Međimurske novine 1442

PROSTOR STAROG MTČ-a za sad ostaje neiskorištena ruina usred Čakovca

Kopaju šuder 50 godina, a ništa se ne sanira!

str. 10

str. 11

Đurkinov projekt u centru grada i dalje pod ručnom?

Sportski treneri postaju obrtnici

DAVORA I LUCIJU KOVAČEVIĆ posao odveo u Saudijsku Arabiju

str. 12

Na obali Crvenog mora šalica kave košta i 50 kuna

JER NISU ODUZELI oružje umirovljenom policajcu Gorazdu Novaku koji je ubio svoju bivšu partnericu i njezinu nećakinju

str. 9 str. 7

VJEROJATNO NAJBOLJA VIJEST OVE GODINE: str. 8

ŽUPANIJA POKREĆE obnovu najstarije bolničke zgrade

ANKETA POD VUROM

Građani podržavaju rad na crno?

Dopunska djelatnost trebala bi biti prijavljena.

Kao što primjerice i novi Zakon o sportu omogućava trenerima da postanu obrtnici, tako bi trebalo biti i kod ostalih djelatnosti.

Davanje instrukcija najčešće se odvija u sivoj zoni. Upravo se ta djelatnost često traži na društvenim mrežama, a pomoć daju

najčešće profesori i učitelji. No, ako se nekome za tu uslugu uzme novac, taj isti bi trebao biti i prijavljen, što većinom nije slučaj. Pitali smo naše građane što oni misle o tome te trebaju li oni koji drže instrukcije imati otvoren obrt ili je u redu da se to plaća na ruke. (dv, zv)

Dragu�n Remenar, Čakovec - Pa mislim da bi to trebalo nekako pravno regulira�. Ali s obzirom da su � koji daju instrukcije često nastavnici i profesori koji imaju male plaće te kojima je taj društveni ugled pao, u odnosu kada sam ja bio mlad, možda je to dobro rješenje da si malo poprave standard.

Stjepan Kolarić, ČakovecNe, smatram da bi trebali ima� obrt. Pa zbog svega, ne mogu jedni radi� ovako, a drugi onako. Potrebno je to nekako regulira�. Moji su unuci u Švicarskoj, a mislim da tamo toga nema toliko. Barem koliko ja znam.

Dubravka Bogdan, Strahoninec - Mislim da je u redu da rade na crno. Ne moraju otvara� obrt. Mislim da ni� nemaju toliko puno posla, ako kojem učeniku slučajno treba dodatna pomoć i poduka, nema to sad toliki obim posla da bi trebali ima� obrt. Više bi to trebala bi� kućna radinost.

Dragana Šimunković, Bogdanovec - Trebali bi ima� obrt. Ako mi svi plaćamo porez, onda bi trebali i oni. To bi onda davalo i dodatnu stručnost, u smislu da je to stručna osoba, koja ima papire, završeni fakultet i koja ne ide predava� samo tako.

Ljubica Horvat, ČakovecJoj, da bi samo to bilo na crno, fala � dragome Božeku. A ako si ljudi pomognu, pa nek si pomognu. Nisu te instrukcije sad toliko stalne, ne vjerujem da imaju posla če�ri sata na dan, a kamoli više. Ja sam za to da si ljudi pomognu.

FOTO tjedna

Tri predsjednika na proslavi Dana Međimurske županije

Tri predsjednika, Zoran Milanović i dva njegova prethodnika, Ivo Josipović i Stjepan Mesić, odazvala su se pozivu Matije Posavca na dolazak na svečanu sjednicu Međimurske županije koje je osim toga bila i obljetnička uz 30 godina osnivanja županije. (BMO, foto: Zlatko Vrzan)

NA DAN Europe festival na kojem će se popularizirati znanost

Gostuje Hiša eksperimentov iz

Ljubljane, jer i mi želimo takvu

Javna ustanova REDEA i EUROPE DIRECT Čakovec u utorak, 9. svibnja 2023. godine, povodom Dana Europe organiziraju prvi STE(A)M festival u Međimurju. Riječ je o više od 30 aktivnosti, radionica, predavanja i izložbi koje će se održati na prostoru Centra znanja Međimurske županije.

