Međimurske novine 1441

KLARA ĐURKIN (29) inozemno znanje i diplomu prenosi u Međimurje

ANKETA POD VUROM

Međimurci su sami svoji majstori!

Majstora ni za lijek –to znaju svi oni koji su u protekle vrijeme imali bilo kakve radove u kući.

Bilo da se radi o preuređenju kuće, postavljanju pločica ili ako vam pukne cijev, potrebno je ili imati poznanstvo da se dođe do majstora ili jednostavno stvari uzeti u svoje ruke.

Na aktualnoj temi na 4. i 5. str. bavimo se upravo pitanjem: Kako do majstora? Pitali smo naše građane što oni znaju sami napraviti, a odgovori nas i nisu pretjerano iznenadili jer je općepoznato da Međimurcima nije teško zasukati rukave. (dv, zv)

Vinko Šagi, Čakovec – Ma ja si sve znam sam napravi�. Od zidarskih poslova do mehaničkih. Nema toga što ne znam popravi� ili napravi�. Nekad je bilo normalno da si susjedi međusobno pomažu, pa su tako i kuće sami zidali. Zato ne čudi da smo to znanje naslijedili i većina se zna sama snaći.

Marija Horvat, Podturen – Pa ja se baš ne mogu pohvali� da znam pretjerano radi� po kući što se �če majstorskih poslova, ali zato muž zna pošarafi�. Sina imamo, on je majstor više. Kaj god treba, on zna popravi�. A za neke veće zahvate bismo ipak zvali prave majstore, pa makar ih morali i malo duže čeka�.

Željko Kovačić, Pribislavec –Ah, pa kak’ ne bih znao. Sve znam radi�. U mirovini sam, a prije toga sam bio fasader i postavljao sam knauf. Tako da meni taj posao nije nimalo stran. Radim i sad po kući, sve što treba. Majstore je teško dobi� jer je to težak posao i rijetki se žele �m bavi�.

Anđela Krajačić, Brezovec –Ja si, recimo, sama pomalam zidove. Suprug radi sve od a do ž, znao bi sam i fasadu napravi�. U mirovini je, ali radi non-stop. Tako da mi nemamo problema s pronalaženjem majstora. Moj je muž za sve. Ja sam više za vrt i zemlju.

FOTO tjedna

Sjenica joj svila gnijezdo u poštanskom sandučiću

Gnijezdo u poštanskom sandučiću kod vikendice u Bukovcu iznenadilo je i raznježilo našu tajnicu Dijanu Deban. Sjenica je tu sakrila svoja jajašca

OBNOVLJEN I DOGRAĐEN Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Bolji uvjeti za rad s pacijentima

U utorak je svečano otvoren novouređen i dograđen Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije, u što je uloženo 1.269.339,96 eura.

Ukupna površina rekonstruiranog i dograđenog prostora iznosi 1.262 kvadratna metra, od čega je dograđeno 256 kvadratnih metara pa Zavod sada ukupno raspolaže prostorom od gotovo 2.572 kvadratna metra.

Zavod je dobio prijeko potrebne prostorije za Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti, a uvjeti su sada bolji i za provođenje niza aktivnosti iz domene Djelatnosti za javno zdravstvo, odnosno promicanje zdravlja.

Dogradnjom su se osigurali kvalitetniji uvjeti djelatnicima šest službi Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije. Zavod ima 71 zapo-

slenog i najmanja je ustanova u međimurskom zdravstvu, ali velika po svom značaju.

Energetska obnova zgrade uključila je postavljanje fotonaponske elektrane i dizalica topline, zahvaljujući čemu će se značajno smanjiti troškovi za energiju, a pripremom priključka na so-

FOTOKRITIKA

Novi, brži način kalemljenja?!

Mirzeta Kahvedžić, Čakovec –Ma naravno da sve znam. Ja sam iz Bosne, znam i oko struje i oko vode i oko svega. Ako imate bušilicu, šrafciger i kliješta, to je dovoljno da možete sve sami. Dok postoji volja, sve je moguće. Nije bitno ako si muško ili žensko. Samo je potrebno stvari uze� u svoje ruke.

larne panele na krovu kao i samostalnog priključka na vodoopskrbni sustav u konačnici se postiže energetska neovisnost objekta.

Svečanosti su bili nazočni

Matija Posavec, župan, Vera Katalinić Janković, izaslanica Ministarstva zdravstva i Željka Draušnik, zamjenica

Nesvakidašnjoj slici može se posvjedoči� u Maloj Subo�ci ispred Doma kulture. Drvrored mladog kestena veselo je prolistao, osim jednog! Kad se priđe bliže osušenom kestenu, ima se što i vidje�! Vrh je doštukan žicom. Jednostavno privezan “drodom” za stablo. Možda je točnije reći pored njega.

- Primije�li smo još u jesen da se drvo osušilo, no nismo ga vadili jer nam je trebalo kao “stalak” za božićnu rasvjetu, poručio je Valen�no Škvorc, načelnik Male Subo�ce. Još je dodao kako već mjesec dana traži osobu preko javnih radova koja bi osušeno stablo izvadila i zasadila novo! (vv; zv)

ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Ravnateljica prim. Marina Payerl-Pal, dr. med., upoznala je uzvanike svečanosti i s podatkom da Zavod vodi brigu o kadru pa su četiri liječnice trenutno na specijalizaciji, a tri specijalizacije će se raspisati još ove godine. (BMO)

i sada s nestrpljenjem čekaju valjenje i male, slatke prinove. (sh)

Marina Payerl-Pal, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije, u novouređenom mikrobiološkom laboratoriju

POMOR PČELA u Gornjem Mihaljevcu

Kao kauboj špricao repicu u cvatu!

Ovog je puta stradalo oko 300 pčelinjih zajednica, odnosno 18 milijuna pčela, a šteta prema prvim procjenama iznosi ugrubo oko 90.000 eura

Piše i foto: Sanja Heric

- U nedjelju prijepodne primjetio sam da se pčele grče i popodne ih je bilo već na stotine uginulih, a sada već i na tisuće. Imam 13 košnica, nije puno, ali treba se za svaku košnicu boriti, ispričao nam je s tužnim izrazom lica Zdravko Ladić, pčelar iz Bogdanovca u općini Gornji

Mihaljevec, koji nas je odveo do svog pčelinjaka i pokazao hrpe uginulih pčela proteklog

NASTALA ŠTETA

ponedjeljka, 24. travnja, u popodnevnim satima.

Na tisuće pčela se grči i ugiba

- Sada da vi vidite kako to izgleda unutra. Jadno. Morat ću sve baciti, i med i sve. Inspektor je odmah kad je došao rekao da je ovdje bio najveći udar na pčele. Ja mislim da će šteta na kraju biti 100 posto, da od pčelinjaka neće ništa ostati, dodao je u nastavku Ladić, koji se pčelarstvom bavi najmanje 45.000 tisuća kuna. Računa 1500 kuna gubitka po košnicu plus još med koji bi prodao.

novca, Gornjeg Mihaljevca do Vugrišinca i okolica tih mjesta.

Na imanju pčelara Mladena Mikulana u Gornjem Mihaljevcu održana je presica za novinare na temu pomora pčela u četvrtak, 27. travnja. Predsjednik Udruge pčela Agacija Željko Trupković istaknuo je da je u prvom redu nastala nemjerljiva emocionalna šteta za pčelare, a kada se govori o novčanoj šteti, onda se može reći da je otišlo po 300 eura po pčelinjoj zajednici. Dodajmo, da je stradalo ovog puta oko 300-njak pčelinjih zajednica u Gornjem Mihaljevcu.

- Nažalost, prvi smo u Hrvatskoj koji smo to okusili. Imali smo postupak inspektorata, sastanak u Ministarstvu, bila je tu u policija, ali iz ta dva prethodna trovanja dobili smo jedan hodogram koje je Ministarstvo napravila, dobili smo odgovore kolika je zakonska kazna za počinitelje, a najvažnije što smo dobili jest ovo treće trovanje. Je li to ispravan put tih institucija, ja mislim da nije! Ovi pčelari su zaslužili da se o tome povede malo više računa o tome. Mislim da Ministarstvo, inspektorat i policija ne čine dovoljno, zavapio je pčelar Trupković.

- Materijalna šteta će se sanirati i naravno da ćemo

Željko Trupković, predsjednik Udruge pčela Agacija

pomoći svi, općina i županija, nadam se i da Ministarstvo. A institucije koje su zakazala, poručio bih im nek se trgnu i počnu raditi svoj posao, dodao je na to župa Matija

Posavec.

Zanimljivo je i to da se uopće ne zna jesu li prethodni počinitelji pomora pčela dobili ikakvu kaznu, ni jesu li je platili.

- Informacije o kaznama nemamo, kad pitamo o kaznama kažu nam da je to zakonska odredba, ne znamo dali je uopće do sad i netko platio tu kaznu. Mislim da bi to i javnost trebala imati, ne samo pčelari, istaknuo je Željko Trupković. (sh)

Svakog dana ugiba mu sve više i više pčela. Boji se da na kraju neće ostati nijedna živa. Nada se da je kiša, koja je padala u ponedjeljak popodne, uspjela donekle oslabiti i isprati taj otrov s uljane repice.

- Pogledajte, samo padaju dolje i dosta su agresivne. Prije sam gledao u košnice i uopće ne znam hoće li što od košnica ostati. Sad se one međusobno trovaju i padaju dolje non-stop. One pčele koje su bile na cvijetu, one će sve propasti, rekao nam je Mladen Mikulan, koji se pčelarstvom bavi osam godina i trenutno ima 24 košnica.

Obojica se pitaju kako se to uopće moglo dogoditi s obzirom na pomor pčela koji se dogodio 2020. godine i 2022. godine. Izgleda kao da iz tih fatalnih pogrešaka ratari ništa nisu naučili. Prije su stradali pčelinjaci na području donjeg Međimurja, a sada po prvi put u gornjem Međimurju.

Kako je došlo do pomora pčela?

- Teško je reći kolika je šteta. Ne znamo koliko će dugo još ugibati. Sve pčele izletnice su stradale i košnica je oslabljena za glavnu pašu. Sve pčele koje su van hodale po nektar, pelud i vodu sada su stradale. Ostale su samo

Kako smo saznali, krivac za ovaj pomor pčela je tamo svima poznati poljoprivrednik M.M. s područja Gornjeg Mihaljevca, koji je i priznao svoju krivnju.

- Došli smo do njega i rekli mu što se događa s našim pčelama. Vidjeli smo mu da mu je teško. Inače radi u Njemačkoj i doma se bavi poljoprivredom. Ovog puta prekasno je došao doma i sad je špricao dok je uljana repica cvala, rekli su nam pčelari.

Navedeni poljoprivrednik je ove subote tijekom dana špricao uljanu repicu s dozvoljenim sredstvom, ali u pogrešno vrijeme. Trebao je to učiniti dva tjedna prije cvatnje, a ne dok je repica u punom cvatu. Dodatan je problem što je to kontaktni otrov koji se zadržao na biljkama uljane repice pa se u slučaju lijepog vremena pčele mogu trovati čak do sedam dana.

Veterinarska i poljoprivredna inspekcija Državnog inspektorata su po zaprimanju informacije o povećanom uginuću pčela na pčelinjaku u općini Gornji Mihaljevec obavile koordinirani inspekcijski nadzor. Utvrđeno je da je u neposrednoj blizini obavljeno prskanje uljane repice u cvatu kontaktnim insekticidom aktivne tvari lambda cihalotrin iz skupine piretroida. Kako su nam rekli, poljoprivredna inspekcija će pokrenuti upravni

i prekršajni postupak protiv osumnjičenog. Pokušali smo doći i do osumnjičenog poljoprivrednika, ali se na naše pozive nije javljao.

Kakva se kazna predviđa?

Pčelari nakon svega ne očekuju ništa dobro, samo se nadaju da se takvo što neće dogoditi u sljedećim godinama . Valjda će zaista napokon zaživjeti uzrečica “Povijest je učiteljica života.”

Upitali smo Državni inspektorat i kakve su kazne predviđene za prethodno opisano kazneno djelo.

- Prema Zakonu o provedbi Uredbe 1107/2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja propisane su novčane kazne za pravnu osobu u rasponu od 30.000 do 50.000 kn, (od 3.981 do

6.636 eura), za odgovornu osobu u pravnoj osobi od 5.000 do 10.000 kn (od 663 do 1.327 eura) i za �izičku osobu (samostalni poduzetnik ili pojedinac) u rasponu od 15.000 do 25.000 kn (od 1.990,97 do 3.318,29 eura) za sljedeći počinjeni prekršaj: upotreba sredstva za zaštitu bilja u suprotnosti s rješenjem o registraciji sredstva za zaštitu bilja.

Kaznu će dobiti i za to što je propustio obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka za obavljanje tretiranja pesticidom opasnim za pčele. Za to su propisane novčane kazne za pravnu osobu u rasponu od 50.000 do 100.000 kn, (od 6.636 do 13.273eura) i za �izičku osobu 5.000 kn do 10.000 (od 663.61 do 1.327 eura).

Zdravko Ladić iz Bogdanovca pokazao nam je svoj pčelinjak i hrpe uginulih pčela na ulasku u košnice

Dražen Bogdan broji 42 košnice te je kazao da su mu stradale sve pčele izletnice

Mladen Mikulan iz Gornjeg Mihaljevca štetu procjenjuje na najmanje 45.000 �suća kuna

Ministarstvo, inspektorat i policija ne čine dovoljno

Piše: Sanja Heric

Foto: Zlatko Vrzan

Kao dobitak na lutriji, tako danas doslovno izgleda pronalazak majstora. I to majstora svih zanata. Bilo da je riječ o manjim kućnim zahvatima, recimo da želite izraditi malu komodu za cipele ispred ulaznih vratiju, bilo da vam netko treba izrezati gredu, odnosno neka dasku, bilo da vam je pukla cijev u kupaonici i pod hitno ju morate zamijeniti. Ako je riječ o potonjoj situaciji, onda vas zaista žalim, jer imati havariju s vodom u kući ne bih poželjela ni najgorem neprijatelju.

Ne daj Bože da ste pomislili i o nekim većim zahvatima u kući, recimo o postavljanju pločica na vanjskoj terasi, natkrivanju terase ili pak preuređenju kuhinje, kupaonice, i ono najgore, preuređenju cijelog kata kuće. Ako je tako, onda ste zasigurno na sto muka jer šansa da od prve nađete majstora za samo neki od gore navedenih poslova jednaka je ravno nuli.

U to se ama baš svatko mogao uvjeriti ako je u za-

dnje vrijeme dogovarao bilo kakav posao za koji mu je potreban neki majstor. Ako ne poznaješ nikoga iz tog kruga ljudi, prvo se raspitaš kod prijatelja, potom kod poznanika i kad napokon dođeš do majstorova broja, s velikim uzbuđenjem okreneš taj broj i onda te zapljusne val surove majstorske stvarnosti. Odbijenica, i tako ponovno, ponovno i ponovno…

U iščekivanju majstora

Prema dosadašnjem iskustvu, dobro možeš proći u traženju majstora samo u slučaju ako imaš veze i poznanstva s majstorima ili ako je majstor glavom i bradom netko od ukućana ili bliže rodbine. Ako to nije slučaj, onda pak ćete biti osuđeni na višemjesečno čekanje na red ili pak na majstore koji svoj rad i masno naplaćuju. Najlošije pak prolaze oni koji su silom prilika nabasali na “fušara” koji je položio pločice u kupaonici na način da će vas još godinama nakon tog zahvata boljeti glava prilikom svakog dolaska na WC. Ili vam je sifon koji bi trebao biti najniža točka u kući, visok kao Mont Everest i nikada u životu nije bio namočen

NESTAŠICA MAJSTORA svih zanata

Ezermeštra bi svaka za muža htjela

Ako nabavljate materijal za obnovu kuće, prodavači u specijaliziranim trgovačkim centrima dragocjeni su savjetnici pri odabiru materijala. Moja iskustva su da rado i dobro savjetuju što ugraditi i o čemu pri postavljanju morate voditi računa, ako ih pitate.

Svatko od nas ima iskustva s nekim “svojim” prodavačem koji nas je provjereno dobro savjetovao pri obnovi kupaonice ili poda, a da budete zadovoljni omjerom kvalitete i cijene.

Ako ste vjerna mušterija, rado će vam dati “mig” kada trgovački centar bude imao svu ponudu po znatno nižim akcijskim cijenama i prije objave u katalogu.

Nije mala stvar iste keramičke pločice, laminat ili kućanske aparate kupiti 30 posto jeftinije na dan akcijske prodaje ili po redovnoj cijeni dan ili dva ranije. Svaki euro pri obnovi kuće je jako važan.

Poznavati dobrog prodavača koji vas zna savjetovati jednako je važno kao i naći dobrog majstora. Posebno ako neke radove izvodite sami. Dobar trgovac vodit će vas savjetima pri obnovi, primjerice ako sami

postavljate laminat. Reći će vam što sve uz osnovni materijal trebate kupiti da biste ga kvalitetno postavili i kako. Koju kvalitetu i debljinu materijala odabrati za koju prostoriju. Ako želite savjet, rado će vam ga dati i prilikom odabira keramičkih pločica, da se ne “zalijepite” samo za lijepu boju ili uzorak. Nije svaka pločica za svaki prostor. Dobro je trgovcu objasniti što tražite: za hodnik, kupaonicu, na zid ili pod, za vanjski prostor, obložiti zid oko kuhinjskih elemenata i sudopera ili na pod. Savjeti iskusnih trgovaca dragocjeni su i pri odabiru kućanskih aparata, koji se prodaju uz različite dužine garancije ili pak su neki od njih češće ili rjeđe kvare, imaju bolju ili lošiju servisnu podršku.

Dobar savjet je važan i pri odabiru boje za zidove ili boja za metalne ili drvene ograde, kao i pri odabiru slavina za vodu.

Iskusni prodavači znaju da se zadovoljni kupci vraćaju, a traženje savjeta ništa ne košta, a može puno uštedjeti. A rijetki su Međimurci koji barem malo ne prčkaju po svojoj kući.

(BMO)

Nabaviti bilo kakvog majstora prilikom preuređenja kuće postala je prava noćna mora. Prvo tjednima obećavaju da će doći pogledati, potom konačno dođu, ali tada vam daju toliko visoku ponudu da vas odmah zaboli glava

vodom. Sličnih majstorskih grešaka ima pravi mali milijun, no neki bi rekli bolje da su i nešto napravili nego ama baš nikako.

Ako se pitate što je doprinijelo takvom stanju, u prvom redu, dio dobrih majstora otišao je trbuhom za kruhom u inozemstvo, kao što je to normalno i prirodno. Tamo su dobili bolje radne uvjete i bili bolje plaćeni, pa su odveli sa sobom i svoje obitelji i jednostavno započeli život u novoj državi. Dobar dio majstora ostao je naravno u Hrvatskoj, ali zahvaljujući građevinskom bumu imaju posla preko glave pa sada biraju što će, i ono najvažnije, za koliko

će raditi. Naša država, uz sve to, još ne potiče dovoljno naše školarce da upisuju upravo ta zanatska zanimanja, pa se tako nemojmo čuditi ako za desetak godina stvarno nećemo imati da nam tko zazida kuću.

No, idemo dalje da opišemo kako izgleda pronalaženje majstora. Recimo da ste se raspitali svuda uokolo i da ste došli do potencijalne “žrtve” prema preporukama i nabavili telefonski broj koji sada s velikim entuzijazmom okrećete.

Prvi telefonski razgovor nakon uvodnog upoznavanja tko ste, što ste i odakle dolazite, ide otprilike ovako:

- Zovem vas zbog postavljanja pločica na vanjskoj terasi kvadrature 2 x 3 metra. Biste li mogli doći pogledati terasu, pa da nam velite što sve trebamo kupiti i da nam date ponudu koliko bi to otprilike koštalo?

Čujete �ijukanje s druge strane telefona i napokon progovara: - U strašnoj sam gužvi, možete nazvati za mjesec, mjesec i pol? Kada se riješim ove gužve?

I vi naravno kažete da ćete nazvati, jer što vam drugo preostaje. U međuvremenu pokušati kod još nekih majstora, ali svi vam jednako odgovaraju, da nemaju vremena ili pak da im

je to premalen poslić da bi im se uopće isplatilo to raditi. I prođe tih mjesec dana i ponovno puni entuzijazma ponovno nazovete majstora. - Joj, taman sad imam neke veće poslove pa ne stignem. Nazvat ću vas ja kada se malo odteretim. Naravno to se nikad ne dogodi, pa onda i dalje nazivate majstora. Sada on mijenja taktiku, već ima memoriran vaš broj, pa se ne javlja. Vi šaljete poruku, on mrtvo-hladno odgovara da će vam se javiti. Na kraju se to nikad ne desi. Tu vam prekipi jer bliži se ljeto, vi biste uživali u svojoj novoj terasi, a od nove terase ni t.

Majstori svih zanata

Savjeti prodavača štede novac, ako posao obavljate sami

TEMA BROJA

Posjetite Dens Co. internetsku trgovinu na www.densco.hr.

Dostava na području cijele Hrvatske.

Najbolji omjer cijene i kvalitete!

štinu naša sugovornica, na što smo mi pucali od smijeha.

DENS Co. COMMERCE d.o.o.

Varaždinska 122

48000 Koprivnica

E: dens10@net.hr

T: +385 48 220 306

T: +385 48 665 176

zanata danas su i više nego tražena roba u gradu. Za potrebe ilustracije teme pozirao nam je majstor Dino

Krenete u potragu za bilo kakvim meštrom, onima priučenima majstorima ili fušerima. I u ovim slučajevima, naravno, naiđete na pravu rapsodiju različitih majstorskih situacija koje pamtite za cijeli život. Počevši od onih koji stalno obećavaju da će doći pogledati, pa do onih koji napokon nakon višetjednog pozivanja napokon dođu do onih za koje se na kraju ispostavi da nisu baš majstori za sve. - Prvo su nam rekli da budu gotovi za dva tjedna. Nakon mjesec dana su nam rekli da to prvi put u životu delaju, ispričala nam je jedna čitateljica.

Postati sam svoj majstor!?

Ako pak vidite da ni od fušera ništa za vaš posao, jednostavno prekinite tu cijelu agoniju iščekivanja majstora. Smirite se, pa vam na pamet možda padne i sljedeća misao: “Pa mamicu ti vidim, pa nije to kvantna �izika da ne mogu postaviti pločice, zazidati zid ili pak dimnjak!!!”

Baš kao naša sugovornica, nama dobro znana, koja si je sama zazidala dimnjak, ali je ipak zbog svojeg nestručnog znanja iz zidarije htjela ostati anonimna. I zato što misli da bi joj rekli da jedna žena to nebre sama napraviti. A i bojala se da joj porezna ne pokuca na vrata.

- Prosila sam lijepo jednog majstora, pa drugog. Vrijeme se otesalo i morala sam početi kuriti u zimi. Rekla sam “pas mater”, pa tak trda nisam da dimnjaka ne bih mogla zazidati. Idem probati, prepričala nam je naša sugovornica.

- Otišla sam u BAT i tamo im rekla: Dečki, trebam cement za zidanje, mort za dimnjak. Oni su mi sve pripremili i dali upute. Probala sam najprije jedan red zida, pa drugi red zida. Pa sam malo vritnula da vidim hoće li se to sve podrti. Kada sam vidla da je dobro, išla sam dalje sa zidanjem, prepričala nam je svoju majstorsku dogodov-

- Pločice sam zalijepila tri reda i naravno da su me poklopile jer je bilo friško. Onda sam čekala dok se posuši i tako sam išla dalje, dodatno je rekla sugovornica, sretna i ponosna na sebe što je uspjela sama sebi zazidati prijeko potreban dimnjak dok ju je stisla nestašica majstora. Jedna druga sugovornica pak nam je ispričala svoju zanimljivu anegdotu o tome kako je žbukanje ipak prošlo u najboljem redu zahvaljujući poštaru Dragecu koji se na njihovim vratima pojavio kao mesija. - Moj se muž primio žbukanja kuće. Kod zidova je sve prošlo u redu, a onda je došao na red plafon. Metal je žbuku na plafon, no sve je počelo padati dolje. U tom trenutku na vratima kuće pojavio se poštar Dragec i pitao ga: - Pa kaj, za ime dragoga Boga, ti delaš? Odmah je svukao kaput sa sebe, rekao mom mužu gdje je pogriješio i da mu je smjesa prerijetka te što još treba unutra dodati. Ponovno je izmiješao smjesu i počeo žbukati plafon, kad ono čarolije, više ništa nije padalo dolje. Tak je poštar Dragec sve riješio igrom slučaja, prepričala nam je Snježana Zorković iz Dunjkovca.

Uglavnom, da zaključimo priču. U svim slučajevima

Jedno od instantnih rješenja za problem pronalaska majstora jest postati sam svoj majstor, dobro se raspitati kod majstora što vam je činiti, a potom i kod trgovca kod kojeg kupujete materijal

kada više nemamo vremena čekati na majstora ili ga jednostavno ne možemo pronaći te odlučimo sami prionuti poslu, jako je važno najprije dobro se raspitati uokolo o poslu koji namjeravate raditi kako bismo si maksimalno olakšali sam postupak.

Majstore koje ste prethodno zvali za posao, sada nazovite da vam kažu što vam je potrebno od materijala da sami napravite posao. A nije na odmet ni da, recimo za šankom, platite koje pivo majstoru pa ga zamolite da vam otkrije nekoliko čarolija svojeg posla. Vjerujete, bit će vam puno lakše kada znate njihove majstorske cake.

Potom slijedi informiranje u trgovinama s materijalom, tu vam posebno oni poznatiji dućani u koje zalaze sami majstori, itekako mogu biti od pomoći. Kako saznajemo, ljudi se u tim trgovinama najviše raspituju oko malanja i

postavljanja knaufa, a nešto rjeđe o postavljanju keramičkih pločica, a najmanje o postavljanju elektroinstalacija koje nikako nisu za igru, pogotovo za one koji o tome nemaju pojma.

Dobro bi bilo da i prije početka bilo kakvih radova pogledate videosnimke na Youtubeu, danas srećom ima more toga, pa vam i to može puno olakšati cijeli posao. A nakon toga treba vam samo puno volje, strpljenja i vremena i vaš krajnji željeni rezultat će sigurno stići. Trnovito, ali plodonosno.

Danas su majstori predmet želja

Ova priča o majstorima surova je realnost i ono što nas očekuje u budućnosti. Za sve što želimo izgraditi trebamo majstore, a njih nema dovoljno. Stoga i ne čudi što su danas postali tako cijenjeni, a bogami i dobro plaćeni. To najbolje znaju oni koji su si u svom domu nedavno postavljali keramičke pločice pa su se primili za glavu kada su vidjeli na računu koliko košta jedan kvadrat.

Iako zvuči pomalo bizarno, ispada da nije više cilj “bogato se udati”, nego naći dečka, muža koji se u sve razumije i koji je majstor za sve. Pravog ezermeštračovjeka od tisuću talenata.

Građevinski materijal, širok asortiman radne odjeće i obuće te ostale radne zaštite!

ČESTITKA ŽUPANA Matije Posavca povodom Međunarodnog praznika rada

Stvorimo

Drage Međimurke i Međimurci, drage radnice i radnici, svake godine u ovo doba, ususret Međunarodnom prazniku rada, osvrćemo se na povijest jedne borbe i ljudske težnje za pravednijim svijetom.

Od trenutka kada su radnici prvi put organizirano podigli glas za svoja prava dijeli nas stoljeće, no borba za bolju budućnost zasnovana na radu i poštenoj naknadi za njega dočekala je i naše generacije. Pred nas je stavila izazov i zahtjev da učinimo sve kako bismo dosegnuli humano okruženje. Da bismo naše današnje bitke dobili svako mora dati svoj doprinos.

Nezaposlenost u Međimurju više nije problem iz fokusa jer bilježimo trendove dobrih brojki, no s plaćama ljudi koji su ostali u svojoj domovini još uvijek u značajnom broju nije tako.

Ne smijemo zanemariti ni ljude koji su odradili desetljeća svog radnoga staža i otišli u mirovine koje nisu dovoljne za najosnovnije troškove života.

Sljedeća skupina – koju također nikako ne smijemo zaboraviti – ljudi su koji su svoje Međimurje, svoju domovinu morali napustiti te krenuti u tuđinu za boljom plaćom. Te ljude također moramo svrstati među imperative. U mnogočemu smo predvodnici, zašto ne bismo vjerovali da možemo stvoriti toliko snažnu gospodarsku

oazu da u njoj ima mjesta i za naše ljude koji su odselili u strane zemlje?

Zato će Međimurska županija nastaviti intenzivno izdvajanje sredstava za razvoj i unaprjeđenje poduzetništva, osobito u području stvaranja proizvoda s dodanom vrijednošću, nastavit ćemo podržavati i osnaživati naše obrtnike nizom mjera, ali i sinergijom s obrazovnim sustavom osiguravati kvalitetnu domaću radnu snagu za budućnost.

Međimurska županija čini 2,7 posto hrvatskog gospodarstva, a ostvaruje oko 5 posto ukupnog hrvatskog izvoza, što je podatak koji svjedoči o snazi baze na koju smo usredotočeni.

Svaku šansu koja nam se otvori u europskim razvojnim fondovima ili na bilo koji drugi način, iskoristit ćemo za jačanje našega gospodarstva. Naši poduzetnici znaju da ovo nisu puste riječi o čemu svjedoči i njihov odaziv na javne pozive Međimurske županije za dodjelu bespovratnih sredstava.

Imamo dobar vjetar u jedrima te nam preostaje da nastavimo kormilariti pravcem uspjeha.

Drage Međimurke i Međimurci, radnice i radnici, čestitam vam 1. svibnja, Međunarodni praznik rada i blagdan sv. Josipa Radnika!

Župan

Matija Posavec, mag. ing.

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.

Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

POGLED ODOZDO

KLARA ĐURKIN inozemno znanje i diplomu prenosi u rodno Međimurje

Povezujem strance koji žele investirati u Hrvatskoj

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Klara Đurkin 29-godišnjakinja je iz Čakovca, rodom iz Belice, koja iza sebe ima impresivno inozemno iskustvo. Odmah nakon završetka Gimnazije J. Slavenskog u Čakovcu odlučila je napustiti Hrvatsku i svoj obrazovni put nastaviti u inozemstvu.

- Već sam krajem 3. i 4. razreda počela razmišljati o odlasku u Ameriku, čak sam imala i opciju da zadnja dva razreda završim tamo, ali sam željela taj dio puta završiti u Hrvatskoj. Zapravo odluka o odlasku nije došla iznenada jer sam od svoje trinaeste godine pohađala ljetne škole tečaja jezika u Velikoj Britaniji i SAD-u. Stoga sam rano razvila sklonost prema tome da postanem međunarodna građanka i aktivno radila kako bi se taj cilj i ostvario, rekla nam je na početku razgovara Klara Đurkin.

U Americi u Bostonu pripremala se za prijemne ispite te je odabrala Northeastern University gdje je upisala preddiplomski studij u području političkih znanosti i međunarodnih odnosa uz podsmjer prava i javne politike.

Uz studij u Bostonu odradila prakse u UN-u i EU parlamentu

- U tom razdoblju sam imala nekoliko praksi jer je na fakultetu bilo iznimno važno da se stekne praktično iskustvo, a ne da ostane samo na teoriji. Prvo sam iskustvo dobila u Ženevi u Ujedinjenim narodima gdje sam radila u tajništvu Ottawske konvencije kao mlada službenica. Nakon toga me put odveo u Europski parlament kao pomoćnicu hrvatskih zastupnika. Sljedeća stanica stjecanja iskustva bila je u Washingtonu gdje sam

Radnici su se izgubili, a grah je ostao

Nekadašnji praznik rada bio je tzv. radnički praznik. No opstao je i nakon što su nestali i klasični radnici. Svijet se mijenja i sve je manje klasičnih tvorničkih radnika, barem u razvijenom svijetu, a sve je više onih koji se bave raznih uslugama. A i ono malo radnika ne bavi se teškim i prljavim �izičkim poslom u plavim mandurama kako su Međimurci zvali priprostu radnu odjeću. Težak �izički rad nestao je iz da-

našnjih tvornica, sve se više upravlja strojevima, a ne stvara rukama. Nema više lopata i čekića. Današnji radnik, da srp i čekić nije vidio na slici, ne bi znao ni gdje ga naći ni kako se njime služiti.

No Praznik rada je ostao. Pretvorio se dan u Dan bez rada uz masovni piknik u prirodi. Prvomajski karan�ili, oni crveni, nestali su iz cvjećarnica pred najezdom križanaca raznih boja.I prvomajski grah je opstao. Kao

radila u Međunarodnom institutu za pravo i samim time stekla čak godinu i pol radnog iskustva u sklopu studija. Kako sam bila uključena u brojne izvannastavne aktivnosti, također sam primljena u Phi Sigma Alpha, nacionalno društvo počasnih političkih znanosti u SAD-u, kaže.

Stekla je i dva priznanja, kao apsolventica godine (Senior of the Year award) te kao jedna od 4 posto najboljih studenata na cijelom sveučilištu u konkurenciji od 20 tisuća studenata (Sears B. Condit Award).

- Isto tako sam za vrijeme studiranja napisala članak koji je urednik odabrao pa je objavljen u magazinu New York Times na temu Afganistana i prisutnosti američkih vojnika tamo, dodaje.

Klara se zatim preselila u Veliku Britaniju u Bristol gdje je stekla magisterij iz prava, a trenutno radi na pravosudnom ispitu te se nada da će postati odvjetnica u Velikoj Britaniji.

- Nakon diplome i 10 godina života u inozemstvu vratila sam se kući u Međimurje. Htjela sam doživjeti naš sustav i način života s obzirom na to da me dugi niz godina nije bilo. Nisam odmah htjela uskočiti u vlastiti posao, iako sam znala da to želim uspostaviti.

Stoga sam odlučila nastaviti s još jednim magisterijem u Zagrebu. Postojao je multidisciplinarni magistarski program u političkim znanostima, ekonomiji i pravu koji se izučavao na engleskom jeziku, pa sam ga isprobala. Iako mi se sustav visokog obrazovanja u Hrvatskoj nije nužno sviđao, to je bilo u mojoj prvoj godini povratka nakon desetljeća, pa ne čudi da je bilo puno iznenađenja, govori Klara o obrazovnom iskustvu koje je dodatno stekla u Zagrebu.

Kada je osjetila da svoje znanje i iskustvo može akumulirati, otvorila je svoju tvrtku CoreValor, koja nudi poslovno i pravno savjetovanje strancima zainteresiranima za povezivanje s Hrvatskom, bilo da se radi o životu, radu ili ulaganju.

Poveznica između stranih investitora i Međimurja

- Htjela sam napraviti kombinaciju života u Hrvatskoj, s obzirom na to da mi je cijela obitelj ovdje i volim tu biti, a opet imam prilike raditi u međunarodnom svijetu i širiti svoja poznanstva, dodaje.

Kako kaže, uvijek joj je bilo bitno da svoj kraj dobro prezentira prema strancima. Oni većinom znaju za veće gradove poput Zagreba i Splita, a čak ju je i prijateljica iz Arizone posjetila u Međimurju i ostala ugodno iznenađena viđenim.

- Stranci često više cijene naš kraj nego mi sami, od prekrasne prirodne ljepote koje ima Međimurje, našeg poduzetničkog mindseta, a generacijski smo zapamćeni kao radišan narod. A što se tiče investicija, Međimurje je odlično za privlačenje jer smo u konstantnom rastu. Razvoj je u uzletu, stoga smatram da je pravo vrijeme za privlačenje novih investicija u naš kraj, nastavlja.

Nedavno je tako u Međimurje stigao i Paul Bradbury, podrijetlom Irac, koji već dvadesetak godina živi u Hrvatskoj i na razne načine doprinosi turizmu.

- Nakon što sam nekoliko dana provela s njim upozna-

vajući ga s našom županijom, sklopili smo partnerstvo pa ću za portal na engleskom jeziku, čiji je Paul vlasnik, pisati različite članke na temu investicija u Hrvatskoj. Upravo će prvi članak koji uskoro bude objavljen biti o tome zašto investirati u Međimurje i kaže da to samo jedan od načina promicanja našeg gospodarstva. Također, obiteljsko poduzetništvo je snažan segment u Međimurju te kao takav privlačan stranim investitorima kao baza globalne ekonomije. Bilo da se radi o zemljištu, o gotovom poslovnom ili privatnom projektu ili pak o pronalasku poslovnog partnera s kojim će se ulagati ili poslovati, Klara djeluje kao posrednik koji za njih, između ostalog rješava administracijske i druge poslove koje investicijski put u Hrvatskoj čine puno lakšim i samim time primamljivijim. Na taj način, kroz cijeli proces investitori imaju lokalno znanje i podršku, a i sigurnost u obavljen posao. - Imam puno Britanaca koji su zainteresirani za kupnju nekretnina, pogotovo u gornjem Međimurju. Već ih ima koji tu žive, ali treba proći još neko vrijeme kako bi se pročulo za naš kraj. Važno je dodatno promicati Međimurje kao regiju koja ima veliki prosperitet i šansu za uspjeh. Tako da se nadam da ću ja sama privući neke investitore i pomoći im u izvršavanju njihovih investicija, a s druge strane ću biti posrednica između njih i cijelog procesa kako bi se ta investicija ostvarila, što je krajnji cilj, zaključuje Klara Đurkin.

najdemokratskije jelo uz pivo kao najdemokratskije piće. Vole ih ljudi svih staleža. Pivo se lako može piti iz limenke ili boce i ne morate ga točiti u čašu, ni razmišljati iz kakve čaše. Pijenje piva ne iziskuje poznavanje bontona, nego samo uživanje u piću.

Slično je i s grahom. Kuha se u kotlu, a najčešće se jede iz plastičnog tanjura. Može se jesti stojećki, sjedećki ili naslonjen na provizorni šank. Dakle, bilo gdje u prirodi, lo-

kalu ili kod kuće u dvorištu. Gotovo ništa od razloga zašto se počeo slaviti Praznik rada više nema značaj. Ne samo u Hrvatskoj već i u cijeloj Europi radnici nedostaju, pa svoja prava rješavaju tako da ili se dogovore s poslodavcom ili ako im se ne sviđa, pozdrave s njim.

Praznik će o(p)stati jer svi vole slobodan dan u radnom tjednu, naročito ako ga mogu spojiti s vikendom i otići na kraći odmor. Na prvomajski

grah dolaze svi: službenici, radnici, poslodavci, ministri, predsjednici i premijeri, jer se slavi ležerno. Kao da je dodatna nedjelja u mjesecu. U današnje vrijeme posao i privatni život se pretapaju kao na slici od akvarela, teško je odrediti rub gdje prestaje posao, a počinje privatnost. Posao je danas u glavi, skače iz mobitela, umreženih grupa. Poruke, mailovi sustižu vas ma gdje bili, pa je najbolje da radite ono u čemu uživate.

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

okruženje za povratak naših ljudi iz inozemstva!

Klara Đurkin krenula je vlas��m stopama i pokrenula posao od kojeg će i Međimurje ima� benefit

TVRTKA VNUK d.o.o. iz Vrhovljana proslavila 25 godina rada

Posao temeljimo samo na preporukama

Povodom 25 godina tvrtke održano je prigodno druženje s djelatnicima te je predstavljen mobilni izložbeni salon austrijske firme Maco okovi s kojim neprekidno posluju već 19 godina

Tvrtka Vnuk d.o.o. iz Vrhovljana već je 25 godina sinonim za kvalitetnu i dugotrajnu stolariju u Međimurju, ali i puno šire, van granica naše države.

Osnovna djelatnost tvrtke Vnuk je proizvodnja PVC i ALU stolarije te izostakala, odnosno izolacijskih stakala. Osim proizvodnje, u svojoj ponudi za klijente imaju brzu montažu i ugradnju stolarije.

Krenuli iz garaže u Lapšini s dvoje ljudi

Njihova poslovna priča krenula je iz Lapšine, mjesta nedaleko od Svetog Martina na Muri, gdje je direktor Michael Vnuk osnovao firmu sada već davne 1998. godine.

- Početak je bio u jednoj manjoj prostoriji, takoreći garaži, s dvoje, potom troje

ljudi. Postepeno je firma rasla i širila se, pa se preselila na sadašnju lokaciju u Vrhovljanu. Konstantno gledamo da se ulaže u kvalitetu proizvoda, u širenje kapaciteta proizvodnje, poručuju iz tvrtke Vnuk.

- Planiramo se i proširiti s obzirom na to da smo uvidjeli da nam je prostor dosta skučen. Uz sadašnju lokaciju firme, kupili smo dodatne parcele gdje planiramo raditi još jednu dodatnu proizvodnu halu, koju ćemo opremiti novim proizvodnim strojevima, dodaju u nastavku.

Kao odluke svoje firme ističu da je to u prvom redu kvalitetan proizvod iza kojeg stoje. U drugom redu, to je brzina jer uvijek gledaju da klijentima brzo isporuče njihovu narudžbu.

- Možda ste primijetili da se mi inače ne reklamiramo. Došli

smo do te faze da poslujemo samo po preporukama bez reklama, no s obzirom na to da smo obilježili velikih 25 godina firme, shvatili smo da je došlo vrijeme da se ime naše firme pojavi i u medijima, istaknuli su iz tvrtke Vnuk d.o.o.

Šire svoje poslovanje na gradnju i prodaju nekretnina

Svojim proizvodima najviše su prisutni na tržištu u Hrvatskoj, ali jako puno rade i sa Slovenijom, Austrijom, Mađarskom, Italijom i Švicarskom, s tim da u Njemačkoj imaju i sestrinsku firmu.

Ono što je potrebno napomenuti jest da su svi od 85 zaposlenih domaći ljudi. Uglavnom dolaze iz Svetog Martina na Muri, Štrigove, Selnice, Šenkovca, Vratišinca

te Čakovca i okolice. U 85 zaposlenih ubraja se i nekoliko žena koje su zaposlene u proizvodnom pogonu.

Radno vrijeme proizvodnje je od 6 do 14 sati. S obzirom na to da smo na selu, svatko doma ima još neki dodatan posao. Dali smo radnicima na razmišljanje da odluče kada bi željeli radili i svi su se složili da je od 6 do 14 sati radnim danom najbolje.

- Svima je danas teško pronaći kvalitetnog radnika, ali počela se događati situa-

Nagrađeni najdugovječniji

djelatnici firme

Povodom proslave 25 godina firme, koja je osnovana 1998. godine, iskoristili su priliku i nagradili svoje djelatnike jubilarce. Tom su prilikom bili nagrađeni Bernhard Vnuk i Tomas Ložnjak za 20 godina rada i zalaganja u firmi, dok je djelatnik Denis Sabol nagrađen za 10 godina rada i zalaganja u firmi.

cija da se sada vraćaju nazad neki dečki koji su otišli van u inozemstvo. Imamo jedno petero ljudi koji su se vratili iz Njemačke i koji priznaju da Njemačka nije bogomdana zemlja, istaknuli su u nastavku.

Koronakriza također je poremetila i njihovo poslovanje, ali su se u svemu tome brzo snašli. Kažu da su tijekom korone solidno radili jer su u tom periodu imali ugovorene veće poslove.

- Tijekom najžešćeg pritiska korone, nismo se usudili ići ljudima jer nismo znali kako će reagirati. Ono što je nama išlo na ruku jest da smo u to vrijeme imali veće poslove, poput primjerice policijske postaje u Čakovcu, a radili smo na Čakovcu i Trokut Gold Investu. Dakako, radili smo manjim kapacitetom i bilo je teže odraditi posao, pogotovo kad je korona ušla u firmu, ispričali su nam u tvrtki Vnuk.

Nedavno su otvorili i novu firmu Vnuk invest koja se bavi gradnjom i prodajom nekretnina. U planu je početak gradnje četiriju objekata po četiri stambene jedinice u Kućan Marofu te u Svetom

Martinu na Muri, nedaleko od sjedišta same firme.

Suradnja s austrijskom tvrtkom Maco okovi

U tvrtki Vnuk PVC stolariju rade s njemačkim salamander profilima, dok ALU stolariju rade s aluplast profilima, ali u ponudi imaju i Schüco i Feal profile.

Spomenuli su i dugogodišnju suradnju s austrijskom tvrtkom MACO okovi, koji su garancija za dugovječnu kvalitetu i funkcionalnost PVC stolarije. Tim je povodom prije dva tjedna tvrtku Vnuk posjetio mobilni izložbeni salon iz navedene tvrtke.

- Putujući salon osmislila je tvrtka Maco okovi iz Austrije zbog vrlo jednostavnog razloga. Zbog korone nisu bili održani sajmovi u Njemačkoj i oni su nam htjeli prezentirati svoje novitete. Složili su kamion koji su opremili proizvodima i tu kod nas izložili i izlagali. Mi smo pozvali sve naše distributere, prekupce i napravili druženje, kojim smo ujedno proslavili i 25 godina od osnutka firme, istaknuli su završno. (foto: Z. Vrzan)

Zahvalu za dudgogodišnji rad u firmi primili su Bernhard Vnuk, Tomas Ložnjak i Denis Sabol, a uručio im je Michael Vnuk

Razgled mobilnog izložbenog salona Maco okovi

Djelatnici tvrtke Vnuk ispred izložbenog mobilnog salona Maco okovi

dostavu hrane

Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec od prosinca 2022. godine provodi dva projekta su�inancirana iz Mehanizma za oporavak i otpornost u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede – „Banka hrane Međimurske županije“ i „Opremanje skladišnog prostora GDCK Čakovec električnim viličarem“.

Cilj projekata je jačanje infrastrukturnih kapaciteta GDCK-a Čakovec kao banke hrane nabavom električnog dostavnog vozila te kao posrednika u lancu doniranja hrane nabavom električnog viličara. Cilj je olakšati prihvat i skladištenje hrane te ubrzati daljnju distribuciju prema posrednicima u lancu doniranja hrane i krajnjim primateljima hrane. Pomoću projekata stvorit će se bolji preduvjeti za povećanje količine donirane i distribuirane hrane, a GDCK Čakovec je svoje električno dostavno vozilo i električni viličar preuzeo u travnju ove godine.

GDCK Čakovec ponosan je što je Ministarstvo poljoprivrede prepoznalo važnost navedenih projekata kojima će ojačati infrastrukturne kapacitete ipo-

PRONAĐEN uredski primjerak Povelje gradu Čakovcu napisan prije 444 godine

Radi se o dokumentu kojim je Čakovec dobio status grada

dići kvalitetu svojih usluga na višu razinu te omogućiti povećanje količine hrane napotrebitijima. Nabava električnog dostavnog vozila u potpunosti je su�inancirana bespovratnim sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost, dok je nabava električnog viličara su�inancirana 81,55 %, što pokriva većinu troškova nabave prijekopotrebnih vozila.

Projekt „Banka hrane Međimurske županije“ traje do 19. rujna 2023. godine te mu ukupna vrijednost i iznos bespovratnih sredstava iznose 50.965,56 EUR, dok projekt „Opremanje skladišnog prostora GDCK Čakovec električnim viličarem“ traje do 1. listopada 2023. godine, ukupna vrijednost mu je 32.550,27 EUR, a bespovratna sredstva iznose 26.544,56 EUR.

„Financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.”

Ovih dana, točno 4. svibnja, spominjemo se 420. obljetnice smrti Jurja IV. Zrinskog (1549.-1603.). On je 29. svibnja 1579. izdao u čakovečkoj tvrđavi Povelju kojom, na molbu suca i građana Čakovca, podjeljuje slobode, povlastice i oproste od raznih davanja stanovnicima grada. Svi građani imaju jednaka prava i obveze bilo da žive unutar gradskih bedema bilo izvan njih. U to vrijeme grad je bio u jadnom stanju i jako je propadao, štoviše bio je u opasnosti da on u potpunosti propadne. Gospodar Čakovca i cijelog Međimurja Juraj Zrinski Poveljom iskazuje veliku naklonost gradu

jer želi da on sve više i više raste i postaje boljim kako većim mnoštvom i brojnošću građana, bogatstvom i uređenijom upravom, tako i skladom i sjajem kuća.

Isprave od velike važnosti za pojedince, ustanove, gradove svjetovne i crkvene vlasti gotovo uvijek se izdaju u dva izvorna primjerka: jedan je nazvan uredski ili radni primjerak, dok je drugi svečani primjerak mjerodavne vlasti. Prvi se čuva u arhivu izdavatelja, dok se drugi dostavlja onome na koga se odnosi. Tako je bilo i sa spomenutom Povelje Jurja IV.

Svečani primjerak Povelje dostupan je javnosti i

on se brižno čuva u Muzeju Međimurja Čakovec. Sada po prvi put objavljujemo da je pronađen i uredski primjerak Povelje. Jedan i drugi primjerak su rukom napisani, crnom tintom na pergamentu. Potpisani su od mjerodavne vlasti i potvrđeni njihovim pečatom; ti izvornici su objavljeni

istog dana 29. svibnja 1579., dakle prije 444 godina. Što se tiče spomenute isprave Jurja IV., autentičnost je sada nedvojbena jer je sačuvan i uredski i svečani primjerak Povelje. Za povijest Čakovca ovo je prevažno otkriće koje je osim toga ukoričeno i u knjigu Matije Berljaka. (Đ. B.)

Svečani i uredski primjerak Povelje Jurja IV. Zrinskog od 29. svibnja 1579. godine

GRADSKO DRUŠTVO Crvenog križa Čakovec Čakovec dobiva električno dostavno vozilo i viličar za

Električno vozilo za dostavu hrane

RAZGOVOR S ŽUPANOM Matijom Posavcem u povodu Dana Međimurske županije

Sva postignuća dosegnuta tijekom 30 godina pripadaju našim građanima

- Razvili smo se u sredinu koja vodi brigu o najranjivijima u populaciji – djece s razvojnim poteškoćama i umirovljenicima

Ove godine Dan županije slavi se u duhu 30. obljetnice od osnivanja Međimurske županije. Prigodni razgovor s međimurskim županom vodili smo u tom tonu, što nam se dogodilo u tom razdoblju.

