa osobe na pobol i težinu kliničke slike COVID-19 Iako je već na početku pandemije debljina isticana kao bitan čimbenik rizika, danas je posve jasno da pretilost predstavlja glavni rizični čimbenik za nepovoljne ishode nakon infekcije SARS-CoV-2 virusom. U današnje doba, utjecaj nutritivnog statusa na učestalost i težinu bolesti COVID-19 promatramo kao dvostruko breme. Kod pothranjenih kroničnih bolesnika i osoba starije dobi možemo očekivati veću smrtnost i teže oblike bolesti. S druge strane, sada je nedvojbeno da veći problem predstavlja pretilost, budući da nam je tekovina “društva obilja“ donijela veliku učestalost pretilosti i prekomjerne tjelesne mase. Rezultati istraživanja širom svijeta pokazuju da je među najtežim slučajevima COVID-19 bolesnika u jedinicama intenzivnog liječenja značajan udio pretilih. Smatra se da pretile osobe imaju veću sklonost respiratornim infekcijama zbog mehaničkih i hormonalnih uzroka. Adipokini i citokini koje proizvode adipociti, te leptin,
igraju središnju ulogu u modulaciji aktivnosti svih stanica imunos nog sustava. Poznato je da se masno tkivo danas razmatra kao endokrini organ, a debljina je prepoznata kao kronično upalno sta nje. Problem debljine u Republici Hrvatskoj ima javnozdravstveni značaj, budući da je čak 60% populacije prekomjerno teško ili pretilo. Stoga je gubitak suvišnih kilograma danas jedna od najboljih odluka koju možemo donijeti u svrhu zaštite od kroničnih nezaraz nih, ali i zaraznih bolesti. Trenutno nema dovoljno uvjerljivih dokaza o tome da određena vrsta hrane, izoliranih nutrijenata ili specifičan način prehrane može ojačati naš imunosni sustav te ciljano spriječiti infekciju virusom SARS-CoV-2 ili pomoći u njezinom liječenju. Međutim, činjenica je da se optimalan status specifičnih nutrijenata smatra krucijalnim za normalnu funkciju komponenata imunosnog sustava, te tako pomaže u prevenciji ili lakšem prebolijevanju infekcija. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) u objavljenim je miš ljenjima izdvojila šest vitamina (D, A, C, folat, B6, B12) i četiri mineralne tvari (cink, željezo, bakar i selen) kao esencijalne nutrijente za normalnu funkciju imunosnog sustava, temeljeno na dosadašnjim znanstvenim dokazima (Galmés S., 2020.). Tim vitaminima i mineralima treba pridodati i druge imunomodulatorne nutrijente i mikroorganizme poput omega-3 masnih kiselina, probiotika i prebiotika, odabranog ljekovitog bilja i izoliranih biološki aktivnih biljnih spojeva poput kurkumina ili timokinona. Savjetuje se pridržavanje pravilne i uravnotežene prehrane bogate voćem i povrćem, kojom možemo unijeti sve potrebne hranjive tvari, uključujući i navedene vitamine i minerale. Model prehrane koji se posebno ističe je tzv. plant-based prehrana ili prehrana temeljena na biljnim izvorima. Kod takvog modela prehrane životinjski izvori nisu u potpunosti isključeni iz prehrane, ali se konzumiraju tek povremeno, a dominiraju biljni izvori. I mediteranska prehrana jedan je od načina prehrane koji se uklapa u tu definiciju, a ona je ujedno i protuupalna te štiti od cijelog niza bolesti. Rezultati istraživanja u koje je bilo uključeno 2.884 zdravstvenih radnika iz šest zemalja pokazali su da osobe koje slijede biljnu ili pesketarijansku prehranu (vegetarijanska prehrana koja sadrži i
www.inpharma.hr
5