Cilj STE(A)M festivala je popularizacija znanosti svim dobnim skupinama s naglaskom na djeci i mladima, kako bi se potaknula znatiželja i približila znanost na kreativan način. Program će izvoditi stručnjaci

iz različitih obrazovnih ustanova, instituta, udruga i privatnih poduzeća, a međunarodni karakter cijelom festivalu daje uključivanje Hiše eksperimentov iz Ljubljane i VIDA! centra znanosti iz Brna iz Češke. Interes obrazovnih ustanova za posjet festivalu iznimno je velik što ukazuje na to da su ovakvi sadržaji vrlo vrijedni, posebno jer djeci daju priliku upoznati znanstvenike i primjenu znanosti te omogućavaju samostalno istraživanje fenomena koji nas okružuju. (BMO)

ASTRONOMSKO DRUŠTVO VEGA ČAKOVEC u multimedijalnoj dvorani TICM-a organizira predavanje astrofizičara Željka Ivezića

Počujte astrofizičara po kojem je asteroid dobio ime!

U utorak, 9. svibnja, Astronomsko društvo Vega Čakovec u multimedijalnoj dvorani TICM-a u 18 sati organizira predavanje koje će održati astrofizičar Željko Ivezić, direktor opservatorija u Čileu Vera Rubin i profesor astrofizike na sveučilištu u Washingtonu.

Željko Ivezić je jedan od najutjecajnijih Hrvata u svijetu astronomije s više od 250 znanstvenih radova, a njemu u čast, asteroid 202930 dobio je ime Ivezić. Opservatorij Vera Rubin po svom završetku 2024. bit će dom najvećeg svjetskog teleskopa, a vrijednost investicije iznosi oko 700 milijuna dolara.

Prvi projekt koji će se provoditi u novom opservatoriju s Ivezićem na čelu bit će Veliko istraživanje prostora i vremena (LSST – Large Survey of Space and Time), najcjelovitije provedeno astronomsko optičko istraživanje neba. Predavanje će započeti kratkim pregledom glavnih znanstvenih motiva pokretanja ovog projekta, osvrnut će se na status izgradnje Zvjezdarnice Vera Rubin. Predavanje je besplatno te pozivamo sve zainteresirane da iz prve ruke saznaju novosti o opservatoriju čija će otkrića pomaknuti granice poznatog prostora i vremena. (BMO)

PRVOMAJSKO DRUŽENJE Peđe Grbina i Ivice Perhoča

David i Golijat

Svi znamo da je Peđa Grbin, šef hrvatskih SDP-ovaca, svojim stasom od 210 cm prava gromada od čovjeka. Narodski rečeno, kao da je od gore odvaljen. No, svaki put kad ga čovjek vidi, ponovno se iznenadi njegovom pojavom. Tako je i bilo na proslavi Praznika prvog maja koju su SDP-ovci, tradicionalno, organizirali pod zidinama čakovečkog Starog grada.

Naravno da su se stranačke kolege poželjeli fotografirati sa svojim šefom, a tome nisu odoljeli ni brojni simpatizeri. U moru fotografija ipak se jedna posebno ističe, i to s našim Ivicom Perhočem, bivšim prvim čovjekom međimurskog SDP-a, a sada predsjednikom čakovečke organizacije. I sam se Perhoč našalio na svoj račun rekavši da je riječ o fotografiji Davida i Golijata. (vv)

Peđa Grbin i Ivica Perhoč

PROSLAVLJEN

JUBILARNI DAN županije uz nazočnost trojice predsjednika

30 godina

međimurskog ponosa

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Foto: Zlatko Vrzan

Vrhunac proslave Dana Međimurske županije bio je u subotu održavanjem svečane sjednice Međimurske županije u Centru za kulturu Čakovec. Međimurska županija je svoj dan odabrala u spomen na dvije velike i moćne europske obitelji Zrinske i

Frankopane koji su svoj život dali braneći ideju većih prava i boljeg položaja Hrvatske. Počasna Zrinska grada s drugim povijesnim postrojbama dala je poseban pečat proslavi dana Međimurske županije.