- Koja se najveća promjena dogodila u Međimurskoj županiji od osnutka do danas?

- Poznat je podatak da je Međimurska županija od 2017. do 2020., kao i 2021., bila u vrhu hrvatske ljestvice uspješnosti po privlačenju sredstava iz europskih fondova. Ništa lošiji rezultati neće biti ni za proteklu godinu. U toj e�ikasnosti leži odgovor na vaše pitanje: potencijal iz projektnih omotnica Europske unije maksimalno smo iskoristili. No, to je zahtjevan put jer treba dobro izbalansirati proračun kako bismo mogli slijediti zacrtano. Najveći doseg je što smo u toj namjeri uspjeli –proračun smo, zahvaljujući su�inanciranju projekata iz EU fondova, oslobodili za niz mjera kojima pomažemo u svim područjima, od obrazovanja do gospodarstva, s ciljem da dopremo do svakog građanina. S druge strane, realizirali smo dva megainvesticijska ciklusa: najveći ciklus u zdravstvu i kulturi Međimurja! Ulagački ciklus u zdravstvu, primjerice, upravo smo zatvorili, no zatvorili smo ga otvaranjem sljedećeg, kojim ćemo formirati palijativni centar, opremiti bolničke odjele te urediti prostor za sve laboratorije Županijske bolnice Čakovec. Slično je i u kulturi: najvećom investicijom dosad 2021. godine dobili smo Riznicu Međimurja, najbolji

stalni postav u Hrvatskoj po mišljenju struke, a već ovog ljeta bit će završen sljedeći projekt - konstrukcijska sanacija sjevernih krila Palače Zrinskih te uređeno parkiralište uz Stari grad.

Nadalje, velike dosege bilježimo i u području obrazovanja kojem posvećujemo posebnu pažnju, ulažući u naše škole te podržavajući razvoj naših centara izvrsnosti. O dosezima dovoljno svjedoče realizirani projekti poput izgradnje Regionalnog centra kompetentnosti u strojarstvu Tehničke škole Čakovec. Spomenuta obrazovna ustanova je u suradnji s Međimurskom županijom prva – među 25 hrvatskih škola uključenih u projekt – u funkciju stavila centar kompetentnosti u kojem se učenici osposobljavaju u vrhunskim uvjetima i suvremeno opremljenim kabinetima, a u centru se provode i obrazovni programi za odrasle. Obrazovanje je područje na kojem također treba sustavno raditi te taj temelj razvoja naša Županija osnažuje i stipendijama za učenike koji se obrazuju za de�icitarna obrtnička zanimanja, studentskim stipendijama i nagradama najboljim studentima te drugim mjerama kojima potičemo visoko obrazovanje među mladima. Ne zaboravljamo ni najranjivije u našoj zajednici – djecu s razvojnim poteškoćama pa smo jedina županija u Hrvatskoj koja �inancira rad asistenata i u školama i u vrtićima. Jedinstveni smo i po tome što smo jedina regionalna samouprava u Hrvatskoj koja je osnovala svoj razvojno-edukacijski centar za metalsku industriju – Metalsku jezgru. Stručnjaci tog znanstvenog

centra potpora su najjačoj industrijskoj grani Međimurja, ali i sudjeluju u značajnim projektima poput projekta u kojem su kao partneri radili na izradi uređaja za telemetrijsko mjerenje intrakranijalnog tlaka koji će u budućnosti svoju zadaću ispunjavati u medicinskoj dijagnostici.

- Koja je najveća prednost života u Međimurskoj županiji u odnosu na druge regije u okruženju?

- Teritorijem smo mali, a prometnom infrastrukturom solidno povezani. Sa svoje strane činimo sve da tu infrastrukturu poboljšavamo iz godine u godinu, no država malo kaska pa još uvijek čekamo gradnju obilaznice koja bi trebala rasteretiti vrlo frekventnu prometnicu od Čakovca i Nedelišća prema Varaždinu.

Riječ je o projektu Hrvatskih cesta i nadamo se da ćemo u doglednoj budućnosti svjedočiti početku radova.

Razvijamo obrazovne ustanove i vrtiće te nizom �inancijskih modela, dajemo podršku roditeljima tijekom obrazovanja njihove djece, ali i studentima. Razvili smo se u sredinu koja vodi brigu o najranjivijima u populaciji – djece s razvojnim poteškoćama i umirovljenicima.

I dalje smo jedina županija u Hrvatskoj koja su�inancira rad asistenata i u vrtićima i u školama, a predvodnici smo i po modelima namijenjenim ljudima treće životne dobi.

Naši studenti također dobivaju jednokratne novčane potpore, imaju neograničen besplatan prijevoz vlakom na teritoriju cijele Hrvatske, a najbolje među njima darujemo dodatnim nagradama. Imamo prirodne resurse koje čuvamo i razvijamo u

održive turističke modele, što nas je učinilo jedinom

ali u usporedbi s drugima i u odnosu na prijašnje godine smatra da idemo u dobrom razvojnom smjeru.

- Što će Međimurju u narednim godinama biti najveća prepreka u daljnjem razvoju, na koju posebno moramo obratiti pozornost?

- Nadam se da ozbiljnih prepreka neće biti. Već smo s početkom ove godine ušli u pripremu važnih projekata ili su već u kandidaturi za su�inanciranje iz europskih fondova i s te strane ne očekujem zastoj ni probleme. Aktualni proračun sadrži 50 projekata, a razvojnu strategiju prilagođavamo izazovima vremena. Primjerice, kada smo vidjeli da Međimurju trebaju dodatni kapaciteti za stacionarno i izvaninstitucionalno zbrinjavanje starijih i nemoćnih osoba, prionuli smo poslu i s Općinom Nedelišće već smo u pripremi projekta kojim ćemo do takvog centra doći. Zadržimo li se u domeni socijalne skrbi, spomenimo da pomažemo MURID-u u dovršenju njihova centra koji će omogućiti kvalitetniji rad s više djece i koji će pokrivati tri županije. Vratimo li se tek koju godinu unazad, imali smo velikih problema s nedostatkom liječničkog kadra i na nekim odjelima Županijske bolnice Čakovec, pa nam je pošlo za rukom što je malo kome u našoj zemlji: uspjeli smo timove kompletirati mladim specijalistima koji su došli k nama graditi karijere. Mislim da

to ne bismo uspjeli da se ti liječnici nisu sami uvjerili kakve im uvjete pružamo. Trenutno s rukovodstvom Doma zdravlja Čakovec te u suradnji s našim jedinicama lokalne samouprave radimo na jačanju mreže primarne zdravstvene zaštite kako nas u budućnosti ne bi zatekao de�icit liječničkog kadra.

- Što su najveće vrijednosti Međimurja?

- Vrijedni ljudi. Ljudi koji postavljaju visoke standarde i kojima nije teško za njihovo postizanje zasukati rukave. I kada je o politici riječ takvi smo: u Međimurju se samo tijekom predizbornih kampanja malo podižu tonovi, pa danas svjedočimo zrelom, odgovornom sazivu Skupštine Međimurske županije koji radi na dobrobit našega kraja i ljudi, pa najveći broj odluka Skupština donosi jednoglasno. Također, drago mi je da iz sustava upravljanja županijske politike u potpunosti uklonjena stranačka politika što dokazuje činjenica da su gotovo svi ravnatelji županijskih ustanova i pročelnici županijskih odjela apolitični, nestranački, stručni i odgovorni ljudi kojima je opći interes na prvom mjestu.

- Hoće li se u Međimurju za deset godina još smanjiti broj stanovnika ili ćemo postati multinacionalna regija, kao što je već ustaljeno u preostalom dijelu Europske unije?

- Teško je precizno prognozirati trendove u tom području i migracije jer ovise o mnogim utjecajima. No, ono što znamo jest da je Međimurje danas otvorena, gospodarski snažna te solidarna i sigurna sredina. Zato vjerujem da ćemo u budućnosti, kada se standard i plaće na nacionalnoj razini podignu, prvi svjedočiti povratku naših ljudi koji su otišli na rad u inozemstvo.

- Što biste poručili građanima Međimurja o 30. obljetnici postojanja Međimurske županije?

- Pozivam naše građanke i građane da posjete programske sadržaje uz Dane Međimurske županije koji se sve do 6. svibnja odvijaju diljem našega kraja, nakon čega slijedi novo izdanje Urbanova.

Budimo ponosni domaćini našim gostima jer uistinu imamo što pokazati i znamo kako to učiniti. Sva postignuća dosegnuta tijekom 30 godina pripadaju našim građanima, svaka nagrada Međimurske županije njihova je nagrada i u tom duhu ulazimo u novo desetljeće. Budite uvjereni da će se Međimurje i dalje razvijati te ćemo pri tom snažnije naglašavati naše vrijednosti, naše osobitosti, naše potencijale i naš identitet koji je najsnažniji među svim regijama.

(Božena Malekoci -Oletić, foto: Z. Vrzan)

Ma�ja Posavec, međimurski župan: Realizirali smo dva megainves�cijska ciklusa: najveći ciklus u zdravstvu i kulturi Međimurja

prijateljice Nere

hororima

povezusu više

nisam ni Ove godine želim ići na sam u tome, razgovoru

vrijeme voli žanrova, klasike na

navečer, oko nje je

ilustracije svoj fokus ilustracije za sumještakoja bi ukoričena dana

Tihi rekvijem za kunu

Proljeće mrkve i batine

U utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.

Prema izvješću poznatog švedskog instituta SIPRI koji već godinama prati trgovinu oružjem i izdvajanja za obranu u svijetu, prošla je godina bila rekordna. Za obranu su potrošena 2,24 trilijuna dolara, odnosno 3,4 posto više nego prethodne godine. Takav tempo naoružavanja nije viđen još od Hladnog rata.

Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.

Samo Sjedinjene Američke Države su prošle godine izdvojile 877 milijardi dolara za vojsku, blizu 40 posto globalne potrošnje za obranu u svijetu.

Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.

Slijedi Kina s potrošenim 292 milijardama dolara, s velikom vojskom i vojnim potencijalima.

Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.

Europske zemlje potrošile su čak 13 posto više za oružje nego godinu dana prije zbog rata u Ukrajini, ukupno preko 300 milijardi dolara, a samo Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Njemačka potrošili su oko 180 milijardi dolara na vojne izdatke.

No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj?

Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.

Prema procjenama, Rusija je za vojsku i oružje izdvojila oko 4 posto BDP-a (nedostaju podaci). Indija je s 80 milijardi dolara četvrta u svijetu po ulaganju u vojsku.

Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U

Podaci međutim možda ne daju punu sliku. Tako na primjer, Rusi su u Donbasu u Ukrajini za dva dana potrošili više granata od ukupne britanske zalihe, a za tjedan dana više granata nego francuske haubice Caesar u ratovima u zadnjih

VARAŽDINU, Gajeva 5

pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve.

Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku.

Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.

Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?

13 godina. Ukrajina je pak povećala izdatke za obranu za 600 posto. Zbog rata u Ukrajini koji je postao prijelomna točka novog svjetskog poretka, iako se tako ne čini, svijet se opasno naoružava, što daje veću mogućnost ratova s ozbiljnim posljedicama. Razlog zveckanja oružjem i opasne utrke u naoružanju o kojemu se mnogo ne govori je raspad dosadašnjeg svjetskog poretka s dominacijom SAD i dolara. Zapravo je senzacionalna vijest da danas dolar čini manje od polovice svjetskih rezervi, točnije 47 posto, prema analitičaru Stephenu Jenu, dok je još 2001. godine iznosio 73 posto rezervnih svjetskih valuta, a 2021. godine 55 posto. Konkretno, zemlje BRICS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika) postale su ukupno u rezervnim svjetskim valutama jače od G7, odnosno dolara. To se događa po prvi put u novijoj povijesti svijeta. No Zapad još ima mnogo prednosti, koje će izgubiti ako ne ponudi svijetu alternativu, mrkvu umjesto batine, razvoj umjesto oružja. Zbog toga završetak rata u Ukrajini postaje sve važniji ne samo za Europu već i za Zapad, ali i svijet u očekivanju ukrajinskih ofenziva.

PREDSTAVLJEN PROGRAM za Urbanovo

Dođite na Festival pušipela i Otvorene podrume

Festival pušipela održava se od 12. do 14. svibnja, a vikend iza toga vinari otvaraju svoje podrume

Piše: Sanja Heric

Urbanovo, najveća međimurska vinska manifestacija, kuca nam na vrata, pa je stoga i predstavljen ovogodišnji program u vinskoj kući obitelji Knehtl-Medenjak u ponedjeljak, 24. travnja.

Na predstavljanju su govorili: Robert Horvat, predsjednik Društva vinogradara i vinara Međimurja Hortus Croatiae Štrigova, Stanislav Rebernik, načelnik Štrigove; Jurica Cesar, ravnatelj Državnog arhiva za Međimurje, Rudi Grula, direktor Turističke zajednice Međimurske županije i Matija Posavec, međimurski župan.

Događanja započinju Međunarodnim ocjenjivanjem vina, koje će se po sedmi put održati u restoranu Terbotz 28. i 29. travnja 2023. godine. Organizator ocjenjivanja je Općina Štrigova, dok je suorganizator Društvo vinogradara i vinara Međimurja Hortus

Program za Urbanovo 2023.

Croatiae. Po sedmi put pod predsjedanjem dr. sc. Ivane Alpeza ocjenjivači će ocjenjivati uzorke koji će se natjecati u dvjema grupama gdje će se i dodijeliti 4 šampiona. Odličja šampionskim vinima bit će uručena na otvorenju Festivala pušipela, 12. svibnja. - Nakon ocjenjivanja vina, slijedi nam Urbanovo Gurman tjedan tijekom kojeg će restorani uključeni u projekt nuditi hranu sljubljenu našim vinima. Znanje o vinima provjeravat ćemo kvizovima u hotelu Panorama i u Beški u Čakovcu, naglasio je Horvat. Središnji događaj Festival pušipela održava se u Domu kulture u Štrigovi od 12. do 14. svibnja. Cijena ulaznice po danu iznosi 20 eura. Vikend nakon toga slijede Dani otvorenih podruma, a događanja završavaju svetom misom za vinogradare i vinare u Svetom Urbanu 25. svibnja. Detaljan program pogledajte u nastavku.

Petak, 12. 5. 2023.

• 12:00 – 19:00 FESTIVAL

PUŠIPELA – degustacije vina, ponuda jela, ponuda

OPG-ova

• 13:00 – Svečanost otvorenja Festivala pušipela te dodjela diploma s Međunarodnog ocjenjivanja vina, Štrigova 2023. te dodjela Nagrade Franjo Lebar za najbolji

sauvignon

• 13:30 – Obilazak Festivala

• 15:00 – Otvorenje izložbe

„Vino na granici, vino na meji“ (Državni arhiv za Međimurje)

Subota, 13. 5. 2023.

• 12:00 – 19:00 – FESTIVAL

PUŠIPELA – degustacije vina, ponuda jela, ponuda

OPG-ova

• 20:00 – WINE & GASTRO URBAN NIGHT SHOW – ispred pub-a Potkova – Cooking show celebrity-a & vinara, ponuda međimurskih vina po promotivnim cijenama te hrane u pripremi Termi

Sveti Martin

Nedjelja, 14. 5. 2023.

• 9:00 – „Urbanovo WINE RUN“

• 12:00 – 19:00 – FESTIVAL

PUŠIPELA – degustacije vina, ponuda jela, ponuda OPG-ova

OTVORENI PODRUMI

• Termin:

19. 5. 2023. – 20. 5. 2023. Svoje podrume otvaraju: Cmrečnjak, Dvanajščak-Kozol, Hažić, Horvat, Kerman, Kocijan, Kojter, Kossi, Kunčić, Medenjak, Munđarov breg, Novak, Podrum Štrigova, Preiner, Štampar i Vuković

SVETA MISA

Mjesto događaja: Kapelica u Sv. Urbanu

• Termin:

25. 5. 2023. u 19 sati –Sveta misa za vinogradare i vinare

• 28. 5. 2023. u 11 sati – Sveta misa i blagoslov vinograda

za specijalne i progresivne naočalne leće

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Međimurski vinari i njihovi gosti najavili su Urbanovo 2023.

Mjesto događaja: Dom kulture Štrigova, Štrigova 103 Termin: 12. 5. 2023. – 14. 5. 2023.

TEŠKA NESREĆA pri obradi vrta u Čakovcu

Freza mu namotala nogu oko noža

Rad u vrtu motornim strojevima, ali i ostalim alatima može biti opasan, naročito ako se rukuje motornom kopačicom, popularnom frezom. Na svojoj je koži to osjetio i 65-godišnjak s područja Čakovca koji je u srijedu, 26. travnja 2023., oko 11 sati kopačicom marke Mio, tip F450, frezao svoj vrt. U jednom mu je trenutku stroj zahvatio nogu i priklještio je pa su u pomoć bili pozvani pripadnici Javne vatrogasne postrojbe grada Čakovca.

Naime, noga mu je bila praktički omotana oko noža i kako bi ju oslobodili, vatrogasci su demontirali frezu. Nesretnom muškarcu, pružena je hitna medicinska pomoć te je utvrđeno da je zadobio teške tjelesne ozljede.

67-GODIŠNJI slovenski vozač pao s prikolice

Sfalilo mu je tlo pod nogama

U ponedjeljak, 24. travnja 2023., oko 10:30 u Nedelišću u Ulici Vladimira Nazora došlo je do pomalo neobične nesreće na radu. U hali tvrtke 67-godišnji vozač kamiona iz Republike Slovenije premještao je kutije na prikolici te je u jednom trenutku izgubio ravnotežu i “zagazio u prazno”. Drugim riječima, stao je u zrak, pored prikolice, te

pao na tlo s visine od oko 1,2 metara. Vozilom hitne pomoći prevezen u Županijsku bolnicu Čakovec, gdje je zadržan na liječenju, a kvalificirane su teške tjelesne ozljede opasne po život.

Na mjesto događaja izašao inspektor zaštite na radu koji poduzima mjere iz svoje nadležnosti. (vv)

OPTUŽNICA RUMUNJU zbog prevare trgovaca od 390 eura

Molim cigarete, ah, predomislio sam se

Starim trikom s “debelim” novčanicama poslužio se i 57-godišnji Rumunj koji je operirao s 200 eura po kioscima i trgovinama u Čakovcu, Koprivnici, Varaždinu i Umagu.

Muškarac je najprije kupio kutiju cigareta koju je platio novčanicom od 200 eura.

Kad mu je ostatak novca bio uzvraćen, onda se predomislio, odnosno odustao je od kupnje ili pak raspitivao o cijeni veće količine cigareta.

Sve je završavalo time da se novac međusobno vraćao. Trgovac njemu nje-

govu krupnu novčanicu, a on uzvraćeni kusur. Međutim, spretni je Rumunj zadržao dio kusura za sebe i brzo se udaljio s lica mjesta.

Kad je trgovac shvatio da je prevaren, Rumunj mu je već bio nestao s vidika. I to se ponavljalo više puta u razmaku od 3. do 15. veljače tako dok mu policija nije stala na kraj.

Sada pak je zaradio optužnicu koju je podigao Općinski sud u Čakovcu. Tereti ga se da nepripadno okoristio za ukupno 390 eura.

68-GODIŠNJAKINJA ostala bez eura i novog groba

Uzeo avans i time završio posao

O silini udara dovoljno govore štete na motoru i automobilu

SRAZ automobila i motora na Svetojelenskoj cesti u Čakovcu

Motociklistu oduzeo prednost prolaska

Oduzimanje prednosti prolaska bio je uzrok prometne nesreće koja se dogodila u četvrtak, 27. travnja, oko 5:25 u Čakovcu.

49-godišnji vozač s područja općine Gornji Mihaljevec svojim automobilom vozio je Svetojelenskom cestom iz smjera Šenkovca i skrećući ulijevo na benzinsku postaju nije propustio vozilo iz suprotnog smjera. A nailazio je 37-godišnjak motociklist s područja grada Čakovca koji je udario u bočni dio njegova

GORNJI ZEBANEC

vozila i pritom zadobio ozljede. Motociklist je za vrijeme vožnje na glavi je nosio propisanu, homologiranu i uredno pričvršćenu zaštitnu kacigu.

Vozilom hitne pomoći prevezen je u Županijsku bolnicu Čakovec, gdje će se ozljede naknadno utvrditi i prema tome okvalificirati događaj.

Ova prometna nesreća još je jedno upozorenje svim vozačima da poštuju prometna pravila, naročito dolaskom lijepog vremena kada je u prometu više pje-

Ukrao motornu kopačicu

Od 15. do 21. travnja 2023. godine u Gornjem Zebancu nepoznati je počinitelj iz nezaključane garaže, vlasništvo 71-go

dišnjaka, ukrao motornu kopačicu. Materijalna šteta se procjenjuje na nekoliko stotina eura.

(sh)

šaka, bicikala, motocikala i mopeda.

Istih pravila trebaju se pridržavati i te ranjive skupine, odnosno motociklisti i mopedisti. Skreće im se pozornost na obvezu nošenja zaštitne kacige, poštivanje ograničenja dozvoljenih brzina kretanja, da prije početka vožnje ne konzumiraju alkoholna pića, poštuju pravila prednosti prolaska te da nipošto ne upravljaju vozilima ako nisu tehnički ispravna i registrirana, a sve da se teška

BELICA

stradavanja osoba, nerijetko i smrtonosna, svedu na najmanju moguću mjeru.

Odgovorno ponašanje u prometu odnosi se na pretjecanje i obilaženje kolona vozila i s lijeve i s desne strane, čemu su mnogi mopedisti i motociklisti skloni u gradskim gužvama.

Tako dovode u opasnost i sebe i druge jer takve radnje drugi sudionici u prometu teško mogu predvidjeti i pravodobno uočiti.

(vv)

Provalio i drpio bicikl

S petka na subotu (s 21. na 22. travnja 2023. godine) u Belici, u Ulici Matije Gupca, nepoznati počinitelj je nasilno otvorio vrata spremišta

pa ukrao bicikl. Materijalna šteta prema izjavi 42-godišnje vlasnice iznosi nekoliko stotina eura. (sh)

Međimurska policija dovršila je kriminalističko istraživanje nad 54-godišnjakom s područja varaždinske županije pod sumnjom da je prevario 68-godišnjakinju.

Naime, još je 9. veljače 2023. godine Policijskoj postaji Čakovec žena s prebivalištem u Republici Austriji podnijela je kaznenu prijavu uz obrazloženje da je prevarena. Ona je još tijekom 2021. godine na području općine Sveti Juraj na Bregu s tim 54-godišnjim muškarcem dogovorila da će joj obnoviti

grobno mjesto do kraja 2021. godine. Cjelokupna obnova je trebala stajati 3.200 eura. Kako to već biva, žena mu je na ime akontacije isplatila 1.500 eura, a ostatak je trebao dobiti po okončanju posla. No, muškarac do dana podnošenja prijave nije obnovio grobno mjesto niti je vratio avans. Sada mu slijedi posebno izvješće kao nadopuna prethodno dostavljene kaznene prijave nadležnom državnom odvjetniku. (vv)

ČAKOVEC Opelješio trgovinu, uhvatili ga zaštitari

Dovršenim kriminalističkim istraživanjima nad 23-godišnjakom s područja općine Pribislavec, utvrđeno je kako je počinio kazneno djelo krađe.

Naime, sumnja se kako je 20. travnja 2023. godine oko 11:30 u Čakovcu, iz trgovine u Obrtničkoj ulici, ukrao razne

artikle u vrijednosti oko 150 eura. Izvan trgovine zaustavili su ga zaštitari i zadržali do dolaska policije. Mladić je uhićen te je uz kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave međimurske. (sh)

Freza je korisna, ali i opasna po život

ČESTITKA GRADONAČELNICE

Ljerke Cividini

Svatko treba zarađivati dovoljno za pristojan život

U povodu 1. svibnja, Međunarodnog praznika rada, gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini uputila je čestitku u kojoj stoji: Poštovane sugrađanke i sugrađani!

U svoje osobno ime te u ime Gradske uprave želim vam sretan 1. svibnja, Međunarodni praznik rada. Obilježavanje tog datuma ima stoljetnu tradiciju, a u njegovoj biti je činjenica da je pravo na rad jedno od temeljnih ljudskih prava i da svatko od nas za svoj rad mora biti primjereno plaćen. Kroz povijest, obilježavanja Praznika rada bila su zabranjivana, a sudionici proganjani, zatvarani i ubijani. Bila su oblik borbe za ostvarivanje radničkih prava, ali i borba za ljudsko dostojanstvo.

SPORTSKA DVORANA Graditeljske škole Čakovec izglancana i iznutra

Dječak vraćen ispred GOC-a nakon 10 godina!

Skulpturu je svečano otkrio ravnatelj Graditeljske škole Damir Srnec u sklopu otvorenja obnovljene unutrašnjosti sportske dvorane

Piše: Dora Vadlja

Foto: Zlatko Vrzan

Iako je danas situacija kudikamo bolja, još uvijek se susrećemo s pojavama poput plaća nedostatnih za normalan život, neplaćenog prekovremenog rada, nedostatka slobodnog vremena za odmor i privatni život, manjih plaća zbog spolnih razlika… Tek kad svatko od nas na svom radnom mjestu bude zarađivao dovoljno za pristojan život, kad bude imao dovoljno vremena za svoje obitelji, kad ne bude morao raditi dva posla kako bi djeci omogućio kvalitetno obrazovanje te kad bude bez problema pronalazio posao za koji se školovao, moći ćemo reći da živimo u pravednom i istinski slobodnom društvu kojem svi težimo.

Još jednom, sretan vam Međunarodni praznik rada!

Skulptura Dječak, djelo akademskog kipara Tomislava Ostoje, nakon 13 godina napokon se vratila u Čakovec. Skulptura je bila ukradena 2010. godine, a samo je postolje ostalo ispred ulaza u sportsku dvoranu Graditeljske škole. U povodu 30. godišnjice Međimurske županije i godišnjice Škole, skulptura je vraćena uz odobrenje samog kipara i izlivena u originalnom kalupu od originalnog materijala. Skulpturu je svečano otkrio ravnatelj Graditeljske škole Damir Srnec u sklopu otvorenja obnovljene unutrašnjosti sportske dvorane.

Nakon fasade, unutarnje uređenje

Sportska dvorana Graditeljske škole Čakovec nedavno

je obnovila svoju fasadu kako bi se podigao standard i uvjeti sportskog objekta, kojim se koriste ne samo učenici nego i brojni sportski klubovi.

Međimurska županija pokreće projekt obnove unutrašnjosti vrijedan 1,2 milijuna kuna kako bi se unaprijedili uvjeti za sve korisnike. Opremit će se i obnoviti glavno borilište, svlačionice i sanitarne prostorije.

Dvorana je jedan od najvećih sportskih objekata u Međimurju, u kojoj se održava najviše sportskih događaja u cijeloj županiji, koja ove godine ponosno nosi titulu Europske regije sporta.

Projekt obnove je kandidiran na natječaj Ministarstva turizma i sporta za su�inanciranje, a Međimurska županija će osigurati preostala sredstva za obnovu dvorane.

Mališani iz Dječje mašte uzgajat će citruse, jagode i začine!

Foto: Zlatko Vrzan

Nakon što smo odabrali pobjednika drugog ciklusa našeg nagradnog natječaja Vrtionica koji smo organizirali u suradnji s Vrtnim centrom Iva i Rasadnikom Iva, organizirali smo sadnju u pobjedničkom vrtiću Dječja mašta. Dječji vrtić Dječja mašta pobijedio je zbog svoje posebnosti i zbog toga je osvojio vrijednu na-

biljke u dvorištu

gradu - opremanje dvorišta u vrijednosti od 1061,78 eura.

Djelatnici iz Vrtnog centra Iva iz Štefanca došli su u pobjednički vrtić, porazgovarali s mališanima i njihovim odgajateljicama, saslušati njihove želje i u skladu s tim odabrali bilje. Naravno, pomogli su i u sadnji i poučili ih kako se uzgaja i njeguje. Osim djelatnika iz Vrtnog centra, sadnji su prisustvovali i roditelji mali-

Vrijedni su bili i mame i tate šana koji su se vrlo aktivno uključili u sadnju.

Odgajateljice iz Dječje mašte odlučile su u dvori-

šte dječjeg vrtića posaditi citruse, jagode, začinsko bilje, masline, smokve i ljetnice. (mk)

VRTNI CENTAR IVA i Dječji vrtić Dječja mašta zasadili

Vrtni centar Iva i Dječji vr�ć Dječja mašta zasadili biljke u dvorištu

Ljubazni prodavači iz Vrtnog centra pomogli su savje�ma

JOSIP OŽEGOVIĆ (63) u svojem dvorištu u Šenkovcu krije carstvo cvijeća i bilja

Napravio cvjetni raj od 2000 tulipana

Foto: Zlatko Vrzan

U dvorištu obiteljske kuće

Josipa Ožegovića u Šenkovcu krije se pravi cvjetni raj. Ovaj 63-godišnjak aktivno je krenuo s uređenjem dvorišta prije tri godine, a rezultat je zaista impresivan. Kao da ste ušli u neki drugi svijet.

- Počeo sam ja i prije te tri godine, ali sam zbog bolesti bio spriječen. Posadio sam ukupno 2000 tulipana i zumbula, a sada je brojka vjerojatno malo manja zbog miševa i voluharica koje su ih uništile preko zime, govori

nam Josip Ožegović koji je inače svoj radni vijek proveo u Njemačkoj.

Još 4000 sadnica do željene brojke

Sada je u mirovini, dok je u Njemačkoj imao tvrtku za reklame. Nakon 50 godina vratio se sa suprugom Natašom u Šenkovec. I gdje

ćeš ljepše nego da slobodno vrijeme ispuniš u vrtu među cvijećem!

Na površini od 800 kvadrata posađeno je oko 2500 sadnica cvijeća, a Josip kaže kako mu je cilj posaditi i do 10 tisuća sadnica.

- Pa još nisam blizu te brojke, fali mi još 4000 sadnica i nadam se da ću s vremenom doći do željenog broja. Kada smo u Njemačkoj imali kuću, imali smo oko 600 tulipana, a ljubav prema cvijeću nastala je još u djetinjstvu. Tulipane posebno volim jer su mi lijepi na svoj specifičan način.

Od boja nema čega nema, od žutih, rozih, cifranih, ima gotovo sve vrste koje je mogao nabaviti na tržištu. Ove su godine nešto kasnije krenuli s otvaranjem jer je početak travnja bio izrazito hladan, no zato ih je sad pomazilo

Novo igralište za vrtićarce u Zvončiću

Dolasku proljeća najviše su se razveselili mališani u Dječjem vrtiću Zvončić u Nedelišću jer u dvorištu imaju novo igralište na kojem najviše vole provoditi svoje vrijeme.

PROSLAVA Svjetskog dana Roma na MESAP-u

ovo sunce pa pokazuju svu svoju raskoš.

I tulipani jedva dočekali sunce

- Bilo je puno vlage, padale su kiše, a tulipani to ne vole. Zato su malo stali s rastom, ali sad su u svojem punom cvatu, nastavlja naš sugovornik.

Uz tulipane, Josipovo cvjetno carstvo krije i narcise, zumbule, 30-ak ruža, 20-ak čempresa, eukaliptus i trešnju. A uz sve to je ukomponiran preslatki most ispod kojeg se krije ribnjak. Idila u Šenkovcu!

U zimskim mjesecima često su s nestrpljenjem gledali kroz prozore i molili tete da proljeće dođe što brže.

Njihove vrijedne odgojiteljice često ih vode u šetnju po Nedelišću i trude se da budu što više na svježem zraku, a novo igralište je upravo pravo mjesto za to. Zato

Predstavili svoju kulturu i glazbeno umijeće

Na MESAP-u u Nedelišću u subotu, 22. travnja, održala se centralna proslava Svjetskog dana Roma. Proslavu su uveličali predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine Međimurske županije Matjaš Oršuš, zamjenik Elvis Kralj, načelnik Nedelišća Nikola Novak, Alen Tahiri, ravnatelj Ureda za ljudska prava i

prava nacionalnih manjina, predsjednica Saveza Roma u RH Kali Sara Suzana Krčmar i saborski zastupnik 12 nacionalnih manjina Veljko Kajtazi. Kako kažu ispred Vijeća romske nacionalne manjine Međimurske županije, ovaj, za romsku zajednicu najvažniji dan, daje im priliku da se okupe i proslave svoju

kulturu, tradiciju i običaje te da ujedinjeni pokažu svijetu snagu i ponos.

Programom proslave upriličili su razne kulturne aktivnosti, uključujući tradicionalnu romsku glazbu, plesove i igre.

Organizirana je i bogata trpeza s tradicionalnim jelima koja daje priliku da se upo-

znaju s različitim aspektima romske kulture.

– Ovo je prilika da se povežemo s drugim Romima iz svih dijelova Hrvatske i da pokažemo svoju podršku svojoj zajednici, kažu ispred Vijeća romske nacionalne manjine Međimurske županije. Za zabavni program zaslužan je bio Slađan Ignac band. (dv)

je načelnik Nikola Novak odlučio da se ove godine na radost svih polaznika vrtića naruči još jedno veliko kombinirano igralo, za što je Općina izdvojila gotovo 12.000 eura. No to nije kraj investicijama u nedelišćanskom vrtiću, jer već u ljetnim mjesecima kreće kompletna rekonstrukcija kuhinje za što će biti izdvojeno 50.000 eura.

Ovim će se projektom najviše razveseliti vrtićarci koji su dolazak lijepog vremena jedva dočekali, kao i njihove odgajateljice. (dv)

ČREČAN obogaćen bistom svojem skladatelja i glazbenog pedagoga

Josip Vrhovski dobio svoje počasno mjesto

U Črečanu, u rodnom selu skladatelja, zborovođe i glazbenog pedagoga Josipa Vrhovskog otkrivena je bista, u spomen na 40 godina od njegove smrti.

Josip Vrhovski svojim je individualnim te originalnim radom, idejama i ambicijama ostavio utisak te obogatio kulturu na nacionalnoj, ali i međunarodnoj razini. Bio je jedan od najvažnijih međimurskih skladatelja i pedagoga, a vodio je orkestre i zborove, skladao nacionalno orijentiranu glazbu za različite sastave, ponajviše zborove, njegujući pritom zastupljenost elemenata međimurskog folklora.

U Črečanu, mjestu ispod prvih brežuljaka gornjeg Međimurja, kako je volio reći za svoje rodno mjesto, u subotu, 22. travnja, svečano je otkrivena bista u spomen na 40 godina njegove smrti, koju je izradio kipar i glazbenik bogate karijere Boris Leiner, a svečanosti otkrivanja biste uz brojne mještane nazočio je i unuk Josipa Vrhovskog – Tomislav Fačini.

Bista skladatelja Josipa Vrhovskog postavljena je u središtu mjesta Črečana, a svečano su ju otkrili načelnik Nedelišća Nikola Novak uz pomoć Nikol Flojhar. Načelnik općine Nikola Novak tom je prigodom istaknuo kako je glazbeno-pedagoški rad Josipa Vrhovskog i danas uzor generacijama te čestitao Pjevačkom zboru Josip Vrhovski koji ove godine slavi jubilej –25. godišnjicu osnutka i 10. godišnjicu utemeljenja Dječjeg zbora.

Da otkrivanjem biste Vrhovskom u njegovu rodnom mjestu pokazujemo zahvalnost i priznanje za njegov rad rekao je župan Međimurske županije Matija Posavec. Podsjetimo, Josip Vrhovski rođen je u Črečanu 1902. godine, a umro je u Zagrebu 1983. Značajnim dijelom svoga stvaralaštva ostao je okrenut korijenima i kajkavskom izričaju, a uspomenu na njega dostojanstveno čuva i izvrstan Pjevački zbor Josip Vrhovski iz Ne

delišća.

Mladi glazbenici iz OŠ Macinec, TS Romske duše: Simon Oršuš, Tesa Oršuš, Denis Balog, Patrik Balog, Leon Balog, Renato Balog, Dino Balog, Dominik Balog i Dino Balog

Sve je spremno za dječju ciku i igru

NEDELIŠĆE

Piše: Dora Vadlja

Josip među tulipanima koji krase njegovo dvorište

ČESTITKA GRADONAČELNIKA Dražena Srpaka

UMIVA SE vanjsko uređenje dugo vremena zapuštene općine

Vratišinec se licka

Drage sugrađanke i sugrađani, iako je prošlo 137 godina od velikih prosvjeda zbog kojih obilježavamo Međunarodni praznik rada, borba za prava radnika nikad ne prestaje. Kako zbog svih onih koji su dali doprinos u boljitku radničkih prava, što su neki i životom plaćali, tako i zbog naše djece kojoj želimo ostaviti pravedniji i bolji svijet, dužni smo i dalje upozoravati na nepravde koje primjećujemo u svojem okru-

ženju. A dužni smo također i dostojno proslaviti dan kojim se odaje počast svima koji su nas svojim radom zadužili i još zadužuju. Drage radnice i radnici, sretan vam Međunarodni praznik rada!

Vaš gradonačelnik, Dražen Srpak

Uređenje pješačke staze uključuje i radove na rekonstrukciji i obnovi autobusnog stajališta i potporni zid na ulazu u Školsku ulicu

Vratišinec je dugo vremena nosio stigmu da se u njemu “ništa ne događa”. Premda to nije bilo sasvim točno jer je ta mala općina uspjela za svoje stanovnike uspjela izboriti i osnovnu školu i zdravstvenu ambulantu i ljekarnu i osigurati barem djelomično vrtić za djecu, dakle jednu zadovoljavajuću razinu socijalnih usluga. Međutim lice mjesta se ne ocjenjuje samo prema tome, već i po komunalnoj infrastrukturi i uređenju mjesta. To govori o ozračju koje vlada u nekom mjestu.

Učenici Područnog odjela Umjetničke škole Miroslav Magdalenić ispred bunkera u Lovásziju u kojemu se nalazi interpretacijski centar

VIJESTI iz Murskog Središća

Mali muzičari na izletu u Lovásziju

Grad Mursko Središće partner je na projektu Energy tour koji uskoro završava. Glavni dio projekta su interpretacijski centri Spomen-dom rudarstva Cimper i Spomen-park naftaštva, a uskoro iz tiska izlazi i monogra�ija na temu rudarstva i naftaštva na području Murskog Središća.

Osim tih kapitalnih ostvarenja kroz projekt su organizirane i mnoge druge aktivnosti. Više puta su partneri iz Mađarske, kao i učenici njihovih škola, posjetili Mursko Središće, a ovaj tjedan su učenici iz Murskog Središća uzvratili posjet jednom od partnera

na projektu, općini Lovászi u susjednoj Mađarskoj. Učenici područnog odjela Umjetničke škole Miroslav Magdalenić s profesorima obišli su njihov interpretacijski centar. Zanimljivo je da je smješten u bunkeru, odnosno cijelom kompleksu podzemnih tunela izgrađenih 1948. godine u slučaju napada iz Jugoslavije. Lovászi je mjesto poznato po naftaštvu, pa je i interpretacijski centar napravljen na tu temu. Osim u samom posjetu, sudjelovali su i u drugim osmišljenim aktivnostima i igrama i ostali fascinirani zanimljivostima koje se nalaze samo 15 minuta od nas. (BMO)

Škole dobile spremnike za sortiranje otpada

Osnovne škole Mursko

Središće, Sveti Martin na Muri, Selnica i Vratišinec dobit će spremnike zapremnine 1100 litara za odvojeno, kvalitetno i pravilno zbrinjavanje otpada.

Prije dodjele spremnika u ponedjeljak, 17. travnja, u Gradskoj vijećnici u Murskom Središću održan je sastanak na kojem su prisustvovali Dražen Srpak, gradonačelnik Murskog Središća, Martin Srša, načelnik općine Sveti Martin na Muri, Ervin

Vičević,načelnik općine Selnice, Mihael Grbavec, načelnik općine Vratišinec, Josip Sršan, direktor komunalnog poduzeća Murs-ekom te ravnatelji i predstavnici osnovnih škola sa spomenutog područja. Sastanak se održao na temu dodjele besplatnih spremnika za sortiranje otpada: plastike, papira i tetrapaka osnovnim školama na čijem području komunalno poduzeće Mursekom obavlja komunalnu djelatnost. (BMO)

A uređenjem se Vratišinec do sada nije mogao pohvaliti. Prema uređenju, mjesto je djelovalo kao da ga je vrijeme na neki način zaobišlo. Zadržao je štih prošlih vremena.

Stare čemprese

zamijenit će novi potporni zid i zelenilo

No to se sada mijenja. Još prošle godine završili su veliki infrastrukturni radovi na izgradnji kanalizacije i obnovi vodovodne mreže u glavnoj vratišinskoj ulici koja prolazi središtem mjesta. Bilo je potrebno završiti radove pod zemljom da bi se moglo prići uređenju javnih površina u mjestu. Ovih dana to se upravo i događa. Izvode se građevinski radovi na uređenju pješačke staze od općinske zgrade do ulaza u Školsku ulicu.

Uređenje staze uključuje i radove na rekonstrukciji i obnovi autobusnog stajališta na ulazu u Školsku ulicu.

Radi se o opsežnom poslu jer se autobusno stajalište nalazi podno padine, koju je potrebno dobro zaštititi

od toga da se ne pretvori u klizište. Do sada je padina od urušavanja bila zaštićena starim čempresima. Međutim nakon što su zasađeni, čempresi su bili prepušteni sami sebi. Raslo su bez održavanja pa posljednjih godina i nisu bili baš neki ukras mjesta.

Kako je uređenje pješačko-biciklističke staze s uređenjem autobusnog stajališta iziskivalo proširenje, u Općini su odlučili maknuti stari nasad čempresa, ispričao nam je Mihael Grbavec, načelnik Vratišinca.

- Osim što ćemo izgraditi potporni zid kojim ćemo učvrstiti padinu, nećemo prostor ostaviti bez zelenila. Posadit ćemo novo ukrasno bilje, kazao je načelnik Grbavec.

Staza i autobusno stajalište trebali bi biti dovršeni tijekom svibnja, a onda će napokon i kolnik na glavnoj prometnici kroz Vratišinec dobiti novi asfaltni zastor. Na to se čeka još od završetka radova na kanalizaciji.

Kritična točka u Vratišincu bila je i željeznička stani-

VIJESTI iz Murskog Središća

ca na ulazu u Vratišinec iz pravca Čakovca. Bila je stara i derutna sa zapuštenim okolišem oko sebe.

Do Dana općine fasada na željezničku stanicu

Otkako su je Hrvatske željeznice prepustile Općini Vratišinec na dugogodišnji najam, vidljivi su pomaci u njezinu uređenju koje se odvija postupno. Najprije je pokošen korov oko nje. Potom je zamijenjeno krovište kako bi se zgradu zaštitilo od prokišnjavanja i vlage. Potom je zamijenjena sva vanjska stolarija u zgradi. Uslijedilo je unutarnje uređenje zidova i podova. U nekadašnju čekaonici postavljeni su stolci tako da rijetki putnici koji još putuju vlakom ne moraju čekati vlak na otvorenom, nego u čekaonici.

Budući da se zgrada željezničke stanice sastoji od još nekoliko prostorija, Općina se njima koristi za svoje potrebe.

Do Dana Općine u rujnu željeznička stanica trebala

Murs-ekomu certifikat ISO 14001

Predstavnica certi�ikacijske kuće Bureau Veritas Croatia Tanja Blašković Rabar komunalnom poduzeću Murs-ekom uručila je uz postojeći certi�ikat ISO 9001 i certi�ikat ISO 14001. Norma ISO 14001:2015 postavlja zahtjeve koji se odnose na sustav upravlja-

nja okolišem, a podrazumijeva planiranje, uspostavu, primjenu i nadzor sustava upravljanja okolišem.

Smisao uvođenja sustava upravljanja okolišem prvenstveno se odnosi na stvarnu kontrolu i smanjenje utjecaja koje aktivnosti, proizvodi i usluge mogu

imati na okoliš. Upravljanje okolišem prema zahtjevima norme osigurava između ostaloga smanjenje nepovoljnih utjecaja na okoliš, brzi odaziv u slučaju nezgoda ili izvanrednih situacija te smanjenje troškova za organizaciju. (BMO)

bi dobiti i fasadu, a kada se to dogodi, bit će to sasvim drugačiji vizualni pogled na ulaz u općinu Vratišinec.

Nešto pozitivno se događa i na prostoru između željezničke stanice i groblja gdje se nalazi bivša pilana. Polako se raščišćuje prostor, uređuje jedina čvrsta zgrada za novu namjenu. Bila se spominjala praonica automobila, ali o tome će odlučiti novi vlasnik spomenutog posjeda.

Pred Vratišincom je u skoroj budućnosti novi izazov. Izgradnja vrtića. Općina nema svoj vrtić, već na području Vratišinca djeluje privatni vrtić Srčeko.

No Vratišincu su odobrena sredstva iz EU fonda za izgradnju novog vrtića u iznosu od oko 4,4 milijuna eura. Prema tome kamo su otišle cijene u građevinarstvu, to dakako neće biti dovoljno, ali zasigurno će iznaći način kako da zaokruže �inancijsku konstrukciju i izgrade toliko željeni i potrebni vrtić, posebno za djecu jasličke dobi.

Zabranjuje se spaljivanje

Na području grada Murskog Središća od 2. svibnja do 2. listopada zabranjuje se spaljivanje smeća, korova, suhe trave, drugih poljoprivrednih i šumskih otpadaka i ostataka biljaka nakon žetve i berbe te loženje vatre u šumama i blizini šume. (BMO)

Uređenje padine, obnova autobusne stanice i pješačke staze, pri čemu će stare čemprese zamijeni� novi potporni zid i zelenilo

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Dužni smo odati počast svima koji su nas zadužili svojim radom

ŠTRIGOVA HT odustao od antenskih stupova

Upitali smo načelnika Štrigove Stanislave Rebernika imali li kakvih pomaka u namjeri HT-a da na Strmec Bregu u Robadju te u Šafarščaku u Banfiju postavi antenske stupove. Kako nam je rekao, novost je ta što je preko aplikacije Zoom održan sastanak s predstavnicima HT-a.

- Iz HT-a su odlučili da će se koristiti alternativnim

SVEČANA SJEDNICA OV-a Selnica povodom Markova

Plaketa Alenu Kontrecu, zahvalnice Andreji Turk i Mladenu Malekociju

Svečanost sjednice dodatno su oplemenili

Martina Sabljak, Zrinska garda i Selničke mažoretkinje

Piše: Sanja Heric

Svečanom sjednicom Općinskog vijeća Selnica je proslavila Dan općine u utorak, 25. travnja. Tim su povodom dodijeljena općinska plaketa i priznanja za najzaslužnije mještane, što je ujedno bio najsvečaniji dio sjednice.

Plaketa općine dodijelila se mještaninu Alenu Kontrecu, svjetskom prvakom u jiu-jitsuu, dok su zahvalnice općine otišle Andreji

Turk, sportskoj aktivistici i predsjednici udruge Sport za sve te Mladenu Malekociju, mještaninu iz Zebenec Sela za izgradnju tamošnje kapelice.

Uime nagrađenih prisutnima se obratila Andreja Turk. - Hvala vam svima na dodjeli nagrade u moje ime i u ime ostalih kojima su dodijeljena općinska priznanja. Stvarno sam ponosna, no lakše bi mi bilo da izvježbamo

sada nego da održim govor, istaknula je Turk i nasmijala prisutne.

Svojim nastupom svečanost su dodatno oplemenili violinistica i pjevačica Martina Sabljak, kao i Zrinska garda te Selničke mažoretkinje koje su dočekale goste na samom ulazu u dvoranu.

Selnica poprima moderan oblik Svima prisutnima na početku sjednice obratio se predsjednik Općinskog vijeća Nikola Hren povodom 30 godina postojanja same općine.

– Mišljenja sam da možemo biti ponosni na našu općinu. Izgledom se sve više mijenja, poprima obrise moderne i suvremene općine koja postaje sve ugodnija za život, istaknuo je tom prilikom Hren i dodao da ga posebno vesele znatna ulaganja u djecu i obrazovanje.

Zum-zum i ponovno pomor!

Povijest nije učiteljica života. Barem ne u slučaju pčela jer smo ponovno ovih dana svjedočili njihovu pomoru, ovog puta u gornjem Međimurju. Kao da svi oni natpisi u medijima, pa prilozi na televizijama o pomorima pčela i nastalim štetama prošlih godina nisu doprli do glave nekih poljoprivrednika. Jednostavno neshvatljivo i za zapitati se što se još mora

dogoditi da se shvati ozbiljnost situacije. I sami su pčelari u gornjem Međimurju u čudu jer im nije palo na pamet da bi se takvo što moglo dogoditi kod njih, ali ipak se dogodilo. Što im sada preostaje? Ništa, samo se nadati da se takvo što neće više nikada ponoviti. Očito je da je država tu ponovno zakazala. Prethodne krivce nisu dovoljno kaznili pa da onda to nedozvoljeno

– Mnogo toga je ostvareno, ali pred nama je još puno projekata, zaključio je i zahvalio svim vijećnicima, općinskim djelatnicima i načelniku na dosadašnjem radu.

Poduži je govor nakon toga održao načelnik Ervin Vičević, koji se osvrnuo na probleme lokalne samouprave. Spomenuo je inflaciju u graditeljskom sektoru, mizernu visinu plinske rente, veliki broj nerazvrstanih cesta, zatim nulte prihode od cestarina te poreznu reformu kojom je teret povrata poreza građanstvu pao na lokalnu samoupravu.