Svečanoj sjednici prisustvovali su brojni visoki gosti, predsjednik Republike

Hrvatske Zoran Milanović, bivši hrvatski predsjednici Ivo Josipović i Stjepan Mesić, izaslanik predsjednika

Vlade Republike Hrvatske, državni tajnik u Ministarstvu obrane Branko Hrg, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, saborski zastupnik i gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak, saborske zastupnice Andreja Marić i Boška Ban Vlahek, zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak, župan Brodsko-posavske županije i predsjednik Hrvatske zajednice županija Danijel Marušić, župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina, župan Šibensko-kninske županije Marko Jelić, zamjenica

župana Varaždinske županije Silvija Zagorec, zamjenica

župana Krapinsko-zagorske

županije Jasna Petek, zamjenik župana Koprivničko-križevačke županije Ratimir Ljubić, veleposlanik Hrvatske

u Austriji Daniel Glunčić, počasni konzul Republike

Hrvatske u Mađarskoj dr. Atila Kos i predsjednik Gradskog vijeća Grada Čakovca Josip Varga. Uz brojne gradonačelnike i načelnike, svečanost su uveličali i ludbreški i ivanečki gradonačelnici, Dubravko Bilić i Milorad Batinić, kao i bivši varaždinski župan Radimir Čačić.

Lokomotiva na listi čekanja

Svečanu sjednicu je otvorio predsjednik Županijske skupštine Dragutin Glavina koji je naglasio kako je Dan županije spomen na tragične dane pogubljenja Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana koji su pogubljeni jer su se zalagali za svoje. Podsjetio je da su u sklopu samog obilježavanja Dana županije dosad održana brojna događanja, a ovogodišnje je još svečanije jer se obilježava i 30 godina postojanja županije. - Po marljivom radu i pokazateljima iz gospodarskog i društvenog života postali smo primjer u državi, nazivaju nas lokomotivom razvoja države. No, neki projekti, čija bi realizacija mnogo značila za Međimurje, predugo su na listi čekanja na nacionalnoj razini, poručio je Glavina.

- Dan Međimurske županije obilježava se u čast i slavu na dvojicu velikana, Zrinskog i Frankopana i njihovu žrtvu, koji su prije 351 godinu u Bečkom Novom Mestu, tog 30. travnja 1671. godine, tragično pogubljeni, do zadnjeg daha branili su ideju većih prava i boljeg položaja Hrvatske, rekao je župan Međimurske županije Matija Posavec te naglasio da je to povijest koja nas uči, koju poštujemo i na čijim temeljima imamo jasan

stav u sadašnjosti. Gradimo županiju znanja, mogućnosti, županiju koja se koristi šansama i koja prevladava teškoće, a koja u prvi plan stavlja čovjeka. Hrvatskom cvetnjaku sve je podređeno, a politika mu je sluga, i to je motiv koji nas pokreće. Našim stanovnicima želimo stvoriti ugodno i kvalitetno okruženje za život, kazao je župan Posavec. - Bit ćemo hrabri, energični i nećemo ustupiti ni pred kime, naglasio je župan.

Predsjednik

Milanović je protiv centralizacije bolnice

Zoran Milanović, predsjednik Republike Hrvatske, na svečanoj sjednici Skupštine Međimurske županije kazao je da je Međimurje imalo jedan poseban razvojni put, a zasluge za ovaj uspjeh su zasluge aktualnog vodstva, ali i svih onih prije njega.Sretno vam bilo prvih 30 godina pametnog, razumnog i uspješnog vođenja županije. Želim vam da se i dalje borite za svoje zacrtane ciljeve i razvijate na ponos svih sta-

novnika županije te da i dalje budete uzor mnogim drugima, istaknuo je. Osvrnuo se na velike hrvatske obitelji, Zrinske i Frankopane, koji su imali kritičnu instrumentalnu ulogu u očuvanju hrvatstva i dizanju hrvatstva i u ove prostore. Predsjednik se u svojem govoru osvrnuo i na novi zakon kojim se županijama preuzimaju upravljačka prava nad općim bolnicama te kazao kako je oduzimanje upravljačkih prava županijama gruba centralizacija kojom se neće popraviti zdravstveni sustav kao ni �inancijsko stanje bolničkog sustava jer najviše gubitaka stvaraju zdravstvene ustanove i bolnički centri koji su u vlasništvu države.

Tijekom same svečane sjednice i povodom obilježavanja 30 godina od osnutka Međimurske županije, podijeljena su najviša priznanja Međimurske županije.

Nagradu Zrinski za djelovanje u 2022. godini primio je Ivan Senčar iz Slakovca za naročito uspješno organiziranje rada i poslovanja te nesebičan društveni angažman, zatim

Slavko Markač iz Preloga za nesebičan angažman i poseban doprinos u Domovinskom ratu, kao i Antun Horvat iz Donje Dubrave za istaknute rezultate u stručnom i pedagoškom djelovanju, za nesebično poučavanje i poticanje ljubavi prema glazbi kod djece i odraslih kao i za promicanje kulturne baštine te velika ostvarenja na području glazbe.