Spomenuo je nužnost daljnje decentralizacije, kao i povećanje plinske rente, vjerojatno nadajući se pri tome da ga je netko od prisutnih gostiju, posebno izaslanika Vlade i saborskih izaslanika, čuo i da će te probleme prenijeti onima koji to mogu riješiti.

Izgradnja vatrogasnog doma ide kraju?

Na kraju se dotaknuo i problema s izgradnjom doma

DVD-u Selnica. – Općina sada ni na koji način ne može podići krediti ili biti jamac DVD-u Selnica, ali slušajte dobro dalje, ako bi, ne daj Bože, DVD došao u neodrživo stanje, tada Općina preuzima udrugu i naravno sve dugove i onda bi se za to očito smjela zadužiti, dodao je u nastavku i zahvalio županu Posavcu na organizaciji sastanka s OTP bankom od koje očekuju odgovor o mogućem kreditiranju.

U svom se govoru osvrnuo i na darovanje nekretnina Općini, odnosno dijelu igrališta NK-a Zebanec. – Općina ima manji suvlasnički dio i čekamo da RH svoj dio daruje Općini kako bi se mogli riješiti imovinsko pravni poslovi i kako bi Općina postala jedini vlasnik, a to već traje sedam godina, istaknuo je Vičević.

To ga posebno ljuti jer imaju gotov projekt izgradnje dječjeg igrališta i teretane na otvorenom koji je LAG-a prihvatio s 330 tisuća kuna i trenutno je na čekanju u Agenciji za plaćanje u poljoprivredi jer nisu riješeni imovinski odnosi.

rješenjem, a to je vidikovac na Mađerkinu bregu. Spojio sam ih s projektantom vidikovca da vide moguće rješenje. Na sastanku su bili prisutni predstavnici HT-a te predstavnici Županije, rekao nam je načelnik Rebernik, no dodao je na kraju da više ničemu ne vjeruje dok se u to ne uvjeri na vlastite oči.

SVETI MARTIN NA MURI

I Toplice dobivaju kanalizaciju

U ponedjeljak, 17. travnja 2023. godine, u Termama Sveti Martin prezentiran je idejni projekt Odvodnog sustava Toplica

Sveti Martin koji obuhvaća sanitarnu kanalizacijsku mrežu i pripadni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda naselja (UPOV).

Cijeli Projekt podijeljen je u 4 faze, a obuhvaća naselja Toplice Sveti Martin i Jurovčak, te dio naselja Gradiščak, Grkaveščak, Prekopa i Železna Gora. Trenutno je u tijeku priprema projekta za ishođenje lokacijske dozvole.

GRKAVEŠČAK

S obzirom na dopunu projektne dokumentacije te izmjene položaja trasa potrebno je zatražiti dopunu posebnih uvjeta od pojedinih javnopravnih tijela. Svi prisutni konstatirali su da je projekt izgradnje sustava odvodnje otpadnih voda vrlo složen i izuzetno skup, ali u konačnici neophodan zahvat koji osigurava ne samo čišći okoliš, već i mogućnost daljnjeg razvoja turističkih kapaciteta Svetog Martina na Muri i Štrigove. (sh)

Nove solarne lampe

Ovih je dana u naselju Grkaveščak postavljeno 5 novih solarnih LED rasvjetnih tijela, a u centru Svetog Martina na Muri zamijenje-

FRKANOVEC Utrka kroz srce

Kros utrka Frkanovec – srce gornjeg Međimurja održat će se i ove godine, i to u subotu, 13. svibnja 2023., ali ovaj put u organizaciji

Orijentacijskog kluba Međimurje i pod pokrovitelj-

ne su stare svjetiljke novim štedljivijim i ekološki prihvatljivijim LED rasvjetnim tijelima. (sh)

stvom Općine Sveti Juraj na Bregu. Trkači će moći sudjelovati na klasičnim stazama od 10,2 km i na kraćoj stazi od 4,6 km, a održat će se i utrke za djecu na 100 i 400 metara već od 16 sati. (sh)

špricanje više nikome nakon toga ne padne na pamet.

U ponedjeljak sam obišla nekolicinu pčelara koji su pretrpjeli najveće štete. Kod košnica dočekale su nas hrpe uginuli pčela, a one koje su ostale žive bile su vrlo agresivne pa sam tako zaradila i tri njihova uboda na ruci. Odmah su mi u šali rekli da me sada više nikada neće boljeti ta ruka u životu.

Pčelinji je otrov u malim količinama prijeki lijek i jedan od najcjenjenijih proizvoda na tržištu. Apitoksin koji se nalazi u tom otrovu pokazao je pozitivna svojstva kod artritisa i artroze, upale živaca, multiple skleroze, Parkinsonove bolesti, cerebralne paralize, visokog tlaka, povišenog kolesterola, upale krvnih žila, astme i alergije, psorijaze, rana i ožiljaka te mnogih drugih bolesti.

Novija istraživanja pokazala su i da je vrlo koristan u liječenju tumorskih stanica. Međutim, njegovo precizno djelovanje još uvijek nije u potpunosti istraženo jer melitin ima snažno litičko (razarajuće) djelovanje i na stanice tumora, ali i na zdrave stanice. No s obzirom na to da ima sve manje pčela, ima i sve manje tog lijeka, koji bi za bolesne ljude bio spasonosan.

Župan Matija Posavec, nagrađeni Mladen Malekoci, načelnik Ervin Vičević, nagrađeni Andreja Turk i Alen Kontrec, gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak i predsjednik OV-a Selnica Nikola Hren

JOSIP ŠIMUNKO perom je ovjekovječio Franju Žeželja Mustaka

Murali osvanuli i u Prelogu

Udruga veterana 7. gardijske brigade PUMA radi promocije 7. gardijske brigade PUMA i njezinih pripadnika provodi brojne aktivnosti širom Hrvatske. Jedna od njih je i oslikavanje murala diljem Hrvatske. U izradu murala uključene su jedinice lokalne samouprave i Ministarstvo hrvatskih branitelja, a glavni pokretač i organizator je Udruga veterana 7. gardijska brigada PUMA.

Tako su u sklopu projekta Izrada murala u gradu Prelogu u nedjelju, 23. travnja 2023., oslikali murale s motivima 7. gardijske brigade Puma i 1. gardijske brigade Tigrovi na zidovima trafostanice koja se nalazi na Trgu sv. Florijana u Prelogu. Dimenzije murala su 4 x 2 metra i 3 x 2 metra, a autor murala je zagrebački umjetnik Kruno Tuđen Thorn.

(vv; Studio Vipro)

Franjo Novak čelni je čovjek međimurskih umirovljenika

Franjo Novak, predsjednik Udruge umirovljenika Prelog, ovih je dana na izbornoj skupštini izabran i za predsjednika Saveza udruga umirovljenika i starijih osoba Međimurske županije. Na tom je mjestu zamijenio dosadašnjeg predsjednika Franju Bašeka.

Uz njega su izabrana i dva dopredsjednika, Jožef Pfeifer iz Udruge umirovljenika unutarnjih poslova Čakovec i Mirko Petek iz Udruge umirovljenika Gornji Hrašćan. Tajnica Saveza i dalje je ostala Marija Vuglač iz Udruge umirovljenika Ivanovec. (vv, foto: Z.Vrzan)

Prikupljeno 1623,35 eura za malog Petra

Na ovogodišnjem Sajmu cvijeća bila je organizirana i humanitarna tombola kojom se tamošnja Turistička zajednica uključila u akciju

pomoći Petar je mali borac. Posljednjeg dana Sajma izvučene su i nagrade, njih 11. Ukupno je ovom akcijom skupljeno 1623,35 eura. (vv)

Srećko Smećko stiže u vrtiće

Početkom svibnja u posjet dječjim vrtićima stiže Srećko Smećko, maskota GKP-a PRE-KOM, koji će s djecom podijeliti iskustva kako očuvati naš planet čistim. Srećko Smećko će najmlađim korisnicima u dječjim vrtićima pomoći

da nauče pravilno odvajati otpad. Već tradicionalno 18. godinu za redom poduzeće održava edukativne radionice u vrtićima o razvrstavanju otpada. Svake godine obuhvati se više od 500 djece što vrtićke, što školske dobi. (vv)

Podijeljeno 20 naknada za novorođenčad

Prvi put ove godine, u Upravi Grada Preloga, organizirana je dodjela jednokratnih naknada za novorođenčad. Podijeljeno je ukupno 20 naknada. Naknade iznose: za prvo dijete roditelja podnositelja zahtjeva 270 eura, za drugo dijete 350 eura, za treće 400 eura, četvrto 600, a za peto i svako sljedeće dijete u obitelji podnositelja zahtjeva naknada iznosi 730

eura. Roditelji i dalje imaju pravo i na poklon-bon za kupnju opreme za novorođeno dijete, a vrijednost poklon-bona iznosi 70 eura. Ovom je prilikom kroz dvadeset naknada ukupno podijeljeno 7.910 eura. Kao dodatni poklon podijeljene su i besplatne godišnje članarine za Knjižnicu i čitaonicu grada Preloga, kao i poklon-bonovi Dječjeg kluba SiMS. (vv)

Živuća priločka enciklopedija

- Na Montmartreu se druži sa slikarima iz svijeta, slika na otvorenom za humanitarne akcije, a usput i prodaje slike. Vrlo je malo slika sačuvano i iz tog razdoblja, mnogo ih se nalazi u Australiji, Americi, Kanadi, Engleskoj i drugim zemljama, ističe autor Šimunko

Piše: Vlasta Vugrinec

Iz pera našeg kolege Josipa Šimunka proizašla je još jedna knjiga. I ovoga puta napisao je monogra�iju koja donosi život i rad priznatog priločkog velikana, Franje Žeželja Mustaka.

Prema autorovim riječima, slikar iz Preloga starije generacije, nepotrebno je i nepravedno zapostavljen u kulturnom miljeu Hrvatske.

- Ono što je važno je činjenica da se on tek sada otkriva i time na vidjelo izlazi njegov rad u cjelini, kaže Josip Šimunko koji je slikara upoznao kao člana Likovne udruge Donjeg Međimurja.

Tog samozatajnog čovjeka čija se djela ubrajaju među najznačajnija likovna ostvarenja Donjeg Međimurja i sam autor morao je desetak godina nagovarati kako bi pristao na knjigu. Listajući tih 200-tinjak stranica knjige vidi se doista da je riječ o izuzetnom čovjeku i umjetniku kojeg ni sami Priločanci ne poznaju dobro, eventualno kao živuću priločku enciklopediju. Šteta, jer Franjo je puno više od toga.

Svestrani i samozatajni umjetnik

Franjo nije samo slikar. On je restaurator, kipar, pi-

sac, istraživač povijesnih tema svojeg zavičaja. Po struci pak je restauratorsko-konzervatorski viši tehničar arhikipar. Rođen je 25. ožujka 1937. godine u Prelogu, gdje polazi osnovnu školu. Tu ga kao talentiranog dječaka zapaža njegov nastavnik povijesti u osnovnoj školi Stjepan Remenar, koji ga upućuje u sustavno prikupljanje starina i vodi ga zajedno s grupom učenika na rimsko arheološko nalazište Ferenčica kraj Preloga. Tako kod Franje nastaje životna ljubav prema povijesti, ali i kulturi općenito.

- Zanat je izučio u Sloveniji, potom odlazi u Beograd u umjetničku likorezačku radionicu u sastavu poduzeća za dekorativne radove. Poslom potom putuje po cijeloj bivšoj zemlji, uglavnom radeći na spomenicima kulture.

I sve tako do 1966. godine kada zbog kritike komunističkog sustava završava u zatvoru. Pritvoren je i kasnije otpušten s posla te otpremljen u Prelog. Tri godine kasnije dobiva dopuštenje za izlazak iz zemlje, pa mu je prva destinacija Njemačka gdje je upoznao barunicu prof. Ilse Juli von Honbergk, s kojom surađuje dugi niz godina. Tamo je i studirao povijest umjetnosti, tehniku i materijale

starih �lamanskih majstora i talijanskih freskoslikara.

Kroz sve to vrijeme, svakim se slobodnim trenutkom koristi za putovanja pa je u Južnoafričkoj Republici, točnije u Johannesburgu dizajnirao umjetničku fasadu, boravio je u Belgiji, Luksemburgu, Nizozemskoj, Angori, Italiji i to su ujedno njegove najplodnije godine.

Desetak godina, po tri mjeseca boravio je i u Parizu.

- Na Montmartreu se druži sa slikarima iz svijeta koji su se tamo našli, slika na otvorenom za humanitarne akcije, a usput i prodaje slike. Vrlo je malo slika sačuvano i iz tog razdoblja, mnogo ih se nalazi u Australiji, Americi, Kanadi, Engleskoj i drugim zemljama, ističe autor Šimunko.

U stvari tako je s cijelim njegovim slikarskim opusom.

Povratak u Prelog

Nažalost, zbog zdravstvenih razloga, 1977. godine vraća se u Prelog gdje živi i radi i danas. U Parizu je prije dobro prodao slike pa je kupio veliki grunt i staru kuću koju je obnovio, nadajući se otvoriti restauratorsku radionicu, što ipak ostaje samo san.

Danas u stvari više živi nego što radi u posljednje

vrijeme jer mu zdravlje ne dopušta. Nije mu dopustilo ni da dođe na promociju knjige o sebi. Ljudi ga u Prelogu uglavnom znaju kao domaćeg čovjeka, čovjeka koji u malom prstu ima povijest i legende svog kraja.

Kako je i sam bio pisac, svoje djetinjstvo u Prelogu opisao je na humorističan, na čase i sarkastičan način, naravno na kajkavskom. - Otac i mama skorom sũ bili z jene vulice (Kakinje i Vučanovec v Prelogu), a sreli sũ se pre meši v Krunjskoj, v Belgradu. Radi toga pobožnog i radnog naroda, potlik 1945. to vulico sũ nazvali Ulica proleterskih brigada. Ja sam došel, ne po planu, za trinaest meseci. Mama je već delala kak kuharica pri češkom inžinjeru Čižeku, a otec kak alatničar Pogon Jakov Bosch – Pančevo. Mama se porodila domaj, prek pota hiže v koji je bil rođen Štef Mlinarić u Kakinji, v današnji Ludbreški vulici u Prelogu, pak sũ me ostajli pri stari mami, napisao je između ostaloga taj svestrani Priločanec.

Svojim bogatim likovnim opusom čija je sveukupna brojka prešla čak 600 slikarskih i kiparskih djela, Franjo je oplemenio kulturu i umjetnost Preloga.

Franjo Žeželj Mustak

Mural krasi trafostanicu

Josip Šimunko, autor knjige o Franji Žeželju Mustaku

SAVJETI za poljoprivrednike

Vrste i vrijednost stajskog gnojiva

Najprirodniji, najekonomičniji i za okoliš najprihvatljiviji način zbrinjavanja stajskog gnojiva koji nastaje u stočarskoj proizvodnji je njegova primjena na obradivim poljoprivrednim površinama. Tijekom njegove primjene jako je važno kada se i koliko stajskog gnoja smije izvoziti na poljoprivredne površine da bi se na najmanju mjeru svelo onečišćenje površinskih i podzemnih voda, a istovremeno najviše iskoristila hraniva iz stajskog gnojiva i njegovi drugi korisni učinci. U upotrebi je nekoliko tipova stajskog gnojiva:

1. Kruti stajski gnoj koji je smjesa stelje, krutih i tekućih životinjskih izlučevina različitog stupnja biološke razgrađenosti, stabilnosti i zrelosti.

2. Gnojovka je polutekuće stajsko gnojivo, smjesa krutih i tekućih životinjskih izlučevina, tj. stajski gnoj uglavnom bez stelje.

3. Gnojnica je tekući stajski gnoj, najčešće smjesa tekućih životinjskih izlučevina i otpadnih voda (obično nastaje kao tekući ostatak izlučevina koje stelja ne uspije upiti).

Kemijski sastav i uporabna vrijednost stajskog gnojiva dosta se razlikuje jer su ovisni o mnogim faktorima.

Sastav stajskog gnojiva ovisan je o vrsti domaće životinje, pasmini, njenom spolu, uvjetima držanja i načinu hranidbe domaćih životinja, stupnju zrelosti gnoja, vrsti korištene stelje, načinu spremanja i načinu čuvanja stajskog gnojiva. Kruti stajski gnoj okvirno sadrži 0,6 – 1,5 % N; 0,3 – 1,3 % P2O5; 0,4 – 0,8 % K2O te ostala makrohraniva i mikrohraniva. U krutom stajskom gnojivu ima 62 – 80 % vode, dok se organska tvar kreće u rasponu 16 – 30 %, bogat je mikroorganizmima, aktivnim tvarima – vitamini (B kompleks) te sadrži estrogene tvari. Omjer ugljika i dušika (C:N) je približno 20:1 što je najsličnije humusu. Iz sljedeće tablice su vidljive razlike u sadržaju najvažnijih makrohraniva u krutom stajskomgnojivu ovisno o vrsti domaće životinje.

Vrsta korištene stelje ima veliki utjecaj na kvali-

Tablica:

Piše: Suzana Pajić

tetu krutog stajskog gnojiva. Ako se upotrebljava stelja od lišća ili piljevine, dobiveni stajnjak imati će kiselu reakciju te zakiseliti tlo na kojem je primijenjen. Stanje razgrađenosti stelje određuje �izička svojstva stajskog gnoja koja su bitna pri donošenju odluke o načinu i vremenu za raspodjelu stajskog gnoja. Pri ishrani domaćih životinja koncentriranija hrana bolje se iskorištava od hrane s malo proteina. Povećanje proteina u hrani iznad određene granice smanjuje njihovu probavljivost te se njihov sadržaj povećava u ekskrementima (u obliku teško razgradivog lignoproteinskog kompleksa).

Fosfor se izlučuje pretežno u krutom dijelu ekskrementa, dok kalij i dušik u tekućem dijelu ekskrementa. Konjski, ovčji, kozji, kokošji gnoj i gnoj kunića sadržava dušik u lako pristupačnom obliku, brzo se razgrađuje i smatra se toplim gnojem. Gnoj od goveda, pataka, gusaka i svinja razgrađuje se sporije, male je mikrobiološke aktivnosti i smatra se hladnim gnojem. Na promjene tijekom čuvanja stajnjaka utječu različite grupe mikroorganizama (gljive, aktinomicete, aerobne i anaerobne bakterije itd.).

Tijekom njegove primjene jako je važno kada se i koliko stajskog gnoja smije izvoziti na poljoprivredne površine da bi se na najmanju mjeru svelo onečišćenje površinskih i podzemnih voda, a istovremeno najviše iskoristila njegova hraniva i drugi korisni učinci.

Tip stajnjaka goveđi konjski ovčji svinjski kokošji

N 0,60,60,90,6 1,5

SAJAM CVIJEĆA u Prelogu ponudio i nove vrste bilja

Kameleonske hortenzije

trenutni su hit

- Cvjetanje počinje s bijelom, prelazi u zelenu, potom u svijetlu i završava s tamnoroza bojom. I tako od lipnja do listopada, otkriva Marijana Vidović

Piše: Vlasta Vugrinec

Trodnevna cvjetna manifestacija u Prelogu ponovno je okupila veliki broj ljubitelja bilja. Tradicionalno, sad već 22. izdanje Sajma cvijeća u organizaciji preloške Turističke zajednice i Grada, okupilo je 40-ak izlagača, proizvođača cvijeća, začinskog bilja i povrća koji su posjetiteljima ponudili doista veliki izbor svoje robe.

Vidljiva promjena

vrsta cvijeća

I u svijetu cvijeća postoji moda koja se mijenja tijekom godina. Ako smo posljednjih godina uglavnom svi sadili sur�inije, niske karan�ile, salvije, kadi�ice, piceke i slične sezonske cvjetnice koje su krasile naše balkone, prozorske daske i cvjetne gredice, ove sezone te vrste kao da su nestale s lica zemlje. Ili ih ima jako malo. Ponovno se pojavljuju razne pelargonije, samostojeće i viseće, među

kojima su najpopularnije tzv. zonalke, kaliope, limunske… Azaleje, odnosno rododendroni, četkovac, bugenvilije, hoste te različite niske i visoke ukrasne trave, novine su koje sve više zauzimaju mjesta u našim dvorištima. Tome treba dodati, naravno, i vrlo popularno i traženo ukrasno grmlje i drveće.

Dendrološko ukrasno bilje je najtraženije

Ljubitelji cvijeća su bili, slobodno se može reći, na velikim mukama što izabrati i što kupiti. Jedini ograničavajući faktor bila je cijena pojedinih biljaka, no ipak je i to najskuplje išlo. A to najskuplje bilo je ukrasno grmlje i ukrasne trajnice, pretežno crnogorica koja se danas najviše traži.

- Crnogorica ili zimzeleno bilje je skuplje, no omjer uloženog i dobivenog se isplati, ističe Marijana Vidović iz čakovečkog rasadnika Stella Floris.To bilje traje duže od sezonskog, a može se i formirati u različite oblike.

Sezonsko cvijeće treba kupovati svake godine pa se s vremenom i tu nakupi znatna svota. Osim toga, puno je i zahtjevnije jer za samo mjesec ili dva daje svoj maksimum. S druge strane, zimzelene trajnice mogu se čak nazvati i “stalni postav” jer traju i traju, neke čak i po nekoliko desetljeća.

- Današnji tempo života je takav da rijetko koja zaposlena osoba ima previše slobodnog vremena koje bi posvetila svom bilju, dodaje Marijana. Stoga su trajnice idealno rješenje za njih.

Naime, neke vrste sporo rastu, zimzelene su, neke čak cvatu po zimi ili im lišće dobiva plamene boje. Zajednički pak im je nazivnik da ne traže puno brige i lake su za održavanje. Eventualno ih treba, s vremena na vrijeme, orezivati, odnosno obustaviti njihovo preveliko širenje. I tu onda dolazimo do sljedećeg izazova koji se zove oblikovanje.

- Naši ljudi su već spretni i u tom poslu, dodaje naša sugovornica. Pa se tako mogu po dvorištima vidjeti kugle, kocke, piramide i ostala geometrijska tijela od bilja. Tu su topiariji, pendule, životinjski oblici, što kome padne na pamet ili pak, kako rast biljke zahtijeva.

To je i jedna vrsta razonode, opuštanja, a u konačnici i ukras dvorišta ili balkona.

Za takvu vrstu oblikovanja pogodne su primjerice lavande, oleandri, razne četinjače, pa biljke za živicu poput kaline, hibiskusa, ili u novije doba, fotinije…. Kupuju se i tzv. pokrivači tla koji guše korov i također ostaju zeleni tijekom zime, dok je popularnost cedrova nadaleko poznata.

Ljudi su vizualni tipovi

Naravno, to ne znači da svaka osoba mora znati ime svake biljke jer se ipak kupuje ono što nam se sviđa.

Loropetalum je prekrasan zimski cvjetni grm koji je također novitet

Pri tome je dragom Bogu svejedno kako je biljci ime i iz koje obitelji dolazi.

- Ljudi su vizualni tipovi i k novoj biljci prvenstveno ih vodi oko, naglašava Marijana. Onda se raspituju o svojstvima biljke s time da je najvažniji moment jednostavnost održavanja.

A ove godine, oko posjetitelja mahom se zaustavljalo na hortenzijama. No, ne onim “običnim” različitih boja i oblika cvjetova. Naime, tvorci novih vrsta izbacili su na tržište tzv. kameleonsku vrstu koja tijekom sezone mijenja boju, odnosno svaki mjesec je drugačija.

- Cvjetanje počinje s bijelom, prelazi u zelenu, potom u svijetlu i završava s tamnoroza bojom. I tako od lipnja do listopada, otkrila nam je naša sugovornica.

Dakle, hortenziji nisu potrebne posebne promjene pH tla kako bi promijenila boju, već se ona mijenja prirodno, kao posljedica starenja.

Marijana Vidović u carstvu dendrološkog bilja

Hortenzije koje kroz sezonu promijene če�ri boje

Redovi pred štandom Anice Kovačić iz Vidovca

Velika potražnja za flancima

Gužve su i oko klupa s cvijećem, kako sezonskim, tako i trajnicama, naročito sukulentima. I tu su cijene različite pa nije zgorega sve pregledati. Naravno, najviše se traže pe-

Rajčica (kg): 4 €

Paprika (kg): 5 €

Mladi krumpir (kg): 2 €

Blitva (pušlek): 1 €

Maslačak (vrećica): 1 €

Potočarka (vrećica): 1,5 €

Mrkva (kg): 2 €

Peršin (kg): 4,5 €

Šparoge (pušlek): 3 €

Salata (kg): 3 €

Brokula (kg): 5 €

Mravi

Piše: Maja Zrna, mag. sanit. ing. Služba dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije

M

largonije i ostalo balkonsko bilje. Od ostale ponude, sve je standardno s time da su stigle i prve šparoge, one naše međimurske i nude se po 3 eura za popularni pušlek. (vv)

CIJENE SAJAM

ravi postoje već više od 130 mil. godina i nastanjuju gotovo sva područja Zemlje. Pripadaju carstvu Animalia, koljenu Arthropoda (člankonošci), razredu Insecta, redu Hymenoptera (opnokrilci) i porodici Formicidae. Znanost koja se bavi proučavanjem mrava zove se mirmekologija. U porodicu mrava ubraja se 16 podporodica s 296 poznatih rodova u koje spada 12.445 do sada opisanih vrsta mrava. U Republici Hrvatskoj zabilježene su ukupno 143 vrste mrava.primjerice šumski mrav (Formica rufa) gradi velike nadzemne mravinjake od iglica po crnogoričnim šumama, dok veliki mravalj (Camponotus herculeanus) gradi u panjevima, a mali drvotočni mrav (Lasius flavus) u drvu. Mravi imaju potpunu preobrazbu pa tijekom svog života imaju četiri stadija: jaje, ličinka, kukuljica i odrasla jedinka. Neke kraljice mogu živjeti i više od 15 godina, dok radnici žive od 6 do 7 godina.

hranu, predmete, površine te potencijalno mogu uzrokovati prijenos zaraznih bolesti ili alergijske reakcije.

Željko Herman iz Strelca sa svojim presadnicama

Mravi izgrađuju složena društva, žive zadružno i grade nastambe, mravinjake u kojima živi nekoliko stotina do po nekoliko tisuća jedinki. Svaka mravlja kolonija sastoji se od kraljice, radnika, vojnika i mužjaka. Većinu zajednice sačinjavaju spolno zakržljale ženke: radnici i vojnici koji žive oko 6 godina. Mužjaci i ženke posjeduju krila, koja kod mrava radnika izostaju. Zadaća radnika je prikupljanje hrane, hranjenje, obrana mravlje kolonije te izgradnja i povećanje gnijezda. Vojnici su veliki radnici koji brane koloniju i često napadaju druge kolonije. Mravi su uglavnom omnivori, hrane se mješovitom ili čistom biljnom hranom, no postoje vrste koje se hrane na posebno organizirane načine, primjerice uzgajanjem gljivica na prerađenim biljnim podlogama u mravinjaku ili iskorištavanjem ekskreta biljnih ušiju koje posebno uzgajaju u koloniji. Zanimljivo je da mravi ne pohranjuju hranu za zimu, već se zimi zavuku u dublje dijelove mravinjaka gdje prezimljuju. Mravi se također razlikuju i po načinu građenja mravinjaka pa

U poljoprivredi i šumarstvu mravi su se pokazali kao iznimno korisni kukci, zbog njihove uloge u raznošenju i prijenosu sjemenki. Vrlo su značajni u hranidbenoj mreži jer se hrane organskim otpadom. U domaćinstvima su mravi vrlo česta pojava jer imaju pristup hrani, a nemaju prirodnih neprijatelja. Nemaju izraženo javnozdravstveno značenje poput komaraca, krpelja ili buha, no s obzirom na to da u potrazi za hranom dolaze u čovjekovu blizinu, mogu mehaničkim putem onečistiti

Učinkovito suzbijanje mrava moguće je samo ako se uništi cijela mravlja kolonija, a posebno je važno uništiti kraljicu. Pri suzbijanju je potrebno provoditi cjeloviti pristup koji obuhvaća primjenu svih onih postupaka koji će smanjiti povoljne uvjete za razmnožavanje, rast i prehranu vrste. U Republici Hrvatskoj neke su vrste mrava zaštićene zakonom, primjerice šumski, veliki crveni ili rusi mrav koji se najčešće nalazi u crnogoričnim šumama pa onda hrastovim te vrlo rijetko bukovim. Jedna je od najkorisnijih vrsta mrava zbog uništavanja šumskih štetnika. Ta je vrsta strogo zaštićena Zakonom o zaštiti prirode i prema Pravilniku o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom na zaštićenim životinjskim vrstama (NN 84/96, 79/02).

Čakovec, R. Steinera 7 www.bioinstitut.hr

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE

Radnim danom od 8 - 18 sati, subotom 7 - 12 sati i nedjeljom od 8 - 9 sati

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sati

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ

radno vrijeme od 7 - 15 sati, subotom od 7 - 12 sati

Tel: 391 - 485

Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sati

Tel: 543 - 151

dežurni veterinar: 098/ 465 - 473

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka

MURSKO SREDIŠĆE

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

ČAKOVEČKI PLAC I SAJAM

CIJENE PLAC

I naš plac i sajam ovih su dana u znaku presadnica povrća. Naprosto se zelene sve klupe i štandovi od mladih biljčica paprike, rajčice, krastavaca, patlidžana pa sve do začinskog bilja. Kako je velika ponuda, tako su i različite cijene pa nije naodmet najprije sve dobro razgledati i proučiti, a potom krenuti u kupnju. Naravno, osim ako nemate već svog provjerenog “dobavljača”. Veliku razliku u cijeni stvara i sama vrsta presadnice pa su one hibridne i pikirane skuplje od običnih koji se znaju nuditi onako u grudi zemlje. Uz naše, međimurske uzgajivače presadnica, stigli su i varaždinski iz povrtlarskog bazena oko mjesta Vidovec, koji tradicionalno nude dobre flance.

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

VRTLARICA

ISKAPANJE KRAVLJIH ROGOVA na imanju Slavice Šegović u Ivanovcu

Gram pripravaka sadrži 500 milijuna mikroorganizama

- To nije gnojivo, već dinamički aktivator i upotrebljava se samo 88 grama na jedan hektar. To je dovoljno za jedno ili dva prskanja godišnje uz zelenu gnojidbu, ističe Dijana Posavec

Piše: Vlasta Vugrinec

Minule nedjelje na imanju Slavice Šegović u Ivanovcu bila je održana radionica biodinamičke poljoprivrede.

Konkretnije, iskapali su se kravlji rogovi koji su se prošle jeseni napunili svježom kravljom balegom kako bi se dobio poznati biodinamički pripravak 500, temelj poljoprivrede koju je osmislio dr. Rudolf Steiner. Stoga su radionicu i organizirali predstavnici njegova Centra iz Donjeg Kraljevca te Udruga Duga iz Čakovca.

po tome što uglavnom sadi stare sorte pa je poznata i kao čuvarica sjemena. Kravlji rogovi se nisu prvi put kod nje organizirano zakapali i otkapali, već je to rađeno nekoliko puta, kao edukativne radionice za sve zainteresirane poklonike takvog načina uzgoja. Osim kod nje, po terenu je zakopano oko 2000 rogova. Inače, Slavica rogove zakapa svake godine i obavezno na svom imanju upotrebljava sve biodinamičke pripravke i 500 i 501.

Sedmolist, jarčevac (Aegopodium podagraria) je "korov" dobro poznat mnogim vrtlarima koji vode bitku s njime i pokušavaju ga istrijebiti s vrta ili pak cvjetnih gredica. Naime, gdje se pojavi ta biljka vrlo brzo kreće u invaziju i guši sve pred sobom. I k meni je došla slučajno, sitni je korjenčić ostao na korijenju ribizla koje mi je kolega poklonio pred 15 godina – i od onda se borim s njime na vrtu. Prvih par godina ga zapravo nisam shvatila ozbiljno, a onda kad se je pošteno proširio – jao.

Ima razgranato, rizomatsko bijelo korijenje, kao konce – sitnije i deblje – i nevjerojatno se dobro širi ako mu uvjeti odgovaraju.

Voli vlažna staništa, polusjenovita i bogato tlo. Kad ga iskopavate, redovito se to korijenje odlomi jer je jako krhko, pa rijetko kad uspijete povaditi sve. Ne možete vi biti toliko temeljiti koliko on može biti uporan. A kako se on širi – tako polako guši biljke. Vrtlarima pričinjava velike muke kad završi u vrtu i cvjetnjaku.

Tek zadnjih nekoliko godina, nakon što sam pročitala u knjizi "Vrtlarski trikovi iz starih vremena" Andree Kern, gdje se preporučuje između ostalog jesti ga da bi ga se zauzdalo, počela sam ga malo ozbiljnije uvoditi u

jelovnik. I sad mi je žao što nisam radila prije jer je jako �ini i imate mlado povrće u vrijeme kad zapravo nemate baš nešto drugog povrća na vrtu – tijekom ožujka i travnja. Štoviše, do 17. stoljeća to je bilo povrće koje se uzgajalo u europskim vrtovima. Sedmolist je i jestiva i ljekovita biljka. Zanimljivo – ima puno više vitamina C od limuna, a upotrebljavao se je i kod reume i gihta te iznutra, ali i izvana kao oblog. Mladi listovi se na proljeće mogu jesti i sirovi i kuhani. Kako je to biljka iz obitelji štitarki, dakle srodnik peršina, mrkve, celera i on okusom podsjeća na peršin. Za jelo se jedu sasvim mladi listovi dok se oni stariji kasnije mogu osušiti i upotrebljavati kao začin kao peršin.

Kod identi�ikacije trebate biti jako oprezni, pogotovo s biljkama iz obitelji štitarki, jer postoje i otrovni srodnici. Ako niste sigurni, uvijek biljku pratite barem godinu dana, od prvog lista do cvijeta, usporedite sve dijelove i stanište biljke i tek ju onda slobodno upotrebljavate. Kod sedmolista je karakteristično što nema okrugle stapke listova, nego trokutaste, pa je to još jedan način kako sigurnije identi�icirati biljku.

Još više o sedmolistu pogledajte u mom novom videu na www.biovrt.com.

Prerano otkapanje Slavica Šegović biodinamičkom poljoprivredom bavi se još od 2009. godine i uzgaja razne vrste graha i žitarica te uobičajene vrste povrća za naše podneblje. Posebna je i

Zašto krava, a ne neka druga životinja?

Prema učenju dr. Steinera, jedna krava daje sve ono što je potrebno za jedan hektar poljoprivredne životinje i obratno. Dakle, hektar zemlje može bez problema osigurati sve potrebno za jednu kravu, a upravo je ona životinja koja ima sve za biodinamičku proizvodnju.

- Jesenas, sredinom listopada, zakopali smo 40-ak rogova, a kako je ova nedjelja dan korijena, odlučili smo ih otkopati, ističe biodinamičarka Slavica.

Rogovi se inače, po sjetvenom kalendaru, zakapaju oko Miholja, odnosno blagdana svetog Mihovila i iskapaju oko Uskrsa. Ako Uskrs urani, tada se pričeka koji tjedan.

Kako su se rogovi zakopali sredinom listopada, dakle, dva ili tri tjedana kasnije, Slavica je bila sumnjičava prema otkapanju.

A njena sumnja se i obistinila jer se nakon iskapanja par primjeraka došlo do zaključka da se balega ipak nije do kraja razgradila i da se gnoj još uvijek nazire. Stoga su se ponovno zakopali i zaključili da će u zemlji ostati još dva ili tri tjedna.

Gnoj iz rogova osnovni je biodinamički pripravak

Preparat koji se dobiva iz rogova krava je živ, pun mikroorganizama. Naime, jedan gram ih sadrži oko 500 milijuna pa je stoga i dobio ime, pripravak 500.

- Prema Alexu Sergeu de Podolinskom, jednom od najvećih biodinamičara na svijetu, jednu vrstu mikroorganizama čak se ni ne može pronaći nigdje drugdje osim u tom preparatu, naglašava Slavica. Sam pripravak snažno strukturira tlo, odnosno promiče rast korijenja, stvara humus i mikrobiološku aktivnost.

- Ovo nije gnojivo. To je dinamički aktivator i upotrebljava se samo 88 grama na jedan ha, dodaje Dijana Posavec, ravnateljica Centra dr. Rudolf Steiner. To je dovoljno za jedno ili dva prskanja

godišnje uz zelenu gnojidbu. Prskanjem pripravkom duboko se prorahljuje tlo kako bi se ono transformiralo iz zbijenog, mrtvog u dobro strukturirano, humusom obogaćeno i biodinamički aktivno tlo.

S druge strane, kaže, umjetno gnojivo okamenjuje tlo pa ni kišnica ne može prodrijeti u dublje slojeve, već se zadržava na površini.

Gnoj iz rogova treba dobro čuvati kako bi ostao živ, stoga se presipava u posebne bakrene posude i, prema potrebi, radi svježi pripravak na bazi vode tzv. dinamiziranjem.

Dinamiziranje pripravka Iako nije dobiven svježi humus iz rogova, Slavica je ipak sačuvala lanjski koji se potom dinamizirao kako bi se napravio svježi pripravak. - Riječ je o postupku gdje se sadržaj jednog roga otopi u 10 litara kišnice i potom miješa sve dok se ne stvori vodeni vrtlog, objasnila je Nevenka Belak, predsjednica Udruge Duga.

Kad je vrtlog na vrhuncu, „razbija se“ mijenjanjem smjera kretanja vode i vrti u suprotnu stranu. I tako sat vremena s time da se ne smije biti u čučećem položaju, već naklonjen prema zemlji.Nakon „dinamiziranja“ pripravak je spreman za primjenu.

Deset litara takvog pripravka dostatno je za oko 2500 m². Prskanje treba obaviti tijekom popodneva, pred sam sumrak, i to golo tlo. Ako je riječ o vrtnim gredicama, to se može napraviti običnom sirkovom metlicom, dok se za veće površine upotrebljava prskalica.

Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com

Dijana Posavec s iskopanim rogom

Slavica Šegović čuva humus iz rogova u glinenoj posudi Nevenka Belak dinamizira pripravak 500

BERNARDIN VRT

BERNARDIN VRT

Specifičnosti kupusnjača

PLAN SADNJE

28. travnja – Dan cvijeta Do 12 sati, a od 13 do 22 sata povoljno za biljke lista.

29. travnja – Dan ploda Sijemo, presađujemo i njegujemo biljke ploda.

30. travnja – Dan ploda Ako očekujemo mraz, voćke i druge biljke svaku večer prskamo preparatom 507.

Rod Brassicae obuhvaća veliki broj povrtlarskih vrsta kod kojih se za ishranu upotrebljavaju različiti biljni dijelovi. Najpoznatiji je glavičasti kupus koji se sije i sadi najviše u našem kraju.

Sve više se sade i ostale vrste, raštika ili lisnati kupus, kelj, kelj pupčar, karfiol, brokula, koleraba. U mnogim vrtovima se vide i kineski kupus, kineski pak-choi i druge kod nas manje uzgajane kupusnjače.

Kupusnjače predstavljaju značajnu grupu povrtnih kultura koje se u ishrani upotrebljavaju u svježem stanju (salate, variva), kao i

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD PRELOG

prerađevine (koleraba), listovi (lisnati kelj, glavnati kupus, kelj, glavičasti kupus, pekinški kupus i kineski kupus).

Neki se konzerviraju u rastvoru soli (karfiol, kelj pupčar), a zamrzava se karfiol (raznih boja).

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. Ul. kralja Zvonimira 51

PRELOG - Ambulanta za male životinje, tel: 040/645-505

1. svibnja – Dan ploda Žitarice i voćke prskamo preparatom 501 i njegujemo biljke za pridobivanje vlastitog sjemena.

2. svibnja – Dan korijena Sadimo krumpir, sijemo i pikiramo korjenaste biljke.

3. svibnja – Dan korijena Do 10 sati sadimo krumpir, sijemo, pikiramo i njegujemo korjenaste biljke.

4. svibnja – nepovoljno za rad s biljkama zbog silaznog čvora.

Glavičasti kupus

Upravni odjel za gospodarstvo i financije

Na temelju članka 96. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19) i Zaključka gradonačelnika Grada Preloga, Klasa: 350-01/22-01/02, Urbroj: 2109-14-02-23-56 od 21. travnja 2023. godine, objavljuje se

PONOVNA JAVNA RASPRAVA

o prijedlogu Urbanističkog plana uređenja područja „Leščača“ do Srednje škole Prelog

1. Ponovna javna rasprava će trajati od 02.05.2023. do 15.05.2023.

2. Javni uvid u elaborat za ponovnu javnu raspravu Prijedloga Urbanističkog plana uređenja područja „Leščača“ do Srednje škole Prelog, moći će se izvršiti za vrijeme trajanja ponovne javne rasprave u prostorijama Grada Preloga, Glavna 35, 40323 Prelog, svakog radnog dana u uredovno radno vrijeme, te na mrežnim stranicama Grada Preloga (https://www.prelog.hr/), kao i na mrežnim stranicama stručnog izrađivača (http://urbia.hr/).

3. Javno izlaganje Prijedloga Urbanističkog plana uređenja područja „Leščača“ do Srednje škole Prelog organizirat će se u prostorijama Grada Preloga, Glavna 35, 40323

Prelog dana 09.05.2023. u 13:00 sati.

4. Nova mišljenja, prijedlozi i primjedbe na izmijenjen prijedlog Urbanističkog plana uređenja mogu se podnositi samo u vezi s dijelovima prijedloga Urbanističkog plana uređenja koji su u odnosu na prvi prijed-

log izmijenjeni, sukladno Izvješću o javnoj raspravi, KLASA: 350-01/22-01/02, URBROJ: 2109-14-04-23-54 Prelog, 30.03.2023. godine.

5. Primjedbe i prijedlozi na Prijedlog Urbanističkog plana uređenja područja „Leščača“ do Srednje škole Prelog sudionici mogu davati tijekom ponovne javne rasprave, zaključno sa 15.05.2023. godine i to:

• postavljanjem pitanja tijekom javnog izlaganja o predloženim rješenjima

• davanjem prijedloga i primjedbi u zapisnik za vrijeme izlaganja

• upućivanjem pisanih prijedloga i primjedbi Nositelju izrade Gradu Prelog, Glavna 35, 40323 Prelog.

6. Podnositelji trebaju na podnesku navesti adresu za dostavu odgovora.

7. Prijedlozi i primjedbe koje nisu dostavljene u roku ili nisu čitljivo napisani, ne mogu se uzeti u obzir u pripremi Izvješća o ponovnoj javnoj raspravi.

Radno vrijeme: radnim danom od 8-19 sati

(ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati.

PRELOG - Ambulanta za velike životinje, tel: 040/645-422

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sati. Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazvati na telefon: 040/645-422

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

Veterinarska ambUl anta JUg ČAkOVEc, N. Pavića 1, tel: 363-801

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati.

VEtERiNARsk A AmBULANtA mR k VAk AN ČAkOVEc, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

Piše: Bernarda Orehovec

Grad ČAKOVEC

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje čestitamo

1. svibnja - Praznik rada

Grad MURSKO SREDIŠĆE

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje čestitamo

1. svibnja - Praznik rada

Grad PRELOG

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje čestitamo

1. svibnja - Praznik rada

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina OREHOVICA Općina PODTUREN

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina DOMAŠINEC Općina SV. MARTIN NA MURI

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina BELICA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina KOTORIBA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo Općina GORNJI MIHALJEVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja četitamo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina STRAHONINEC

Općina SV. JURAJ NA BREGU

Općina SELNICA

Općina ŠENKOVEC

Općina GORIČAN

Općina VRATIŠINEC

Općina ŠTRIGOVA

Općina NEDELIŠĆE

Općina DONJI VIDOVEC

DONJA DUBRAVA

Općina MALA SUBOTICA

Općina DEKANOVEC

Općina DONJI KRALJEVEC

1. svibnja - Praznik rada

1. svibnja - Praznik rada

1. svibnja - Praznik rada

1. svibnja - Praznik rada

1. svibnja - Praznik rada

1. svibnja - Praznik rada

1. svibnja - Praznik rada

1. svibnja - Praznik rada

1. svibnja - Praznik rada

1. svibnja - Praznik rada

1. svibnja - Praznik rada

1. svibnja - Praznik rada

1. svibnja - Praznik rada 1. svibnja - Praznik rada

1. svibnja - Praznik rada

1. svibnja - Praznik rada

1. svibnja - Praznik rada

1. svibnja - Praznik rada

1. svibnja - Praznik rada

1. svibnja - Praznik rada

GLUMAC,

Logopedi pomažu da vratite dobar glas i govor

Logopedija je spoj više disciplina te obuhvaća prirodne i društvene znanosti, povezuje znanja iz područja medicine, lingvistike, psihologije i obrazovanja. Logopedi se bave prevencijom, otkrivanjem, dijagnosticiranjem i tretmanom poremećaja u jezično-govorno-glasovnoj komunikaciji kod osoba svih dobnih skupina, pojasnila je Helena Glumac, logoped na odjelu otorinolaringologije Županijske bolnice Čakovec.

U logopedske kabinete dolazi puno djece s jezično-govornim teškoćama, najčešće artikulacijsko-fonološkim poremećajima (teškoće percepcije i izgovora određenog glasa ili skupine glasova), jezičnim teškoćama (ekspresivnim ili receptivnim) ili početnim teškoćama s usvajanjem čitanja i pisanja koje se kasnije nerijetko pro�iliraju u speci�ične teškoće učenja (disleksiju, disgra�iju, diskalkuliju). Nastavlja: - U starijoj i odrasloj populaciji radimo s pacijentima nakon moždanih udara ili drugih trauma mozga, tumora ili bolesti, oštećenjima sluha, poremećajima glasa.

Zašto nastaju problemi

s glasom

Poremećaji glasa mogu nastati kao rezultat dugotraj-

nije zloupotrebe ili krive upotrebe glasa, zbog organskih promjena na glasnicama ili uslijed različitih neuroloških stanja (pr. multipla skleroza, Parkinsonova bolest), a mogu se javiti u dječjoj i odrasloj dobi.

Vokalni profesionalci (nastavnici, odgojitelji, glumci, pjevači, treneri, spikeri…) najpodložnija su skupina za pojavu problema s glasom jer svoj glas koriste kao osnovno sredstvo za rad. Također, povećani rizik postoji kod žena starijih od 50 godina zbog hormonalnih promjena.

Formiranje dječjeg glasa ovisi o djetetovoj okolini. Djeca koja su sklonija vikanju, glasnom govorenju, galami i vodstvu za vrijeme igara i sportskih aktivnosti u većem su riziku od nastanka poremećaja glasa. Važno je raditi na osvještavanju i redukciji zloupotrebe glasa da takvi pogrešni fonatorni mehanizmi ne bi uzrokovali organske promjene na glasnicama.

Problemi s glasom mogu stvarati značajne poteškoće u svakodnevnoj komunikaciji i negativno utjecati na socijalno i radno okruženje osobe. To intenzivno osjete osobe koje ostanu bez glasa ili kada kvaliteta glasa bude narušena u mjeri da ozbiljno smeta, pa čak i onemogućava rad i svakodnevne aktivnosti.

Svjetski dan za zdraviji glas

Svjetski dan glasa

(World Voice Day) obilježava se 16. travnja. Cilj je podići svjesnost društva o prevenciji, liječenju i vokalnoj terapiji poremećaja glasa te se ističe nužnost provedbe interdisciplinarnih znanstveno-istraživačkih aktivnosti radi kontinuiranog

prikupljanja novih spoznaja o glasu i vokalnoj patologiji. Ideja o obilježavanju Dana glasa krenula je od liječnika otorinolaringologa u Brazilu jer su htjeli upozoriti da promukli glas može značiti i tumor glasnica te da rano prepoznavanje može pružiti veću šansu izlječenju.

Važno je naglasiti da postoji veza između vokalne higijene glasa i opće higijene tijela. Tako na kvalitetu glasa utječu loše životne navike, primjerice stil života, stres, prehrana, cigarete, alkohol, gazirana pića.

Jedan od vodećih simptoma problema s glasom je promuklost koja traje duže od tri tjedna ili promjena u jačini ili boji glasa. Javlja se još i otežano gutanje, poteškoće s disanjem, bol u vratu, osjećaj knedle u grlu te gubitak tjelesne mase u kraćem vremenskom razdoblju.

Promuklost može biti znak neke prolazne bolesti, primjerice upale grla, ali i znak ozbiljne bolesti kao što je tumor. Zato je potrebno na vrijeme posjetiti liječnika i potražiti stručni savjet otorinolaringologa ili fonijatra.

Kako očuvati kvalitetu glasa

Provođenje vokalne higijene učinkovit je oblik prevencije poremećaja glasa ili eliminiranja zloupotrebe/ krive upotrebe glasa, a podrazumijeva smjernice za pravilno vokalno ponašanje.

Treba izbjegavati već ranije navedene loše životne navike poput pušenja, alkohola, kofeina, jela i pića koja iritiraju sluznicu larinksa (ljuto, kiselo, previše začinjeno), vikanje, govorenje u bučnom prostoru, pročišćavanje grla, govor na kraju izdaha, zagušljive prostorije, stres i napetost, dulje govorenje na većoj udaljenosti ili otvorenim prostorima, boravak u prostorijama loše kvalitete zraka, šaptanje kada je osoba promukla, pretjerano korištenje glasa kada je osoba bolesna ili umorna.

Važno je piti dovoljno tekućine, češće disati na nos uz pravilno držanje tijela, svakodnevno glas odmoriti

šutnjom, praviti češće pauze prilikom govorenja, smanjiti stres i napetost, koristiti pravilnu tehniku disanja, održavati radni prostor čistim i provjetrenim, povećati konzumaciju vode (6-8 čaša dnevno), paziti na začinjenost hrane.