Također, Nagradu Zrinski primio je povjesničar mr. sc. Vladimir Kalšan iz Čakovca, nekadašnji ravnatelj Muzeja Međimurja Čakovec, za izniman doprinos u istraživanju kulturne povijesti Međimurja i obitelji Zrinski te promicanje kulturne baštine. Nagrada Zrinski je i u rukama vrijednih članica Društva žena Murskog Središća za izniman doprinos u očuvanju kulture i tradicije, osobito u izradi tradicijske maske cimeri.

Dobitnici Nagrade

Zrinski i Povelje

župana

Župan Matija Posavec poveljama Međimurske županije za osobit doprinos zajednici

nagradio je sljedeće dobitnike: Kulturno-umjetničkoj udruzi Društvo žena Gornji Kraljevec Povelja Međimurske županije pripada za poticanje, razvijanje i unapređivanje kulturno-umjetničkog stvaralaštva te za promoviranje zavičajne baštine.

Mladen Obadić iz Savske Vesi Poveljom je nagrađen za izuzetan dugogodišnji doprinos očuvanju i promoviranje kulturne, zavičajne i povijesne baštine Međimurja, dok je Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Vularija to javno priznanje dodijeljeno za dugogodišnji doprinos unapređenju i razvoju vatrogastva te humano djelovanje u zajednici. Povelju Međimurske županije na svečanoj sjednici Skupštine primila je i Đurđica Horvat iz Čakovca za nesebičan angažman i njegovanje tradicijskog lončarstva te promoviranje starog zanata kao i Miroslava Novak Hranjec iz Preloga za doprinos očuvanju međimurske kulture diljem Hrvatske te promoviranje naše baštine fotogra�ijom. Povelja je dodijeljena i Udruzi dragovoljaca i veterana Domovinskog rata - Podružnici Međimurske županije, Ogranku Belica u znak priznanja i zahvalnosti za nesebičan rad, pomoć i podršku braniteljima i njihovim obiteljima.

Svojim izvedbama svečanu sjednicu Skupštine Međimurske županije dostojno su uveličali Pjevački zbor Učiteljskog fakulteta u Čakovcu, pod ravnanjem profesora Tomislava Cvrtile, uz pratnju Nevena Kolarića na cimbalima te Ines Celinger uz klavirsku pratnju profesora Branimira Magdalenića dodavši svemu naročito svečani ton.

Povijesne postrojbe iz cijele Hrvatske došle na svečanost Dana Međimurske županije

Glavni gost na svečanoj sjednici Hrvatski predsjednik Zoran Milanović u društvu župana Ma�je Posaavca i predsjednika Županijske skuppš�ne Dragu�na Glavine

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Foto: Zlatko Vrzan

Sportski treneri postaju obrtnici. Nakon izmjena Zakona o sportu,a koji je važeći od početka ove godine njih 16 u Međimurskoj županiji odlučilo se za taj status. Dolaze iz različitih sredina u Međimurju; Donje Dubrave, Donjeg Kraljevca, Goričana, Čakovca, Nedelišća, Preloga, Strahoninca i Šenkovca.

Uzmemo li u obzir da u Međimurskoj županiji djeluje 430 raznih sportskih udruga, u narednom razdoblju taj će se broj sigurno povećati.

Dugo vremena dio trenera u sportskim klubovima, posebno onima kojima je treniranje bilo dodatni posao, radio je to u sivoj zoni. Ne zato što su klubovi i treneri ljudi koji vole muljati, nego najčešće zbog ograničenih �inancija u malim klubovima i visokih troškova na ugovore o djelu. Javna je tajna da su isplate išle i ispod stola, na ruke. Snalazili su se i klubovi i treneri kako je tko znao i mogao pa su se treneri i klubovi nalazili na pola puta, malo na bijelo, malo na crno. To nije bilo dobro ni za državni proračun jer kod prevelikog poreznog opterećenja porezni obveznici bježe u sjenu.

Zašto se isplati

otvoriti obrt

No od 1. siječnja ove godine izmjenama Zakona o sportu treneri mogu postati obrtnici, oni kojima je treniranje sporedna djelatnost, mogu biti paušalci što je jeftinije za klubove, povoljnije za trenere i unosnije za državu. Naime, paušalni obrt je najjednostavniji i najjeftiniji način poslovanja ako ste obrtnik, pri čemu država uzimanja manje, ali na kraju dobije više, jer nema potrebe za radom na crno.