Sve veća potreba za logopedima

Posljednjih se godina bilježi porast komunikacijskih i jezično-govornih poremećaja. Jedan od razloga je veća informiranost društva te porast opće osviještenosti roditelja i stručnjaka koji prate i sudjeluju u djetetovom razvoju što omogućava rano i pravovremeno otkrivanje poremećaja. Također, napretkom medicine sve je veći broj neurorizične djece koju je potrebno sustavno pratiti. Važno je naglasiti i utjecaj promjene u načinu svakodnevnog življenja te sve češća i pretjerana izloženost djece ekranima. Kad je mozak još u razvoju, prevelika stimulacija, brze izmjene slika i boja na ekranu negativno utječu na njegov razvoj. Dijete traži te stimulanse u okruženju, no oni ne postoje jer se u stvarnom svijetu sve mirnije i sporije događa. Pretjeranim izlaganjem djece pametnim telefonima, tabletima, računalima i sličnim uređajima uskraćujemo dvosmjernu komunikaciju koja je ključna za cjelokupni razvoj i učenje.

Županijska bolnica Čakovec prepoznaje važnost i doprinos naše struke te podržava naš rad. Tako je logopedska djelatnost u bolnici proširena otvaranjem novog radnog mjesta i opremanjem sva tri kabineta. Zajedno s kolegicama težim kontinuiranom stručnom usavršavanju stoga pratimo dodat-

Helena Glumac, logopedinja, Odjel otorinolaringologije

Rođena je u Čakovcu. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, smjer Logopedija upisala je 2013. godine. Tijekom studija stjecala je iskustvo praktičnog rada u sklopu različitih kolegija te neposrednog logopedskog rada u Udruzi „Postojim“

ne edukacije i trudimo se biti u koraku s najnovijim saznanjima. Zbog važnosti interdisciplinarnog pristupa ostvarujemo dobru suradnju s ostalim stručnjacima u našoj ustanovi i izvan nje.

Važnost

prevencije i rane intervencije

Danas se sve češće naglašava potreba za prevencijom u različitim područjima pa tako i u logopediji. Logopedski rad treba usmjeriti i na informiranje i educiranje zajednice, primjerice o razvoju jezičnih, govornih i komunikacijskih vještina, važnosti interakcije od najranije dobi, poticanju predvještina potrebnih za uspješno ovladavanje čitanjem i pisanjem, očuvanju glasovne kvalitete, održavanju pravilne vokalne higijene i slično.

U praksi često susrećemo roditelje koji su zabrinuti jer dijete još nije progovorilo prvu riječ, nije počelo producirati rečenice ili jer je govor nerazumljiv. Da bi dijete ovladalo govorom treba postojati organska osnova za razvoj govora, a to prije svega podrazumijeva dobar sluh, urednu inteligenciju, govornu motoriku, zvukovno zahvaćanje glasova, međusobno razlikovanje

uz stručno mentorsko vođenje. Po završetku diplomskog studija vratila se u Čakovec i zaposlila se u predškolskoj ustanovi te položila stručni ispit za zvanje stručnog suradnika logopeda, a nakon četiri godine rada prelazi u sustav zdravstva.

pojedinih glasova i jezične sposobnosti. Primjerice, među djecom u dobi od dvije godine postoje razlike u pogledu ovladavanja govorom.

Neka djeca s godinu dana već govore kratkim rečenicama, dok druga to isto ne čine niti s dvije godine.

Svako dijete, posebice u ranom razvoju, ima svoju individualnu razvojnu liniju. Neka odstupanja zahtijevaju tek praćenje i poticanje, dok veća odstupanja nazivamo poremećajem te je u tom slučaju potrebno intervenirati.

Zbog toga je poželjno obratiti se logopedu s ciljem procjene trenutačnog komunikacijskog i jezično-govornog statusa te eventualnog upućivanja drugim specijalistima kako bi se otklonile sumnje koje mogu biti uzrok kasnijem progovaranju. Osim toga, roditelji će dobiti informacije i savjete za daljnje postupke.

Uključivanjem u terapijski proces neizmjerno je važna uloga roditelja kao partnera s krajnjim ciljem uvježbavanja usvojenih vještina u svakodnevnoj sredini i svakodnevnim situacijama. Važno je da su odlučni i redoviti u radu kod kuće jer je tada terapija najučinkovitija. (foto: Z. Vrzan)

- Djeca koja su sklonija vikanju, glasnom govorenju, galami i vodstvu za vrijeme igara i sportskih aktivnosti u većem su riziku od nastanka poremećaja glasa

HELENA

logopedinja, Odjel otorinolaringologije Županijske bolnice Čakovec

Kreativa i inovativnost u poljoprivredi predstavljaju se na Agro Arci na Marini Prelog!

Hrvatska zajednica inovatora i Grad Prelog i ove godine organiziraju 14. međunarodni sajam inovacija u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i poljoprivrednoj mehanizaciji AGRO ARCA 2023. koji će se održati od 12. do 14. svibnja 2023. na Marini Prelog. Podršku sajmu daju i pokrovitelji Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, HAMAG-BICRO i Državni zavod za intelektualno vlasništvo.

Organizacijom sajma AGRO ARCA želimo pružiti mogućnost svim sudionicima da na jednom mjestu predstave svoju kreativnost i inovativnost kao i dosege u proizvodnji i preradi hrane. Prigoda je to da se posjetitelji iz Hrvatske i inozemstva upoznaju s dijelom najnovijih dostignuća u poljoprivredi i prehrambenoj industriji, šumarstvu, drvnoj industriji, veterinarstvu, sigurnosti hrane, ribarstvu, te s dostignućima na području ekološke i tradicionalne proi-

zvodnje hrane. Stoga pozivamo sve koji žele pokazati svoje proizvode; poljoprivrednike, proizvođače, obrtnike i poduzetnike da budu dio ovogodišnje AGRO ARCE 2023.

Na ovogodišnjoj AGRO ARCI organizirat će se radionice edukacijskog tipa te Inovacijski forum na temu: Nove vještine u poljoprivredi. Forum će moderirati dr. sc. Brigita Popović, s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek, a isti će se održati 12. svibnja 2023. na izložbenom prostoru u Marini u Prelogu.

Drugi dan sajma održat će se panel-diskusija na temu: Obnovljivi izvori energije u službi uspješnih poljoprivrednih poljoprivrednih gospodarstava. Panelom će moderirati Snježana Turalija, vl. tvrtke GREENiKA poslovno savjetovanje Zelena i digitalna tranzicija – održiva gradnja – kružno gospodarstvo. Panel će se održati 13. svibnja 2023. na izložbenom prostoru sajma AGRO ARCA.

Sajam AGRO ARCA svake godine prate i radionice za učenike osnovnih i srednjih škola. Tako i ove godine nismo zaboravili na njih. Najavljujemo radionicu za učenike od 6. do 8. razreda na temu: Bakterije koje žive u tlu i neophodne su kulturama za rast u suradnji s Institutom Ruđer Bošković i predavanje na temu: Klimatske promjene i uzgoj hrane. Radionica i predavanje održat će se 12. svibnja 2023. na izložbenom prostoru.

Nove popratne aktivnosti na sajmu najavit ćemo u budućim objavama, a do tada pripremite se na izlaganje na ovogodišnjoj AGRO ARCI i ne zaboravite nas posjetiti za vrijeme održavanja sajma svaki dan od 10:00 do 18:00 sati u Marini Prelog.

Sajam je i prodajnog karaktera i sigurno ćete nešto ponijeti i doma.

Prijavite se mrežno na internetskoj stranici www. agro-arca.com ili www.inovatorstvo.com.

AGRO ARCA – 14. međunarodni sajam inovacija u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i poljoprivrednoj mehanizaciji u Prelogu od 12. do 14. svibnja

ŽELJKO PAVLIC, županijski vijećnik Međimurskog demokratskog saveza (MDS)

Ubrzati obnovu pruga u Međimurju!

Željko Pavlic, vijećnik MDS-a u Skupštini Međimurske županije, na aktualnom satu 11. sjednice Skupštine Međimurske županije postavio je pitanje HŽ Infrastrukturi koji su radovi do danas izvedeni na obnovi mreže pruga i pružne infrastrukture u Međimurskoj županiji, odnosno koji su radovi predviđeni u narednim godinama.

Pavlic je i predlagatelj zaključka Skupštine Međimurske županije, na 19. sjednici Skupštine krajem 2020. godine, kojim se poziva HŽ Infrastruktura da osigura dostatna sredstva za obnovu i redovito održavanje mreže pruga i pružne infrastrukture na području Međimurske županije.

Što kažu u HŽ

Infrastrukturi

Javnosti je predočio odgovor koji je dobio iz HŽ Infrastrukture i u kojemu su ovi projekti: Završeni: Osiguranje ŽCP Goričan – vrijednost

200.000 eura, �inanciranje iz kredita Svjetske banke.

Započeti: Obnova dionica Donji Kraljevec-Kotoriba (11,6 km), Kotoriba-DG (3,8 km) i DG-Čakovec (8,4 km) na pruzi M501 DG-Čakovec-Kotoriba-DG. Početkom rujna 2020. godine započeli su radovi na obnovi dionice pruge Čakovec-Mala Subotica (8,9 km), a nastavljeni 2021. godine na dionici pruge Mala Subotica-Donji Kraljevec (8,17 km). Radovi na dionici Čakovec-Donji Kraljevec su okončani sredinom mjeseca studenog 2022. godine i stekli su se uvjeti da se poveća brzina vožnje do 100 km/sat.

Za nastavak radova na pojačanom održavanju dionica Donji Kraljevec-Kotoriba, Kotoriba-DG i DG-Čakovec zaključen je ugovor s poduzećem Pružne građevine d.o.o. Vrijednost ugovora bez PDV-a iznosi 6,93 milijuna eura.

Na cijeloj dionici pruge Donji Kraljevec-Kotoriba radovi su okončani na strojnom

rešetanju. Nastavak radova na zamjeni kolosiječne rešetke, strojnom reguliranju kolosijeka i strojnom uređenju zastorne prizme očekuje se početkom travnja 2023. godine. Radovi na donjem pružnom ustroju izvode se sukcesivno.

Traje i projekt osiguranja i modernizacije 94 željezničko-cestovna i jednog pješačkog prijelaza.

U Međimurskoj županiji će se obnoviti 5 ŽCP-ova: Mala Subotica 2, Mala Subotica 3, Vratišinec, Brodec i Brezje, vrijednost je 1.3 milijuna eura.

Planirani: Obnova dionice Čakovec-Varaždin (11,8 km), obnova nestabilnog nasipa Tresetište, pruga Čakovec-Kotoriba-DG, u iznosu 398.000 eura, osiguranje kolodvora Čakovec – vrijednost projekta 2,7 milijuna eura, rekonstrukcija i izgradnja energetike i vanjske rasvjete na kolodvoru Mala Suboti-

OSNOVANA UDRUGA sportske rekreacije Žiškovec

Za jače mišiće i vedro raspoloženje

ca i rekonstrukcija vanjske rasvjete stajališta Čakovec Buzovec, vrijednost 68 tisuća eura.

Rade, ali sporovozno - Zadovoljan sam što se krenulo u obnovu godinama neodržavanih i zapuštenih međimurskih pruga, koje su tako postale i opasnost za putnike i nepouzdano sredstvo prijevoza. Samo obnovom pruga, i to svih dionica u Međimurju, vratit će se putnici u vlakove, koji očekuju sigurnost i brzinu.

Dodaje: - No obnova traje predugo, a radi se zapravo o najosnovnijim radovima. Već traje četvrta godina obnove, a nismo još ni na polovici predviđenih radova, zbog toga treba cijelo vrijeme raditi pritisak na HŽ Infrastrukturu da ubrza radove, zaključio je Pavlic. (Željko Pavlic, predsjednik MDS-a)

U Domu kulture u Žiškovcu u subotu je održana osnivačka skupština Udruge sportske rekreacija žena Sport za sve Žiškovec. Za predsjednicu Udruge je izabrana Andreja Korunek, dopredsjednicu Jasna Toplek-Dobranić, a tajnicu Tatjana Novak. Udruga za sada okuplja 17 članica svih dobnih skupina, a otvorena je i za nove.

Vježba se dva puta tjedno, srijedom od 20 do 21 te petkom od 19 do 20 sati u Domu kulture u Žiškovcu. Uz žene iz Žiškovca na vježbanje dolaze i žene iz Slemenica, Pribislavca i Zebanca.

Rekvizite za vježbu, štapove, bučice, trake i prostirke kupile su same članice. Vježba se uz glazbenu podlogu i vodstvo trenerice.

Uz to što vježbanjem razgibaju mišiće, na kraju treninga ostaje im dobar osjećaj i vedro raspoloženje.

Udruga sportske rekreacije žena Sport za sve

nova je među udrugama koje djeluju u Žiškovcu pa su joj podršku dali Dragutin Vugrinec , predsjednik Mjesnog odbora Žiškovec te predsjednici KUD-a Žiškovec Monika Ciglarić, Vatrogasne sportske udruge Radovan Zadravec, NK-a Dinamo Mladen Kraljić i predstavnik umirovljenika Dragutin Makovec. Skupu je bio nazočan i tajnik Međimurskog saveza Sportske rekreacije Sport za sve Marijan Vugrinčić koji je istaknuo da je bit vježbanja zdravlje, stoga su nužni kretanje i rekreacija.

Potporu su iskazali i predstavnici Udruga sportske rekreacije iz Mačkovca, Strahoninca te općine Sveti Juraj na Bregu.

Udruga sportske rekreacije Sport za sve Žiškovec ušla je članstvo Međimurskog sportskog saveza pa će u daljnjem djelovanju surađivati sa srodnim udrugama.

Željko Pavlic, županijski vijećnik (MDS): Treba radi� pri�sak na HŽ Infrastrukturu da ubrza radove

VOLIM JER…

TRGOVINA KRK, Štefanec

Ovoga tjedna s našim crvenim platnenim vrećicama stigli smo u trgovinu u čakovečkom prigradskom naselju Štefanec. U usputnoj kupnji zatekli smo Paula Vadlju iz Oporovca kojeg smo obradovali prigodnim poklonom. Iako naše novine ne prati u tiskanom izdanju, redovno čita naš mrežni portal. S druge strane, trgovkinja Monika Igrec čita sve, od prve do zadnje stranice pa i sport te nema nikakvih zamjerki. Njena kolegica Yvonne Horvat također prati naše tiskano izdanje s time da preskače

crnu kroniku, sport i poljoprivredne teme. Uglavnom čita Mediu, sviđa joj se špica i

teme bliske njenim mladim godinama. (vv)

kupona skupi i naočale pokupi”

će naša služba marketinga i dogovoriti preuzimanje nagrade.

Novo 98. kolo počinje u ovom broju

Ivana (28) i Andrija (31) Gudlin iz Goričana dobili su Andriju rođenog 8. veljače.

Najviše sreće u izvlačenju u ovom kolu imala je Milena Božak iz Strahoninca. Dobitnicu ovog kola kontaktirat

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

NAKLADNIK MEDIA NOVINE

Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

Novo, 98. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započinje u ovom broju. I u svibnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima.

Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih.

Skupljene kupone od 12. svibnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 23. svibnja. Sretnog dobitnika 98. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 26. svibnja. (mk)

Međimurske novine i BluKids vas daruju

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena. malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (dora@mnovine.hr), Siniša Obadić (sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr);

Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr), Ivana Bolković (ivana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić;

UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram profil: medimurskenovine

Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o

Milena Božak iz Strahoninca sretna dobitnica vrijednih naočala 97. kola

Monika Igrec, Paul Vadlja i Yvonne Horvat s poklon-vrećicama

Općina SVETA MARIJA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

1. svibnja - Praznik rada

Općina PRIBISLAVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

1. svibnja - Praznik rada

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

1. svibnja - Praznik rada

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Praznik rada

1. svibnja - Praznik rada

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

1.

- Praznik rada

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

1.

- Praznik rada

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

1. svibnja - Praznik rada

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

1. svibnja - Praznik rada

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

1. svibnja - Praznik rada

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

1. svibnja - Praznik rada

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Stanovnicima Međimurske županije čes�tamo

1. svibnjaPraznik rada

Župan Ma�ja Posavec Zamjenik župana Josip Grivec Predsjednik skupš�ne MŽ Dragu�n Glavina

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

1. svibnja - Praznik rada

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

1. svibnja - Praznik rada

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

1. svibnja - Praznik rada

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Ljekarna Petek

Svim građankama

i građanima čestitamo

1. svibnja - Praznik rada

1. svibnja - Praznik rada

1. svibnja - Praznik rada

1. svibnja - Praznik rada

1. svibnja - Praznik rada

svibnja

1. svibnja -

svibnja

LJUBAV

Optimistično raspoloženje iskoristite za šarmiranje okoline, naročito do 7., kad Venera prolazi vašim poljem komunikacija. Djelujete zavodnički, blagoglagoljivi ste i znate dobiti ono što želite. Početkom mjeseca (3.), iskoristite odličnu priliku za uživanje u sreći i ljubavi, pri druženju tog ljupkog planeta i sretnog Jupitera u vašem znaku. Od 7., uživate u odličnim obiteljskim odnosima, a nakon što vaš Mars pristigne u zonu istinske ljubavi (20.), apetiti su vam znatno pojačani.

NOVAC I POSAO

Još uvijek vas muči retrogradni Merkur u zoni prihoda i novca, stoga i dalje budite

na oprezu u financijskim pitanjima. Stvari kreću nabolje nakon što Merkur krene u direktni hod (15.), ali shvaćate i kako ćete neki cilj morati napustiti zbog manje sredstava ili ga značajno promijeniti. Obavljate puno stvari kod kuće, a tamo nalazite i duševni mir (14.-16.). Novi financijski ciklus započnite u vrijeme Mladog Mjeseca (19.) i istovremeno oslobodite svoj kreativni izražaj.

ZDRAVLJE

Pažljivo usmjeravanje energije donosi vam unutarnji mir, pa zadržite tu duševnu disciplinu jer vam donosi više stabilnosti. Brige oko novca riješite dodatnim naporom, pa će vas iznenaditi dobra vijest (25.).

LJUBAV

Prva tri tjedna ovo je još uvijek vaše doba, pa pokažite više osjetljivosti za potrebe partnera, što će se pokazati bitnim u vrijeme Punog Mjeseca (5.). Ulazak vaše ljupke Venere u zonu komunikacija (7.), prilika je za pokazivanje zavodničkih sposobnosti i šarmiranje okoline, ali i učvršćivanje prijateljstva jednako je dobra vijest (13.). Najvažniji događaj je ulazak sretnog Jupitera u vaš znak (16.), pa ćete ove godine moći ostvariti neki važan osobni cilj, a to može biti i ljubav. Otvorite oči oko 25., jer vas iznenada može pogoditi uzbudljiva munja!

NOVAC I POSAO

Do 15. ste još malo smušeni, ali nakon što Merkur

krene u direktni hod, misli su vam bistrije i sad možete donijeti važne odluke. Do 7. vam vaša Venera pomaže u boljim novčanim poslovima, a više se bavite poslovima kod kuće od 20., no može doći do sukoba s poslovnim obvezama. Na tom planu dolazi do velikih promjena, no sve možete okrenuti u svoju korist pravilno usmjerenim naporom. Od 21., potpuno se okrećete financijama, a tada je i dobro vrijeme za izradu godišnjeg budžeta.

ZDRAVLJE

Jupiter će donijeti navalu optimizma i puno povoljnih prilika na vaš životni put, a prepreke ćete svladavati s pozitivnim pristupom.

LJUBAV

Prvi tjedan iskoristite na najbolji način, dok Venera još prolazi Blizancima i čini vas posebno šarmantnima i privlačnima. Odličan dan je 3., kad pri nekom izlasku s dragim prijateljima možete upoznati zaista posebnu osobu. Do 15. ste još malo iznutra smušeni i konfuzni, ali nakon toga ćete bolje razmišljati i unijeti više sigurnosti u svoju psihu. Vaše doba započinje 21., nakon ulaska Sunca u Blizance, a tada i Mars dolazi u Lava i vašu zonu komunikacija: aktivniji ste u kontaktima i pokazujete moć svojih ideja.

NOVAC I POSAO

Od drugog tjedna Venera i Mars u polju prihoda i novca

nude vam priliku za poboljšanje financijske situacije, a vjerojatno ćete primiti i neki poklon. Potrošite malo i na sebe i svoje potrebe. Nasamo razmišljate o novim projektima i smišljate nove ideje, a 13. vam pruža i novčano-poslovnu sigurnost. Zadnjih deset dana energično objašnjavate svoje stavove, ali nemojte pretjerivati. Sve će vam ići lakše nakon što vaš Merkur krene u direktni hod (15.).

ZDRAVLJE

Misli su vam uzburkane, ponekad nejasne, želite sve rješavati brzo na temelju dobrih ideja, ali važno je uvijek dobro promisliti prije akcije. Od 16., osjetit ćete veliki duševni mir i optimizam.

Veliki

horosko

Vaga

24. 09. - 23. 10.

LJUBAV

Sretni Jupiter je mjesecima donosio pozitivne vibracije u vašu zonu partnerstva, pa ste uživali u divnim trenucima s partnerom ili ste našli nekoga tko vam posebno odgovara. Nakon što 16. prijeđe u Bika, oplemenit će emocionalni i intimni život pa je to prilika za veće zbližavanje s najdražom osobom. Uživajte još koliko možete, a za to vam se prilika pruža već 3., iako bi moglo biti nekih ljubavnih napetosti između 14. i 21. Imate priliku i za iznenadna strastvena uživanja oko 25.

NOVAC I POSAO

Puno je nejasnoća kad su u pitanju financijske obveze, a

24. 10. - 22. 11.

Strijelac

23. 11. - 21. 12.

na neki važan novčani problem ili račun upozorava vas i Pun Mjesec (5.). Dobro proučite svu dokumentaciju, a sve kreće nabolje nakon 15., kad možete početi rješavati otvorena pitanja. Smislit ćete nova i originalna rješenja, a od 16. možete uživati u stabilnim dijeljenim financijama. Do 20. ste veoma aktivni na profesionalnom planu, možda jer imate više odgovornosti na poslu. Odlična vijest stiže 25.-26.

ZDRAVLJE

U sljedeće dvije i pol godine morate više paziti na fizičko zdravlje i obavljati redovne preglede, naročito imate li neke kronične probleme. No, uz disciplinirano ponašanje i zdrav život sve možete držati pod kontrolom.

LJUBAV

Vaša zona najvažnijih partnerskih odnosa puna je planeta, ali do 15. još uvijek retrogradni Merkur donosi nesporazume i nerazumijevanje s najvažnijom osobom. U drugoj polovici mjeseca sve će se popraviti pa možete riješiti otvorena pitanja, ali i uživati u seksi trenucima. Već 5. Pun Mjesec govori kako tražite više partnerove pažnje. Najbolja vijest je dolazak Jupitera u tu zonu (16.), pa ćete cijele godine imati odlične prilike za više uživanja ili nalaženje one prave osobe. Iznenadna zadovoljstva očekuju vas 25.-26.

NOVAC I POSAO

Venera vam u prvom tjednu još pomaže u rješavanju

financijskih obveza, dok se pripremate za odlazak sretnog Jupitera iz vaše zone rada. Ovdje vam je pomogao u ostvarenju boljeg položaja i uspješnog rješavanje zadataka. Svu svoju energiju usmjerite na izvršavanje profesionalnih obaveza i napredak u karijeri, nakon što energični Mars uđe u tu zonu (20.). Pokažite za što ste sposobni samostalnim radom, iako će baš oko tih dana biti problema na relaciji dom - posao.

ZDRAVLJE

Jupiter vam je pomogao i u dobrom raspoloženju i fizičkom zdravlju, osim što ste morali paziti na unos masne i slatke hrane. Možda se trebate više posvetiti redovnom vježbanju.

LJUBAV

Vaš sretni vladar Jupiter sredinom mjeseca napušta zonu istinske ljubavi, gdje vam je u prethodnih pola godine donio odlične odnose s partnerom ili pružio mnoge prilike za započinjanje veze. U prvim danima svibnja još možete uživati u posebno dobrim trenucima i zadovoljstvima (3.), a nakon 7. zaslađuje i intimne odnose; tada vam je i fizički apetit snažno povećan. Nakon 21., potpuno se okrećete najvažnijim vezama i odnosima, privatnim ili poslovnim.

NOVAC I POSAO

Izgleda da baš i niste zadovoljni trenutnom radnom situacijom, a prilično ste i zbunjeni ili možda ima nejasnoća na poslu

oko nekog projekta, no sve će se promijeniti kad Merkur krene u direktni hod (15.). Već sljedeći dan vaš Jupiter ulazi u zonu rada i obaveza i tako vam donosi puno bolje uvjete ili mogućnost boljeg zaposlenja cijele godine. Bacite se na izradu dugoročnog plana, a dobra vijest bi mogla stići 25.-26., sasvim iznenada. I Mladi Mjesec (19.) označava početak nove radne faze.

ZDRAVLJE

Jupiter u Biku označit će i bolje fizičko stanje i osjećaj dobrobiti, ali ove godine morate paziti na unos kalorija i mogućnost povećanja težine. Najbolje je da se vratite redovnoj tjelovježbi i pravilnom ritmu spavanja.

Goran Žižek iz Čakovca osam se godina aktivno bavio manekenstvom, a danas obučava buduće ugostitelje.

Foto: Studio Marrtinez, Martina Strahija

VIKEND VODIČ

kamo za vikend

travnja

20:00

Dvorana Graditeljske škole Čakovec Koncert

Saša Ma�ć

subota,

29. travnja

19:00

Donji Kraljevec Speedway Grand Prix Stadion Milenium

9:00 - 12:00

Mamas&Tapas Čakovec

Prijepodnevni tulum Pop-up

nedjelja,

30. travnja

13:00

Sve� Juraj na Bregu Forestland park

Koncert

Jole i gos�

SMOTRA MEĐIMURSKOG i koreografiranog folklora

U Donju Dubravu stiže rekordan broj folkloraša

U organizaciji Zajednice HKUUMZ-a i KUD-a Seljačka sloga Donja Dubrava, 29. i 30. travnja 2023. godine održat će se 22. Smotra međimurskog folklora i 16. Smotra koreogra�iranog folklora. Na županijskim smotrama će u dva dana sudjelovati više od sedamsto međimurskih folkloraša, čije će nastupe pratiti prosudbena komisija Hrvatskog sabora kulture u sastavu Ivan Ivančan i Tibor Bün. Najbolji KUD-ovi predstavljat će Međimursku županiju na nastupima diljem Hrvatske, a smotre su uvrštene i u program obilježavanja 30 godina Međimurske županije.

FEŠTA POVODOM

Program započinje svečanim otvorenjem u dvorištu Doma kulture Zalan u subotu, 29. travnja, s početkom u 15:30, a nastavlja se nastupima sudionika u školskoj dvorani

OŠ Donja Dubrava u 16:30. U subotu će se komisiji i publici predstaviti KUD-ovi iz Selnice, Orehovice, Donje Dubrave, Male Subotice, Vratišinca, Donjeg Kraljevca, Žiškovca, Nedelišća, Goričana, Mihovljana te gosti iz Bjelovara. U nedjelju, 30. travnja, u školskoj dvorani, također u 16:30, nastupaju Zasadbreg, Donji Vidovec, Belica i Veseli Međimurci te gosti iz Pleternice, Bresta Pokupskog i Legrada.

30 godina Sv. Jurja na Bregu

U Forest Park dolazi

Jole

Trideset godina općine Sv. Juraj na Bregu obilježava se 2023. velikim druženjem na novom izletištu Forest Park. U sklopu proslave organizira se i velika Prvomajska grahijada, uvijek popularan Jolin koncert, ali i koncert domaćeg benda, osvajača Porina, Ogenj!

Najavite događaj!

Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

Na dan 30. travnja prostor Forest Parka i tisuće posjetitelja uveselit će Jole i njegov bend te brojni gosti.

Dan 1. svibnja dan je za Prvomajsku grahijadu, natjecanje u kuhanju graha, ali i besplatni grah za sve posjetitelje

kako to tradicija nalaže! Uz brojne aktivnosti za najmlađe, zip-line, izložbu ponija i druženje vidimo se na najljepšem izletištu u Međimurju. Prvi maj završava koncertom grupe Ogenj i prijatelja.

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - VI KEELAND: ISKRA

MEĐIMURSKA SOLIDARNOST KATRUŽA

donosi koncert

Međimurje u duši –

prijatelji za Katružu

Tu dobri su ljudi i vredni je kraj, �ijolica tu cvete i deši kak raj, i novi znamen i stare slave se se tu najde zmed Mure i Drave. U duhu stihova skladbe „Tu dobri su ljudi“, Međimurska zaklada solidarnosti Katruža nastavlja svoju misiju pomaganja ljudima u potrebi. Već 22 godine Katruža je utočište i nada oboljelima, najčešće upravo djeci. Zaklada je osnovana sa svrhom dodjele �inancijske pomoći za potrebe liječenja, rehabilitacijskih postupaka, nabavke pomagala osobama s invalidnošću te lijekova.

Zakladu Katruža �inanciraju dobri ljudi: novac se osigurava isključivo

1. svibnja

13:00

MJESEČNI VODIČ petak, 28.

Sve� Juraj na Bregu Forestland park

Koncert

Ogenj i gos�

9:00

Prvomajska biciklijada Prelog

3. svibnja

20:00

Dobra večer, došao sam po vašu kćer - Igramo za Petra

Dvorana OŠ Goričan

6. svibnja

20:00

Koncert ZFA dr. Ivan Ivančan Sportska dvorana OŠ Nedelišće od 12. do 14. svibnja

Prelog

Agro Arca –međunarodni sajam inovacija u poljoprivredi

20. svibnja

CZK Čakovec

članarinama pravnih i �izičkih osoba članova te novčanim i drugim oblicima donacija podupiratelja.

Jedna od većih akcija je i tradicionalni humanitarni koncert za koji su se prodavale karte. Koncert će se održati 28. travnja 2023. godine u Centru za kulturu Čakovec. Nastupaju Mirko Švenda Žiga, Marija Jambrošić, KUD Mačkovec, Andrea i Goran Šafarić, Ivica Jurgec, Martina Jakšić Rodiger i Damir Rodiger, Josip Sanjković Mitrica, Krunoslav Lajtman, Meri Šeparović, Gita, Vladimir Košir Tonka, Skandal bend, ŽVS KUU Društvo žena Gornji Kraljevec, KUU Zasadbreg, Udruga Pjesma Donji Kraljevec i Schriztel Renae, dok je voditelj Miljenko Ovčar.

Humanitarna modna revija 14. Vatromet mode

1. srpnja

Dunjkovec 10. dječja biciklijada od 21. do 23. srpnja

Brezje

Forestland od 17. do 20. kolovoza

Renesansni fes�val Koprivnica od 1. do 3. rujna

Fes�val balona

Prelog

Kratki sadržaj:

POKLANJA KNJIGU

Vi Keeland: Iskra

Dobitnik knjige Christopher Willard: Kako nas ojača ono što nas ne ubije objavljene u prošlom broju je Katarina Novak. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1441

Ime i prezime:

Ulica i kućni broj:

Mjesto i poštanski broj:

Broj telefona:

Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE UTORAK DO 15 SATI

Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

Nakon što je na aerodromu uzela pogrešan kovčeg, Autumn Wilde nazove Donovana Deckera, ime s oznake na prtljazi. Srećom, on ima njezin kovčeg, a kad se nađu kako bi ih razmijenili, među njima smjesta zaiskri i provedu vikend zajedno - no ne odu do kraja.

Deset mjeseci kasnije Donovan, uspješan kazneni odvjetnik, dobiva zadatak preuze� pro bono slučaj dječaka Storma. Na svoje veliko iznenađenje ponovno se susreće s Autumn, Stormovom socijalnom radnicom. Svjestan da će se sada češće viđa� - i da je kemija još uvijek prisutna - Donovan je poziva na večeru te doznaje da ona hoda s njegovim šefom.

Prekrasna i duboka romansa dvoje likova koji se tijekom radnje razvijaju, pokazujući kako upornost i nada mogu prevladati ožiljke prošlosti.

Donja Dubrava postaje folklorno središte ovog vikenda

intervju tjedna

PREDSTAVLJAMO bivšeg manekena Gorana Žižeka (42) iz Čakovca

Konačno i muškarac u manekenskim redovima

Vatromet mode bit će i prilika za novi susret s dragim kolegama i kolegicama, prijateljima s kojima sam zaista proveo prekrasne trenutke i stvorio divne uspomene koje će zauvijek biti dio mene

Goran Žižek bivši je maneken kojeg predstavljamo u ovotjednom izdanju Medije, a u sklopu serijala uoči Vatrometa mode.

Ovaj 42-godišnjak iz Čakovca manekenstvom se bavio od 1995. do 2003. godine te je sudjelovao na nekoliko Vatrometa mode.

- Sudjelovao sam u raznim modnim revijama, gdje su mnoge �irme i modni dizajneri, frizeri, predstavljali nove trendove frizura i kolekcija odjeće. Također sam sudjelovao kao model za nekoliko kataloga odjeće, među ostalim i katalog MTČ-a 1998. godine zajedno s kolegama i kolegicama koji će također

nastupiti na Vatrometu mode koji imate priliku vidjeti. Godine 1999. sudjelovao sam na Izboru za miss Čakovca, a koji je po prvi puta održao i Izbor za mistera Međimurja. Izbor za mistera Međimurja donio mi je mnogo drugih poslovnih suradnji i novih putovanja i revija. S obzirom na to da sam se manekenstvom počeo baviti početkom srednjoškolskih dana, svaka revija i putovanje donijeli su mi nova iskustva i nove lijepe trenutke. Odjeća koju smo često nosili na revijama ostala je u našem vlasništvu, a neke revije su zaista bile dobro plaćene. Stvarao sam tako prijateljstva, poznanstva i poslovne suradnje, koje traju još i danas, te izgradio samopouzdanje i komunikacijske

vještine. Osim manekenstvom također sam se bavio osmišljavanjem koreogra�ija u Vivoni gdje sam i stekao jedno veliko prijateljstvo s Karmen koje traje još i dandanas. Godine 2000. otputovao sam u Italiju gdje sam radio u svojoj struci (ugostiteljstvo) te sam uz posao i tamo sudjelovao u nekoliko modnih revija i fotosešna, kaže nam Goran. Kakav je to modni svijet?

- De�initivno bih preporučio manekenstvo mladima jer smatram da je svaka osoba lijepa na svoj način, drugačija, zanimljiva i posebna. Manekenstvo utječe na izgradnju osobnosti, karaktera i na brigu o samome sebi, svom tijelu, zdravom životu i osnažuje nas u stvaranju vlastitog stila. Osim što omogućava stvaranje novih prijateljstava i mogućnost poslovnih ponuda, daje nam mogućnost da mladost provedemo kroz putovanja koja će nam zauvijek ostati u lijepom sjećanju. Držim se onog citata Marije Tereze: „Nikada ne dozvoli da sretneš nekoga, tko nakon susreta s tobom neće biti sretniji“, što čini smisao života. Ovim poslom ostavljamo dojam koji se uvijek može svidjeti nekom novom klijentu od kojeg ćemo dobiti telefonski poziv i neku novu poslovnu ponudu, dodaje.

Gdje i što radi danas?

Zaposlen je u Srednjoj školi Prelog kao strukovni nastavnik, mentor ugostiteljskog posluživanja. Također je vanjski suradnik Pučkog

KAMO SUTRA

Umjetna inteligencija postaje sve prisutnija u našem društvu zbog svoje sposobnosti da obavlja složene zadatke i pruža korisne informacije u realnom vremenu. Ona se upotrebljava u različitim područjima kao što su medicina, �inancije, sigurnost, marketing, transport i mnogi drugi.

Ta se tehnologija sve više razvija i postaje sve so�isti-

GORAN ZA PHOTOSHOOTING

NOSI:

Goran će se nakon skoro 20 godina ponovno okušati u manekenstvu

otvorenog učilišta Čakovec. Obrazuje mlade generacije u području ugostiteljstva i jako voli posao koji radi.

- Velik značaj i smisao mog života čine supruga Ivana te 12-godišnja kći Luna koja će također nastupati, i to po prvi put na Vatrometu mode. Veselim se što ću zajedno s kćerkom Lunom prošetati kroz Vatromet mode i biti joj podrška s obzirom na to da ima malu tremu pred javni nastup, nastavlja. Manekenstvo mi je uvelike pomoglo u životu u pogledu stvaranja mnogih poslovnih i privatnih uspjeha. Stvorio sam naviku kako se brinuti za svoje tijelo i pritom mislim na tjelovježbu, šetnju,

Frizura: Frizerski salon ARTICO

Šminka: Kozme�čki salon

Kris�na by Kris�na Strniščak

Odjeća: Varteks

plivanje, kao i za svoje mentalno zdravlje.

- Imponirao mi je poziv drage prijateljice i nekad poslovne partnerice Karmen te sama ideja kako ćemo tom revijom uvelike pomoći onima kojima je pomoć zaista potrebna, a to je Udruga za sindrom Down Međimurske županije. Ta djeca su zaista posebna, šire jednu pozitivnu energiju i čine svijet jednim boljim mjestom za život. Vatromet mode bit će i prilika za novi susret s dragim kolegama i kolegicama, prijateljima s kojima sam zaista proveo prekrasne trenutke i stvorio divne uspomene koje će zauvijek biti dio mene. Veselim se da ću biti dio tog prekrasnog događaja, zaključuje.

Vatromet mode vraća

se na velika vrata!

Nakon višegodišnje pauze vraća se najveći modni događaj na našem prostoru, poznat iz vremena žive čakovečke modne scene – Vatromet mode. Brojne revije modnih kuća i mladih dizajnera uz plesna i pjevačka gostovanja uvijek su do zadnjeg mjesta ispunili Centar za kulturu Čakovec. Na dan 20. svibnja ove godine u 18 sati događaj će ponovno zasjati na starom mjestu i okupiti

Od vešmašine do umjetne inteligencije

ciranija, što znači da postaje sve učinkovitija u obavljanju složenih zadataka. Također, rastuća količina dostupnih podataka omogućuje AI sustavima da nauče i razumiju složene obrasce i ponašanja, što omogućava da se naprave preciznije predikcije i odluke. Upotrebljava se i za poboljšanje korisničkog iskustva, na primjer, personaliziranjem preporuka za kupnju,

optimizacijom procesa ili pružanjem bolje usluge korisnicima. U svakom slučaju, AI tehnologija ima potencijal da poboljša naše živote i poveća učinkovitost mnogih procesa u društvu.

E, sad, možete se vi složiti ili ne složiti s time što umjetna inteligencija kaže o sebi samoj, no činjenica je da je njeno korištenje zapanjujuće. I dok su naše bake samo mogle sanjati

o perilici za suđe, vešmašina ili robot usisavaču, to je sve danas stvarnost. I ne samo da je stvarnost, nego su to alati bez kojih ne možemo zamisliti obavljanje svakodnevnih poslova. Zamislite da nema struje. Dogodio bi se apsolutni kaos, od poslovnog do privatnog svijeta.

Ja prva ne bih mogla obavljati svoj posao jer pisanje bilo preko laptopa bilo mobitela

“staru” manekensku gardu uz pojačanje novih manekenki i manekena. Baš kao i nekada, organizirat će ga direktorica Plesnog studija Vivona Karmen Kovačević Jambor te nekadašnja manekenka Andreja Ribarić koja je i sama “žarila i palila” po modnim pistama. Vatromet mode bit će humanitarnog karaktera, a sav prihod od ulaznica donirat će se Udruzi za sindrom Down Međimurske županije.

iziskuje struju i internet. Da to nestane, vratili bismo se na papir, no cijeli proces tiskanja i izdavanja papirnatih izdanja je takav da je potrebna struja. Zato se čim prije moramo priviknuti i naći načina kako da se koristimo umjetnom inteligencijom, a da pritom ne izgubimo sve ono na čemu smo radili svih ovih godina. Nova stvarnost je tu, a ne više iza ugla.

VODE VAS U KINO KAKO DO ULAZNICA?

Osvojene kinoulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 10.05.2023. u CineStaru Varaždin.

Svakog srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

Piše: Dora Vadlja

E-mail: dora@mnovine.hr

Lidija Lesjak

DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film Mafija mama Dobitnik ulaznica za film Mafija mama:

Piše: Dora Vadlja

Foto: Studio Marrtinez

Goran Žižek nekad

GLAZBENE SVEČANOSTI Josip Vrhovski u Macincu

Zapjevali povodom 25. godišnjice zbora J. Vrhovski

Za Pjevački zbor Josip Vrhovski ova godina je godina triju obljetnica. 25 je godina od osnivanja Zbora, 10 godina od utemeljenja njegovog Dječjeg zbora i punih je 40 godina od smrti skladatelja – Josipa Vrhovskog – čija je bista svečano otkrivena u mjestu njegova rođenja, Črečanu. Bistu je izradio

Boris Leiner, rođeni Čakovčanin bogate glazbene karijere i kipar, čiji su radovi prošli kroz brojne izložbene prostore. Glazbene svečanosti Josip Vrhovski po prvi put se održavaju izvan Črečana. Župi Macinec i župniku Mislavu Mikacu Zbor zahvaljuje na prijemu u crkvi Pohoda Bl. Djevice Marije. Glazbene svečanosti otvorene su nastupom Dječjeg zbo-

ra Josip Vrhovski koji ima 20 vrlo motivirnih članova predvođenih profesoricom Majom Magdalenić Barić. Gudački kvartet Sebastian osnovan je 1990., a proizašao je iz Kvarteta muzičke omladine Zagreb osnovanog 8 godina ranije. Gudački kvartet Sebastian čine Anđelko Krpan, violina, Teodora Sucala Matei, violina, Nebojša Floreani, viola,

Zlatko Rucner, violončelo. U Zbor Josip Vrhovski su 1998. godine ušli zaljubljenici u glazbenu umjetnost, pjesmu i pjevanje. Pridružili su se iz strasti i iz želje da potiču i unaprjeđuju ukupnu kulturnu sliku Međimurske županije. Tako je do danas. Kao njihova publika i poklonici nebrojeno smo puta svjedočili ljepoti promocije domaće i strane

zborske literature i očuvanja glazbenog opusa skladatelja Josipa Vrhovskog za koju se Zbor opredijelio. Predsjednica Zbora je Ivanka Novak, umjetnička voditeljica, dirigent Branimir Magdalenić, korepetitorica Anita Magdalenić.

Njihova upečatljivost nagrađena je i dvjema najvišim nagradama na lokalnoj

razini – Plaketom općine Nedelišće i Nagradom Zrinski Međimurske županije. Nakon koncerta dodijeljene su i zahvalnice za dugotrajan angažman u Zboru. Predsjednik Upravnog odbora Hrvatskog sabora kulture Dejan Buvač uručio je Diplome Hrvatskog sabora kulture pojedincima za doprinos kulturnom amaterizmu.

MEĐUNARODNI SUSRET zborova u Strahonincu

Svi smo povezani uz glazbu koja nas ispunjava

Zbor iz Strahoninca djeluje od 2013. godine, a danas broji 15-ak članica. Organizira brojne događaje u mjestu poput Evergreena. Rado se odazivaju na razne nastupe u Međimurju

Piše: Paulina Topolko

Pjevački zbor Strahoninec organizirao je Međunarodni susret zborova u Strahonincu u nedjelju, 23. travnja 2023. godine. Na susretu su se okupili zborovi iz Međimurja, ali i iz Mađarske. Smotra se održala u velikoj

dvorani Općine Strahoninec. Zbor iz Strahoninca djeluje od 2013. godine, a danas broji 15-ak članica. Organizira brojne događaje u mjestu poput Evergreena. Rado se odazivaju na razne nastupe u Međimurju i izvan njega, a gostovale su i na Hrvatskoj radioteleviziji. Djeluju

pod dirigentskom palicom profesora Aleksandra Rebernika i uz voditeljicu Mirjanu Hudin. Prije početka Smotre okupljene je uime Općine pozdravio predsjednik Općinskog vijeća Vladimir Lepen.

Zapjevale

i umirovljenice iz Čakovca

Nastupile su i članice Pjevačkog zbora umirovljenika Čakovec, osnovanog 1978. godine. Voditeljica zbora je Marina Grahovec. Osim što

su nastupile na Smotri u Strahonincu, rado se odazivaju i na nastupe u Čakovcu i povodom dana Međimurske županije. Također, nastupaju za vrijeme Adventa u Čakovcu.

Tu su bile i članice Zbora umirovljenika iz Preloga, osnovanog 2003. godine. Već 20 godina voditeljica je Ljubica Crnčec, uz suvoditeljicu Miljenku Zvonarek. Nastupaju u Prelogu za potrebe Turističke zajednica i grada. Pjevaju međimur-

ske, duhovne i popularne pjesme. Prate ih tamburaši Miris čempresa koji ove godine slave 10 godina rada i djelovanja.

Stigle gošće iz Mađarske

Valja spomenuti i gošće iz Mađarske, simpatične članice Ženske vokalne skupine Petribske ružice.

Djeluju od 2009. godine, a njeguju hrvatske i mađarske narodne pjesme. S kulturnom zajednicom iz Ivanovca

druže se već 25 godina. Rado prihvaćaju pozive za nastupe u Međimurju.

Priredbu su zatvorili članovi Kalinke iz Čakovca, predstavnici ruske kulture i jezika u našoj županiji. Oni su ujedno i najveće društvo ruske nacionalne manjine u Hrvatskoj. Predsjednica društva je Tatjana Mikolaj.

Unutar Kalinke djeluje ansambl koji je svojim djelovanjem stekao popularnost ne samo u Hrvatskoj već i susjednim zemljama.

Zborašice Strahoninca: Marija Kovačić, Marina Ole�ć, Ruža Špicar, Josipa Flac, Marina Slokan, Mirjana Hudin, Nadica Pata�a, Katarina Sabol, Katarina Posavec, Đurđica Baksa Aslani, Vesna Čekoj, Štefica Kukovec, Nevenka Trojner i Aleksandar Rebernik

Piše i foto: Mario Golenko

Zbor Josip vrhovski uz solis�cu Katarinu Toplek Horvat, sopranis�cu

ZAROŠTILJAJ & Praznik rada

POSEBAN

KAMO NA PROSLAVE 1.SVIBNJA:

Donosimo popis grahijada i prvomajskih veselica

BIMEP U NEDJELJU: Svi na bicikle!

SAVJETI ZA DOBAR ROŠTILJ: Dobro napacano meso pola je roštilja

30 GODINA OPĆINE

SV. JURAJ NA BREGU: Jole u nedjelju, Ogenj uz grah u ponedjeljak

HOG RACE FESTIVAL

ZA CIJELU OBITELJ: Natječite se i osvojite medalje

Model: Ma�ja Dreven, Stari Hrast

Foto: Zlatko Vrzan

DILJEM MEĐIMURJA SLAVI se Praznik rada 1. svibnja

Pogledajte gdje pojesti grah i dobro se zabaviti!

Prvomajske veselice ove će se godine obilježiti na brojnim lokacijama diljem Međimurja, a mi smo napravili popis po općinama kako bismo vam pomogli u izboru gdje provesti ovaj neradni ponedjeljak

SDP-ovci tradicionalno organiziraju prvomajsko

druženje u Čakovcu

Povodom Međunarodnog praznika rada, SDP Međimurske županije i ove godine organizira tradicionalno prvomajsko druženje uz besplatni grah i prigodan zabavni program uz glazbeni sastav Noćna smjena u jezeru Starog grada u Čakovcu. Pozivaju sve građane da u ponedjeljak, 1. svibnja, od 9 sati budu dio najveće i najstarije proslave 1. maja - Međunarodnog praznika rada u Međimurju! (dv)

Serjojnčani na Zalešće

U ponedjeljak, 1. svibnja, s početkom u 11 sati na Zalešću kuha se 700 litara graha u kotlu koji će se besplatno dijeliti svim prijateljima. Za dobro raspoloženje brinut će tamburaši. Članovi ŠRD-a Mura peku ribe za prodaju. (BMO)

U Nedelišću kod

Lovačkog doma

besplatan grah

Puhački orkestar općine

Nedelišće i ovog će 1. svibnja budnicom probuditi sve mještane po svim naseljima općine i na taj način svim mještanima Nedelišća čestitati Praznik rada. Centralna proslava Praznika rada odvijat će se u dvorištu Lovačkog doma Fazan u Nedelišću. Već od 10 sati dođite i popratite kulturno-umjetnički program koji su za vas pripremile Mažoretkinje Nedelišća i članovi

PZ-a Matice umirovljenika, Podružnica Nedelišće, a po završetku programa za sve vas članovi Lovačkog društva Fazan pripremaju 1000 porcija besplatnog graha. (dv)

Prvomajska

budnica motorima u Štrigovi

Okupljanje motorista, motociklista i ostalih sudionika bit će 1. svibnja 2023. od 4:30 do 5:00 na parkiralištu ispred

Doma kulture (Zadružnog doma) u Štrigovi. Ruta će se kretati po naseljima općine Štrigove, a predviđena je jedna stanica za okrepu. Završetak je kod Doma kulture u prvomajski grah. (sh)

Martinščani kuhaju kotliće s grahom

U subotu, 29. travnja 2023., u Svetom Martinu na Muri, kod Skelarske kuće, uz desnu obalu rijeke Mure priprema se druženje svetomartinskih udruga s prijateljima uz kuhanje prvomajskog graha. Početak je zakazan u 12 sati, a okupljene će zabavljati grupa New Casino, Firestars i ansambl Virtuozi. (sh)

Prvomajska olimpijada i grah

u Termama Sveti

Martin

Terme Sveti Martin u ponedjeljak, 1. svibnja, organiziraju druženje uz sportske igre. U 11 sati kreće podjela besplatnog graha, a od 14 sati zabavljat će vas grupa New Casino. (sh)

Motobudnica uz prvomajski grah

Organizira se prvomajska vožnja motorima i mopedima kroz Gornji Mihaljevec, Dragoslavec Selo, Dragoslavec Breg, Vukanovec, Vugrišinec, Tupkovec, Martinuševec-Prhovec-Gornju Dubravu-Badli-

čan, Preseku i Gornji Mihaljevec. Okupljanje je predviđeno od 8 do 9 sati, a u 9:30 planiran je blagoslov vozila. Nakon toga kreće se na vožnju, a u 12 sati očekuje se povratak svih sudionika i podjela graha na SRC-u Mladost. (sh)

Jole i Grahijada

čekaju vas u Brezju

Povodom 30 godina

osnutka općine Sveti Juraj na Bregu u Forestland parku u Brezju organizira koncert Jole i gosti u nedjelju, 30. trav-

nja. Za prvomajski grah se organizira velika Prvomajska grahijada. Od 12 sati ide podjela besplatnog graha, a koncertom će vas zabavljati grupa Ogenj. (sh)

Prvosvibanjski

grah na igralištu NK Zebanec

Škola nogometa Sv. Marko priprema za sve mještane prvosvibanjski grah na igralištu NK-a Zabanec od 11 sati. (sh)

Gorčance će u 6 probuditi budnica

Gorčance će probuditi zvukovi budnice u 6 za koju je zadužen Puhački orkestar. Nakon toga na Šuderici slijedi natjecanje u kuhanju graha, koji će se kasnije besplatno dijeliti stanovnicima. Uz to će se održati likovna kolonija, a za atmosferu će se pobrinuti TS Svirci. (dv)

Preloška biciklijada i druženje na Marini

Turistička zajednica grada Preloga organizira Prvomajsku biciklijadu nakon čega slijedi i druženje na prostoru Sportsko-rekreacijske zone Marina.

Tu se spremaju osvježenje i okrepa te zabavni dio gdje će sve posjetitelje zabavljati bend Hands & Voice iz Donje Stubice.

Posjetitelji će se moći opustiti i na Vinskom pikniku Vinarije Dvanajščak-Kozol. (vv)

Jurčevec kuha grah za sve u Maloj Subotici

Ekološka Udruga Vrba, Jurčevec organizira kuhanje graha na prostoru iza Osnovne škole Tomaša Goričanca u Maloj Subotici. Fešta je uoči Praznika rada, dakle u nedjelju, 30. travnja. (vv)

Grah se dijeli u Hodošanu

MO Hodošan na Praznik rada organizira kuhanje graha uz tamošnje igralište. (vv)

Dobravčani

će pratiti dravska plovila

U nedjelju, 30. travnja, dobravski fljojsari organiziraju smotru dravskih plovila.

Na sam praznik, mješane će probuditi prvomajska budnica, a odigravat će se i humanitarni teniski turnir. (vv)

Grah i pečene ribe kod ribiča somovaca

Na sam praznik, u Kotoribi se sprema druženje uz grah i pečenu ribu kod tamošnjeg Ribičkog društva Som koje tom prilikom organizira i tradicionalno društveno natjecanje u sportskom ribolovu za sve kategorije. (vv)

Donjovidovčani će se natjecati u kuhanju

Zrinskog kotlića

Na području općine Donji VIdovec u subotu, 29. trav-

nja, organizira se natjecanje u kuhanju kotlića Zrinski, odnosno kuhanju graha. Bit će tu i pljeskavica, a sve će se odvijati na terenu SRD-a Mrena.(vv)

Prvomajska biciklijada i druženje na Mičigenu

Prvomajsku biciklijadu kroz svoja naselja organizira i Općina Orehovica, odnosno tamošnja Udruga Sport za sve. Biciklijada završeva na jezeru Mičigen u Podrestu gdje se nastavlja druženje uz besplatni grah i hladnu okrepu. (vv)

NK Polet organizira

Prvi maj u Pribislavcu

Praznik rada u Pribislavcu organizira NK Polet. Za goste od 10 sati pripremaju besplatni grah na igralištu NK-a Polet. (dv)

Grah i muzika kod

ribičke kućice u Podturnu

DVD Podturen organizira

feštu za 1. maj. Početak je u 13 sati na Muri kod ribičke kućice uz besplatan grah i živu muziku. (dv)

Dekanovec će tradicionalno buditi Limena glazba Općina Dekanovec će i ove godine buditi budnica Limene glazbe od 6 sati. Pokret je od Bajzovih dvora gdje i dovršavaju, a nakon toga od 9 sati svatko će isplanirati svoje druženje povodom 1. maja. (dv)

Prvomajska budnica u Strahonincu Strahoninčare će probuditi budnica u 6 sati ujutro. (dv)

Sokolov grah u Vratišincu NK Sokol u organizaciji s Općinom Vratišinec organizira nogometni trunir povodom Prvog maja.

Početak turnira je u 10 sati. U slučaju kiše održat će turnir u stolnom tenisu, pikadu i beli, a besplatni grah je zagarantiran. (BMO)

HOG RACE FESTIVAL 20. i 21.svibnja

Dvodnevni aktivni odmor i zabava za cijelu obitelj

HOG RACE FESTIVAL namijenjen je svim ljubiteljima prirode i aktivnog druženja s pregrštom dodatnih sadržaja za obitelj i prijatelje. Četveronožni ljubimci su također dobrodošli, dok će najmlađe, uz zip-line i adrenalinski park, dodatno razveseliti dolazak Spidermana i ostalih junaka!

Usrcu gornjeg Međimurja, uz Park prirode Bedekovićeve grabe u Malom Mihaljevcu, smješten je Sportsko-rekreacijski centar PG Geler čija je specijalnost aktivni odmor. Skraćenica PG krije slogan “Pomakni granice” i zaista posjetiteljima pruža upravo to: pomicanje vlastitih granica bez obzira na dob, �izičku spremu i slično. Dovoljno je da volite biti u prirodi i aktivno se odmarati.

Vodeći se tom idejom, predstavnici imanja PG Geler su, zajedno s redovnim trkačima Orijentacijskog kluba Međimurje iz Selnice, 2020. godine, usred pandemije koronavirusa, odlučili pokrenuti mali festival popularnog imena Hog Race Festival i na taj način okupiti obitelji i prijatelje na dva dana na jednom,

adrenalinskom i zabavnom mjestu.

Čak je i ljubimcima osigurano mjesto u hladu i mogu aktivno sudjelovati u zabavi i odmoru sa svojim omiljenim ljudima!

Hog Race 2023 – utrke s preprekama za velike i male

Ovogodišnju festivalsku okosnicu čine utrke na 2 i 6 kilometara, namijenjene rekreativcima i sportašima željnim malo drugačijeg izazova. Utrke su osmišljene sa zanimljivim preprekama te puno blata i vode. Pogodne su za individualce ili pak u formi team buildinga (do 4 natjecatelja u grupi). Kotizacija za utrku na 2 km iznosi 25 eura, dok za utrku na 6 km kotizacija iznosi 35 eura.

Za one spremnije pripremljena je staza ELIT SUPER SPRINT uz, naravno, veliku podršku gledatelja i navijača. Staza je dugačka 500 metara, a kotizacija za sudjelovanje iznosi 10 eura. Više informacija o terenu, prijavama i uplati kotizacija možete pronaći na službenoj internetskoj stranici www.hograce.pg-geler.hr.

Organizirane su i utrke za djecu od 100 do 300 metara, ovisno o dobi. Kako “na mladima svijet ostaje”,

T: +385 92 161 6843

E: pggeler06@gmail.com

E: ivanka.hm@gmail.com

www.pg-geler.hr

velika je želja organizatora da se što veći broj djece uključi u aktivnosti namijenjene upravo njima. Dodatna je motivacija i to što će svako dijete primiti medalju za sudjelovanje, dok će oni najbolji osvojiti još ponešto!

Za djecu nisu potrebne prethodne prijave, već se prijavljuju na dan utrke na startu, a kotizacija se ne naplaćuje. Obavezno je jedino ponijeti rezervnu odjeću i obuću.

Dolazak Spidermana i ostalih superjunaka te zip-line spusta

Osim utrka očekuje vas kolonija crtača, igre za posjetitelje, utrka poznatih, bogata gastroponuda i ponuda u adrenalinskom parku, dok se najveća gužva očekuje tijekom zip-line spusta i dolaska Spidermana u društvu ostalih superjunaka.

Provedite s obitelji i prijateljima lijep i aktivan dan u prirodi na imanju PG Geler u Malom Mihaljevcu! Prihvatite izazov i prijavite se na utrke, navijajte za natjecatelje, sudjelujte u dodatnim sadržajima i bogatoj gastro ponudi – za svakoga će se ponešto naći. Oslobodite svoj kalendar 20. i 21. svibnja i vidimo se na imanju PG Geler od 10 sati!

PROGRAM

SUBOTA, 20. 5. 2023. od 10 sati

• adrenalinski park

• podizanje startnih paketa

• elit super sprint

• druženje uz glazbu

NEDJELJA, 21. 5. 2023. od 10 sati

• zagrijavanje

• start utrka na 2 km i 6 km

• utrka poznatih

• finale elit super sprint

• utrke za djecu

• igra za spretne natjecatelje

• kolonija crtača

• dolazak spidermana

i ostalih junaka

• proglašenje pobjednika

MEĐIMURSKE ŽUPANIJE, OPĆINA SVETI JURAJ NA BREGU, MEĐIMURJE PLIN, BIM SPORT, BEN-

FORMULA NEDELIŠĆE, OPG I USLUGE GRAĐEVINSKOM MEHANIZACIJOM HORVAT, CAFFE BAR ROOM, HELL ENERGY DRINK, DJ FLOVEL, VINA DVANAJŠČAK-KOZOL

PG Geler

Ivana Gorana Kovačića 9A, Mali Mihaljevec, 40311 Lopa�nec

OPG VIDOVIĆ POLEVE

Dobro napacano meso pola je roštilja

Lijepi dani su nam stigli, a samim time imamo i razne planove kako ćemo iskoristiti toplije i sunčanije vrijeme. Neki će otići na putovanje, neki isplanirati obiteljski izlet, a neki s prijateljima uživati u roštilju. Lijepo vrijeme zove na druženje uz miris roštilja. Druženja su to u kojima uživamo i koja nas zbližavaju. Nema ničeg boljeg od obitelji i prijatelja na okupu te tople hrane čiji nas miris i okus mame.

Što sve treba da bi roštilj bio dobar, pitali smo Ivicu Vidovića, poznatog mesara i vlasnika OPG-a Vidović iz Poleva koji nam je rekao: - Zagovornik sam onog manje je više pa ja, dok pripremam meso za roštilj, upotrebljavam sol, biber, češnjak i vegetu. Meso napacam, stavim malo mineralne, zalijem

uljem i ostavim da odstoji. Dobro je ostaviti da stoji neko vrijeme ili ga staviti u pac dan prije nego što planirate roštilj. Ako pak želite da to mi napravimo za vas, nazovite nas i mi vam sve pripremimo. Kod nas možete kupiti svakodnevno svježu junetinu i svinjetinu, proizvedenu kod lokalnih uzgajivača, hranjenu domaćom hranom. A za roštilj su tu još i pljeskavice, ćevapi i pečenice.

OPG Vidović poznat je po domaćim kobasicama i mesu z tiblice po receptu naših baka. Osim toga imaju sušeno meso od šunke, lopatice, karea, vratine, koje preporučujemo svakako staviti dok kuhate prvomajski grah.

A da biste nešto prigrizli dok čekate grah ili roštilj, mogu vam napraviti platu sa svim delicijama,

Nema prvomajskog graha bez dobrog suhog mesa

od suhog mesa, salama, suhe međimurske, šunkarice ili somerice.

Ako pak želite ispeći jeger, preporučujemo njihov jer u prirodnom crijevu pa je odličan za pečenje na otvorenoj vatri.

Potražite ih u Polevama na adresi Dravska ulica 69, ponedjeljkom i subotom od 8 do 14 sati, a utorkom, srijedom, četvrtkom i petkom od 8 do 16 sati. Sve dodatne informacije možete dobiti i na telefon 040/601822.

SVEtI JuraJ na BrEGu obilježava 30 godina postojanja

Jole i Prvomajska grahijada za 30 godina općine! PrOGraM

Ove godine općina Sveti Juraj na Bregu obilježava 30 godina postojanja, što je odlična prigoda za okupljanje zajednice i proslavu.

Tijekom dana općine, organiziraju se razne aktivnosti i manifestacije, uključujući sportska natjecanja i kulturne događaje. Jurovski dani prilika su za slavlje i promicanje kulture, tradicije i ljepota općine Sveti Juraj na Bregu. Evo što priprema Općina Sveti Juraj na Bregu ovog produženog prvomajskog vikenda!

Subota, 29. 4.

• 20:00 – Predstava Kerekesh teatra „Pod hitno na hitnu“, Sportska dvorana Pleškovec

Nedjelja, 30. 4.

• 9:00 – Biciklima međimurskim putovima (BIMEP 2023.), diljem Međimurja

• 20:00 – Koncert Jole, Forestland park, Brezje

Ponedjeljak, 1. 5.

• 10:00 – Kuhanje prvomajskog graha i koncert grupe Ogenj, Forestland park, Brezje.

Ulazak na koncerte je besplatan, a dostupan je i veliki parking, dok Jole priprema pravu feštu. U ponedjeljak na velikoj grahijadi očekuje vas natjecanje u pripremanju graha i besplatna degustacija kuhanih delicija, dok veliki grah priprema kuhar iznenađenja.

Svježe već napacano meso čeka

Svakodnevno velika ponuda svježeg mesa iz domaće proizvodnje

POŠTOVANE MEĐIMURKE I MEĐIMURCI pozivamo vas na

Prvomajsko druženje u jezeru podno Starog grada u Čakovcu

Povodom Međunarodnog praznika rada SDP

Međimurske županije i ove godine organizira tradicionalno prvomajsko druženje uz besplatni grah i prigodan zabavni pro-

gram uz glazbeni sastav Noćna smjena u jezeru Starog grada u Čakovcu. Pozivamo sve građane da u ponedjeljak, 1. svibnja od 9 sati budu dio najveće i najstarije proslave 1. maja

– Međunarodnog praznika rada u Međimurju!

Proslavi će se pridružiti i Peđa Grbin. Predsjednik ŽO-a SDP-a Međimurske županije Mario Medved

13. PRVOMAJSKA smotra dravskih plovila

Dođite na besplatnu panoramsku vožnju!

Članovi Nautičkog kluba Fljojsar i Općina Donja Dubrava organiziraju 13. Smotru dravskih plovila za 1. svibnja. Na smotri će biti vlasnici čamaca iz

Donje Dubrave, ali i drugih sredina. Predviđena je besplatna panoramska vožnja ispod Dravskog mosta od 11 sati do 15 sati za sve zainteresirane. A

PRVOMAJSKA BICIKLIJADA u Orehovici

da ne biste ostali gladni na svježem zraku, za sve prisutne kuha se grah. U slučaju lošeg vremena Smotra se odgađa za neki drugi termin.

Grah i besplatni napuhanci na Mičigenu

Potaknuta prošlogodišnjim iskustvom Udruga sportske rekreacije Sport za sve Orehovica u suradnji s Općinom Orehovicom organizira u ponedjeljak 1. svibnja drugu po redu Prvomajsku biciklijadu.

Program započinje u 10 sati okupljanjem kod Društvenog doma u Vulariji nakon čega slijedi vožnja biciklima uz pratnju općinskih dobrovoljnih vatrogasnih društava do vatrogasnog spremišta u Orehovici gdje je predviđen kratki predah. Slijedi vožnja prema Podbrestu i jezeru Mičigen koje je cilj i ovogodišnje biciklijade.

U ovoj oazi rekreacije, sporta, ribolova i druženja u prirodi osigurat će se besplatni grah za sve sudionike biciklijade te sve posjetitelje, dok će najmlađe zasigurno razveseliti besplatni napuhanci.

MESNICA MIHALIĆ iz Nedelišća

Tradicija vrhunskih proizvoda stara 90 godina

Mesnica Mihalić svoja vrata otvorila je davne 1933. godine u Nedelišću u obiteljskoj kući obitelji Mihalić. Mesnicu je otvorio djed Ivan koji je utro temelje, a svoja znanja prenio na sina Ivana i njegovu suprugu Slavicu. Nakon Ivanova odlaska u mirovinu, mesnicu preuzimaju sinovi Ivica i Neven. Ivica se

uglavnom bavi proizvodnjom, dok brat Neven pokriva nabavu i prodaju. I danas uvelike im pomaže mama Slavica, iako je u 86. godini, koja svakodnevno od 7 do 19 sati svoje vrijeme provodi u mesnici. Jer mesnica je njen život, adrenalin koji ju održava živom i vitalnom, a svi koji su bili u mesnici znaju da je upravo ona taj dobar duh

koji održava pozitivne vibracije. U mesnici u Nedelišću s njom radi unuka Ana, koja se također našla u tom uspješnom obiteljskom poslu. Problema ima uvijek, no zajedno uvijek nađu rješenje.

Mesnica se sastoji od klaonice, prerade, triju maloprodaja, nabave i prodaje, a u cijelom sustavu radi 18 zaposlenika. - Od samog početka našeg poslovanja, u našoj klaonici i mesnici imamo meso od životinja iz 100 % domaćeg uzgoja kako bismo održali vrlo visoku razinu kvalitete za koju smatramo da je najvažnija stavka poslovanja. To je upravo ono što su svih ovih 90 godina prepoznaju naši kupci koji nam se rado vraćaju, započeo je priči Ivica Mihalić.

Mesnica Nedelišće

Ured: 040/821-505, T: 040/821-601

Radno vrijeme:

Ponedjeljak: 7 – 16 sa�

Utorak – petak: 7 – 19 sa�

Subota: 7 – 14 sa�

U svojim mesnicama nudimo domaće proizvode od domaće sirovine pripremljene po tradicionalnim recepturama. Naš cilj je zadovoljiti kupce dobrog ukusa, koji zahtijevaju najviše standarde mesnih delicija dobivenih obradom životinja s međimurskog, varaždinskog i podravskog područja. U našim mesnicama možete kupiti svježe meso, netom izašlo iz naše klaonice, kao i suhomesnate proizvode rađene na tradicionalan način, od kobasica i hrenovki do jegera. Uvijek je veća potražnja pred blagdane jer si tada ljudi priušte kvalitetnije proizvode. U ime obitelji Mihalić veliko hvala svim našim kupcima, jer da nije bilo vas ne bi bilo ni nas. Kako je stiglo i toplo vrijeme,

Mesnica Čakovec

T: 040/310-311

Radno vrijeme:

Ponedjeljak: 7 – 12 sa�

Utorak – petak: 7 – 14 sa�

Subota: 7 – 13 sa�

Mesne plate odlične su za sva druženja

odmah se osjeća povećanje prodaje, a u Mesnici Mihalić su za vas pripremili odličan roštilj program: ćevape, pljeskavice, roštiljke, marinirano meso, koje pripremaju i po dogovoru. Mijenjaju se trendovi, a njihove su suhomesnate plate totalni

Ured: 040/821-505

Mesnica M. Središće

T: 040/543-540

Radno vrijeme:

Ponedjeljak: 7:30 – 13 sa�

Utorak – petak: 7 – 18 sa�

Subota: 7 – 13 sa�

hit pa sugeriraju da na vrijeme naručite jer je potražnja velika. Potražite ih u maloprodaji u centrali u Nedelišću, na adresi Trg Republike 14; u Čakovcu na Tržnici Valenta Morandinija 23 ili u Murskom Središću u Ul. Josipa Broza Tita 18.

Osim za vlas�te potrebe imaju i uslužno klanje svinja, teladi i goveda, kako za mnoge OPG-ove, ali i mesnice koje nemaju vlas�te klaonice.

Tri generacije obitelji Mihalić na okupu: unuka Ana, baka Slavica i tata Ivica

Kobasice su već pola stoljeća jedan od najprepoznatljivijih brendova Mesnice Mihalić

Na izložbi su izložena poprsja Nikole Šubića Zrinskog, Nikole Zrinskog Čakovečkog, Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana koje je izradio Mihael Štebih koji je od prvih dana član Zrinske garde. Osim poprsja izloženi su predmeti iz Muzeja utvrde Siget koju je sa svojim junacima branio Nikola Šubić Zrinski.

Zahvaljujući partnerstvu

Zrinske garde i grada Sigeta te prijateljstvu Čakovca i Sigeta ustupljeni su predmeti koji su se upotrebljavali u obrani. Kao iznenađenje za sve izložena je i replika mača Vuka

JUBILARNA IZLOŽBA povodom 20. obljetnice djelovanja Zrinske garde

Mladen Obadić prvi odjenuo uniformu još 2003. godine

U izložbenom prostoru Centra za kulturu Čakovec, s početkom u 18 sati, otvorena je izložba o 20 godina postojanja postrojbe Zrinske garde Čakovec

Helena Klakočar-Vukšić predstavila je svoj grafički roman u Čakovcu NOĆ KNJIGE obilježena trodnevnim događanjima u Čakovcu

Helena Klakočar-Vukšić predstavila knjigu El Shatt

Knjižnica Nikola Zrinski Čakovec i ove se godine, već 12. put, pridružila nacionalnom obilježavanju Noći knjige, koju tradicionalno organiziraju povodom Svjetskog dana knjige i autorskih prava i Dana hrvatske knjige.

Ognjenog čiji se original čuva u Muzeju grada Perasta u Boki Kotorskoj.

Replika mača koji je darovao Petar Zrinski

Radi se o maču koji je Petar Zrinski darovao mještanima Perasta u znak zahvale što su 15. svibnja 1654. godine pobijedili Turke i spriječili njihovo napredovanje prema sjeveru.

Zamislite samo kakva je to zahvalnost u 17. stoljeću iz Čakovca otputovati u Crnu Goru samo da bi predao mač i rekao “hvala”. Ta replika mača će od sada trajno stolovati u Čakovcu.

Čast otvorenja izložbe pripala je Mladenu Obadiću, koji je prvi odjenuo uniformu Garde, daleke 2003. godine, kod Glavnog oltara Zagrebačke katedrale gdje su sahranjeni ostaci Petra Zrinskog i Frane Krste Frankopana.Otvorenje izložbe uveličali su župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina i župan Istarske županije Boris Miletić, uz domaćina župana Matiju Posavca i predsjednika Skupštine Međimurske županije Dragutina Glavinu. Uvodnim riječima obratio se predsjednik Zrinske garde Đuro Bel te autorica fotogra�ija na izložbi Miroslava Novak Hranjec.

Gardisti u nogama imaju 2000 nastupa

Povijesna postrojba Zrinske garde Čakovec upravo je ono što najznačajnije i najprepoznatljivije promovira baštinu Zrinskih. Ove će godine zaokružiti brojku od 2000 nastupa u raznim protokolarnim događanjima, kulturnim i drugim manifestacijama, kako diljem Hrvatske, tako i van granica Lijepe Naše.Ponosno, časno i dostojanstveno gardisti su sa svojim zapovjednicima tijekom minulih 20 godina svjedočili junaštvu i viteštvu vojskovođa Zrinskih. Mnogi od tih trenutaka zabilježeni su objektivom fotoaparata.

OSNOVNOŠKOLCI SU SLAVILI kulturu i tradiciju na manifestaciji Ruža međimurska

Manifestacija je u Čakovcu otvorena tematskom izložbom „Dragi Novače…”, na kojoj je predstavljena prepiska međimurskog političara dr. Ivana Novaka te prve hrvatske novinarke i jedne od najčitanijih hrvatskih književnica Marije Jurić Zagorke. Ujedno je izložba poslužila kao dio obilježavanja 150. obljetnice rođenja te velike žene hrvatske povijesti, čiji su lik i djelo jedna od tema i nit vodilja ovogodišnje manifestacije.

Naime, knjižnica čuva prepisku dr. Novaka, osobe koja je među najzaslužnijima što je Međimurje nakon 1. svjetskog rata pripalo Hrvatskoj, te koji je trajna inspiracija za znanstvena istraživanja i izložbe poput ove.

Autori izložbe su Sandra Mikac i Borivoj Radojčić

koji su se na otvaranju Noći knjige i izložbe osvrnuli na prepisku dvaju prijatelja, na djela Marije Jurić Zagorke te pročitali dio pisma koje je poslužilo kao inspiracija za izložbu, a koje datira iz ožujka 1924. godine. Ravnateljica čakovečke knjižnice Ljiljana Križan istakla je ponos što se tradicija manifestacije u Čakovcu nastavlja te što su i čakovečki programi dio više od 12 tisuća aktivnosti koje se u samo nekoliko dana odvijaju paralelno diljem hrvatskih knjižnica. Manifestaciju Noć knjige i izložbu službeno je otvorila gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, uz prisustvo predstavnica Udruge žena za očuvanje tradicije i kulturne baštine Zlatne ruke i Udruge umirovljenika grada Čakovca, te redom zaljubljenika u knjigu, povijest i pisanu riječ. Spomenimo kako je osim same izložbe u knjižnici održano predstavljanje gra�ičkog romana El Shatt – fragmenti autorice Helene Klakočar-Vukšić, dok je u ponedjeljak Anđa Marić predstavila knjigu Moja revolucija u 365 dana.

Proglašeni najbolji literarni i likovni radovi

Piše: Sania Bižupić

Općina Donji Vidovec ovoga je tjedna ugostila mlade umjetnike međimurskih osnovnih škola u sklopu 9. izdanja Ruže međimurske.

Ruža međimurska program je koji okuplja mlade umjetnike u području likovne i književne umjetnosti s ciljem promicanja kreativnosti mladih te očuvanja kulturne i povijesne baštine Međimurja.

Kulturna zavičajna baština Međimurja unikatna je pa je njeno njegovanje iznimno važno kako bi se sačuvala jedinstvena povijesna i kulturna baština ovog područja za buduće generacije.

U kratkom kulturno-umjetničkom programu nastupile su učenice OŠ

Sveti Martin na Muri dirljivom izvedbom a capella, svima dobro poznate pjesme Vuprem oči, učenici OŠ

Sveti Martin na Muri izveli su scensku igru, a potom je uslijedio nastup zbora III. OŠ Čakovec.

Nakon što su pročitani literarni radovi, najuspješnijima su dodijeljene nagrade.

Najboljim među razrednom nastavom proglašen je rad Dore Labazan iz OŠ Petar Zrinski Šenkovec, iza nje bila je njena školska kolegica Ivona Belović Ter, dok je Gabrijel Miri iz OŠ Belica osvojio

treću mjesto. U predmetnoj nastavi najbolji je rad napisao Vincent Rafael Novak, iz OŠ Sveti Martin na Muri, drugu nagradu osvojila je Helena Perhoč iz OŠ Domašinec, a treću Sara Matulin iz OŠ Jože Horvata Kotoriba.

Kada je riječ o likovnim radovima, u kategoriji razredne nastave najboljim je proglašen rad Lucije Trstenjak iz OŠ Belica, druga je bila Sara Križarić iz OŠ Petar Zrinski Šenkovec, a treća Izabela Poljaković iz OŠ Podturen.

Kod viših razreda prvu nagradu odnijela je Neva Beti iz OŠ Prelog, drugu Helena Perhoč iz OŠ Domašinec, a

treću Jurica Oršuš, učenik OŠ Kuršanec.

Nakon proglašenja najboljih radova, podijeljeni su simbolični pokloni za ostale sudionike te su prisutni uži-

vali u domjenku i druženju.

Organizatori manifestacije su III. osnovna škola Čakovec uz suradnju Međimurske

županije i Općine Donji Vidovec, dok suorganizatore čine

Dobitnici nagrada

Osnovna škola Sveti Martin na Muri te Graditeljska škola Čakovec. Ovogodišnji susret posvećen je rijekama Dravi i Muri, kojima je Međimurje omeđeno i splavarenju.

Piše i foto: Mario Golenko

Mladen Obadić

partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

1.

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

1. svibnja - Praznik rada

1. svibnja - Praznik rada

Poslovnim

1. svibnja - Praznik rada

1. svibnja - Praznik rada

svibnja - Praznik rada

FESTIVAL KERAMIKE u Štrigovi

Scena

CENTAR ZA KULTURU Čakovec nikad puniji

Amira Medunjanin sevdahom dirnula u dušu

Piše i foto: Mario Golenko

U Centru za kulturu nije se moglo naći mjesto, koncert je odavno bio rasprodan, a publika je uglas pjevala zajedno s Amirom. Amira je pokazala i srdačnost i odličan kontakt s publikom.

Amira Medunjanin poznata je bosanskohercegovačka pjevačica koja svojim glasom i predivnim sevdalinkama osvaja srca publike. Posebno oduševljenje izazvao je i nastup Pučpuljika koje su otpjevale jednu pjesmu zajedno s Amirom.

Rođena je u Sarajevu u vrijeme kada je popularnost tradicionalne glazbe bila na vrhuncu, a sevdah je za nju imao posebno mjesto. Sevda-

Oduševili keramičkom bocom za pušipel od 1,2 metara

- Imamo novi proizvod, još jedan znak prepoznatljivosti ovog kraja koji je rijedak, poseban, drugačiji nego u većini ostalih sličnih sredina. Dakle, ako slažemo jedan mozaik koji predstavlja sliku općine sa svim njezinim "adutima", danas keramika predstavlja njezin važan, neizostavan dio istaknuo je načelnik Štrigove Stanislav Rebernik na otvorenju Festivala keramike u Štrigovi protekle subote, 22. travnja. Festival keramike u Štrigovi pokrenut je 2022. godine u organizaciji projekta Interreg EU, Adrionet, Jadransko-jonske mreže autentičnih sela, TZ-a Međimurske župa-

nije, Općine Štrigove, TZO-a Štrigova i Oblikovne likovne radionice Plemenitaš. Općina Štrigova je jedinstvena u Međimurju zbog toga što je na njenom području povećana aktivnost keramičkih djelatnosti.

To su tri umjetnička punkta: umjetnice Jelene Valkaj, keramičarke Rahele Mikec i mr. art. Vesne Osojnički.

- U Domu kulture Štrigova, unutarnjem i vanjskom prostoru, nizom događanja umjetničkog prikaza keramičkog oblikovanja i tehnika pečenja 15 sudionika svih životnih dobi iz raznih dijelova Hrvatske i Slovenije posjetiteljima je prikazalo

obilje keramičkih djelatnosti, nastajanje suvenira kao i materijale i alate za keramičku djelatnost, naglasila je akademska kiparica Vesna Osojnički.

Vrhunac dana dogodio se pred sam kraj Festivala kada se velika skulptura – Pušipelova boca – posipala piljevinom. Autorica Pušipelove boce je mr. art. Vesna Osojnički, ak. kiparica. Boca Pušipela visoka je 120 centimetara.

Festival keramike u općini i Turističkoj zajednici općine Štrigove smatraju dobrim turističkim proizvodom te se nadaju da će ovaj Festival doprinijeti razvoju kulturnog turizma.

Ovom manifestacijom Štrigova je pokazala da je živi gradić keramike te je na dobrom putu da se pridruži europskoj asocijaciji gradova keramike. (sh, foto: Terca art)

linke (sevdah) koje je naučila od svoje majke bile su najljepše pjesme. Njena fascinacija usmenom tradicijom Bosne i Hercegovine navela ju je da se posveti stvaranju jedinstvenog glasa unutar sevdalinki kako bi do kraja istražila njihov izražajni kapacitet.

Nakon bojenja boce uslijedilo je posipanje piljevinom i paljenje boce

Kraljica sevdaha rasprodala koncert u Centru za kulturu

Amira se oduševila cvijećem koje je dobila nakon zajedničke izvedbe s Pučpuljikama

Autorica Pušipelove boce je mr. art. Vesna Osojnički, ak. kiparica

Pušipelova boca posipala se piljevinom i zapalila, što je posebno atrak�vno bilo za vidje�

Čakovečka špica

Foto: Zlatko Vrzan

Suzana i Drago u sportskom điru

Iva, Rajka i Gizmo u šetnji gradom

Prekrasni Magda i Marko

Biba zgodno istaknula maramu kao modni detalj

Velimir Mađarić u proljetnoj vožnji gradom

Patricija prošetala čakovečkom špicom

LJUBAV

Do 20. se čini da imate više energije nego inače, ali ta energija je pomalo nervozna i nemirna. Ljubavni partner traži više vaše pažnje u vrijeme Punog Mjeseca (5.), stoga mu posvetite dovoljno vremena, a ne samo prijateljima. Od 7., ljupka Venera je u Raku i tada pokazujete svoju zavodljivu i seksi stranu, a fizički apetiti su vam povećani. Ako ste slobodni, u izlascima možete upoznati puno zanimljivih ljudi, a netko bi vas mogao posebno zainteresirati.

NOVAC I POSAO

Sretni Jupiter napustit će vašu zonu profesionalnih aktivnosti i karijere (16.), a valjda ste iskoristili dobre prilike

i ostvarili znatan napredak na životnoj ljestvici. Tada ulazi u Bika, gdje će pomoći u ostvarenju vaših najvažnijih planova i ciljeva. Prvi dani mjeseca još nude šansu za ostvarenje poslovnih uspjeha, a nakon toga radite na stabilizaciji postignutog i dugoročnoj viziji. Oko 20., imat ćete nešto većih financijskih izazova, ali sve možete riješiti povećanim naporima.

ZDRAVLJE

Zadnjih deset dana energija vam je na nešto nižoj razini, pa je bolje malo povući se i početi puniti baterije, prije nego što dođe vaš rođendanski mjesec. Nakon 15., bistrije ćete vidjeti što doista želite ostvariti.

mjesecni horoskoP

Jarac

22. 12. - 20. 01.

LJUBAV

Jupiter je u proteklih pola godine donio dobre vijesti kod kuće, a 16. prelazi u zonu istinske ljubavi i stvara odlične vibracije i perspektivu za sjajne odnose sa sadašnjim partnerom ili puno prilika za nalaženje prave osobe. Do 15. će još biti nekih nesporazuma u ljubavnom životu, ali nakon toga stvari postaju jasnije i sve kreće nabolje. Mars je u zoni partnerstva (do 20.), a sada druga osoba ima inicijativu. Pazite da ne dođe do nepotrebnih sukoba. Najbolja prilika za iznenadne užitke stiže 25.-26., pa budite spremni i na neočekivano.

NOVAC I POSAO

Do 7. Venera uljepšava odnose i uvjete na poslu, pa

LJUBAV

Ulazak Plutona u zonu partnerstva nagovijestio je veće promjene, ali to je dugotrajan aspekt; sada pripazite na dane 19.-22., nakon što energični Mars uđe u vaš znak: tada može biti vrlo teških tonova i sukoba, stoga držite reakcije pod kontrolom. Prvi tjedan uživajte u izlascima, kojom prilikom možete naići i na vrlo privlačne osobe. Posebno uzbudljivi dani su 25.26., kad vam se pruža prilika za neplanirano zadovoljstvo. Ovo je mjesec kad trebate više izlaziti.

NOVAC I POSAO

U svibnju je posebno naglašena vaša zona karijere, a najviše će vas razveseliti

vijest da sretni Jupiter ulazi na godinu dana u to životno polje (16.). Pomoći će vam u profesionalnim uspjesima, ostvarenju boljeg položaja ili zaposlenja. Možda ste još malo zbunjeni do polovice mjeseca, ali sve će se raščistiti od 15., kad Merkur krene u direktni hod, pa ćete imati sve informacije i moći bolje planirati ili obaviti razgovore s pretpostavljenima. Nakon 20., bacite se na izradu planova i ciljeva.

ZDRAVLJE

Psiha vam je uzburkana i veoma aktivna u prva tri tjedna, a tada očekujte navalu energije i povećanu osobnu aktivnost. Puno ćete se umarati, zato posvetite dovoljno vremena odmoru i pravilnom spavanju.

LJUBAV

Neke Djevice su u prošlom mjesecu izgubile iluzije oko važnog partnerstva, a sada na sve gledaju puno realnije, čak ako to znači i da je došlo do prekida veze. Sada je vjerojatno pravo vrijeme za smirivanje i opuštanje, a nakon 16., gledat ćete s više optimizma na budućnost, jer tada sretni Jupiter ulazi u zonu dugoročne perspektive, stranih zemalja i obrazovanja. Nakon 7., možete više izlaziti s prijateljima, a tada ćete naići i na neke vrlo zanimljive osobe.

NOVAC I POSAO

Pun Mjesec (5.), upozorava vas na potrebu za smišljanjem novih ideja i projekata, kako bi ste krenuli naprijed

sa svojim životnim planovima. Jupiter će vam u tome pomoći, i ako ste u prvoj polovici mjeseca još malo zbunjeni, što će se brzo promijeniti i tada ćete imati jasniju sliku. Od 20., vrijeme je da se potpuno okrenete profesionalnim aktivnostima i poslu, a vjerojatno će te puno toga obavljati iza scene. Pozabavite sa financijskim obvezama od 19.

ZDRAVLJE

Nakon 20., Mars ulazi u vašu zonu podsvijesti, gdje može probuditi neke stare frustracije i izazvati unutarnje nemire. Nastojte lagano vježbati, dovoljno spavati i odmarati se. Ne dozvolite strahovima da vas nadvladaju, već razmišljajte pozitivno.

Vodenjak

21. 01. - 19. 02.

Ribe

20. 02. - 20. 03.

iskoristite svaku priliku za privatni ili radni napredak. Njen aspekt sa Saturnom (13.) govori o vašem discipliniranom umu i odličnim dugoročnim rezultatima na radnom mjestu. Istina, nedavno je došlo do veće promjene u vašem načinu zarade, pa vam treba nešto duže vrijeme za prilagodbu. Dani od 19. do 22. upozoravaju da morate paziti i na financijske obaveze.

ZDRAVLJE

Dobro ste raspoloženi u prvom tjednu, a od 21. bilo bi odlično da napravite program vježbanja i čvrsto ga se držite. Imat ćete puno energije pa je nastojite pravilno usmjeriti, naročito zbog puno radnih obaveza.

LJUBAV

Do 7. ljupka Venera donosi najljepše emocije u ljubavni život, a odlična prilika za upoznavanje vesele i interesantne osobe dolazi već 3., zato nemojte propustiti tu izglednu priliku. Naravno, može biti riječi i o sjajnom odnosu u sadašnjoj vezi. Kod kuće u prvoj polovici mjeseca još ima nesporazuma i krivih tonova, ali sve ćete razjasniti nakon 15., uz smireniju komunikaciju i inventivna rješenja otvorenih problema. Sjajne vijesti za kućne teme dolaze zbog ulaska sretnog Jupitera u polje doma i obitelji (16.).

NOVAC I POSAO

Uz više discipline i realnog idealizma možete stabilizirati

svoje prihode, pa tražite uvijek konstruktivna rješenja; budite ipak nešto štedljiviji. Do 20. imate puno obaveza na radnom mjestu, zbog čega morate pažljivo planirati koliko se fizički trošite; nemojte ni u čemu pretjerivati. Pun Mjesec u Škorpionu (15.) može označavati kulminaciju nekog poslovnog projekta ili više vremena posvećujete domu, a manje profesionalnim aktivnostima, pa vas je na to netko upozorio.

ZDRAVLJE

Puno se umarate na poslu, pa morati naći i dosta vremena za redovan odmor. Opuštajte se kad god možete i pravilno rasporedite svoje snage. Čuvajte se sukoba u važnim savezima.

LJUBAV

Ljubavni apetiti su vam jaki (ili vašeg partnera), a nakon što se u zoni istinske ljubavi pojavi i Venera (7.), možete se prepustiti strastvenim užicima i najljepšim emocijama. Dani oko 13. pokazuju da je veza dugoročno stabilna pa to sve podiže vaš idealizam. Do 15. ipak pripazite što i kako govorite, kako biste izbjegli nesporazume. U prvom tjednu najviše ipak uživate kod kuće i možda uljepšavati doma s najbližima.

Venera i Uran mogu vam pripremiti uzbudljivo i seksi iznenađenje (25.-26.)!

NOVAC I POSAO

Velikodušni Jupiter sredinom mjeseca napušta vašu zonu novca i prihoda, a u

proteklih pola godine donio je svoje sjajne vibracije u to životno polje i omogućio vam ispunjenje nekih želja. Sada će obogatiti vaš um, sposobnost učenja i komunikacija, pa iskoristite svoje kreativne talente za bolju zaradu. Od 20., Mars u zoni rada od vas očekuje velike napore u obavljanju zadataka, stoga budite spremni pokazati sve svoje sposobnosti. S novim idejnim projektom krenite za Punog Mjeseca (19.).

ZDRAVLJE

Uz veće napore brže ćete se umarati pa morate pravilno rasporediti energiju, zbog čega planirajte i odmor te redovno spavanje. Sada pokazujete više discipline u izvršavanju obaveza.

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

1. svibnja - Praznik rada

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

1. svibnja - Praznik rada

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

1. svibnja - Praznik rada

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

1. svibnja - Praznik rada

NOGOMET

3. NL SJEVER

Rudar poražen u preokretu od Koprivnice, sigurne pobjede Dinama i Poleta

Sva tri naša predstavnika u 3. HNL-u Sjever u prošlom kolu su bili domaćini svojim protivnicima, Polet i Dinamo upisali su sigurne pobjede, dok je Rudar poražen na svojoj Šuderki. Treći uzastopni poraz kumovao je smjeni trenera Balajića.

Varteks je donio malu dozu uzbuđenja u natjecanje jer je u Varaždinu skratio lidera i njegovu prednost za dva boda. Polet je s druge strane odradio svoju zadaću za čistu peticu i smanjio razmak na 4 boda. Podravina slavila u derbiju začelja, Rudar doživio treći poraz u nizu, a Dinamo nije imao razumijevanja za probleme novog fenjeraša.

Polet je rutinirano

došao do nova

tri boda visokom

pobjedom 5:1

Polet nije imao problema s realizacijom i nije strahovao za bodove jer je već u prvom dijelu riješio sve dvojbe oko pobjednika pa je na odmoru na semaforu zasvijetlilo visokih 4:0 za ekipu Josipa Brezovca golovima Perčića, Šarića, Mezge i Mihalineca.

Polet: Jambres, Štefanec, Mesarić, Horvat P., Telebar, Mezga, Barat, Šarić, Žganec S., Mihalinec, Perčić (Topolnjak, Horvatić, Žulić, Jurinić, Patafta, Krištofić, Žganec J.) Trener: Josip Brezovec.

U sljedećem kolu slijedi međužupanijski derbi s varaždinskim Varteksom.

- Ma ponosim se dečkima i uvijek ću to govoriti jer igraju najljepši nogomet u ligi i užitak ih je gledati. Idemo dalje i samo neka tako nastave. Protiv Varteksa isto očekujem efikasnu igru, a priliku će dobiti mladići koji su manje igrali u dosadašnjem dijelu prvenstva, riječi su Josipa Brezovca, trenera Poleta.

Gostujući trener malo se požalio na čelnike HNS-a koji sastavljaju lige, zbog dalekog putovanja.

- Gostovanje u dalekom Svetom Martinu na Muri odradili smo tako da smo prvo poluvrijeme jednostavno prehodali i domaćin nam je lagano ubacio 4 komada. I to odmah prvi u prvoj minuti. Drugo poluvrijeme odigrali smo nešto bolje, odnosno 1-1. Ne zamjeram ništa svojim igračima, nakon 3 i pol sata vožnje tako smo i odigrali. Gdje to još ima da

ekipa 4. ranga takmičenja putuje vise od 200 km u jednom smjeru i onda treba odigrati utakmicu. Oni koji sastavljaju lige stvarno su zalutali u nogomet i jednostavno se iživljavaju na nekim klubovima da bi se dodvorili i udovoljili svojim sitnim interesima. To ide njima na dušu ako je uopće imaju. Domaćin odlična ekipa, po meni najbolja u ligi. Suđenje dobro, opširno je prepričao zbivanja Zoran Mandić, trener Papuka.

Dinamo je pobjedom 2:0 pogurao gosta iz

Virovitice na začelje kolone

Nakon dvaju uzastopnih poraza Dinamo je na Kokotovu vezu došao do pobjede protiv Virovitice rezultatom 2:0.

Krajem prvog dijela domaća momčad iskoristila je dva prekida u igri i postigla dva pogotka. Prvo je u 38. minuti poentirao Stiven Sabol, a u posljednjoj minuti prvog dijela precizan je bio Dominik Novak.

U 58. minuti teren je morao napustiti mladi Robert Rokinger, igrač Virovitice, jer je zaradio drugi žuti karton. Čak su Virovitičani s igračem manje dominirali terenom, ali se do kraja utakmice rezultat nije mijenjao.

- Da smo bili kompletni, mogli smo sigurno doći do pozitivnog rezultata, a ovako su nam ostale iduće utakmice za osvajanje bodova i bijeg sa začelja tablice. U ovom susretu svojom igrom se istakao Matej Čičak, nakon utakmice izjavio je trener Virovitice Krešimir Crvenka.

Domašinečkom Dinamu slijedi gostovanje kod lidera i vjerojatno novog prvaka Radnika u Križevcima.

- Čestitam najprije na pobjedi onima koji su to najviše zaslužili, a to su moji igrači. Potpuno zaslužena pobjeda, bili smo bolji svih 90 minuta i konačno upisali pobjedu. Danas smo istrčali u izrazito napadačkoj postavi s puno ofenzivnih igrača i posebno me veseli činjenica da smo na terenu sproveli sve

ono u djelo što smo pripremali za ovu utakmicu. Kada ovako izgledamo na terenu kao danas, sve ima smisla i vidi se cilj. Sada samo tako treba nastaviti i vjerujem da je pred nama lijepo razdoblje. Virovitici želim puno sreće do kraja prvenstva i borbi za opstanak u ligi.

Što da kažem za sljedeću utakmicu, Radnik, vjerojatno novi prvak, a mi rasterećeni. Vjerujem da će biti kvalitetna utakmica u kojoj se idemo nadigravati i probati iznenaditi favorizirane domaćine, kazao je Dalibor Gorupić, trener Dinama.

Dinamo (D): Prekupec, Malenović K., Sabol, Petak, Mezga, Malenović N., Novak D., Rališ, Bacinger, Novak F., Krznar (Medvešek, Marodi, Kovač, Jakšić, Drk, Vugrinec, Mlinarić) Trener: Dalibor Gorupić.

Treći uzastopni poraz

doveo do smjene

Balajića na klupi

Rudara

Zanimljivu utakmicu punu preokreta vidjeli su gledatelji u Murskom Središću. Gosti iz Koprivnice poveli su već u 7. minuti golom Delića iz kaznenog udarca. Do kraja poluvremena Rudar dvama Cimermanovim golovima u 24. i 28. minuti preokreće rezultat i s 2:1 se odlazi na odmor. U nastavku još jedan preokret, ovaj put u režiji igrača Koprivnice kojima su golovi Kunšteka u 71. i Esombe u 80. minuti osigurali pobjedu 2:3. - Čestitam svojim momcima na pobjedi! Dečki su pokazali karakter i vratili se drugo poluvrijeme u utakmicu i pobijedili. Za nas važni

MRK ČAKOVEC

Protiv RK Požege u obnovljenoj dvorani GOC-a

Ove subote, 29. travnja, u 18 sati u GOC-u je pred seniorima Muškog rukometnog kluba Čakovec posljednja domaća utakmica sezone 2022./23. u kojoj dočekuju stare sportske rivale RK Požegu, ekipu koja trenutno drži četvrtu poziciju na tablici s čak 5 pobjeda u nizu.

Pozivamo na utakmicu sve navijače i prijatelje rukometa kako bi našim seniorima pružili glasnu podršku s tribina, uživali u rukometu i kako bi zajedno proslavili posljednju domaću utakmicu ove natjecateljske sezone u našoj staroj utvrdi u novom ruhu - GOC-u.

bodovi, okrećemo se sljedećoj utakmici i nadamo se dobroj partiji već u idućem kolu, zadovoljno je komentirao Bojan Tucaković, trener Koprivnice. - U jednoj borbenoj i tvrdoj utakmici Koprivnica je uspjela uzeti sva 3 boda. Kada vodiš prvo poluvrijeme i u drugom imaš kontrolu nad utakmicom, dogodi nam se pad 15 minuta prije kraja koji nas je koštao poraza. Ovo nam je već 3. poraz u nizu i očito je da smo upali u krizu. Nadam se da ćemo se uspjeti izvuci iz ove situacije i vratiti se na pravi put. Gostima čestitam na pobjedi i želim im kao i nama sreću u nastavku prvenstva, nije bio baš zadovoljan nakon utakmice Andrija Balajić, trener Rudara.

Rudar: Srpak, Antolović, Zeljko, Šardi, Belaj, Hlišć S., Nedeljko K., Nedeljko P., Radiković, Vaš, Cimerman (Kodba, Novak, Liklin, Puljić, Martinjaš, Sakač, Mikulić) Trener: Andrija Balajić.

Treći poraz u nizu naborao je čelo stratega Balajića, a posebno ovaj poraz koji je stigao u završnici susreta nakon što su domaći preokrenuli uvodno vodstvo gostiju, ali nisu uspjeli izdržati do kraja.

Dan nakon utakmice trener Rudara i vodstvo kluba sporazumno su raskinuli suradnju. Tako nakon dvije nepune sezone Andrija Balajić više nije trener prve momčadi. U ovom trenutku u klubu još nemaju rješenje za novog trenera, pa će do daljnjega treninge prve ekipe voditi igrač i trener mlađih kategorija Damir Zeljko. Rezultati 21. kola: Polet - Papuk 5:1, Varteks - Radnik 3:3, Dinamo - Virovitica 2:0, Rudar - Koprivnica 2:3, Podravina - Podravac 2:1.

U 22. kolu 29. travnja u 17:00 igraju: Polet - Varteks, Radnik Križevci - Dinamo, Virovitica- Rudar, Papuk - Podravac, dok se utakmica Koprivnica - Podravina igra danas, u petak u 18 sati. (md)

OK ŠTRIGOVA

Srebro druge ekipe Štrigove

OK Štrigova prvi je put odradila sezonu s dvjema ekipama.

Tako je OK Štrigova ll sastavljen uglavnom od mlađih kadetkinja ostvario odličan premijerni nastup u 4. HOL-u Sjever i u konkurenciji 12 ekipa zauzeo 2. mjesto s ostvarenih 18 pobjeda i 4 poraza.

Cure su dva kola prije kraja bile u situaciji da dvjema pobjedama osvoje 1. mjesto, no dosta

peha i uz ozljede čak triju startnih igračica to nije bilo moguće. - Čestitamo i odbojkašicama iz Bedekovčine na zasluženom 1. mjestu kao i Ludbrežankama koje su treće, poručili su iz štrigovoskog kluba.

Ovim rezultatom su mlade Štrigovčanke ostvarile mogućnost nastupa u trećoj ligi. (nl, foto: FB OK Štrigova)

ODBOJKA

RUKOMET

1. HRL Sjever

Rukometaši Čakovca pokleknuli protiv Metalca u Zagrebu

U utakmici ekipa iz gornjeg dijela tablice 1. HRL-a Sjever, Čakovčani su na gostovanju kod Metalca u Zagrebu u jednoj dinamičnoj utakmici poraženi 30:28 (12:14).

Naši rukometaši odlično su krenuli u utakmicu i u jednom trenutku imali i tri gola razlike (10:13), da bi se na odmor otišlo prednošću MRK Čakovca 12:14.

U nastavku igrači trenera Borkovića drže prednost do 42. minute kada domaćin dolazi na 20:20. Nakon toga samo raste prednost Metalca koji u više navrata ima tri gola razlike (28:25, 30:27), da bi utakmica završila pobjedom angažiranijeg domaćina 30:28.

U redovima Čakovca Matej Ćuk naje�ikasniji s 8 pogodaka, dok je Petar Sklepić pogodio 6 puta. Na ljestvici najboljih strijelaca lige Matej Ćuk (174 gola) je na visokom

2. mjestu i za prvim Marinom

Greganićem (179) iz RK Slatine zaostaje samo četiri gola.

METALAC: Pleše (2), Brzica (4), Semren (5), Turkalj (4), Kontorta (2), Drinovac, Poljak, Matoic, Samohodaj (5), Plantarić (2), Artić (6), Varović, Godeč, Žitković. Trener: Krešimir Pažin.

ČAKOVEC: V. Horvat, Tkalec (1), Hozjan (4), Zadravec (1), Tkalčec, Kranjec, Varšić, Sklepić (6), Vuković, Vincek, Novak (1), Juranić (2), E. Horvat (3), Pavlic,Toplek (2), Čuk (8). Trener: Josip Borković. U narednom kolu Čakovec dočekuje Požegu, a utakmica se igra u subotu 29. travnja u 18:00 sati u dvorani Aton u Nedelišću.

Mladi Čakovečki rukometaši pobjedom i dalje u vrhu

Druga ekipa MRK Čakovca bila je bolja od druge ekipe KTC u sklopu 19. kola 3. HRL-a Sjever.

Pobjedom 25:20 (12:10) mladi Čakovčani s 28 osvoje-

Podturnu derbi kola Sloga (Š) slavila u Palovcu

Sedmica Strahoninca na domaćem terenu protiv ČSK, Sloboda (S) uvjerljivo slavila u Štrukovcu, Budućnost (P) i Jadran (Š) u derbiju podijelili bodove, Parag priredio iznenađenje u Donjem Koncovčaku

Dino Jambrović

Piše:

Marko Tkalec

nih bodova su pri samom vrhu. Čak 10 igrača se upisalo u strijelce, a naje�ikasniji s po 4 gola bili su Grga Pavlic i Luka Ude Tkalčec.

Pod vodstvom trenera Matije Kraljića igrao je sljedeći sastav: Mihalj (1), Bogojević, Ninić (1), Simon (3), Vincek(3), Batisweiler (1),Trstenjak (1), Pavlic (4), Kocijan (3), Kupec, Železnjak(3), Lukša (1), Đurčević i Ude-Tkalčec (4).

U sljedećem kolu ove subote druga ekipa Čakovca igra kod druge ekipe Daruvara.

Marko Tkalec ide na Europsko prvenstvo u rukometu na pijesku

Rukometaš Čakovca

Marko Tkalec primio je poziv na pripreme seniorske reprezentacije u rukometu na pijesku za predstojeće Europsko prvenstvo.

Europsko prvenstvo će se održati u Nazareu (Portugal) od 21. do 29. svibnja ove godine, a reprezentativci su se okupili ovog utorka u Zagrebu.

Podsjećamo, Tkalec je član mlađe juniorske reprezentacije Hrvatske u rukometu te stožerni igrač seniorske momčadi Čakovca. (md)

U Međimurskoj premier ligi, Sloga je slavila u Palovcu. Već u četvrtoj minu� opravdano je dosuđen kazneni udarac za Štrigovčane. Siguran realizator bio je Goran Spasić. Spomenu� igrač svoj drugi zgoditak na susretu pos�že u 40. minu� te postavlja konačan rezultat. Desetak minuta prije završetka susreta Dinamu je isključen Davor Štrok zbog dviju opomena. Po završetku susreta domaćinu je isključen predstavnik kluba Ma�ja Žulić zbog psovanja glavnog suca utakmice Karla Klobučarića. U vrlo nervoznom susretu, kod obje momčadi po četvorica “požutjelih”.

Is�m rezultatom Podturnu je pripao derbi kola u Macincu. U prvom dijelu mrežu Centrometala pogodio je Jurica Golubić, a u drugom Luka Posavec. Gos�ma je dvadeset minuta prije završetka susreta isključen Ma�ja Petak zbog dviju opomena. Iznenađenje u Nedelišću. U šestoj minu� Jurovčani vode zgoditkom Karla Jambrovića. Sedam minuta kasnije za domaćine izjednačuje Vedran Kršlak zgoditkom iz kaznenog udarca. Bratstvo ponovno vodi u 31. minu� preko Marka Sakača. Za Nedelišće u 67. minu� izjednačuje David Jurak zgoditkom iz kaznenog udarca. Samo minutu kasnije, pobjedu gos�ma donosi Petar Tomšić. Nažalost, domaća navijačka skupina svojim nesportskim ponašanjem bacila je ljagu na ovu utakmicu. Vrijeđali su suce �jekom utakmice, a u 83. minu� ubačene su u teren za igru i če�ri baklje, da bi u 86. minu� nekoliko navijača ušlo u ograđeni dio terena za igru kao i na sam teren. Po završetku susreta trener Nedelišća Luka Murk dolazi u službene prostorije za pisanje zapisnika kod delegata Stjepana Križarića te izjavljuje da ga je domaći gledatelj dva puta pljunuo.

Vodeći Graničar upisao je tri boda kod posljednjeplasiranog Galeba. U listu strijelaca za Kotoripčane upisali su se redom Mario Gregurina, Karlo Jadanić, Dario Nađ i Danijel Kvakan. Trica BSK. U prvom dijelu mrežu Naprijeda pogodio je Edi Lacković zgoditkom iz kaznenog udarca. U drugom dijelu još jedan zgoditak Lackovića i Davida Partlića. Debi na klupi Na-

prijeda imao je na ovome susretu Davor Jambrošić. Savčanima tri boda u Gornjem Mihaljevcu. U 12. minu� Jedinstvu je isključen Luka Ernečić zbog sprječavanja zgoditka igrajući rukom. Iz kaznenog udarca za Bratstvo je bio precizan Filip Škvorc. Vodstvo gos�ju povisuje Mateo Horvat u 44. minu�. Škvorc je još jednom bio precizan iz kaznenog udarca u 53. minu�. Mihaljevčani dolaze do zgoditka preko Ervina Sokača u 64. minu�. Škvorc ostvaruje hattrick u 70. minu�. Poraz domaćina ublažio je Dario Bubek zgoditkom iz kaznenog udarca u posljednjoj minu� utakmice.

Preokret Međimurca. Mladost Komet povela je preko Cou�nha u 27. minu�. Domaćini izjednačuju samo devet minuta kasnije. U drugom dijelu Patrik Kirić s dva zgoditka donosi pobjedu Međimurcu. Svetomarčani u završnici do pobjede u Draškovcu. Mrežu Draškovca pogodio je Dominik Gašparić u 77. minu�. Samo šest minuta kasnije, za drugi zgoditak Mlados� pobrinuo se Mihael Matotek. Konačan rezultat utakmice u derbiju donjeg Međimurja postavlja Gašparić svojim drugim zgoditkom na susretu u posljednjoj minu�.

Rezulta�: Draškovec – Mladost (SM) 0:3 (2x Gašparić, Matotek), Nedelišće – Bratstvo (J) 2:3 (Kršlak, Jurak; K. Jambrović, Sakač, Tomšić), Centrometal – Podturen 0:2 (Golubić, Posavec), Dinamo (P) – Sloga (Š) 0:2 (2x Spasić), BSK – Naprijed 3:0 (2x Lacković, Partlić), Međimurec – Mladost Komet 3:1 (2x P. Kirić, Campos da Silva; Cou�nho), Galeb – Graničar (K) 0:4 (Gregurina, Jadanić, Nađ, Kvakan), Jedinstvo (GM) – Bratstvo (SV) 2:4 (Sokač, Bubek; 3x Škvorc, Mateo Horvat).

U sljedećem kolu u subotu (17:00) sastaju se: Dinamo (P) – Draškovec, Bratstvo (SV) – Galeb, Graničar (K) – Međimurec, Mladost Komet – Centrometal, Podturen – BSK. U nedjelju (17:00) na rasporedu su utakmice: Sloga (Š) – Jedinstvo (GM), Naprijed – Nedelišće, Bratstvo (J) – Mladost (SM).

I. MEĐIMURSKA LIGA

Općinski derbi završen je bez pobjednika. Susret je odigran

pred 350 gledatelja. Venera PMP povela je u 58. minu� zgoditkom Svena Šenjija. Desetak minuta kasnije bod Zasadbregu 77 donosi Miroslav Lisjak. Preokret Poleta. Kraljevčan 38 imao je vodstvo 1:0 zgoditkom Leona Podnara, da bi na kraju bili poraženi s 3:1. Za Pribislavčane su pogađali Jožek Blagus, Fabricio Cruz de Souza i Ivan Deglin. Hodošan bolji od Dubravčana. U susretu s čak devet zgoditaka, domaćini su pobijedili rezultatom 5:4. Hat-trick je za Hodošan pos�gao David Hađikan, dok su po jednom precizni bili Marko Furdi i Zoran Strahija. Za goste je dvostruki strijelac bio Dominik Klarić, a jedan zgoditak pos�gli su Lovro Rebrek i Neven Andrlon. U vrlo nervoznom susretu kod Hodošana dvojica opomenu�h a kod Dubravčana čak petorica.

Iznenađenje u Ivanovcu. Posljednjeplasirana Mladost dolazi do prednos� zahvaljujući zgoditku Ma�je Jurinca u 20. minu�. Pet minuta kasnije vodstvo domaćina povisuje Marko Bujan. Poraz Omladinca ublažio je Jurica Žerjav. Trnava uvjerljivo slavila u Vra�šincu. Strijelci za Sokol bili su Dario Šol�ć i Marko Šol�ć, a za goste su po dvama zgodicima pos�gli

Tomica Mlinarec i Hrvoje Vugrinec, dok je jednom strijelac bio Filip Pišpek. Trica Plavih. Mrežu Hajduka iz Brezja, pogađali su redom Robert Jezernik, Tomica Nerer i Maksim Mutvar. Is�m rezultatom Spartak je ispra�o kući čakovečku Slogu. Dvostruki strijelac bio je Danijel Škvorc, dok je jednom mrežu gos�ju pogodio Saša Škvorc. Najuvjerljiviju pobjedu kola upisao je Strahoninec. Hat-trick je za domaćine ostvario Filip Žunić, dok su po dva zgoditka pos�gli Tomislav Šafarić i Karlo Kovačić. Za ČSK su bili strijelci Roberto Višnjić i Ivan Radić. Rezulta�: Polet (P) – Kraljevčan 38 3:1 (Blagus, Cruz de Souza, Deglin; Podnar), Venera PMP –Zasadbreg 77 1:1 (Šenji; Lisjak), Hodošan – Dubravčan 5:4 (3x Hađikan, Furdi, Strahija; 2x Klarić, Rebrek, Andrlon), Plavi – Hajduk (B) 3:0 (Jezernik, Nerer, Mutvar), Strahoninec – ČSK 7:2 (3x Žunić, 2x Šafarić, 2x K. Kovačić; Višnjić, Radek), Spartak – Sloga (Č) 3:0 (2x D. Škvorc, S. Škvorc), Sokol –Trnava 2:5 (D. Šol�ć, M. Šol�ć;

Pišpek, 2x Mlinarec, 2x Vugrinec), Mladost (I) – Omladinac (NSR) 2:1 (Jurinec, Bujan; Žerjav).

U sljedećem kolu u subotu (17:00) sastaju se: Plavi – Polet (P), Hajduk (B) – Hodošan, Omladinac (NSR) – Venera PMP, Sloga (Č) – Strahoninec. U nedjelju (17:00) na rasporedu su utakmice: Dubravčan – Mladost (I), Zasadbreg 77 – Sokol, Trnava – Spartak, ČSK – Kraljevčan 38.

II. MEĐIMURSKA LIGA

Sloboda je uvjerljivo slavila u Štrukovcu. Čak če�ri zgoditka za Slakovčane pos�gao je Kris�jan Janušić, dok su po jedan još dodali Kris�jan Fegeš, Kevin Čeh i Lovro Horvat. Preokret Drave. Mali Mihaljevec je na susretu imao vodstva 1:0, 2:1 i 3:2, da bi na kraju bili poraženi s 5:3 od Drave iz Donjeg Mihaljevca. U listu strijelaca za domaćine dva puta se upisao Nino Bes�janić te jednom Marin Kelner. Za goste pak su pogađali Nikola Mesarek, Lucian Škoda, Goran Pongrac, Filip Horvat i David Mihoci. Trica Radničkog. Mrežu posljednjeplasirane Drave iz Kuršanca dva puta je pogodio Dominik Toplek te jednom Marijan Dodić. Borac PMP poražen u Donjem Vidovcu. Nakon 60 minuta igre Vidovčan je imao prednost 2:0, oba zgoditka pos�gao je Ivan Podravec. Utješni zgoditak za goste pos�gao je Nikola Tomašek.

Croa�a do pobjede u završnici. Za vodstvo gos�ju pogodio je Mateo Hanžeković u 68. minu�. Pet minuta kasnije mrežu domaće Slobode pogađa “jocker” s klupe Luka Lipić te potvrđuje pobjedu Croa�je. Iznenađenje u Dekanovcu. Mladost dolazi u vodstvo zgoditkom Svena Hohštetera u 17. minu�. Jedinstvu je u 42. minu� isključen Goran Varga zbog dviju opomena. Gos� unatoč igraču manje na terenu za igru izjednačuju u 53. minu� preko Petra Krizmana. Za potpuni preokret Jedinstva najzaslužniji je Simon Novak u 61. minu�. Če�ri minute kasnije za 1:3 zabija Krizman. U 71. minu� poraz Dekanovčana ublažio je Hohšteter zgoditkom iz kaznenog udarca. Četvorka Pušćina. Mrežu Omladinca tri

kola u PalovcuMacincu,

koji je postigao jedan zgoditak. Za domaćine su se u listu strijelaca upisali Nino Rojko, Erik Horvat i Dejan Kočiš.

Rezultati: Graničar (N) –Torpedo 2:3 (Ivanuša, Krznar; Kraljić, An. Hatlek, Al. Hatlek), Otok – Napredak 3:4 (Rojko, Horvat, Kočiš; 3x Medved, Božak), Budućnost (P) – Jadran 1:1 (Kraljić; Bajkovec), Borac (DH) – Dubrava 2:4 (M. Pozderec, Bistrović; 2x Varga, Sermek, B. Filipović).

U sljedećem kolu u subotu (17:00) sastaju se: Torpedo – Otok, Napredak – Budućnost (P). U nedjelju (17:00) na rasporedu su utakmice: Dubrava – Graničar (N), Jadran – Borac (DH).

III. MEĐIMURSKA

LIGA – b

Iznenađenje u Donjem Koncovčaku. U osmoj minuti Parag je poveo zgoditkom Vedrana Oršoša. Za Koncovčane u 45. minuti izjednačuje Marko Vuković iz opravdano dosuđenog kaznenog udarca. Igrač Paraga Faik Pec pogađa vlastitu mrežu u 56. minuti.

TENIS

DobRotvoRnI tURnIR

Tenisači igrali za Pogled i Petra Špoljarića

U organizaciji Rotary kluba Prelog, Teniskog kluba Prelog, Međimurje Rotaracta i Inner Wheel kluba Prelog u subotu 22. travnja održao se Dobrotvorni turnir mješovitih i muških parova te turnir u beli. Na teniskom natjecanju okupilo se 14 mješovitih i 17 muških parova, a 10 parova posvetilo se turniru u beli. Lokaciju je posjetilo preko 100 ljudi koji su uživali u popratnom sadržaju poput izvlačenja tombola, natjecateljskih mečeva, bele, šaha te aktivnosti

RUKOMET

za najmlađe članove. Roštilj-majstor uspješno se pobrinuo da nitko ne ide gladan doma, a često je bilo i zabavnih komentara na razglasu. Sav ostvareni prihod išao je Udruzi za autizam Pogled iz Nedelišća te Petru Špoljariću iz Goričana.

Završetkom početne faze teniskog turnira atmosfera se zahuktala te su se odigravale zanimljive završnice do kasno u noć popraćene navijanjem publike, a od nekud se stvorio i sladoled!

U mješovitim parovima u finalu je bolji bio par Rakić / Oto od para Vurušić / Majsen, dok je u muškom finalu par Balaž / Pokos bio bolji od para Novak / Rakić. Pobjedu u Beli odnio je par Sinković / Meingassner. Organizatori ovim putem žele zahvaliti svim natjecateljima i posjetiteljima turnira, vidimo se ponovno već ove jeseni, a za kraj bismo htjeli najaviti dobrotvorni turnir naših prijatelja iz Donje Dubrave koji će se održati 1. svibnja s početkom u 10 sati. (nl)

Mali Čakovčanci srebrni u Karlovcu

pogodio je Yoshito Motonaga te jednom Dario Lesar. Bez pobjednika u Miklavcu. U 37. minuti, opravdano je dosuđen kazneni udarac za Budućnost. Siguran realizator bio je Alen Drk. Bod Pobjedi donosi Dino Tkalčec u 64. minuti.

Rezultati: Hajduk (Š) – Sloboda (S) 0:7 (4x Janušić, Fegeš, Čeh, Horvat), Omladinac (DS) –Pušćine 0:4 (3x Motonaga, Lesar), Mali Mihaljevec – Drava (DM) 3:5 (2x Bestijanić, Kelner; Mesarek, Škoda, Pongrac, Horvat, Mihoci), Vidovčan – Borac PMP 2:1 (2x Podravec; Tomašek), Mladost (D) – Jedinstvo (NSnD) 2:3 (2x Hohšteter; 2x Krizman, Novak), Budućnost (M) – Pobjeda 1:1 (Drk; Tkalčec), Radnički – Drava (K) 3:0 (2x Toplek, Dodić), Sloboda (M) – Croatia 0:2 (Hanžeković, Lipić).

U sljedećem kolu u subotu (17:00) sastaju se: Drava (K) – Budućnost (M), Pušćine –Vidovčan. U nedjelju (17:00) na rasporedu su utakmice: Sloboda (M) – Hajduk (Š), Croatia – Radnički, Pobjeda –Mladost (D), Jedinstvo (NSnD) – Mali Mihaljevec, Drava (DM) – Omladinac (DS), Borac PMP – Sloboda (S).

III. MEĐIMURSKA

LIGA – A

U derbiju kola nije bilo pobjednika. U 45. minuti poveo je Jadran zgoditkom Josipa Bajkovca. U 85. minuti opravdano je dosuđen kazneni udarac za

Budućnost. Siguran realizator bio je Nino Kraljić. U vrlo nervoznom susretu, kod domaćina petorica opomenutih, a kod gostiju dvojica. Preokret Dubrave. Borac prvi dolazi do prednosti u 11. minuti zgoditkom Mateja

Pozdereca. Za Sivičane izjednačuje u 33. minuti Mario Sermek.

U drugom dijelu za Dubravu

još dva zgoditka postiže Dino

Varga te jedan Borna Filipović.

Za domaćine je strijelac još bio Jura Bistrović.

Torpedo slavio u Novakovcu.

Strijelci za Križovčane bili su Erik

Kraljić, Andi Hatlek i Alen Hatlek, dok su za Graničar precizni bili

Dario Ivanuša i Ivan Krznar. U posljednjoj minuti utakmice, gostima je isključen vratar Karlo

Pintarić zbog dviju opomena. Svakako je iznenađenje i pobjeda

Napretka u Otoku. Posebno se za goste istaknuo trostruki strijelac

Noa Medved, kao i Luka Božak

Sedam minuta kasnije “domaćini” izjednačuju preko Vedrana Oršoša. Vodstvo Paraga u 72. minuti zgoditkom Sandija Baloga. Hat-trick Oršoš upisuje u 76. minuti. Poraz Donjeg Koncovčaka ublažio je Andrija Flac u 83. minuti.

Petarda Trnovca u Šenkovcu. Mrežu domaćina pogodio je dva puta Darko Šincek te po jednom Matija Paman, Patrik Tudjan i Matej Flac. Najuvjerljiviju pobjedu u ovome kolu upisala je Mura na gostovanju u Mačkovcu. Za goste je trostruki strijelac bio Nenad Radiković, dva zgoditka postigao je Mateo Brezovački te po jedan Roko Posel, Nikola Perčić i Filip Vrbanić.

Rezultati: Šenkovec – Trnovec 0:5 (2x Šincek, Paman, Tudjan, Flac), Parag – Donji Koncovčak 4:3 (3x V. Oršoš, S. Balog; M. Vuković, Pec ag, Flac), Omladinac (M) – Mura 0:8 (3x Radiković, 2x Brezovački, Posel, Perčić, Vrbanić). Bratstvo (P) je bilo slobodno.

U sljedećem kolu u subotu (17:00) sastaju se: Mura –Šenkovec, Bratstvo (P) – Omladinac (M). U nedjelju (17:00) na rasporedu je utakmica: Trnovec – Parag u Nedelišću. Donji Koncovčak je slobodan.

Na 21. Međunarodnom turniru za dječake 2013. godište, održanom u Karlovcu, naša ekipa osvojila je drugo mjesto nakon napete borbe u malom finalu. Ekipa je nastupila u sastavu: Filip

ODBOJKA

Dolar, Roko Škvorc, Fabijan Ninić, Luka Capan, Edo Balog, Borna Krauthacker, Ivan Borković i David Koraj. Fabijan Ninić proglašen je najboljim igračem turnira, dok su David Koraj i Filip Dolar uvršteni

DvAnAESt nAjboLjIh momčadi u državi

u najbolju petorku. U uzbudljivom finalu naši dečki su izgubili od RK-a Umag, no igrači su pokazali izniman sportski duh i ostvarili sjajan rezultat. (nl, foto: FB mrk-cakovec)

Mlađi kadeti Centrometala nastupaju na državnom prvenstvu

Mlađi kadeti odbojkaškog kluba Međimurje Centrometal u četvrtak su otputovali na državno prvenstvo u Zadar.

Pravo nastupa izborili su osvajanjem drugog mjesta u konkurenciji sedam momčadi središnje i sjeverne Hrvatske.

Tamo će nastupiti dvanaest najboljih momčadi u državi. One

će biti podijeljene u četiri grupe po tri ekipe.

Međimurci su u skupini s Ribolom Kaštelom i Rijekom. Dvije najbolje ekipe iz svake grupe ulaze u borbu od prvog do osmog mjesta. Četiri najslabije iz svake grupe igraju svaka sa svakom od devetog do dvanaestog mjesta. Natjecanje završava u nedjelju.

Za Centrometal će nastupiti Leon Škvorc, Fran Novak, Roko Petrović, Matija Ceilinger, Sven Petrović Šmic, Matej Grubić, Leo Flinčec, Gabriel Kirić, Sebastian Mavrek i Lovro Šaronja. Ekipu će voditi trener Jadranko Kirić i njegov pomoćnik Drago Juras. U ženskoj konkurenciji Međimurje neće imati predstavnika. (nl)

Seniorke ŽNK Međimurja su u Višnjevcu u dvoboju 12. kola 2. HNLŽ-a skupine B protiv domaćina u tvrdoj utakmici zabilježile minimalnu vrijednu pobjedu u utrci za naslov prvakinja.

Povele su naše djevojke u 22. minuti preko Yoshide, imale još pregršt prilika, no nažalost

ostale su neiskorištene. Domaća ekipa iz jedne situacije uspjela je izjednačiti rezultat i učiniti utakmicu neizvjesnom do samog kraja.

No u 82. minuti iz slobodnog udarca Varga postiže pogodak za 1:2 i vrijedna 3 boda. Vrijedi napomenuti kako je prvi nastup u crnom dresu imala Naomie

Amanda Guerra, igračica iz Trinidada i Tobaga koja je stigla ovog tjedna. Ovaj vikend naše djevojke ponovo su u Slavoniji, ovaj put u Županji, gdje će protiv Graničara tražiti novu pobjedu i nova 3 boda. (md)

21. MEĐUnARoDnI tURnIR za dječake 2013. godište

Male Zrinskice prve u minifinalu u Karlovcu

U Karlovcu je održano Otvoreno međunarodno prvenstvo u mini i superminirukometu. Ovaj turnir smatra se neslužbenim prvenstvom Hrvatske za najmlađe rukometašice.

U grupi s malim Zrinskicama bili su još Lokomotiva, Cerna i Pećine. Nakon pobjede i dvaju poraza naše su djevojčice nastavile natjecanje u malom finalu i taj su dio turnira na kraju i osvojile pobjedama protiv Malog Lošinja, Dugog Rata, Trnine Križ i na kraju u malom finalu protiv Osijeka.

Zrinskice lagano do pobjede

Tea Igrec najbolja je igračica ovog djela turnira, Ena Vuri je najbolja strijelkinja, a Tara Vrban i Zora Bubek Čurila izabrane su u najbolju petorku.

Ljubica Vrbančić proglašena je najboljom trenericom.

Za Zrinski su nastupale: Tara Vrban, Aurora Solarić, Ena Vuri, Tea Igrec, Ena Babić, Ena Borlinić, Zora Bubek Čurila, Mia Mesarić, Ema Žganec, Donna Lovrenčić i Dena Cerovec uz vodstvo trenerica Ljubica Vrbančić i Gite Šarić. (md)

Generacija Zrinskica U-14 na završnici prvenstva Hrvatske u Poreču startala pobjedom

Završnica 1. HRL-a U-14 (Ž) na rasporedu je od 26. do 29. travnja, a nastup je izborilo ukupno 20 ekipa podijeljenih u četirima skupinama.

Zrinskice su u skupini s Lokomotivom, Dugopoljem, Samoborom i Đakovom.

Mlade Zrinskice iz generacije U-14 u utorak su krenule put Poreča gdje ih čeka završnica prvenstva Hrvatske. Natjecanje su otvorile u srijedu ujutro pobjedom 17:16 protiv Đakova Sve utakmice možete uživo

KOŠARKA

pratiti na kanalu HRS-a na Youtubeu.

U Poreču će boje Zrinskoga braniti:

Rahela Varga, Simona Rubin, Tara Marciuš, Tena Blagus, Julija Lončarić, Marta Doležaj, Mirta Bistović, Sara Rakić, Ela Blagus, Greta Kovačević, Kristina Goričanec, Mishell Požgaj, Ena Novak, Ivona Košir, Mia Elena Ciglar i Nela Vrban.

Ekipu će voditi trenerica Iva Tomašek i pomoćna trenerica Gita Šarić. (md)

KADETSKA LIGA U-17 regije Sjever

Međimurje iza Grafičara

Odigrane su i posljednje utakmice kadetske lige za mlade košarkaše rođene 2006. i mlađe. U ligi najboljih pet (trebalo ih je biti šest) ekipa regije Sjever kao najbolji pokazali su se kadeti ludbreškoga Grafičara. Naime, na kraju su i Grafičar i Međimurje imali po jedan poraz, koji su si u međusobnim utakmicama udijelili pa je odlučivala koš-razlika u tim međusobnim utakmicama. Kako je Grafičar kod kuće pobijedio Međimurje rezultatom 87:74, dakle s 13 koševa razlike, a Međimurje u Čakovcu slavilo rezultatom 87:82, dakle s plus pet – prvak je Grafičar. U konačnom priopćenju povjerenika natjecanja piše da je prvak Grafičar i da će dalje igrati u sljedećoj fazi natjecanja, a to je Kup regija. Ekipa KK Međimurje osvojila je drugo mjesto i ovisno o rezultatima

Visokom pobjedom Zrinskica 30:14 (15:8) okončan je susret protiv riječkog Zameta. Ni u jednom trenutku pobjeda Čakovčanki nije došla u pitanje iako su gošće do 11. minute čak imale vodstvo (4:5). Nakon toga pa do odlaska na odmor samo je rasla prednost Zrinskog i na poluvremenu je već + 7 (15:8) za naše cure. U nastavku prednost još više raste, a trener Mrđen dao je priliku svim igračicama koje su se na kraju odužile visokom pobjedom 30:14.

Standardno najefikasnija u redovima Zrinskog bila je Selena Milošević s 10 pogodaka. Selena inače na listi strelkinja 1. HRL zauzima visoko 2. mjesto iza Josipe Bebek iz ekipe Dugog Sela.

ZRINSKI: Kozjak (10+2), Srbad (2+5).Doležaj Balent

5(1), Balaško 2, Kosovac 5, Milošević 10(3), Varga, Balić 2, Posavac 3, Krizmanić 1, L.Blagus 1, E. Blagus, Cvitanović 1. Trener: Goran Mrđen.

ZAMET: Mraković (3+0),Strukar (2+1),Troskot, N. Budić 3, Mršić, Nekić 2, JH. Budić, Tabar 3, Pleša, Pleše 5, Grozdanić,, Visković 1. Trener: Josipo Štokić.

Evo kako je utakmicu vidio trener Goran Mrđen:

- Danas smo odigrali jednu vrlo dobru i gledateljima sigurno vrlo gledljivu utakmicu u kojoj smo ostvarili svoj cilj i upisali dva boda, no unatoč visokoj pobjedi zapucali smo nekoliko čistih šuteva i to nam se ne smije događati. Čestitam svojoj eki-

NOGOMET

SUPERSPORT DRUGA NL

TABLICA TREĆA LIGA

1. Grafičar 871 17415

2. Međimurje 871 21515

3. Vindija 844 -1112

4. Podravac 817 -217 9

5. Virka 817 -161 9

s U-17 regionalnih natjecanja u drugim regijama čeka mogućnost da bude pozvana pozivnicom!

Rezultati i koševi: Grafičar – Virka 106:68, Vindija – Podravac 100:73, Međimurje – Vindija 101:68 (33:11, 24:16,

19:26, 25:15). Međimurje: Šarić 8, Hren 17, Tomašić

13, Kranjčec 23, Zaspan 6, Šimunić 4, Balent 30. Tre-

ner: Novak S. Međimurje – Grafičar 87:8 2(22:24, 32:18, 17:23, 16:17). Šarić

16, Hren 21, Kranjčec 21, Zaspan 12, Šimunić 12, Balent 5. Trener: Novak S. (bh)

pi na pobjedi, a ekipi Zameta na velikoj borbenosti. U sljedećem kolu rukometašice Zrinskog gostuju

u Sesvetama. Utakmica se igra u subotu 29. travnja u 14:30 sati. (md)

Druga ekipa Zrinskica vratila se s bodom iz Slavonije

Druga ekipa Zrinskog s gostovanja u Cerni donosi bod.

Izjednačena utakmica, puna visokog ritma i rezultatskih preokreta začinjena s nekoliko organizatorskih propusta i dvojbenih odluka zapisničkog stola završila je kako je i počela - neodlučeno. Iako su bile bliže pobjedi, kada se sve

Međimurje iznenadilo Bjelovar, pobjeda nakon preokreta

Konačno osmijeh na licima igrača Međimurja i trenera Simunića, Čakovčani su došli do pobjede u Bjelovaru 1:2, tek treće u ovom prvenstvu.

Prije svega, potrebno je naglasiti kako je Međimurje u Bjelovar doputovalo kao potpuni autsajder, kao momčad koja je u 23. odigrana kola ostvarila smo dvije pobjede, kao momčad koja se već sama ispisala iz druge lige, ali i kao momčad koja je usprkos svemu željela igrati nogomet.

Najavljivao nam je iskusni Vjeran Simunić da će im netko “naletjeti” i to se dogodilo, Međimurje je došlo do svoje treće prvenstvene pobjede, zanimljivo, treće gostujuće. Da u Čakovcu igraju kao u gostima, bili bi u neusporedivo boljoj poziciji.

Počelo je očekivano, bolji je bio Bjelovar koji je i došao do prednosti golom Adriana Cohe već u 4. minuti. No onda slijedi crna rupa domaćina

što mlada gostujuća momčad koristi i sredinom prvog dijela golovima Brune Bujana u 32. i Maura Benka u 35. minuti rade preokret i dolaze do vodstva 1:2 koje su velikom požrtvovnošću čitave momčadi sačuvali do kraja.

Tako da je ovom pobjedom Međimurje došlo do 12. boda, sljedeći ispred njih Grobničan ima još uvijek 10 bodova više.

Međimurje: Jesenović, Cerovčec, Težački, Zanjko, Turk, Bacinger, Bujan, Štajerec, Benko, Ratajec, Vršić (Kanižaj, Kraja, Pejanović, Novak, Sabo, Arambašić, Popovic, Cesar).

Trener: Vjeran Simunić. - Što se tiče utakmice, odlično smo krenuli, poveli i imali vratnicu iz slobodnog udarca, a onda iz dvije naše pogreške gosti malonogometnim akcijama dolaze do preokreta u samo nekoliko minuta. U nastavku smo nešto mijenjali, pokušavali, ali nismo pokazali dovoljno da bi osvojili bod, a kamoli tri.

Zahvalio bih svim igračima na podršci u ovih mjesec dana u svoje i ime trenera Lalića, a što će uprava odlučiti, na njima je, riječ je o kvalitetnim dečkima koji su u svakoj utakmici i na svakom treningu davali svoj maksimum, izjavio je Petar Bošnjak, trener Bjelovara. – Stvarno sjajna utakmice čitave momčadi, od prvog do posljednjeg su dali svoj maksimum i zasluženo smo pobijedili. Znao sam da će se ovo dogoditi, na temelju dosadašnjih igara vidjelo se da napredujemo, trkački smo sada jako spremni, posljednjih 14 dana smo radili na fizičkoj spremi i danas su pokazali da se može trčati u oba pravca svih 90 minuta. Ono što je najbolje, ima ovdje još jako puno prostora za napredak. Slijedi nam Zrinski, druga momčad lige, odlična, iskusna, ali neće proći u Čakovcu, komentar je Vjerana Simunića, trenera Međimurja.

zbroji i oduzme, mlade Zrinskice mogu biti zadovoljne bodom. Najefikasnija u redovima Čakovčanki bila je Hana Vidović s čak 16 golova.

Druga liga završava natjecanje ove subote kada Zrinski 2 igra protiv Broda na svom parketu. Utakmica se igra u nedjelju 30. travnja u 14:00 sati. (md)

Još je 6 kola do kraja prvenstva u SuperSport 2. NL-u, teoretske šanse za Međimurje još postoje, no sada ih čeka težak raspored, prvo im dolazi u goste trećeplasirani Zrinski koji ima ambicije za viši rang, a nakon toga slijede dva uzastopna gostovanja, Ploče kod prvog Jadrana i onda u Dugo Selo.

No kako je rekao trener Međimurja Simunić, sutra Zrinski mora pasti, a utakmicu između Međimurja i Zrinskog iz Jurjevca možete pogledati sutra u Čakovcu na SRC-u Mladost u 17:00 sati.

Zrinskice su pobijedile s čak 16 golova razlike (foto Siniša Ludaš)

1. HRL žene

Selena Milošević napunila je Zametovu mrežu s 10 golova

POLUMARATON ZRINSKIH u šestom izdanju

Šesti Polumaraton Zrinskih s manjim brojem trkača

Piše: Mario Golenko

Ove godine prijavila su se 733 trkača, a na startu se pojavilo 696 koji su sudjelovali u dvjema utrkama: utrka građana na 5 km s 399 trkača i polumaraton na 21 km s 297 trkača. Start je bio tradicionalno ispred Jape, a cilj na Trgu Republike. Sudjelovalo je dosta inozemnih trkača iz Austrije, Slovenije, Mađarske pa čak iz Nizozemske. Čakovečke mažoretkinje izvele su zanimljivu koreografiju prije starta. U utrci na 5 km najbolji su bili: 1. Neven

Čorko iz AK-a Rudolf Perišin s vremenom 16:55; 2. Karlo

Dimec iz AK-a Rudolf Perišin s vremenom 17:49, 3. Dominik Šprem iz TK Bube s vremenom 17:50, a najbolja žena Simona Jambrošić iz AK-a

Varaždin s vremenom 18:44.

Najbolji međimurski trkači na 5 km bili su - kategorija muškarci: 4. mjesto Saša Horvat (VSU Žiškovec), vrijeme 18:07 i kategorija

žene: 2. mjesto Ana Dobša (AK Međimurje), vrijeme 20:01; kategorija MU22: 7.

mjesto Luka Bartolić (KK Međimurje), vrijeme 26:10; kategorija ŽU22: 2. mjesto

STOLNI TENIS

Ana Dobša (AK Međimurje), vrijeme 20:01; kategorija MS:

3. mjesto Saša Horvat (VSU Žiškovec), vrijeme 18:07; kategorija ŽS: 2. mjesto Nina

Dobša (AK Međimurje), vrijeme 20:06; kategorija M40: 5. mjesto Zoran Strahija (ŽBČ), vrijeme 22:08; kategorija Ž40:

4. mjesto Štefica Jeđut (AK Međimurje), vrijeme 26:16; kategorija M50: 3. mjesto: Miroslav Horvat (VSU Žiškovec), vrijeme 20:50; kategorija Ž50:

4. mjesto: Marijana Kutnjak (Udruga sport za sve Sv. Juraj na Bregu), vrijeme 28:05;

kategorija M60: 1. mjesto

Dušan Podgorelec (Primabiro

d.o.o.), vrijeme 24:27; katego-

rija Ž60+: 3. mjesto Božena

Kapitarić (ŽBČ) 45:16; kate-

gorija M70+: 3. mjesto Zvonko

Cmrečki (Tko kotoripski bega-

či), vrijeme 30:27; kategorija vatrogasci muškarci: 1. mjesto Saša Horvat (VSU Žiškovec), vrijeme 18:07; kategorija vatrogasci žene: 1. mjesto Ivana Zeljko (VSU Žiškovec), vrijeme 20:11. Utrka na 21 km na ovogodišnjem 6. Polumaratonu Zrinskih boduje se i za 1. Hrvatsku cestovnu ligu i za KUP-a SJEVEROZAPADNE HRVATSKE. U utrci na 21 km ostvareni su sljedeći rezultati: 1. Andrej Hladnik iz AK-a s vremenom

1:10:26, 2. Blaž Car Pavlic iz AK-a Kvarner s vremenom

1:14:07, 3. Kristijan Rubinić iz AK-a Jastreb 99 s vremenom 1:14:08, a najbolja žena Jasmina Ilijaš iz TK-a marathon 95 s vremenom 1:24:12, dok su najbolji međimurski trkači na polumaratonu od 21 km bili: kategorija muškarci:

MEĐIMURSKE LIGE MEĐIMURSKIH NOVINA

4. mjesto Jurica Tomac (AK Međimurje), vrijeme 1:14:14; kategorija žene: 9. mjesto Lea Kos (AK Međimurje), vrijeme 1:37:22; kategorija MS: 4. mjesto Jurica Tomac (AK Međimurje), vrijeme 1:14:14; kategorija ŽS: 7.mjesto Marina Sanjković (TK Rudar), vrijeme 1:55:35; kategorija M35: 6. mjesto Vladimir Belic (BK Prelog), vrijeme 1:40:41; kategorija Ž35: 4. mjesto Lea Kos (AK Međimurje), vrijeme 1:37:22; kategorija M40: 4. mjesto Darko Balić (ŽB Čakovec), vrijeme 1:28:03; kategorija Ž40: 3. mjesto Monika Jalšovec (Muraken Gym), vrijeme 1:48:43; kategorija M45: 12. mjesto Mario Sever (AK Međimurje), vrijeme 1:45:13; kategorija M50: 8. mjesto Mario Srnec (AK Međimurje), vrijeme 1:52:52; kategorija Ž50: 2. mjesto Alenka Horvat (AK Međimurje), vrijeme 1:39:11; kategorija M60: 2. mjesto Valentin Šipuš (USR SPORT ZA SVE Mala Subotica-MUGAČI), vrijeme 1:40:46; kategorija Ž60+: 1. mjesto Mirjana Mlinarić (TK Kotoripski begači), vrijeme 2:12:00. Razlog manjem broju trkača je bilo je održavanje više sportskih događanja diljem Hrvatske.

PLIVANJE

Timon Mrazović

osvojio Junior Cup 2023.

Čakovečki plivački klub nastupao je na 12. Velikoj nagradi PKSJ Junior Cup 2023. U subotu 22. travnja plivačice i plivači ČPKa plivali su na bazenima u Sisku i ostvarili zapažene rezultate te se kući vratili s mnogo osobnih rekorda, ali i medalja. U Sisku su nastupali Dora Kovačević, Ida Levačić, Šimun Nekić, Šime Urem, Timon Mrazović, Stela Borovec, Laura Brežnjak, Mia Dolar, Roko Kokić, Mihael Martinec, Viktor Mikac, Eduardo, Pigac, Martin Vučenik, Janja Ovčar i Nikola Škvorc pod vodstvom trenera Luke Dodleka, mag. cin. Najuspješniji su bili Eduardo Pigac, Mia Dolar i Timon Mrazović. Dolar i Pigac okitili su se medaljama na disciplini 200 metara mješovito, Pigac je bio srebrnog sjaja, dok je Dolar bila brončana. Od svih najviše ipak treba istaknuti Timona Mrazovića koji je osvojio 3 pojedinačne medalje, ali i pehar za ukupnog pobjednika tog plivačkog natjecanja. Mrazović se dva puta penjao na najviše postolje i to u disciplinama 100 metara leptir i 200 metara mješovito, dok je u disciplini 100 metara leđno završio kao trećeplasirani. Pehar za najuspješnijeg plivača završio je u rukama Mrazovića koji je s ukupnim zbrojem bodova iz četiriju najboljih disciplina iza sebe ostavio ostale plivače i tako zasluženo dobio status najboljeg na ovom natjecanju.

Rezultati: 50 leptir – Dolar Mia 9. mjesto, Brežnjak Laura 10. mjesto, Pigac Eduardo 6. mjesto, Martinec Mihael 10. mjesto; 100

leptir – Kovačević Dora 5. mjesto, Levačić Ida 8. mjesto, Mrazović Timon 1. mjesto, Urem Šime 16. mjesto; 50 leđno – Dolar Mia 11. mjesto, Brežnjak Laura 18. mjesto, Kokić Roko 7. mjesto, Pigac Eduardo 6. mjesto, Martinec Mihael 7. Mjesto; 100 leđno – Levačić Ida 7. mjesto, Mrazović Timon 3. mjesto, Urem Šime 14. mjesto; 200 mješovito – Kovačević Dora 5. mjesto, Dolar Mia 3. mjesto, Mrazović Timon 1. mjesto, Urem Šime 11. mjesto, Kokić Roko 18. mjesto, Pigac Eduardo 2. mjesto, Martinec Mihael 5. mjesto; 50 prsno – Dolar Mia 5. mjesto, Kokić Roko 16. mjesto, Martinec Mihael

8. mjesto, Pigac Eduardo 14. mjesto; 100 prsno – Kovačević Dora 8. mjesto, Levačić Ida 12. mjesto, Mrazović Timon 4. mjesto, Urem Šime 7. mjesto; 50 slobodno – Dolar Mia 4. mjesto, Brežnjak Laura 18. mjesto, Martinec Mihael 11. mjesto, Pigac Eduardo 13. mjesto; 100 slobodno – Kovačević Dora 7. mjesto, Levačić Ida 8. mjesto, Mrazović Timon 4. mjesto, Urem Šime 17. mjesto.

Završile Međimurske lige Međimurskih novina

Čestitamo ekipama Putjane Brid, HE-DRA 1 Draškovec, Čakovec 3, ZEN-Šenkovec 5, Goričan 5 i Stara vaga na osvojenom naslovu prvaka svoje lige! No, krenimo redom.

1. liga

U prvoj ligi zasluženo se na prvome mjestu našla igrači ekipe Putjane Brid, koji su u samo tri utakmice ove sezone ispustili bodove. Na drugome mjestu se nalazi ZEN-Šenkovec koji je ispustio prvo mjesto uz jedan neočekivani neriješeni rezultat i neočekivani poraz. Mihovljan 2 je vrijedno skupljao bodove te uz poneka iznenađenja stigao do trećeg mjesta, s istim brojem bodova kao i MSTC Čakovec, ali bolji u međusobnom omjeru. Hodošan, Mihovljan 3 Primabiro i Putjane MLD su ostali u zlatnoj sredini, USTA Belica je nizom neriješenih rezultata skupila bodove za ostanak, dok u drugu ligu sele Kos-Kotoriba 2 koja nije uspjela pobijediti Zasadbreg u zadnjem kolu i ostati u ligi, te Zasadbreg. Najbolji igrač lige je sa samo 2 poraza Matija Barić iz ekipe ZEN-Šenkovec.

2. liga

HE-DRA 1 Draškovec je bez poraza i uz samo dvjema neriješenim utakmicama i u pobjedama s direktnim konkurentom za prvim mjestom osvojila 2. ligu i promociju u prvu ligu. U stopu ih je pratila ekipa Goričana koja se smjestila na drugome mjestu i natjecanje također nastavlja u drugoj ligi. Na trećem mjestu uz osvojeni pehar je ekipa Nedelišća koja ima isti broj bodova kao i ekipa Preloga, ali su bolji u međusobnom susretu. Donji Kraljevec 2, Čakovec 1, Lopatinec su se smjestili u sredini tablice, dok je ekipa ZEN-Šenkovec završila iznad zone ispadanja, a u ligu niže sele ekipe Mala Subotica i Kos-Kotoriba 3. Najbolji igrač lige je Dubravko Hozjak koji je doživio samo 4 poraza, te skoro svoju ekipu Preloga doveo do pehara.

3.

liga

Ekipa Čakovec 3 je bez poraza i sa samo dvjema neriješenim utakmicama završila na prvome mjestu, te je u direktnom okršaju i pobijedila direktne suparnike susjede iz ČAK-a za prvo mjesto. Na drugom mjestu se nalazi ekipa

ČAK-a koja je doživjela samo jedan poraz uz dvije neriješene utakmice, pa te dvije ekipe sele u drugu ligu. Treće mjesto je zauzela ekipa HEDRA 2, za koju se očekivalo da će skupiti više bodova i boriti se za promociju. U sredini su se smjestile ekipe Lopatinca, Hodošana, novajlije u ligi USTA Belica 2 i HEDRA 3. Na pretposljednjem mjestu je ekipa Mihovljana koja se borila s ozljedama cijele sezone te nisu uspjeli skupiti dovoljno bodova za ostanak u ligi kao i ekipa Goričana na posljednjem mjestu.

4. liga

Najizjednačenija je bila četvrta liga, gdje je na kraju prvo mjesto osvojila ekipa ZEN-Šenkovec 5 uz čak 3 poraza i 2 neriješene utakmice. U stopu ih je pratila ekipa Čakovec 4 s dvama bodovima manje, pa te ekipe sele u treću ligu sljedeće sezone. Pehar je ulovila još ekipa Kos-Kotoriba 5 na trećem mjestu uz bod zaostatka. U sredini tablice sljede ekipe Putjane 3, Goričan 2, jesenski prvak Nedelišće koji je završio peti, te iznad zone ostanka dvije ekipe Donjeg Vidovca. U petu ligu sele ekipe Putjana

4 i Putjana 7. Patrik Bašnec se sa samo 2 poraza iz ekipe Goričana smjestio na prvom mjestu pojedinca četvrte lige.

5. liga

U petoj ligi na vrhu je završila ekipa Goričana 5 sa samo jednim porazom i uz 4 neriješene utakmice, te uz njih na drugome mjestu ekipa Dragoslavec Brega sele u četvrtu ligu. Prva ekipa Svete Marije je na trećem mjestu dohvatila još pehar za treće mjesto. U sredini tablice na dva boda razmaka smjestile su se ekipe Prelog 2, Lopatinec 4, USTA Belica 3 i jesenski prvak Joka-Čakovec. Iznad zone ostanka u ligi je završila i ekipa HE-DRA 4, dok s čak 12 osvojenih bodova u šestu ligu seli ekipa Mala Subotica, te na posljednjem mjestu ekipa Donji Kraljevec. Sa samo 6 poraza u pojedinačnom dijelu na vrhu se smjestio Filip Blažek iz ekipe Goričana.

6. liga

Nakon odigrane A i B lige, prešlo se u razigravanje za mjesta u šestoj ligi. Po 4 ekipe u svakoj skupini, a najzanimljivija je bila

borba za prva mjesta i promociju. Ekipa Stara vaga iz A lige je uspjela za dva seta prednosti u međusobnom dvoboju biti bolja od ekipe Hodošana, koja je kao drugoplasirana također iz A skupine završila druga i ove dvije ekipe sljedeće sezone nastavljaju u petoj ligi. Uz ozljede i brdo nesreća na trećem mjestu se smjestila ekipa Svete Marije 2 koja osvaja pehar za treće mjesto, te iza njih su četvrti prva ekipa Pribislavca.

Od petog do osmog mjesta je poredak Dragoslavec Breg 2, Zasadbreg 2, Sveta Marija 3, Nedelišće 3. Od devetog do dvanaestog mjesta su ekipe Prelog 3, Goričan 4, Sveta Marija 4 i OKUS Knezovec. Trinaesta je mlada ekipa Preloga, dok je kao četrnaesta završila nova ekipa iz Pribislavca. Najbolji pojedinac u šestoj ligi je Renato Varga iz ekipe OKUS Knezovec sa samo 2 poraza ove sezone.

Liga mladi "A"

U Ligi mladih sa samo jednim neriješenim susretom na vrhu je i prošlogodišnji prvak ekipa Goričana. Slijedi ih na drugome mjestu

ekipa Preloga, dok je sa samo bod zaostatka na trećem mjestu ekipa Zasadbrega. U sredini su se smjestile ekipe Svete Marije, Mihovljana, Putjana i Hodošana, dok su nažalost posljednji završili najmlađi iz ekipe KOS-Kotoriba.

Liga mladi "B"

U najmlađoj ligi, gdje su pojedini klinci odigrali i prve natjecateljske utakmice, u ligi B na prva dva mjesta su se smjestile ekipe Šenkovca 1 i 2 sa samo dvama porazima u međusobnim omjerima, iza njih slijedi ekipa MSTC-a Čakovec, KOS Kotoriba, Putjana 2 i KOS Kotoribe.

Organizaciju svečanosti povodom završetka Međimurskih liga prihvatila je ekipa iz udruge „Sport za sve“ iz Dragoslavec Brega, a održat će se 6. svibnja 2023. godine u 17 sati u dvorani Doma kulture u Gornjem Mihaljevcu, na adresi Gornji Mihaljevec 74. Na svečanosti će se prvoplasiranim, drugoplasiranim i trećeplasiranim ekipama podijeliti pokali Međimurskih novina i nastaviti zajedničkim druženjem. (Denis Tratnjak)

Ukupni pobjednici polumaratona: Kristijan Rubinić (AK Jastreb 99), Andrej Hladnik (AK Varaždin) i Blaž Car Pavlic (AK Kvarner)

Timon Mrazović na postolju najboljeg

NAGRADNI NATJEČAJ

Uskrs u Međimurju negda

Poštovani kreativci, naš natječaj “Uskrs u Međimurju negda” je završio, ali zbog velikog broja pristiglih likovnih i literarnih radova obavještavamo Vas da ćemo proglašenje dobitnika

nagrada objaviti 5. svibnja 2023. u vašoj i našoj Stvaraonici. Zahvaljujemo na razumijevanju i strpljenju, a mi ćemo se potruditi da do tada objavimo sve vaše pristigle prekrasne radove.

Za Vuzem se v mojem selu kuri vuzmenka. Na Veliku subotu navečer da v cirkvi zvoni Zdravo Marijo komaj čekam kaj moj deda vužge vuzmenku. Vuzmenku je trebalo i pripraviti. Tak je moj deda

VUZMENKA V MOJEM SELU

još da je zima bila, išao v šumu po drva. Šibje koje je ostalo smo slagali na kup. Da je bilo malo topleše, deda je obrezao voćke i trsje. Kitje i rožđe smo isto otpelali na našu vuzmenku.

To se tak od negda delalo v našem kraju. Na vuzmenku se nesme voziti smetje jer moramo čuvati naš kraj. A ono kaj je meni najvažniše je kaj se navek dobro zabavimo. Polek vuzmenke zakurimo

i menši ogej de pečemo jegera. Tak je to pri meni navek veselo, a tak mora i biti da se slavi Vuzem. Jan Kovačić, 3. razred, PŠ Gornji Kraljevec Učiteljica Andrijana Jakopić

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Nika Gavez, 6.razred, OŠ Domašinec, učiteljica Emina Kefelja

Međimurska črna pisanica, Rea Horvat, 4. a, OŠ Donja Dubrava, učiteljica Koraljka Jakupak - Popović

Tia Mlinarić, 8. razred, OŠ Belica, učiteljica Emina Kefelja

Žan Bedi, 2. r., PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi - Šela

Tia Mučić, 2. r., PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi - Šela

Izabela Poljaković, 2. r., PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi - Šela

Helena Takač, 3. c, I.OŠ Čakovec, učiteljica Jasminka Štefić

nesemo korpicu na posvećenje

Čim je počela korizma, deca so brojila dneve do Vuzma. Negda je ni bilo mesa kaj bi se jelo saki din, a kamolji šunke i koloči. Vuzem je od negda najvekši svetek pak se unda i nojbolje jelo.

Na Veljko soboto gazdarice so bilje vo veljkem poslu od ronoga jutra.

Trebalo je speći zdigane koloče, vrtonje i kuruznoga kruha.

Gazda pok je moral vo veljkem kotlo šunko skuhati. Ni predogo jer bo išla širom, ni premalo

jer bo trda. Nije bilo niti njemo ljefko. A dok je to se bilo gotovo unda je trebalo priprajti ono nojvažneše, korpico za cirkvo. Familjije so bilje veljke, korpice molje, a sakoga je trebalo nekaj posvećenoga dopasti. Korpica je navečer morala biti pripovljena za rono vuzmeno mešo.

Deci je to meša trajala cilo večnost. Meši nikak kraja, a oni željni šunke i koloči. Velji moja baka da jo je deda znal dočakati na ljesnem stopo! „De si tak dogo?“ pital je deda, „kak

da si bila v krčmi, a ni pri meši!“ Nojljepše od sega kaj mi je baka pripovedala je to da se na som Vuzem nikaj ni delalo. Samo se živina nahronila.

Čak so niti tanjire ni prolji, samo so ih z kruhom za obed počistilji. I misljim si negda so ljudi ne melji tuljko sega kak mi denes, alji so bolje cenilji ono malo neg mi denes ovo se. Srečen Vuzem!

Rea Horvat, 4. a, OŠ Donja Dubrava Učiteljica Koraljka Jakupak-Popović

Baka mi je pripovidala kak se priprovlja korpica za posvećenje. To je korpica spljetena z šibe z ručkom. Nese se v cirkvo k roni meši na Vuzem. V njo se nameće puno sega. Moja baka speče vuzmene koloče, pogače i vrtonje. Z tista kaj ji ostone naproji još i pljetenice.

Nesemo korpicu Na posvećenje

V korpico se dene i kuhana šunka, kuhana jajca, hudi tormon z vrta i mlodi ljuk. I obavezno pisanice, črne međimurske pisanice, što ih zno naprajti. A što ne zna forba jajca z ljukovim ljupinjem. V štomfo se dene jajce i gori petrožilov ljist. Korpica se pokrije salveticom na koji so ručno našiti zajčeki.

Čim župnik posveti korpice žene se fljetno dimo žurijo. Cila družina ide za stol, prekriži se, zafolji Bogu i fino se zojtrekuje. Mi deca poslije se tucamo z pisanicama. Borna Sabočanec, 4. a, OŠ Donja Dubrava Učiteljica Koraljka Jakupak-Popović

Nika Potočnjak, 3. c, I.OŠ Čakovec, učiteljica Jasminka Štefić

Leon Palir, 2. r., PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi - Šela

Mila Pujić, 3. c, I.OŠ Čakovec, učiteljica Jasminka Štefić

Fran Pintarić, 6. razred, OŠ Domašinec, učiteljica Emina Kefelja

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

1. svibnja - Praznik rada

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

1. svibnja - Praznik rada

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

1. svibnja - Praznik rada

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

1. svibnjaPraznik rada

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

1. svibnja - Praznik rada

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

1. svibnja - Praznik rada

restoran & pansion

Varaždinske Toplice

najboljih na svijetu borit će se za titulu 16šampiona

Još je samo nekoliko dana ostalo do petog izdanja utrke FIM Speedway Grand Prix of Croatia. Stadion Milenium u Donjem Kraljevcu tako će u subotu, 29. travnja, s početkom u 19 sati postati poprištem prvog ovosezonskog okršaja koji će okupiti 16 najboljih vozača svijeta!

Utrka je dijelom obilježavanja ovogodišnjih Dana Međimurske županije, posebnih po tome što je od uspostave županije proteklo već 30 godina. Ujedno se slavi i puno stoljeće od prvoga speedway događanja.

Vjerojatno nije potrebno posebno isticati obitelj Pavlic, koja je iznjedrila čak dva šampiona ovoga sporta – Zvonimira i Juricu. Osim toga, Darija Pavlic je direktorica utrke FIM Speedway Grand Prix of Croatia te predstavnica Svjetske motociklističke federacije. Već

se radi o jednom od najznačajnijih turističkih događanja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

– U subotu predviđamo oko 7000 gledatelja, to jest rasprodani stadion. Dovoljno o tome govori činjenica da su smještajni kapaciteti popunjeni u krugu od 50-ak kilometara, kaže Darija Pavlic.

Pravi šou za publiku

Grand Prix je lani završio ukupnom pobjedom Bartosza Zmarzlika.

– Pobjeđivanje sa sobom nosi poseban osjećaj, a ova je staza izvrsna za početak sezone, objašnjava Zmarzlik, što ne čudi, jer je prošlogodišnju sezonu otvorio upravo pobjedom u Donjem Kraljevcu.

Smatra i da promotor Discovery Sports Events radi sve što je u njihovoj moći kako bi konačni proizvod za

gledatelje bio što bolji šou za publiku – gledljiv i prije svega profesionalan.

Osim njega za titulu najboljeg bore se i prošlogodišnji viceprvak Leon Madsen te ukupno brončani Maciej Janowski, kao i Fredrik Lindgren, Robert Lambert, Dan Bewley, Patryk Dudek, Tai Woffinden, Martin Vaculik, Jason Doyle, Mikkel Michelsen, Anders Thomsen, Kim Nilsson (pobjednik GP Challengea), Jack Holder i Max Fricke.

Hrvatski wildcard pritom je „dečko iz susjedstva“, Slovenac Matej Žagar

– Ja sam vodio bitke na stazi s njegovim ocem, a moj Jurica, eto, sa samim Matejem. To je prava borbenost, rivalitet prepun poštovanja koji nas

povezuje. Pozivamo sve ljude na pravi spektakl koji stavlja Međimurje uz bok lokacijama poput Varšave i Praga, poručuje Zvonimir Pavlic.

Pobrinuli se za atmosferu

Ulaznice za FIM Speedway Grand Prix of Croatia mogu se naći u sustavu www.entrio.hr, u

poslovnicama Tiska te u tvrtki Pavlic-asfalt-beton u Donjem Kraljevcu već od 25 eura. Utrka počinje 29. travnja u 19 sati, no ulazak je moguć već od 12 sati (Fan zona). Službeni trening počinje pak u 13 sati, a potpisivanje autograma od 16 sati.

Posjetitelje očekuje i bogat popratni sadržaj u obliku izložbe starih motora, pehara, Tattoo Cornera, burger festa, fan zone za djecu… Uistinu se radi o zaokruženoj priči!

UZBUDLJIV POČETAK Speedway Grand Prix sezone u Donjem Kraljevcu

Monster Girls za pravi šou za publiku

Očekuje vas prava atmosfera Šesnaest najboljih na svijetu borit će se za titulu šampiona

Utrka počinje u subotu u 19 sati

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

1. svibnja - Praznik rada

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

1. svibnja - Praznik rada

1. svibnjaPraznik rada

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Osvaja izgledom, tehnologijom, ali i cijenom

Plug-in hibridna izvedba modela HS dobiva slovo u imenu i postaje EHS, a izvana se od standardne izvedbe razlikuje tek po dvama otvorima za punjenje – s lijeve strane se puni gorivo, dok se s desne strane nalazi priključak za punjenje strujom, što omogućuje i relativno povoljnu vožnju na kraćim relacijama.

Piše i foto: Igor Rudež

MG je britanska marka osnovana dvadesetih godina prošlog stoljeća, i od tada je promijenila mnogo vlasnika, a posljednji je kineska grupacija SAIC, koja se trudi vratiti MG ime na svjetsku automobilsku scenu. I kako stvari stoje, to im ide od ruke. Doduše, sada su glavni modeli SUV-ovi, iako će uskoro stići i električni sportski roadster, koji bi trebao pobuditi dodatan interes za tom markom. Od prošle godine MG je i službeno stigao u Hrvatsku, a što se lako može zaključiti i po tome što se već dosta često mogu vidjeti njihovi modeli na cestama.

Iako prije dvadesetak godina MG nije bio pretjerano poznata marka kod nas, izgleda da bi se sad to moglo promijeniti. Bogata oprema, fer odmjerena cijena i privlačan izgled, glavne su karakteristike. Posebice ovo posljednje. Naime, nema tko nas od poznatih ili nepoznatih ljudi nije pitao koji je to lijep SUV? Izgleda kako je dizajnerski MG napravio izvrstan posao.

Kako i ne bi, kada se EHS ničime ne ističe, već je sve skladno. Prednja svjetla

dolaze u LED tehnologiji i djeluju pomalo namršteno, a međusobno su spojena velikom kromiranom maskom s nizom sitnih kromiranih ukrasa i velikim MG logom u srediti. Tu su i kromirani obrubi prednjih svjetala za maglu i srebrni umetak s donje strane branika. Svi ti srebrni detalji odlično se uklapaju s crvenom bojom testnog modela. Gledajući s boka, ovaj gotovo 4,6 metara dug SUV je također skladan. Visoka linija krova sa srebrnim krovnim nosačima, zatamnjena stražnja stakla s kromiranim obrubom, kromirani detalji na vratima i crna plastična zaštita oko čitavog vozila stvaraju privlačan izgled. Lijepi su i 18-inčni aluminijski naplatci, no zbog prilično velikih otvora oko njih djeluju kao da su za broj manji. No s druge strane, 19-inčni naplatci donose i brigu oko puno skupljih guma, pa ćemo zažmiriti na taj detalj.

Jedino straga EHS djeluje pomalo generično. Ničim se ne ističe, ali sveukupan je dojam pozitivan. Stražnja svjetla su također u LED tehnologiji, na vrhu vrata je

spojler, a na dnu branika je srebrni umetak koji glumi difuzor, koji je obavijen s po jednim ispušnim otvorom sa svake strane.

Vanjske boje se nastavljaju i u unutrašnjosti gdje nas dočekuje kombinacija crne i crvene boje s ponekim srebrnim detaljom. Sjedala su presvučena kožom i dolaze s integriranim naslonima za glavu, a sam dizajn, pa čak i profiliranost, koketiraju sa sportskim izgledom. Malo precrvena unutrašnjost je kvalitetno složena, čak bismo mogli reći i bolje nego kod nekih europskih konkurenata. Površine su uglavnom meke na dodir, sve je puno prošiva, a jedino zasmeta poneka tipka koja pod prstima ostavlja jeftin dojam.Sviđa nam se i što je ručica automatskog mjenjača klasičnog izgleda, a ispred nje se nalazi pomični poklopac ispod kojeg su sakriveni USB i 12V priključci. Šteta je samo što se poklopac ne može zatvoriti dok je priključen USB stick s glazbom.

Upravljač je presvučen kožom i ugodne je debljine, no površina kože zna biti klizava, a svidio nam se i pomalo retrodetalj – težina

upravljača. Naime, EHS dolazi s upravljačem koji pruža veći otpor u odnosu na perolake moderne upravljače koji su bez ikakvih povratnih informacija s ceste. Na upravljaču je i niz fizičkih tipki, koje su i dalje puno preciznije od onih na dodir.

Tu su i 12,3-inčni digitalni instrumenti s nekoliko načina prikaza, a svi su pregledni, a prilično je pregledan i 10,1-inčni multimedijski sustav koji ima samo jednu manu – često je spor u radu. Naime, nakon što dotaknete neku naredbu, sustav ponekad reagira odmah, a ponekad prođu i dvije sekunde dok prebaci na izabrani dio. Također, tu je i podešavanje dvozonskog klima-uređaja isključivo putem zaslona, što ne volimo ni na jednom automobilu. Doduše, MG je na središnju konzolu ugradio klavirske tipke koji su prečaci za najvažnije funkcije. A kad smo već kod tipki i prekidača, gotovo svi oni su dvobojni i kvalitetno napravljeni, ali i oku privlačni. Izgleda kako se pazilo i na detalje.

Što se tiče prostranosti i udobnosti, tu imamo samo riječi hvale. Električna sjedala se mogu podešavati u

Straga ima dovoljno prostora

PHEV oznaka govori kako je riječ o plug-in hibridu

TEHNIČKI PODACI

Dimenzije (DxŠxV): 4574 x 1876 x 1685 mm

Osovinski razmak: 2722 mm

Masa vozila / dopuštena nosivost: 1775 kg / 421 kg

Veličina prtljažnika 448 / 1375 litara

Vrsta motora / broj cilindara: Hibridni / 4

Pogon: Prednji kotači

Mjenjač: Automatski

Snaga benzinskog motora: 119 kW / 162 KS

Snaga elektromotora: 90 kW / 122 KS

Ukupna snaga sustava: 190 kW / 258 KS

Okretni moment: 480 Nm

Najveća brzina / 0 - 100 km/h: 190 km/h / 6,9 s

Potrošnja (prosječna l/100 km) 6,5 – 8,8

CO2 emisija: 43 g/km

Cijena: 41.443 eur (312.176,94 kn)

Oprema:

Panoramski krovni otvor, integrirana sportska sjedala od kože, ambijentalno osvjetljenje, kamera za parkiranje u 360 stupnjeva, 10,1-inčni multimedijski sustav, DAB radio, dvozonski automatski klima-uređaj, LED svjetla, senzor za kišu, tempomat, 18-inčni aluminijski naplatci...

mnogo smjerova, a i upravljač ima dugi hod podesivosti po visini i dubini, pa će se svako lako moći smjestiti, a straga je prostora na razini klase. Ništa više, ništa manje. Putnike straga čekaju i ventilacijski otvori, ali i dva USB priključka za punjenje uređaja. Svakako trebamo napomenuti i kako ova izvedba serijski dolazi sa staklenim krovom koji se može otvoriti, a tu je i praktična mrežica za zatamnjivanje koja se također pomiče na struju.

Pohvalno je i što se time ne oduzima puno prostora za glavu, pa će i natprosječno visoki imati dovoljno prostora.

Podizanjem poklopca motora dolazimo do novog iznenađenja i to ugrađenih plinskih opruga koje drže poklopac, a koje skriva čitav pogonski sklop koji se sastoji od

1,5-litrenog turbobenzinskog motora s četirima cilindrima koji razvija maksimalnu snagu od 119 kW/162 KS i nudi

250 Nm okretnog momenta, te od elektromotora koji

razvija maksimalnu snagu od 90 kW/122 KS koji nudi

230 Nm okretnog momenta.

Ukupna je pak snaga sustava

190 kW/256 KS i pritom je na raspolaganju i 480 Nm okretnog momenta.

Sve navedeno donosi i dobre performanse za ovakvo vozilo. Ubrzanje od 0 do 100 km/h traje 6,9 sekundi, dok je maksimalna brzina 190 km/h. Ovo vrijedi u slučaju da je 16,6 kWh napunjena, dok su performanse bez pune baterije ipak lošije. Pritom treba napomenuti kako se ovaj model na struju može voziti sve do brzine od 140

km/h, a s punom baterijom, u praksi, možete prijeći oko 45 km na otvorenoj cesti, odnosno nešto preko 60 km u gradskoj vožnji, ovisno koliko vam je teška noga na papučici gasa.

Pritom najviše ovisi i potrošnja, pa tako uz redovito punjenje baterije i vožnju po gradu možete proći i s do 4 litre benzina na 100 km, odnosno oko do 7 litara mješovite vožnje. S druge strane, ako vam je baterija prazna, prosjek se diže na 8 do 9 litara. I to je najveći problem kod plug-in hibridnih izvedbi. Dosta su skuplje od benzinskih izvedbi, a da biste štedjeli morate redovito puniti baterije, jer bez toga trošite više nego što bi to bilo s benzinskom izvedbom koja je lakša.

Cijena za EHS Luxury je 41.443 eura i u to je uključena i metalik boja, jedina opcija kod ovog modela. Sve ostalo dolazi serijski. Jedina druga opcija je oprema Comfort, koja se može kupiti po cijeni od 38.390 eura, no ona dolazi bez panoramskog krovnog otvora, sportskih sjedala, drugačijih aluminijskih naplataka, ambijentalnog osvjetljenja i kamera u 360 stupnjeva. Razlika u cijeni između tih dviju izvedbi nije prevelika, pa ako se već odlučite za ovaj model, doplatite za opremu Luxury jer će vam automobil jednostavno izgledati još bolje. A ako ste još uvijek u nedoumici oko kvalitete, ne zaboravite i kako kupnjom dobivate jamstvo u trajanju od 7 godina ili 150.000 km.

EHS je atraktivan i straga

Plug-in hibridni pogonski sustav dobro radi

Digitalni instrumenti su jednostavni i pregledni

Ručica automatskog mjenjača je klasična i dobro leži u ruci

Putnike na stražnjim sjedalima očekuju dva USB punjača i ventilacijski otvori

Sportska kožna sjedala dolaze serijski

Multimedijski zaslon bi mogao brže reagirati na komande

EHS je dostupan samo s pogonom na prednje kotače

je jednostavno i pregledno

ima LED svjetla

OD 28. TRAVNJA DO 4. SVIBNJA 2023.

P 28 Petar Chanel, Euzebije

S 29 Katarina Sienska, Katica

N 30 4. Uskrsna. Pio V. papa, Josip Cottolengo; Proštenje Črečan (Sveti Križ), Klanjanje Novo Selo na Dravi

Dan Međimurske županije

P 1 Josip radnik, Jeremija, PRAZNIK RADA; Proštenje Križevo Dunjkovec, Kotoriba

U 2 Atanazije, Antonin, Boleslav

S 3 Filip i Jakov ap., Mladen; Klanjanje Vratišinec

Č 4 Florijan,Cvjetko,Cvijeta;

Imendani i proštenja kroz tjedan Sretan Vam imendan!

Titular sv. Florijan Pribislavec, Novakovec, Goričan, Zebanec, Mihovljan, M. Mihaljevec

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete birati s fiksnog ili mobilnog telefona

tel. 060 310 222

IZ MATIČNOG UREDA

ROĐENI

Čakovec:

Roko Tuksar, sin Monike i Dragana

Val Vršić, sin Andriane i Simona

Rita Lesičar, kći Magdalene i Štefana

Lora Crnčec, kći Paule i Luke

Fran Perko, sin Lare i Matije

Ela Zorković, kći Marine i Mihaela

Melisa Bene Hrženjak, kći Sare i Vjekoslava

VJENČANI

Mursko Središće:

Danijela Baksa i Nikola Božić

Nedelišće:

Luka Fodor i Lorena Novak

Prelog:

Petra Kočiš i Miroslav Magić

Marija Repalust i Filip Fodor

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 29. travnja

UMRLI

Čakovec:

Željko Varga r. 1970.

Čakovec

dr. Sven Jevtić

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/372-314

dr. Anja Vurušić

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311915

Donji Kraljevec

dr. Ljiljana Fujs

Čakovečka 5, tel. 040/655-170

Donji Vidovec

dr. Marija Haramija Strbad

R. Končara 7, tel. 040/615-006

Mursko Središće

dr. Biserka Goričanec

V. Nazora 19, tel. 040/543-689

Macinec

dr. Ana Ratajec Galović

Glavna 26, Macinec, tel. 040/858-475

dr. Amela Srša

ZAMJENA: dr. Dragana

Momčilović

G. Mihaljevec 74, tel. 040/899-207

Orehovica

dr. Petra Pongrac

Nikole Tesle 23, tel: 040/635-130

Prelog

dr. Lidija Vidović Zvonar

Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-860

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/

OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I.

G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU

PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 8 do 18 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat)

Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

Ana Veber r. Posel r. 1932.

Ivan Mesarić r. 1940.

Rudolf Međimurec r. 1943.

Renato Stanko r. 1971.

Zdenka Kozjak r. Kolman r. 1960.

Stjepan Filipović r. 1954.

Marija Baranašić r. 1934.

Irma Oršoš r. Oršoš r. 1944.

Julijana Frast r. Topličanec r. 1944.

Agata Serec r. Novak r. 1934.

Marko Pavlić r. 1950.

Boris Branilović r. 1993.

Tihomir Đurić r. 1928.

Mala Subotica:

Terezija Treska r. Pintarić r. 1928.

Mursko Središće:

Josip Varga r. 1943.

Ana Novak r. 1961.

Stjepan Vinković r. 1947.

Nedelišće:

Marija Đukes r. Goričanec r. 1947.

Prelog:

Nada Ružić r. Barić r. 1944.

Štrigova:

Stanislav Novak r. 1947.

Tražimo suradnike na portalu Međimurskih novina

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni.

Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!

Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

Autobusni kolodvor Čakovec

Željeznički kolodvor Čakovec

Taxi Cammeo

EKO TAXI

Mura taxi

Policija Čakovec

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

HZZ Čakovec

CZSS Čakovec

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne

intervencije:

Prijava stanja potrošnje:

MEĐIMURSKE VODE:

Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

tel. 060 333 444

tel. 040 212 212

tel. 040 330 033

tel. 099 36 60 304

tel. 040 373 111

tel. 040 311 755

tel. 040 372 900

tel. 040 396 800

tel. 040 391 920

tel. 0800 202 033

tel. 040 395 199

tel. 040 373 700

tel. 0800 313 111

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi: tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)

tel. 040 310 651

CZK Čakovec (blagajna) tel. 040 323 100

Knjižnica Čakovec tel: 040 310 595

Veterinarska Čakovec tel. 040 390 859

POŠTA Čakovec tel. 040 804 007

Turistički ured Čakovec tel. 040 313 319

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)

Porezna Čakovec

040 372 400 tel. 098 211 662

040 371 200

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ

VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER

U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM

HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4

TEL 040 396 279 | FAX 040 396 282 www.medjimurje-plin.hr | medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE

UČINKOVITA POTROŠNJA

PRIRODNOG PLINA

UŠTEDITE KOD POTROŠNJE

PRIRODNOG PLINA:

- UGRADNJOM NAPREDNIH BROJILA

- UGRADNJOM BROJILA S TEMPERATURNOM KOMPENZACIJOM

- NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN REDOVITIM

PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA

- REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA)

- SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI

ZA BAREM 1º C, ČIME SE SMANJUJU TROŠKOVI

 komercijala@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-851

 komercijala2@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-853

 komercijala3@medjimurje-plin.hr ☏ 040/396-281

 dijana@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-859

OBAVIJEST O SMRTI

Nada Korunek rođ. Šantek iz Savske Vesi preminula 24. travnja u 74. godini života

Nedeljka Mamula rođ. Lončar iz Čakovca preminula u 98. godini života

Josip Bihar iz Turčišća preminuo u 71. godini života

Duško Sermek iz Belice preminuo 23. travnja u 50. godini života

Milka Strahija iz Donjeg Kraljevca preminula u 87. godini života

Kata Šipuš iz Palinovca preminula u 83. godini života

Alojzije Zvonar iz Donjeg Vidovca preminuo u 72. godini života

Josip Oršoš iz Kotoribe preminuo u 46. godini života

Jelena Vadlja rođ. Mesarić iz Goričana preminula 19. travnja u 88. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Dragutin Hat iz Strahoninca

preminuo u 71. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Margareta Golub rođ. Šimunković

iz Dragoslavca

preminula 21. travnja u 87. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Petar Herman

iz Domašinca

preminuo 22. travnja u 69. godini života

IN MEMORIAM

hrvatski branitelj STJEPAN JURŠIĆ

2.5.1992. - 2.5.2023.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

OBAVIJEST O SMRTI

Ivan Želežić iz Čakovca preminuo 22. travnja u 79. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Julijana Marčec rođ. Kovač iz Čakovca preminula 19. travnja u 93. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Vera Korunek rođ. Klinec iz Čakovca preminula 19. travnja u 72. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Lina Miri rođ. Škvorc iz Čakovca preminula 23. travnja u 89. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Zvonko Pivar iz Gardinovca preminuo 23. travnja u 86. godini života

OBJAVITE

zahvalu, posljednji pozdrav ili sjećanje

OBAVIJEST O SMRTI

Karlo Mareš iz Čakovca

preminuo 25. travnja u 81. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Toplek rođ. Šalamon iz Ivanovca

preminula 23. travnja u 90. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Antonović rođ. Slamek iz Pribislavca

preminula 18. travnja u 88. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Tihomir Đurić iz Čakovca

preminuo 19. travnja u 96. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Lovrenčić rođ. Posavec iz Čakovca

preminula 23. travnja u 79. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Jelena Jelačić

rođ. Kramar iz Preloga

preminula 21. travnja u 81. godini života

PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: ww.mnovine.hr MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr

OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

TELEFONOM: 040/323-600 s fotografijom u boji već od 9,29 eur / 70 kuna

52. KERMAN d.o.o., Sveti Urban 88, traži m/ž poljoprivrednog traktoristu - radnika na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/823-023 ili na mob. 098/744-932 do 30.4.

53. KERAMIKA FRIŠČIĆ d.o.o., Njemačka, traži m/ž inženjera građevine na neodređeno, javiti se na mob. 098/562-694 ili na email: friscick@gmail.com do 10.5.

54. KLEMM SIGURNOST d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž zaštitara - čuvara na neodređeno, javiti se na mob. 099/8023-299 ili na email: zaposljavanje@klemmsecurity. hr do 30.4.

55. Kos-projekt d.o.o., Jurovec 63, traži 1 m/ž zidara i 2 m/ž građ. radnika, javiti se na mob: 098/426-792 ili na email: jkos380@gmail.com do 30.4.; više info na: www.hzz.hr

56. K-Tech d.o.o., M. Središće, Rudarska 1, traži 3 m/ž bravara, 4 m/ž zavarivača, 2 m/ž pom. bravara, m/ž tehnologa - konstruktora na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 095/9066-471 ili na email: info@k-tech.hr do 31.5.

57. KUMULUS d.o.o., Radnička 1b, Savska Ves, traži 2 m/ž građevinska tehničara, 2 m/ž pomoćna radnika niskogradnje, 2 m/ž mehaničara na održavanju, 2 m/ž vodoinstalatera, m/ž vozača C kat. i m/ž dipl.građ. inženjera na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: info@ kumulus.hr do 17.5.

58. LAV NEKRETNINE j.d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž kranista - rukovatelja toranjskom dizalicom, 5 m/ž fasadera, 5 m/ž tesara, 5 m/ž zidara, 5 m/ž armirača i 2 m/ž inž. građevine - građ. tehničara na neodređeno, javiti se na mob. 095/1868004 ili na email: lavnekretnine1@gmail. com do 29.4.

59. LEPOGLAVEC d.o.o., Dravska 53, Goričan, traži m/ž samostalnog voditelja računovodstva na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/601-700 ili na mob. 098/620-3418 ili na email: lepoglavec@lepoglavec.hr do 30.4.

60. LE’SLASTICE d.o.o., Sveta Marija, traži 2 m/ž prodavača i m/ž dostavljača za radno mjesto Sveta Marija i Pušćine, te m/ž prehrambenog tehnologa-voditelja proizvodnje na određeno (rok prijave 12.5.), m/ž pomoćnog radnika u proizvodnji za mjesto rada Donji Vidovec (rok prijave 30.4.), javiti se na mob. 099/4567-630 ili na email: leslastice@ leslastice.hr

61. Ljekarne Štefan, N. Pavića 15, Čakovec, traži m/ž magistra farmacije na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/5272-180 ili na email. juraj. stefan@me.com do 19.5.

62. L&P tehnologije d.o.o., Hrupine 4, Prelog, traži 20 m/ž radnika u proizvodnji žičanih jezgri na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: posao. lpt@leggett.com do 31.5.

63. LETINA INTECH d.o.o., Čakovec, traži m/ž inž. strojarstva /dipl. inž. strojarstva na neodređeno, javiti se na email: posao@letina.com do 30.4.

64. LETINA INOX d.o.o., Čakovec, traži m/ž stručnjaka za multimediju u IT odjelu na neodređeno, javiti se na email: posao@letina.com do 30.4.

65. LETINA VEM d.o.o., Čakovec, traži m/ž voditelja prodaje komponenti podnog grijanja na neodređeno, javiti se na email: posao@letina.com do 30.4.

66. MANITU d.o.o., Čakovec, traži m/ž električara - elektroinstalatera na neodređeno, javiti se na email: info@manitu. hr do 1.5.

67. MARAVIĆ - inženjering i konstrukcije d.o.o., Čakovec, traži m/ž operatera na robotu za zavarivanje, m/ž magistra strojarstva, m/ž industrijskog lakirera, m/ž limara - izolatera, m/ž konstruktora, m/ž bravara, 2 m/ž strojobravara i 2 m/ž radnika na montaži (mehatroničar - strojobravar) na neodređeno, javiti se na email: dubravka.brkljacic@mik.com. hr do 30.4.

68. MARTI d.o.o., Prelog, traži m/ž radnika na laseru za rezanje cijevi i limova, m/ž radnika u metalnoj proizvodnji i m/ž tig zavarivača - bravara na neodređeno, javiti se na tel. 040/630-730 ili na email: info@marti.hr do 31.5.

69. MELCIR–ŽIDOV d.o.o., Cirkovljan, Donja 45, traži m/ž djelatnika na izradi pvc ili alu stolarije na neodređeno, javiti se na tel. 040/641-006 ili na email: 099/2641006 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@melcir-zidov.hr do 17.5.

70. Međimurje graditeljstvo d.o.o., Zagrebačka 42a, Čakovec, traži m/ž inž. gradilišta, m/ž građevinskog poslovođu, 7 m/ž armirača, 10 m/ž tesara i 10 m/ž zidara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/379-146 ili na mob. 099/337-235 ili pismena zamolba na adresu ili na email: kadrovska@ m-g.hr do 30.4.

71. Međimurska hiža j.d.o.o., Čakovec, Gajeva 35, traži m/ž kuhara, m/ž konobara i m/ž pomoćnog kuhara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/390-011 ili 098/9580-727 ili na email: info@medjimurska-hiza.com do 31.5.

72. Međimurje PMP d.o.o., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 21, traži m/ž kalkulanta građevinskih radova, 5 m/ž zidara, m/ž elektroinstalatera, m/ž vozača, m/ž automehaničara, 5 m/ž betonirca, 5 m/ž tesara, 5 m/ž armirača, 5 m/ž montažera a.b. montažne konstrukcije, 5 m/ž soboslikara - fasadera, 5 m/ž montera suhe gradnje i 5 m/ž limara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: tamara.novak@m-pmp.hr do 30.4.

73. Mesna industrija Vajda d.d., Zagrebačka 4, Čakovec, traži m/ž energetičarafrigomehaničara, 5 m/ž mesara u klaonici i rasjekavaonici, 5 m/ž radnika u klaonici, rasjekavaonici, makropakiranju, 2 m/ž administratora, m/ž strojobravara, m/ž radnika u preradi, m/ž radnika na održavanju i m/ž knjigovođu na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom ili na email:info@vajda.hr do 30.4.

74. Metalne konstrukcije Švenda d.o.o., Palovec, traži m/ž strojarskog tehničara, 2 m/ž tokara, 2 m/ž bravara, m/ž zavarivača i 2 m/ž lakirera na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/9586878 do 30.4.

75. METALOOBRADA - obrt za proizvodnju vl. Boris Dobranić, F. Koroša

3, M. Središće, traži 1 m/ž cnc operatera - poslužitelja s iskustvom, javiti se na mob. 095/822-1500 ili na email: info@ metaloobrada.com do 30.4.; više info na: www.hzz.hr

76. MIGRA KONZALTING j.d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž armirača, 3 m/ž tesara - brigadira na neodređeno, javiti se na mob. 099/245-9505 ili pismena zamolba na adresu: Martićeva 67, Zagreb ili na email: migra.konzalting@gmail.com do 20.5.

77. MIRADOR d.o.o., Čakovec, traži m/ž inženjera arhitekture - samostalnog projektanta na neodređeno, javiti se na email: dorian@mirador.hr do 30.4.

78. Misteks Pro d.o.o., Žiškovec, traži 4 m/ž šivača na neodređeno, javiti se na mob. 098 242058 ili na email: stjepan@ mistekspro.hr do 31.5.

79. Mladi informatičari Strahoninca, Čakovec, traži m/ž asistenta na projektu na određeno, javiti se na email:info@ udruga-mis.hr do 25.4.

80. MN PROJEKT j.d.o.o., Krištanovec, traži m/ž bravara-zavarivača na neodređeno, javiti se na mob. 098/776-291 ili na email: info.mnprojekt@gmail.com do 1.5.

81. MOHARIĆ COMMERCE d.o.o., Čakovečka 119, Nedelišće, traži m/ž konobara za rad u Caffe baru Ferrari u Nedelišću na neodređeno, javiti se osobno na adresu

ili na tel. 040/821-599 ili na email: moharic.commerce@gmail.com do 30.4.

82. MURA-METAL d.o.o., Kotoriba, traži m/ž pomoćnog bravara, 3 m/ž bravara, m/ž referenta operativne pripreme i 2 m/ž mig/mag zavarivača na neodređeno, javiti se na tel. 040/682-130 ili na email: info@mura-metal.hr do 28.4.

83. MULTI-ING d.o.o., Njemačka, traži 4 m/ž montera na neodređeno, javiti se na mob. 099/6655-006 ili na email: multi. ing.hr@gmail.com do 30.4.

84. MV MOTORI d.o.o., J. Slavenskog 2a, Ivanovec, traži m/ž mehaničara za motocikle i skutere na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/337066 ili na mob. 098/426-106 ili pismenim putem na adresu ili na email: marko@ pro-bike.hr do 30.4.

85. NDM PRODUKT j.do.o., D. Kraljevec, traži m/ž zavarivača, m/ž tig zavarivača i m/ž bravara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: ndmprodukt@gmail.com do 30.5.

86. NMP–PRODUKT d.o.o., dr. I. Novaka 46, Čakovec, traži 2 m/ž radnika na otpremi pozicija, 2 m/ž radnika na pripremi pozicija za lakiranje, 2 m/ž zavarivača mig/mag i tig postupkom, m/ž strojobravara, m/ž radnika na pjeskarenju, m/ž cnc operatera na vertikalnoj tokarilici, 2 m/ž radnika na strojnoj obradi i 2 m/ž bravara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/328-432 ili na email: zaposljavanje@nmp-produkt.hr do 30.5.

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

1. svibnjaPraznik rada

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Vatrogasna zajednica Međimurske županije

1. svibnjaPraznik rada

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

1. svibnja - Praznik rada

ČITAMO

u ranim jutarnjim satima - dostava na kućni prag.

MEĐIMURSKE NOVINE i čitajte najbolje vikend novine

CIJENA PRETPLATE

MJESEČNA: 40 kn / 5,31 eur

TROMJESEČNA: 130 kn / 17,25 eur

POLUGODIŠNJA: 260 kn / 34,51 eur

GODIŠNJA: 520 kn / 69,02 eur

NARUČITE PRETPLATU

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

1.

svibnja - Praznik rada

*NOVO*

TRGOVINA VALERIJA

Kralja Tomislava 5c, Čakovec 091/242-6554

• zavjese • modne tkanine

• konac, igle

• pozamanterija: ostali krojački pribor i materijali

Mali OGLASNIK

MOTORNA VOZILA

PRODAJE SE Alfa Romeo MiTo, crvene Alfa Rossa boje, samo 52.000 km, 2012. godište, očuvan, reg. do 1/2024., klima, servo, centralno s daljinskim, dupli set alu felgi s ljetnim i zimskim gumama i druga oprema. Cijena na upit na broj: 091/561-5793

PRODAJU SE LJETNE GUME marke Dunlop, 4 kom, 205/55 R16, DOT 1116, uredno su skladištene, imaju 5,0 mm profila, info na mob: 091/761-3467

PRODAJEM če�ri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858-424 ili 098/942-2821

POLJOPRIVREDA

VOĆARSKA ŠPRICA od 20 litara, leđna (s remenom za nošenje), nova, prodajem za 20 eura. Šaljem slike na mob. Zagreb-Utrina, 091/9240-293

CRIJEVO ZA VODU 35 metara, armirano, sa motalicom na kotačima, prodajem za 70 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 091/9240-293

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I

ŠUME na području Čakovca i okolice ( Ivanovec, Štefanec, M. Subo�ca, Sv. Križ, Podbrest, Orehovica, Vularija, Totovec, S. Ves, Strahoninec, Poleve, Nedelišće, Šenkovec, Mihovljan, Mačkovec, Novo Selo Rok, Krištanovec, Knezovec, Zasadbreg, Slemenice), te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107.

PRODAJEM INOX BAČVU Letina od 130 lit za 100 eura. Info na tel: 040/858-424 ili 098/942-2821

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-

7586

PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJEM DRVENE BAČVE za vino, više komada, dobro sačuvane. Info na mob: 095 505 27 60

KOMBINACIJA MOTOKULTIVATORA I KOSILICE, 7 KS, njemački Gutbrod, sa dodatnim noževima i osovinom, prodajem za 1000 eura. ZagrebUtrina, mob 091/9240-293

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

SADNICE u posudama-kontejner, dvogodišnje, crvenog, crnog, bijelog ribizla, goji bobica, joste, prodajem po 3 eura/kom. Zagreb, 098/9084-675

PRODAJE SE MOTOKULTIVATOR 10 KS dizel, vrtna kosilica AS 21, roto kosa - priključak za motokul�vator, freza za traktor 135 cm, mini bager Yanmar 800 2005.g., Info na mob. 098/956-7185

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septičkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

TRAŽIM OSOBU za frezanje vrta 25m2. Ponude na broj

POSAO

Agra d.o.o. traži studentice za prodaju jagoda na lokacijama u Čakovcu (uz Jug Mall, Pevex i Galeriju Sjever). S radom se počinje početkom svibnja, a radi se u smjenama po dogovoru preko studentskog ugovora. Javiti se možete na 098/942-7007

SMS NEKRETNINE

Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

PRODAJE SE OGRAĐENA LIVADA pogodna za kuću, blizina gl. ceste u Pušćinama, posla� sms na broj 098/9640-763

IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTEN 3-sobni stan i manji 2-sobni od 60 m2. Posebni ulazi u kući, prizemno, 6 km od Čakovca. Info na mob. 091/5000-707

PRODAJEM PARCELU u Gornjem Zebancu za gradnju vikendice veličine 17x100m, moguć priključak vode i struje. Info na tel. 098/1600-415

ŽIVOTINJE

AKVARIJ ŠESTEROKUTNI, 21 litru, kompletno uređen, sa 15 ribica guppy, živim biljem, puževima čistačima, prodajem za 40 eura. Zagreb, 098/9084-675

RAZNO

Kuće, stanove

Ugos�teljske objekte Sportske objekte

Teretane

Poslovne prostore

Stubišta Zdravstvene ustanove

TRAŽIM POSLOVE dizajna, ilustracije, animacije, pisanja. Googlajte Aleksandar Kostjuk za moj portfelj. Kontakt: akostjuk2000@ yahoo.com ili 091/788-3017

MUŠKA OSOBA TRAŽI POSAO - košnja trave ili drugo. Mob. 099/630-8344

POZNANSTVA

ŽELIO BIH UPOZNATI ŽENU do 50 g. za ljubav i zajednički život. Imam kuću, auto, eure… fali samo malo ljubavi. Molim zva� popodne ili navečer na mob. 099/3821067

DEČKO (48 g) traži ozbiljnu žensku osobu za vezu. Molio bi da se jave samo iskrene na mob. 095/7313513

NEKRETNINE

KUPUJEM PARCELU za voćnjak ili voćnjak sa ili bez vikendice u brežnom Međimurju. Info: 095/50527 60

PRODAJE SE dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJEM mobitel za starije osobe Panasonic s brojem. Info na mob. 099/287-2453

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

PRODAJE SE nova ralica za snijeg S�ga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (200 eur), el. bojler Ariston od 80 lit. (30 eur); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (200 eur); novi crni uredski stol (50 eur); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (200 eur); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422-821

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/2872453

PRODAJEM laserski daljinomjer i led traku s daljinskim, novo, nekorišteno, cijena povoljna. Mob. 097/728-9476.

TOMOS MOPEDE svih vrsta i modela sa i bez papira, isplata odmah, mobitel 098/965-6624

PRODAJEM KOMBINIRANI HLADNJAK sa škrinjom (40 eur), te AEG veš mašinu (20 eura), malo bučniji lager. Upitati na mob. 099/6652028.

KUPUJEM stripove, Nintendo i Sega igrice. Ponude na mob. 098/9219092

PRODAJE SE MOBITEL Samsung Galaxy A20 e, dual sim, crni, kao nov bez ikakvih oštećenja, s mobitelom ide i prozirna maskica, info na mob: 091/761-3467

PRODAJE SE digitalni tlakomjer, bežični telefon, sobna TV-antena, hlače Levi’s W36L36 (plave, sive i crne) te karirana košulja 3XL (64/66), crno-bijela. Info na mob. 098/9158-640

GENERATOR iskre za Chaffoteaux & Maury, model MX2 24 CF, ispravan. Cijena 50 eura. Upita� na telefon: 098/844-980

UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107

KUPUJEM DIONICE Agromeđimurja, UTD Raguse, Eko-Međimurja, Božjakovine, Trgovine Krk, Derme, Tehnomonta, Hotela Zadar i druge dionice. 098/905-1011

PLOČICE ZA LOVAČKE TROFEJE, ukrasne, drvene, 3 veličine, 6 komada, od 35-50 eura/kom. Slike šaljem na mob. Zagreb, 098/9084-675

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/5439006

PRODAJE SE elektro skuter nevožen, cijena po dogovoru, čekičar - krunjač - mlin (komb.), sprava za vježbanje trbušnih mišića. tel. 040/682-175

PRODAJE SE KVAKA za pvc vrata Almar Handles, nova, nekorištena, made in Italy, šir. štitnika 35 mm, duž. š�tnika 230 mm, cijena 13,27 EUR, info na mob: 091/761-3467

PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107

Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu:

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Čakovec, I. G. Kovačića 1e (zgrada Doma zdravlja, 1. kat lijevo)

RADNO VRIJEME:

Pon - Pet: 08:00 - 20:00 sati

Subotom prema dogovoru

Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932.

Teškoće u razvoju su urođena ili stečena stanja organizma koja prema svojoj prirodi zahtijevaju poseban stručni pristup, kako bi se omogućilo izražavanje i razvoj sačuvanih sposobnosti, a time i što kvalitetniji život.

Djeca s teškoćama u razvoju Alkohol i umor

Djeca s posebnim potrebama čine veliku grupaciju u koju praktički možemo uključiti svako dijete u nekoj dobi njegova razvoja kada postoji rizik da je došlo do nekih poteškoća (potencijalne prolazne potrebe) ili kada postoje odstupanja zbog razvojne krize ili stresne životne situacije, pa se djetetu treba posebno posvetiti kako bi poteškoće bile prevladane (prolazne posebne potrebe). Ako u tim situacijama previdimo postojanje posebnih potreba kod djeteta, one mogu postati trajne posebne potrebe. To se, nažalost, često događa kad je u pitanju emocionalna i socijalna prilagodba djece te njihovo edukativno zdravlje, sve pod parolom da je stanje privremeno, da je to „takvo dijete“ i da će se stanje s vremenom spontano popraviti, pa izostaje rana identifikacija, dijagnostika i tretman. Posljedica toga je da će najveći broj djece koja imaju trajne posebne potrebe u svom kasnijem životu vjerojatno imati teškoće u području mentalnog zdravlja. U drugi podskup djece s trajnim posebnim potrebama ulaze djeca s teškoćama u razvoju, koje se puno brže i lakše mogu uočiti, a nakon toga dijagnosticirati i uključiti u potrebne tretmane. U pitanju su medicinske dijagnoze koje su vrlo egzaktne za većinu djece iz ove skupine, iako i tu ima određenih dijagnostičkih skupina koje teško i sporo dolaze do odgovarajuće dijagnoze i primjerenog tretmana. Teškoće u razvoju

su urođena ili stečena stanja organizma koja prema svojoj prirodi zahtijevaju poseban stručni pristup, kako bi se omogućilo izražavanje i razvoj sačuvanih sposobnosti, a time i što kvalitetniji život. Nadam se da je iz dosadašnjeg izlaganja jasno da je pogrešno izjednačavati pojmove „djeca s posebnim potrebama“ i „djeca s teškoćama u razvoju“, budući da nisu sve posebne potrebe djece uzrokovane teškoćama u razvoju. Samo jedan podskup djece s posebnim potrebama koje su trajno prisutne u životu čine djeca s teškoćama u razvoju. U tu se skupinu ubrajaju: djeca oštećena vida, djeca oštećenog sluha, djeca s poremećajima govorno – glasovne komunikacije, djeca s promjenama u ličnosti uvjetovanim organskim čimbenicima ili psihozom, djeca s poremećajima u ponašanju, djeca s motoričkim oštećenjima, djeca sa smanjenim intelektualnim sposobnostima, djeca s poremećajima iz autističnog spektra, djeca s višestrukim teškoćama u razvoju i djeca sa zdravstvenim teškoćama i neurološkim oštećenjima (dijabetes, astma, srčane bolesti, alergije, epilepsija, maligne bolesti,...). Djeca s posebnim potrebama koja imaju teškoće u razvoju trebaju imati i posebne roditelje, roditelje čija je posebnost u tome da će se posvetiti dobrobiti djeteta i njegovom što potpunijem i zdravijem razvoju i odrastanju, u slučaju težih teškoća trajno, tijekom čitavog života.

Četiri godišnja doba

Diana Uvodić-Đurić, dr. med., specijalist školske medicine, subspecijalist alkoholizma i drugih

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME: uto i sri: 15-18 sati

čet: 09-12 sati

Kontakt tel: 099/222 1 888

Nakon pomicanja kazaljki sata i prelaska na tzv. ljetno računanje vremena mnogi ljudi, koji se na to teže privikavaju, uz ostale učinke proljeća na njihov organizam, imaju raznolike teškoće i doista se kontinuirano loše osjećaju.

Tome pridonosi više razloga. Ujutro je teško ustati, ali se unatoč tome, zbog dužeg trajanja danjeg svjetla, navečer kasnije odlazi na spavanje. Lijepo vrijeme, više sunca i topline poziva na pojačanu aktivnost tijekom dana. Čini se kao da dan traje duže, pa je šteta ne iskoristiti ga. Mnogi živnu, osjećaju se kao da su se probudili iz zimskog sna. Troši se više energije, više se vremena provodi radeći poslove u kući ili na otvorenom, a za oporavak organizma od pojačanih aktivnosti, treba i više sna. Spavanje je međutim, obično kraće i tako se nastavlja začarani krug neispavanosti i umora.

Da bismo mogli izvršiti sve zadatke koji su pred nama, posežemo ponovo za stimulansima u obliku kofeina ili nečega drugoga i tako se vrtimo u krugu proljetnog umora.

pojačani osjećaj umora u ovom dijelu godine te otud i potječe termin „proljetni umor“.

Različiti su načini na koje ljudi pokušavaju umanjiti tegobe izazvane proljetnim umorom. Mnogi misle da će im čašica alkohola prije spavanja pomoći da se opuste i bolje spavaju. Kratkotrajni učinak doista bude relaksacija organizma i moguće lakše uspavljivanje. Međutim, nakon nekog vremena, alkohol podiže razinu epinefrina koji ubrzava rad srca i na drugi način stimulira tijelo na buđenja tijekom noći. Zbog djelovanja na opuštanje mišića grla, disanje tijekom spavanja također bude poremećeno. Alkohol potiče na mokrenje što također prekida san. Zbog svega ovoga se smatra da je konzumiranje alkohola odgovorno za oko 10 % uzroka poremećaja spavanja.

Maja Baksa, mag. prim. educ., edukantica u psihoterapiji

Priroda nas uči mnogo toga. Između ostalog kako neke stvari prihvatiti, otpustiti i živjeti dalje. Kako preživjeti težak period i živjeti s mišlju da će doći novi periodi, drukčiji periodi. I da se u svim tim periodima možemo prilagoditi kako bismo preživjeli. Zemlja se prilagođava za svako godišnje doba i uzima što treba od svakog godišnjeg doba, kako bi mogla ući u novo doba. Od zime uzima odmor. Odmara se kako bi skupila snage za ponovno rođenje u proljeće. Tada živi svoj novi život, uzima energiju za pokretanje i novo stvaranje, što isto nastavlja ljeti kada i ubire plodove svojih prijašnjih doba.

A na jesen polako otpušta ono što je prošlo, priprema se za počinak kako bi odmorna opet krenula u novi ciklus života. Ono što mi možemo od Zemlje naučiti jest

da će naši životi, baš kao i Zemljin, biti puni izmjenjivanja različitih ciklusa i doba. Da svaki ciklus ima svoj početak i kraj. Da, kada dođe kraj, treba otpustiti kako bismo se neopterećeni otvorili novim ciklusima, novim životnim iskustvima. Važno je prihvatiti da je nešto prestalo, ako treba odžalovati to ili s druge strane, veseliti se, slaviti i zahvaliti na iskustvu. Ne otpustimo li, vjerojatno nećemo moći nastaviti dalje u potpunosti slobodni od prošlosti. Tada postoji rizik da ne vidimo sve mogućnosti koje nam sadašnjost nudi, jer smo “kontaminirani” prošlošću. I, naravno, otpuštanje ne podrazumijeva zaboravljanje prošlosti, već zahvaljivanje na iskustvu i odabir življenja u ovom vremenu, ovom trenutku.

Razmislite, što to možda još niste otpustili? Što niste prihvatili? Što vas drži

u nekom prošlom trenutku? Zbog čega ne možete živjeti u sadašnjem trenutku? Uzmite olovku i papir i napišite pismo tome što vas drži tamo negdje iza. Poručite nešto toj prošlosti. Ispišite sve što želite, sve što osjećate da morate, kao da pišete starom prijatelju/ staroj prijateljici. Otpratite je i pozdravite. Pismo možete sačuvati, pospremiti na neko mjesto, u posebnu kutiju, u ormar ispod čarapa i sl. Na taj način znate da je to vaše iskustvo, ta vaša prošlost tu, nitko vam to ne može oduzeti, ali odabirete ne biti njen rob. Odabirete preuzeti svoj put i svoj život u svoje ruke. Odabirete otpustiti, prihvatiti i živjeti dalje.

Do prihvaćanja ponekad vode dugi i vijugavi putevi, no na kraju toga puta možemo pronaći mir.

Lijepo vrijeme i toplina potiču i na boravak izvan stana ili kuće, druženje s prijateljima i poznanicima te na brojnije i duže izlaske. Mnogi zbog toga zanemare redovitu prehranu i poremete uobičajeni dnevni ritam, popiju više kave i alkohola nego su prije običavali, a sve to opet posredno djeluje na kvalitetu i dužinu spavanja.

Odrasla osoba treba prosječno 7,5-8 sati sna kako bi mogla neometano i dobro funkcionirati. Ukoliko u startu sebi oduzmemo makar i jedan sat spavanja, a onda se još tijekom noći više puta probudimo, normalno je da se ujutro ne osjećamo osvježeni i odmoreni, nego nakon gašenja sata ili alarma na mobitelu, imamo osjećaj da smo iscijeđeni i “pregaženi”. Da bismo mogli izvršiti sve zadatke koji su pred nama, posežemo ponovo za stimulansima u obliku kofeina ili nečega drugoga i tako se vrtimo u krugu proljetnog umora. Osjeća se i nedostatak vitamina koji se dogodi zbog prehrane siromašnije vitaminima tijekom zime. Muče se i osobe sklone alergijama na pelud zbog cvjetanja trava i drveća u proljeće, jer imaju pojačane tegobe, što također utječe na kvalitetu sna. Mnogi su dakle razlozi, znanstveno više ili manje utemeljeni, koji uzrokuju

Uzimanje alkohola tijekom dana osobi, koja je već u samom startu nenaspavana i iscrpljena, dodatno će pogoršati stanje. Opuštajući efekt alkohola učinit će da se osjeća još umornije, omamljenije i usporenije.

Ni osjećaj žeđi i nedostatka tekućine nikako nije dobro rješavati alkoholom jer će to dovesti do pojačanog mokrenja i još intenzivnijeg „isušivanja“ organizma.

Što dakle činiti da bismo se u proljeće osjećali bolje i snažnije?

Pozitivne učinke ima reguliranje ritma spavanja. Da bismo to postigli korisno je nekoliko sati prije spavanja izbjegavati sve ekrane (TV, računalo, mobitel), kao i konzumiranje jače začinjene hrane i obilne obroke. Potrebno je izbjegavati unošenje kofeina i drugih stimulansa te svakako izbjegavati pijenje alkohola.

Dobro je biti aktivan, boraviti na zraku, družiti se s prijateljima i članovima obitelji, ali ne treba pretjerivati s aktivnostima neposredno pred odlazak na spavanje. Važno je u svoj dnevni plan uračunati vrijeme za spavanje i nastojati se pridržavati toga plana. Pravilnom prehranom, umjerenom tjelesnom aktivnošću i urednijim spavanjem, uz izbjegavanje alkohola i cigareta značajno ćemo umanjiti osjećaj umora i pridonijeti da bolje iskoristimo energiju sunca i svjetla koju nam proljeće nudi.

ovisnosti-adiktologinja

VATROGASCI MEĐIMURJA

“Jednom vatrogasac, zauvijek vatrogasac...”

REPUBLIKA HRVATSKA

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

OPĆINA DOMAŠINEC

OPĆINSKI NAČELNIK

KLASA: 372-02/23-01/01

URBROJ: 2109-4-02-23-3

Domašinec, 24. travnja 2023. godine

OBAVIJEST O RASPISANOM JAVNOM NATJEČAJU

ZA DAVANJE U ZAKUP POSLOVNIH

PROSTORA U SKLOPU DRUŠTVENOG DOMA DOMAŠINEC

120 trkača od 5 do 65 godina

dalo sve od sebe na stazi!

Tradicijski, već po dvanaesti put, VSU Merhatovec u suradnji s VSU Žiškovec i Općinom Selnicom, povodom Dana općine i Dana Međimurske županije, organizira Međimursku utrku vatrogasaca. Ove godine, unatoč lošem vremenu, na utrci je nastupilo 120 trkača u dobi od 5 do 65 godina.

Sudionici iz raznih krajeva Hrvatske Sudjelovali su vatrogasci iz Međimurske, Varaždinske, Koprivničko-križevačke, Zagrebačke, Sisačko-moslavačke, Ličko-senjske županije i Grada Zagreba, te susjedne Slovenije, a bilo je i nekoliko trkača individualaca.

Utrka se boduje za Vatrogasnu trkačku ligu 2023., koju čine i vatrogasne utrke u Čakovcu, Zagrebu, Hrebincu, Varaždinu, Malom Lošinju, Donjoj Voći, Bregani i na kraju, Zagreb Fire�ighter Stair Challenge. Najboljima su dodijeljeni pehari i medalje koje je uručio općinski vijeć-

4.

nik Marijan Fajfar uz podršku općinskog načelnika Ervina Vičevića. Utrku su podržali

Općina Selnica, Sport Spirit

d.o.o., Chip d.o.o., Alpro Šardi

d.o.o. i BON TON d.o.o.

Tko su najbolji trkači?

U kategoriji pomladak od

4 do 6 godina najbolji su bili

Pia Malašić, VSU Žiškovec, So�ija Solar, DVD Imbriovec, Tesa Novak, DVD Bedenec, u kategoriji 7 do 9 Noel Novak, DVD Bedenec, Leon Hunjet, DVD Bedenec, Adam Kiđemet, DVD Bedenec, kod pomlatka od 10 do 12 godina

Nikola Levačić, DVD Mursko

Središće, Sven Tkalčec, DVD Žiškovec, Matej Kvakan, DVD

Vratišinec, u mladeži od 12 do 16 godina Dominik Jezernik, DVD Vratišinec, Sven Stanko, DVD Donja Voća, Matija Komes, DVD Donja Voća. Na utrci vatrogasaca na 3 kilometara od muškaraca najbolji su bili Luka Posavec, DVD Miklavec, Samuel Šarić, DVD Vratišinec, Mario Horvat, VSU Žiškovec,

Dražen Galović, DVD Zasadbreg, Renato Matoša, DVD Mursko Središće i individualac Danijel Jambrović.

Od žena najbolje su bile Nikolina Sever iz DVD-a Ivanec, Jelena Horvat iz VSU-a Žiškovec, Ivana Biber iz DVDa Podturen, Dijana Stančin iz DVD-a Čakovec, Eleonora Glavina – pojedinačno i Marta Markati – pojedinačno.

U utrci vatrogasaca na 6 km, muški najbolji su Saša Horvat iz VSU-a Žiškovec, Luka Košćak iz JVP-a Varaždin, Denis Gaščić iz DVD-a Trnje, Luka Živko iz VSU-a Merhatovec i Mario Sever iz DVD-a Lapšina.

U utrci vatrogasaca na 6 km, žene najbolje su Ivana Zeljko iz VSU-a Žiškovec, Kaja Dupor iz DVD-a Prečko, Josipa Brežnjak iz DVD-a Preseka, Julijana Martan iz DVD-a Donja Voća i Dijana Vanjek iz JVP-a Novska.

Poredak po kategorijama: Leon Čurila iz DVD-a Varaždinbreg – A kategorija, M19: Filip Lančić iz DVD-a

Imbriovec, Leon Vidačić iz DVD-a Imbriovec, M20: Marko Stanič iz PIGD-a Krka, Dino Krčmar iz VSU-a Žiškovec, Karlo Legin iz DVD-a Razljev. M30: Jurica Buden iz JVP-a Varaždin, Damir Dragija iz JVP-a Zagreb, Tomica Geček iz DVD-a Ivanec, M35: Siniša Horvat iz DVD-a Varaždinbreg, Dario Dodig iz JVP-a Zagreb, Josip Kefelja iz DVD-a Legrad, M40: Kristijan Tomašek iz JVP-a Zagreb i Bojan Perko iz VSU-a Merhatovec, Ivan Pećnjak iz DVD-a Hrebinec, M45: Robert Turk iz PIGDa Krka, Željko Pintarić iz JVP-a Varaždin, Krunoslav Bertek iz DVD-a Hrebinec, M50: Miroslav Horvat iz VSU-a Merhatovec, Josip Jakšić iz DVD-a Laktec, M55: Stjepan Petak iz DVDa Bedenec, Ivan Graberec iz DVD-a Hrebinec, M60: Rajko Smrzlić – umirovljeni vatrogasac i Janez Sagadin iz PGD-a Spodnja i Gornja Gorica.

Ovim putem općinski načelnik Općine Domašinec obavještava zainteresirane stranke da je na službenoj mrežnoj stranici Općine Domašinec (www.domasinec.hr), raspisan Javni natječaj za davanje u zakup poslovnih prostora u sklopu Društvenog doma Domašinec (u nastavku: Javni natječaj). Pismene ponude po ovom Javnom natječaju zaprimaju se do 14:00 sati, 08. svibnja 2023. godine.

OPĆINSKI NAČELNIK Mario Tomašek, dipl.ing.prom.

Od 2. svibnja na snagu stupa zabrana spaljivanja biljnih ostataka!

Prema odluci župana Međimurske županije od 2. svibnja do 2. listopada 2023. godine zabranjuje se spaljivanje smeća, korova, suhe trave, drugog poljoprivrednog i šumskog otpada te loženje vatre u šumama i blizu šume. Zabrana spaljivanja otpada na otvorenom važna je mjera za zaštitu okoliša i zdravlja ljudi. Spaljivanje otpada na otvorenom je neprihvatljivo zbog velike količine štetnih tvari koje se oslobađaju u zrak i koje mogu uzrokovati značajne štete na okolišu i zdravlju ljudi.

Zato su mnoge zemlje donijele zakone i propise koji zabranjuju spaljivanje otpada na otvorenom. Umjesto toga, potiču se alternative poput recikliranja, kompostiranja i

Na tronu Saša Horvat i Ivana Zeljko

U sklopu polumaratona

Zrinski održalo se i drugo kolo vatrogasne trkačke lige koja se sastoji od devet kola, a trči se diljem Hrvatske. U Čakovcu, na dužini od 5 km nastupilo je ukupno 78 vatrogasaca i vatrogaskinja iz svih krajeva Hrvatske. Iz Međimurja svoje trkačke sposobnosti pokazalo je 9 vatrogaskinja i 18 vatrogasaca, od čega su uzeli zavidnih 4 pehara i 13 medalja te ih možemo svrstati u jednu od najuspješnijih vatrogasnih županija po trkačkim sposobnostima.

U ukupnom poretku među muškarcima najbrži je bio

Saša Horvat iz VSU Žiškovec, do njega Ivan Maltar iz DVD-

a N. Marof i Denis Gaščić iz

DVD-a Trnja, dok su među

ženama najbrže bile Ivana

Zeljko VSU Žiškovec, Kaja

Dupor DVD Prečko i Manuela Bobičanec VSU Merhatovec. Najbolje ekipe koje čine članovi od tri trkača su bile redom VSU Žiškovec, JVP

Varaždin i DVD Varaždinbreg.

Po kategorijama iz Međimurske županije na postolja su se još popeli: 1. mjesto Ž20

Jelena Horvat, VSU Žiškovec, 1. mjesto Ž30 Anita Juračić

Perhoč, DVD M. Mihaljevec, 2. mjesto M40 Bojan Perko, VSU Merhatovec, 1. mjesto M50 Miroslav Horvat, VSU Žiškovec, 2. mjesto M50 Mario Horvat, VSU Žiškovec, 3. mjesto Ž30 Mateja Vugrinec, VSU Žiškovec, 3. mjesto M30 Marko Bobičanec, VSU Merhatovec, 3. mjesto M35 Damir Perhoč, DVD M. Mihaljevec i 3. mjesto M45 Tomislav Faić, JVP Čakovec. Sljedeće kolo vatrogasne trkačke lige je na rasporedu u Zagrebu 10. lipnja, a gdje se trči također dužina od 5 km oko jezera Jarun. (dv)

drugih tehnologija za obradu otpada koji su manje štetni za okoliš i zdravlje ljudi.

U slučajevima gdje se spaljivanje otpada ne može izbjeći, potrebno je primijeniti najbolju raspoloživu tehnologiju kako bi se smanjile emisije štetnih tvari. Međutim, i dalje je preferirana opcija izbjegavanje spaljivanja otpada na otvorenom i pronalaženje drugih rješenja za njegovu obradu i zbrinjavanje. (dv)

9. MEĐIMURSKA UTRKA vatrogasaca u Merhatovcu

ČAKOVEČKA vatrogasna utrka u sklopu Polumaratona Zrinski

Najmlađi su se dali u trk

Dvije brončane medalje za ekipu JVP-a osigurali su Tomislav Faić, Marijan Kovačić i Damir Perhoč

MEĐIMURSKA KUHARICA

Pravo svinjsko pečenje u umaku od povrća

Domaćin naše ovotjedne stalne rubrike Međimurska kuharica jest restoran Bajzovi dvori u Dekanovcu. Za produženi vikend i dane obiteljskog druženja povodom prvomajskog prazni-

Sastojci:

- svinje�na

- senf

- luk

- grašak

- mrkva

- jušni temeljac

- široki rezanci

- sol, papar

ka preporučuju pripremiti svinjsko pečenje u umaku od povrća. Jelo je pripremio kuhar Mijo, a prezentira ga na slici Anamarija Burevska. A kako pripremiti ovaj ukusan obiteljski objed? Evo recepta. Svinjetinu najprije treba posoliti i namazati senfom. Zatim je potrebno meso staviti peći u pećnicu na 175 stupnjeva. Kad je meso pečeno, odvojimo malo masnoće od pečenja i stavimo u tavu. Na toj masnoći pirjamo luk i povrće prema želji (primjerice grašak, mrkva). Sve zalijemo jušnim temeljcem i začinimo. U visoku posudu stavimo kuhati široke rezance. Svinjetinu narežemo. Na tanjuru serviramo narezanu

Vino tjedna

Recept plus

Proljetna salata od krumpira s matovilcem

Proljeće donosi obilje svježeg zelenog povrća. Vrtovi i tržnice prepuni su matovilca, a stigao je i mladi krumpir. Matovilac je nutritivno jedna od najbogatijih salata i popularno je proljetno povrće. Donosimo recept za salatu koja se može servirati kao

prilog, ali je i dobrodošla i kao samostalni obrok. Krumpir se očisti, nareže na kocke i stavi kuhati u slanu vodu. Kad je kuhan, ocijedi se i stavi u zdjelu u kojoj će salata biti servirana. U međuvremenu se matovilac očisti i opere. Doda se krumpiru dok je

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Sastojci:

- mladi krumpir

- matovilac

- sol, papar

- maslinovo ili bučino ulje

- vlasac

još vruć. Salatu začinimo po želji, odnosno dodamo sol, papar, ocat i ulje (maslinovo ili bučino). Salata se lagano promiješa. Može se dodati i sitno narezan vlasac. U slast! (rr)

svinjetinu i široke rezance prelivene pirjanim povrćem. Dobar tek vam žele kuhar Mijo, Anamarija Burevska i ostali djelatnici Bajzovih dvora u Dekanovcu!

Traminac mirisavi – OPG Hažić

Adriano Posavec iz Bajzovih dvora u Dekanovcu uz svinjsko pečenje, široke rezance i umak od povrća preporučuje servirati traminac mirisavi proizveden i odnjegovan u OPG-u Hažić.

Riječ je o poluslatkom vinu (12 % alk.). U aromi, mirisu i okusu ovog osebujnog vina uživat će i najprobirljivija nepca. Servirajte uz ovo jelo ili neko drugo po vašem odabiru. Živjeli! (rr, zv)

Cheesecake burek by Rudolf Štefan

Priprema:

Pomiješajte mokre sastojke i dodajte im pola suhih sastojaka. Kada ste ih dobro izmiješali, dodajte drugu polovicu suhih. Umiješano tijesto ostavite da odmori 20 minuta.

Nakon 20 minuta tijesto podijelite na četiri jednaka dijela i u svaki dodajte 25 g maslaca sobne temperature. Pustite da odmori 15 minuta ispod aluminijske folije.

Uzmite četvrtinu tijesta s maslacem i razvaljajte ga ili razvucite rukama što tanje možete kako bi se burek lijepo razlistao.

U posudi pomiješajte svježi sir, sirni namaz i jaja. Izmiksajte i zatim dodajte 2 grama arome vanilije i 120 grama šećera. Istučenu smjesu

bez pritiskanja prebacite na cjedilo. Ostavite u hladnjaku dva sata, da se iscijedi. Kekse McVitie’s zdrobite na krupnije komade. Tostirajte (zapržite) ih na rastopljenom maslacu. Tostirane kekse pomiješajte u smjesu od sira te punite tijesto. Rasporedite nadjev na 3/4 tijesta, zarolajte i napravite oblik puža. Stavite ga u dobro nauljenu posudu koja dobro prenosi temperaturu. Stavite ga peći na 220 °C na 30 minuta.

Sastojci za tijesto:

750 grama brašna za burek Čakovečkih mlinova

10 grama soli

400 ml vode

50 ml suncokretovog ulja

100 grama maslaca

Sastojci za nadjev:

400 grama svježeg sira

200 grama sirnog namaza (kremastog sira)

3 kom jaja

5 grama arome vanilije

180 grama šećera

40 grama maslaca

150 grama keksa McVi�e’s

200 grama milerama

Piše: Roberta Radović

Foto: Zlatko Vrzan

Kuharica Anamarija Burevska

ZDENKA ZADRAVEC iz Nedelišća

Lungić s vrganjima i hajdinskom kašom

Specijaliteti od lungića naširoko su poznati u cijelom svijetu i postoji bezbroj varijanti za pripremu tog odličnog, dragocjenog komada svinjskog mesa

Piše: Aleksandra Sklepić

Lungić ili svinjski �ile naj�iniji je i najskuplji dio svinjetine, a zbog svoje mekoće zahtijeva kratku termičku obradu i pažljivo baratanje.

U Međimurju nekada, lungić se čuvao za posebne prigode pa se pripremao s posebnom pažnjom. Specijaliteti od lungića danas su naširoko poznati u cijelom svijetu i postoji bezbroj varijanti za pripremu tog odličnog, dragocjenog komada mesa, a recept za jedan od njih s nama je podijelila Zdenka Zadravec

(63) iz Nedelišća. Zdenka živi u Nedelišću, a rodom je iz Podturna. Sa suprugom Slavkom trideset je godina živjela i radila u Švicarskoj, a sada su u zasluženoj mirovini. Djeca im također žive u Švicarskoj, a imaju i dva unuka, koji žive u Švicarskoj s roditeljima.

Zdenki i Slavku nikada nije dosadno. U slobodno vrijeme, koje u mirovini imaju dovoljno, bave se uzgojem malih životinja. Uzgajaju nimfe, tigrice, kanarince, grlice, golubove i kokoši, a aktivni su članovi Udruge uzgajivača malih životinja Nedelišće. S

Priprema lungića s vrganjima:

Sastojci za 4 osobe:

- 400 g lungića

- 200 g vrganja

- malo ulja

- sol, papar

- 1 manji luk

- češnjak po ukusu

- 1 žličica crvene mljevene paprike

- 1 žlica glatkog brašna

- 1 žlica kiselog vrhnja

- 2 šalice hajdinske kaše za prilog

Priprema:

Lungić narežemo i u tavi, na malo ulja ili masti, popečemo dok ne dobije crvenkastu boju. U zasebnoj tavi prodinstamo nasjecka-

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

tom Udrugom sudjeluju na druženjima, izložbama i putovanjima, pa se uz to što njeguju i uzgajaju životinje, uvijek lijepo druže, razmjenjuju iskustva i upoznaju nove ljude i nove krajeve.

ni luk i kad je mekan, dodamo prethodno očišćene i narezane vrganje. Vrganji mogu biti svježi ili iz ledenice, prethodno otopljeni. Sve zajedno dinstamo dok vrganji nisu mekani.

Dodamo sol i papar, količinu po želji. U tavicu gdje smo pržili lungić dodamo žlicu glatkog brašna i kratko prepečemo. Lungić prije toga izvadimo.

Na prepečeno brašno dodamo žlicu kiselog vrhnja, malo crvene paprike i zalijemo s malo vode.

Po želji u umak nasjeckamo malo češnjaka. Umakom zalijemo vrganje koji su u drugoj tavi, sve zajedno dekoriramo i poslužimo uz kuhanu hajdinsku kašu.

Osim u uzgoju svojih malih životinja, Zdenka sa suprugom uživa i u zanimljivom hobiju – gljivarstvu. Kao ljubitelji prirode i boravka na svježem, čistom zraku, rado odlaze brati gljive u blizini svog doma, ali i u udaljenija mjesta kao što su Papuk, Kalnik i Petrova gora. Upravo zbog svog hobija Zdenka nam je pripremila lungić s vrganjima. Kao prilog odabrala je hajdinsku kašu koja je u našem kraju rado prihvaćen i mnogima omiljen prilog.

- Kuhati sam mnogo naučila od svoje svekrve, ispričala nam je Zdenka, ali i sama. U Švicarskoj sam, zbog ritma života i brojnih obveza s djecom i obitelji, morala naučiti pripremati svakakva jela, jer

Zdenka sa specijalitetom od lungića i vrganja

htjeli smo jesti nešto domaće, kuhano. Od tada, pa sve do danas, rado pripremam domaća jela, od zdiganih kolača, štrukli sa sirom, klipića, pa do

ovakvih složenih i posebnih jela kao što je lungić s vrganjima.

Od Zdenkinih prijatelja doznali smo da je spretna i vrlo kreativna kad je riječ o kuhanju. Odlično se snalazi kako u pripremi jednostavnijih jela, tako i u kuhanju specijaliteta i nikad joj nije teško pripremiti jelo koje poželi netko od njene obitelji ili prijatelja. Uživa u kuhanju i u svemu što ima veze s pripremanjem hrane. -

Kad osjećaš ljubav prema kuhanju, to se u jelu osjeti. Ne ispadne jelo jednako onom tko mora kuhati i onom tko voli kuhati, na kraju nam je otkrila Zdenka tajnu svojih �inih jela.

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet.

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za

predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 2. svibnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 5. svibnja. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Ovotjedni dobitnik je: Josip Obadić iz Belice

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti

telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu.

Telefon Poliklinike: 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

br. 1440

POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 2. svibnja 2023. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 5. svibnja 2023.

Preukusna kombinacija mesa s umakom od gljiva i hajdinskom kašom

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC HOROSKOP

OVAN (21.3. - 20.4.)

Mnogi će ovih dana otkriti koji je zapravo njihov ideal u ljubavi i krenut će u potragu prema tom kriteriju. Ponekad će biti blizu toga, a ponekad daleko. U svakom slučaju, neće stati dok ne nađu nešto što je najsličnije zamišljenom. Držite se onog što ste zamislili i provedite to u djelo bez skretanja s puta.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Vjerojatno ste očekivali nešto drugo od onog što živite i osjećate, no to je samo privremena i prolazna zbrka. Još uvijek imate dovoljno energije i kredita od prije da sve dovedete u red. Zaigranost i vještina ophođenja s drugima bit će vaše glavne osobine koje ćete pokazivati na radnom mjestu.

LAV (23.7. - 23.8.)

Bez obzira na to što će katkada vaše ljubavno raspoloženje splasnuti, u srcu ćete ipak naći mrvicu zadovoljstva. Možda neće biti toliko atraktivnih ljubavnih prilika, ali ono što ste dosad izgradili garancija je da ove dane prolazite mirno. U suradnji s mladim osobama ili s novim suradnicima pokazat ćete emocije više nego što bi trebalo.

VAGA (24.9. - 23.10.)

Vaši osobni odnosi od ovog tjedna razvijat će se lakše i skladnije. Bit ćete opušteniji i sretniji. Sve ono što vas je mučilo nekako će olabaviti, pa će vam se činiti kao da ničega nije ni bilo. Malim koracima može se preći jednaka udaljenost kao velikim. To što trenutačno nedostaje atrakcija nije znak da posao ne ide dobro.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Oni koji imaju obitelj ovih će joj se dana prilično posvetiti. Oni u novim vezama prolazit će male krize u kojim će trebati pokazati više razumijevanja i tolerancije. Uz malo takta uspjet će prebroditi sva iskušenja. Cjelokupna situacija na radnom mjestu mogla bi vam ove dane učiniti napornim.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Dane pred vama zapamtit ćete po pojačanim čežnjama i osjećaju usamljenosti. Oni u vezama prolazit će iskušenja. Samci će pak ponekad prenagliti u udvaranjima jer će jedva čekati da uspiju u svojim namjerama. Predlagat će vam mnogo toga, ali sami nećete moći utjecati na stvari. Osjećat ćete se kao promatrač kojem se nešto nudi bez pravog izazova

BIK (21.4. - 20.5.)

Moguće je da ste očekivali nešto bolje u usporedbi s onim što vam se događa, no ako uzmete sve to kao dobru priliku za sazrijevanje i razvoj, opet ćete biti na dobitku. O vašem pristupu ovisit će i kako ćete se osjećati. Bit ćete borbeni i puni energije. Nekima ćete postati uzor.

RAK (22.6. - 22.7.)

Prva polovina tjedna donijet će mirno uživanje u zajedničkoj vezi ili diskretno traženje srodne duše. Drugi dio tjedna ljubav će postati strastvenija. Bit će lijepih susreta, ali i nestrpljenja. Iako će vaši nadređeni pokazivati određenu naklonost prema vama, teško ćete nalaziti zajednički jezik.

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Vjerojatno je da ćete dati sve od sebe da osvojite osobu koja vam je jako draga, a primijetit ćete i to da vas drugi stalno odmjeravaju. Oni u vezama pokušat će osvježiti odnos, dok će samci rado izlaziti i zavoditi. S vrlo dobrim rezultatom. Cijeli tjedan bit će usmjeren na rješavanje jednog važnog pitanja na temu komunikacije.

ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Nije loše pričati, ali nemojte pričati previše jer biste cijeloj stvari mogli oduzeti na spontanosti. Pustite neka se vaša ljubavna priča razvija prirodno i bez previše analiza. Za njih će uvijek biti vremena kasnije. Jednostavno uživajte. Ovaj tjedan za neke od vas mogao bi donijeti nešto novo u poslu i karijeri.

JARAC (22.12. - 20.1.)

Ako izađete van među ljude, naići ćete na niz prilika za ugodna poznanstva površnog karaktera. Dobro za zabavu. Zato smanjite svoja ljubavna očekivanja. Nije loše, ali sjećate se i boljih dana. Nalazite se u periodu kad će neke stvari trebati definitivno privesti kraju.

RIBE (20.2. - 20.3.)

Vaš društveni i ljubavni život postat će malo kvalitetniji, a vama će biti drago. Već ste se pomalo zasitili svojih čežnji, pa će vas bolja povezanost s partnerom zaista osvježiti. Slično će osjećati i vaša najdraža osoba, pa sklad neće izostati. Istraživači će dobiti novi vjetar u leđa. To će ih potaknuti da rade još predanije.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1440

Svečano otvorenje gostujuća izložba "Upoznajmo Frankopane" u Riznici Međimurja s dragim gostima.

Na fotografiji se nalaze: Maša Hrustek Sobočan, ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec, Ljerka Cividini, gradonačelnica Čakovca, Zlatko Komadina, župan Primorsko-goranske županije, Rajna Miloš, autorica izložbe, Matija Posavec, župan Međimurske županije, Boris Miletić, župan Istarske županije te Sonja Šišić i Ermina Duraj, pročelnice Primorsko-goranske županije

“Upoznajmo Frankopane”, gostujuća izložba u Muzeju Međimurja Čakovec

Piše: Maša Hrustek Sobočan, dipl. pov. umj. Ravnateljica, muzejska savjetnica

Povodom obilježavanja

30. obljetnice Međimurske županije otvorena je u petak 21. travnja 2023. u Muzeju Međimurja Čakovec gostujuća izložba "Upoznajmo Frankopane".

Osim sveukupne hrvatske povijesti, Primorsko-goransku i Međimursku županiju veže jedan važan događaj, zrinsko-frankopanska pobuna i s njom povezana tragična sudbina Frana Krste Frankopana i Petra Zrinskog. Prvi je bio zadnji izdanak slavnih knezova Krčkih, kasnije Frankopana, a drugi zadnji u niski slavnih knezova Bribirskih, kasnije grofova Zrinskih. Sudbina im je ispreplela živote koje ni smrt do danas nije razmrsila.

Od 1118. do 1671. godine, više od pet i pol stoljeća, hrvatska povijest nezamisliva je bez Frankopana. Bili su kneževi, banovi, potkraljevi i ratnici, podupiratelji umjetnosti i pjesnici te politički prevratnici u potrazi za boljim i pravednijim mjestom Hrvatske u tadašnjem europskom okruženju. Iza njih su ostajali zakonici, statuti i druge važne uljudbene isprave, zabilježene na hrvatskome jeziku glagoljaškim pismom. U njihovoj lozi bilježi se niz od 114 Frankopana u 17 naraštaja. Vrlo je dobro poznata njihova povezanost s velikaškom obitelji Zrinski, gospodarima Međimurja i čakovečkog Starog grada. Zahvaljujući vještim ženidbenim ugovorima postaju dvjema najmoćnijim hrvatskim obiteljima.

Nikola Šubić Zrinski Sigetski oženio se prvom ženom Katarinom Frankopan 17.

lipnja 1543. u Ozlju. S Katarininim bratom Stjepanom potpisao je baštinski ugovor prema kojem su nakon njegove smrti Nikolini potomci naslijedili posjede ozaljske grane obitelji Frankopan. Iz tog braka rođeno je čak trinaestero djece. Stoljeće i nešto kasnije, Petar IV. Zrinski vjenčao se 27. listopada 1641. godine s Anom Katarinom, kćeri Vuka Frankopana Tržačkog, karlovačkog generala i poznatog junaka. Petar i Ana Katarina imali su četvero djece: Jelenu, Ivana IV. Antuna, Juditu Petronelu i Auroru Veroniku. Petar je uz svoju suprugu Anu Katarinu i šurjaka Frana Krstu Frankopana činio okosnicu ozaljskoga književno-jezičnoga kruga. Slomom zrinsko-frankopanske urote i pogubljenjem Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana u Bečkom Novom Mjestu 1671. godine nestale su s povijesne scene dvije najmoćnije hrvatske velikaške obitelji.

Gostujuća izložba koja je u povodu obilježavanja 30. obljetnice Međimurske

županije otvorena u Multimedijalnoj dvorani Muzeja Međimurja Čakovec, simbolizira njihov ponovni susret u Čakovcu, gradu iz kojeg su 1670. godine otišli na svoje posljednje putovanje u Bečko Novo Mjesto, gdje su obojica smaknuta na najokrutniji način. Izložba kroz posve netipičan muzejski način prikazuje presjek polutisućljetnog kulturno-prosvjetnog i nadasve vojničkog djelovanja Frankopana na prostoru današnje Primorsko-goranske županije. Izložba je tek dio istoimenog, vrlo kompleksnog projekta „Kulturna ruta Frankopana“, čiji je cilj promicanje kulturne baštine tog dijela Hrvatske.

Njegova netipičnost ogleda se u nastojanju da se jedan naizgled posve standardan povijesni sadržaj preoblikuje u zanimljivu, razumljivu i današnjim naraštajima prihvatljivu kulturno-turističku priču s neskrivenim komercijalnim ciljevima. U projekt su u toj nakani ciljano uključeni brojni nemuzejski aktivisti poput različitih udruga, malih obrtnika i umjetnika koji svaki na svoj način daju obol sadržajnijem i zanimljivijem prikazu kulturne baštine Primorsko-goranske županije, a sve kroz prizmu života i djela Frankopana.

Ideja je vrijedna pažnje te može poslužiti kao prikladan primjer kako se kulturno-turistička promidžba može raskriliti i obuhvatiti zainteresirane subjekte daleko izvan dometa muzejskih ustanova. Primjerice, sastavni dio izložbe su kostimi inspirirani Frankopanima, čiji dizajn potpisuje poznati modni umjetnik Juraj Zigman, zatim torta ispečena prema izvornoj recepturi iz 17. stoljeća koja je postala protokolarni poklon Primorsko-goranske županije, a tu su i zanimljiva žičana djela akademskog kipara Siniše Majkusa s prikazom sedam

skulptura dvoraca uključenih u rutu Putovima Frankopana. Idejni začetnici projekta osmislili su i paletu suvenira i edukativnih slikovnica, a u svoju priču uključili su i nadaleko poznata vina iz domaćeg frankopanskog podneblja te ih

vješto uklopili u frankopansku baštinu. Koliko je ovaj projekt – na čijem čelu stoji Primorsko-goranska županija s nizom primorskih i goranskih gradova partnera te ustanova, udruga i muzeja – dobro osmišljen govori i činjenica da

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T/F: +385 (0)40 313 499

E: mmc@mmc.hr

LJETNO RADNO VRIJEME:

1. travnja – 31. listopada

Ponedjeljak:

10 – 18 sati

Utorak – petak:

8 – 18 sati

Subota – nedjelja:

10 – 16 sati

Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.

ga je kao kvalitetno rješenje prepoznao Europski fond za regionalni razvoj, nagradivši ga s gotovo 44 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Otvorenje izložbe uveličali su župani Primorsko-goranske, Istarske i Međimurske županije: Zlatko Komadina, Boris Miletić i Matija Posavec te čakovečka gradonačelnica Ljerka Cividini. O samom postavu govorile su autorica izložbe Rajna Miloš i pročelnica Upravnog odjela za kulturu Primorsko-goranske županije mr. sc. Sonja Šišić. Uzvanike i posjetitelje prigodnim je riječima pozdravila i poželjela ugodnu dobrodošlicu i boravak u našem kraju ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec Maša Hrustek Sobočan. Voditelj svečanosti otvorenja bio je Miljenko Ovčar, a izvrsnim glazbenim programom svečanost otvorenja uveličao je ansambl Pučpuljike. (MHS, ZB) Izložbu možete besplatno pogledati svaki dan od ponedjeljka do petka od 8 do 18 sati te subotom i nedjeljom od 10 do 16 sati.

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Početkom tjedna nova promjena

VREMENSKA SLIKA: Proteklih nekoliko dana napokon smo dobili puno više sunčanih razdoblja i više topline, za vikend su temperature išle do 23 °C pa su ga mnogi konačno proveli na otvorenom. Produženi prvomajski vikend bit će ugodno topao, ali ne potpuno stabilan pa je moguća pojava proljetnih pljuskova, osobito u ponedjeljak jer će prema sredini

sljedećeg tjedna doći pogoršanje. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Čini se da bi i za četvrtak vremenska prognoza bila dosta dobra. Nakon svježeg jutra danju bi trebalo biti suho i djelomično sunčano uz lagani porast dnevne temperature zraka do ugodnih 18 Celzijevih stupnjeva. I u petak izgleda povoljno uz dosta sunca i

topline, ali krajem dana nisu isključeni lokalni pljuskovi, osobito na zapadu županije bliže slovenskoj granici. Temperatura bi se trebala popeti na ugodnih 20-ak stupnjeva. Bit će to lijep i topao proljetni dan.

U subotu malo nestabilnije pa će osim sunčanih razdoblja biti i povremenih oblaka. Mjestimice može biti kiše ili nekog pljuska praće-

nog grmljavinom, ali ne cijeli dan. Bit će i suhih dijelova dana. Temperatura slična, u mjestima gdje pljusne u blagom padu.

Nedjelja nam donosi relativno toplo vrijeme uz duža sunčana razdoblja. Samo mjestimice može pasti malo kiše ili kraći pljusak s grmljavinom. Ako tih pljuskova i bude, oni neće pokvariti cijeli dan nego samo neki kraći dio dana. Ipak bi dan trebao proći sasvim dobro za planove i boravak na otvorenom.

Praznik rada nam donosi sve više oblaka. Na zapadu unutrašnjosti će povremeno biti kiše i pljuskova, osobito u drugom dijelu dana, a prema istoku će veći dio dana proći suho i toplo.

Izgleda da onda u utorak i srijedu imamo promjenjivo i svježije vrijeme. Povremeno može biti kiše i pljuskova, a

Pučka meteorologija

Travanj vlažan, bogat ražanj

Suh travanj, gladna godina

temperatura će se sniziti za 5-8 stupnjeva u odnosu na vikend.

Četvrtak, po prvim naznakama, djeluje malo ljepše i većinom suho.

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj stranici „Kad će Kiša“ na Facebooku. (Prognozu napi-

sao: Kristijan Božarov 26. 4. 2023.)

METEOROLOŠKI

KALENDAR

• 25. travnja 1057. godine obilan snijeg u švicarskoj uniš�o vinograde

• 29.travnja 1757. god. veliko nevrijeme i povodanj u Požegi

• 30. travnja 1888. god. u Indiji tuča usmr�la 250 osoba

SKANDINAVKA VICOTEKA

Pas Jamesa Bonda

Kako se zove pas od Jamesa Bonda? Vau............ Vau-Vau!

Robocop

Idu dvije čačkalice ulicom i vide iglu.

Veli prva: “Gle ide Robocop”

MOZGALICA - pronađi 10 razlika

Autor: Mladen Mrčela

Najte me krivo razmeti, ali moram nekaj reči o „belim ftičima“ (čitaj: mladi Ajdukovci) šteri so jen čas vedrili i oblačili po Evropi, oni po jednoj strani (pobedili so ukrajinskoga Šahtara, engleskoga

Mančester Citija, nemačko Borusijo, taljanskoga Milana), a po drugoj strani je pomel se pred sobom nizozemski AZ Alkmar (pobedil so beogracko Črleno Zvezdo, njemačkoga Ejntrahta, Barcelono, Real Madrida i portugalskoga

Sportinga) tak da so se of tjeden i to v pondelek zišli v Ženevi kaj se vidi što je bolši od te dve ekipe, a nišči se je ne nadjal kaj bi zgubil Kak verjem znate, na tribinaj med publikom ga bilo čuda vejč naših

Dalmošov, Torcida je bila čuda glasneša jerbo nešterni so tam ostali posle polu�inalne tekme v šteroj so mladi beli ftiči sprašili „Milaneze“ i to tak kaj so ovi niti ne vupali dimo. Kuliko smo vidli Milanezi so bili stoprocentno sigurni da bodo „Mlade ftiče“ sprajli dimo i to tak kaj se niti ne bodo morali niti preveč zmuočiti. No, na igrališčo je to čistam drugač bilo i Milanezi so odišli dimo z tri komade v gajbi. Splicki „Mladi ftiči“ i taljanski Milanezi so bili jednako sigurni da bodo pobedili i da bodo igrali �inale, a kuliko smo vidli mesta je bilo sam za jene, a to so bili naši Beli ftiči. Kak so Milanezi zišli v polu�inalo tak so Hajdukovci zišli vu �inalo. Ne moram vam reči da so naši šporcki novinari naprajli svoje i da so Hajdukovci bili prvaki Evrope čuda predi nek je tekma v Ženevi i počela. Dalmoši so prepravljali fešte kak ovi v Ženevi tak i ovi doma sam so čakali kaj pehar prvaka dopotuvle v Split. No, pokazalo se da je to ne bilo ruon tak, pokazalo se da i nizozemci imajo svojega koja trko i to ne jenoga. Prvo poluvreme so naši Beli ftiči nekak uspeli zdržati z glavama ober vode, ali jiv je elver v zadjoj minoti prvoga poluvremena dotukel tak da smo“Mlade ftiče“ drugo poluvreme niti ne prepoznali. Ne sam da smo jiv ne prepoznali nek so oni hodali po igrališčo mesto kaj bi igrali tak da so do kraja utakmice „popušili“ pet komadov. Neje to bilo lepo

Kak so zišli beli ftiči v Evropi

za videti i nišči se je ne nadjal kaj bi Nizozemci bili tak čuda bolši od naši. Moram priznati da sam navijal za mlade Hajdukovce, ali sam rekel da so AZ Alkmar bili preslabi klub, a da bi Hajdukovci morali ozbuijno igrati ak očejo pobediti. Na se zadje je zišlo onak kak je zišlo: Nizozemci so dobili zlatne želencije, a naši Bili ftiči srebrne zlatnoga sjaja. Mladi Hajdukovci so pokazali da bode naše hrvacko labodoritanje još dugo vedrilo i oblačilo kak v Evropi tak i v sveto.

Hajdukovci so bili čistam blizo kaj bi postali prvaki Evrope,a prvaki Lepe naše nikak nebrejo postati. Kuliko so vidli čuda je leži dojti na krov Evrope nek na vrh

Lepe naše, ali i za jeno i drugo tre pošteno zašvicati.

Kam plava te briselskohrvatski brod??

Sima nam je poznato kak so v korizmi za Vuzem naši hrvatski policaji otpelali našega donjekralevskoga gospodarstvenika

Đurija Horvata i to sam zato kaj so si Uskoki namislili kak je ovima v Reki predrago zaračunal sortirnico za smetje. Naš Đuro je se zračunal kak dragi Božek zapoveda, ali so si ovi v Briselo to nekak čistam drugač pregruntali, a policaji so delali po računu i računici Brisela. Čistam je nekak normalno da saki od nas ima svojo računico, to razmem, ali da so mam drugi den našemo Đurijo zeli z računa teh pecto jezer ojerov za štere se je on tobož preračunal, to nebrem razmeti. Nebrem razmeti da so mo zeli peneze, a neje bilo niti soda niti suđenja, a ne znati što je itak bil te VAR šteri je to presodil. Ne znati je li je denes još tak v Kini, Kubi, Venecueli ili v Severni Koreji, ali tak je bilo negda v nedašji Jugi i zbog radi toga smo se žnjom rezišli.

Prvi tridesti let je minulo

Da čovek ne poverje kak je več minulo tridesti let od da mi Međimorci imamo svojo županijo. Na prtuletje, v aprilo, 1993. leta je zafremana naša Međimorska županija. Zmislim se kak denes kak so nas plašili da bodemo skupa s Zagorcima i kak bodemo na našaj međimor-

Branku je keramika u malom prstu

skaj autaj vozili VŽ registarske pločice. Fala dragomo Božeko se je to ne pripetilo, a pomogel je i prvi međimorski župan Marijan Ramuščak šteri si je bil pajdaš z prvim hrvackim precednikom Francekom Tuđmanom. Zagorci so pak došli na svoje jerbo je Marijan Ramuščak Varaždinec, ali on je več tak dugo bil naš međimorski zet kaj je več mel naše međimorsko državljanstvo.

Očem vam reči da je naša denešja Međimorska županija menša nek je bila ona štero smo zafremali 1993. leta. Najme kaj, naši sosedi Janezi so tak dugo cendrali (cirka šezdeset let) okoli Raskrižja kaj so na se zadje i to mesto dobili za sebe. Verjem da ste ne pozabili kak je Raskrižje prešlo v Deželo prek meje i to bez pasoša. Vidli smo da so Janezi kak pesi šnauceri, za kaj se primejo to ne puščajo: Raskrižje je bilo na meji i meli so se (čitaj: vodo, strujo, plina, televizijo, kanalizacijo) od Dežele, a Janezi so ljudima podelili još i nekše peneze tak da so na referendumo zglasali kaj bodo Dežela. Mi Međimorci smo si tu ne mogli pomoči, ali je župan Marijan Ramuščak, kratek čas posle, otpojil se (strujo, vodo, plina) od Janezov jerbo kakši so oni najbrž bi nam i Štrigovo, skupa z svetim Remušom (čitaj: Jeronimom) odvlekli k sebi v Deželo. Otkak je to napravleno, otkak je Štrigova na našoj međimorskoj vodi, našemo plino i struji Janezima več takše gluposti ne hodajo po glavi. Ali kaj se Remuša dotikavle oni sima sveto pripovedajo kak je on jiv i kak se je v Deželi narodil. Malo čudno, da malo, ak znuomo da se je Jeronim rodil 347. leta, a Dežela je postala republika (ne država) 1945 leta. Verjem da si znuomo zračunati da je Dežela zfremana 600 let posle nek se je Jeronim rodil i nikak se je ne mogel roditi v državi štere ga ne bilo???

Ne bi štel kaj bi se pripovedalo kak sam paničar ili pak strahopezdec, ali kuliko čujem pripoveda se, i to na velikom, kak nam, črez kratek čas, bode čuda bole!

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Branko Premuš iz Zaveščaka postavljao je prošli tjedan kamenje spoticanja u centru Čakovca. Kao svaki pravi Međimurec, ne libi se, kada to posao zatraži, pasti na koljena i milimetarskom preciznošću postaviti keramiku, ili u ovom slučaju, kamen. A u svom je poslu pravi majstor! (sh, foto: z vrzan)

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

KARIKATURA TJEDNA Autor Damir Novak

Branka Premuša iz Zaveščaka susreli smo �jekom postavljanja kamena spo�canja