Naime, ako klub s trenerom sklopi ugovor o djelu na neto iznos od 300 eura mjesečno, on će klub zapravo koštati 464 eura. Ako posluje s trenerom obrtnikom, računica pojeftinjuje, a da pritom treneru isplati i 400 eura mjesečno, jer će u tom slučaju trener platiti paušalni porez od

oko 42,31 eura tromjesečno i na kraju godine jednokratno porez i doprinos za mirovinsko i zdravstveno u ukupnom iznosu od 269.15 eura.

Pri tome će svojim prihodima povećati svoju mirovinsku osnovu i svoju kreditnu sposobnost. Izdavanjem računa klub bit će pravno zaštićeniji i sa sigurnim mjesečnim primicima. Država će i dalje dobivati porezne primitke, s potencijalom da ih i poveća zbog širenja porezne baze.

Niz je okolnosti doveo do toga. Kako god država izgledalo čupavo, polako se stvari raspetljavaju i dovode u red. Tome je doprinijelo �inanciranje preko projekata u kojima se traže transparentno predočavanje i pravdanje svih troškova.

I ovdje se ne radi samo o projektima za koja se sredstva dobivaju iz europskih izvora, već su i županija, općina i gradovi također u obvezi raspisivati javne pozive za �inanciranje projekata i programa rada sportskih kao i drugih udruga.

U sportskim udrugama rad trenera je važan trošak i u novim okolnostima potrebno je da taj trošak bude transparentan. A �izička osoba za razliku od pravne ne može izdati račun.

Većina trenera u brojnim međimurskim sportskim i rekreativnim udrugama radi trenerski posao kao dopunski uz neki drugi posao.

Međutim, od početka ove godine nisu imali zakonsku mogućnost da tu dopunsku djelatnost na neki način ozakone, osim kroz ugovor o djelu, što je, ruku na srce, bio najskuplji način za klub i indirektno stimulira sivu zonu. Zbog toga je trebalo naći rješenje koje bi bilo zadovoljavajuće i za klubove i za trenere i za državu.

Inicijativa krenula od Marija Vukoje iz Međimurja

Zajednica sportova Međimurja i Čakovca je izrazito aktivno gurala promjene izmjena zakona o sportu da se trenerima omogućio da budu obrtnici. Prije svega poguranac se dogodio zahvaljujući

Za sada 16 trenera otvorili obrt

Za sada je 16 trenera odlučilo otvoriti obrt. No to je tek početak. Mnogi koji imaju uvjete za to za sada promatraju kako će to ići onima koji su se prvi odlučili na to. Ljudi ipak najviše vjeruju provjerenom iskustvu. S druge strane, to će promijeniti i stavove na primanja ispod stola. Neće oni koji plaćaju porez s blagonaklonošću gledati na one koji ga ne plaćaju. Klubovi-

IZMJENAMA ZAKONA O SPORTU isplate ispod stola otjerane van terena

Sportski treneri postaju obrtnici

- Mogućnost otvaranja paušalnih obrta za trenere je milijunski skok unaprijed za državni proračun, ističe Mario Vukoja. Nitko neće za 10 posto varati legalno dobiti novac na račun, kaže

ma će također biti olakšanje da plate treneru naknadu uplate na račun umjesto da muljaju s pokrivanjem tog troška na druge načine, preko putnih i slično.

Jer sve je dobro tako dugo dok je dobro, dok netko zbog toga ne nadrapa. Tada izgovori da nisu drugačije mogli i da im je bilo nemoguće padaju pred slovom zakona.

(BMO)

Mariju Vukoji, gimnastičkom treneru svjetske klase te slijedom toga i članu Nacionalnog vijeća za sport. U tome mu je pomogao i Tomica Jakopec, tajnik Zajednice sportova Međimurja i Čakovca, istaknuo je Vukoja.

Za Međimurske novine ispričali su nam kako se dogodilo da se trenerima omogućilo da postanu obrtnici i zašto je to dobro za njih. - Pored toga što novi zakon o sportu omogućava da i treneri, a ne samo sportaši budu trajno nagrađeni za izvrsnost, boljem statusu trenera doprinosi i mogućnost da svoj rad reguliraju kroz obrt, bilo kao samostalnu djelatnost ilo kao paušalni obrt, kazao je Vukoja.

- Moja temeljna zadaća pri ulasku u Nacionalno vijeće za

sport bila je zaštititi trenere klubova na lokalnoj razini, jer oni su generator vrhunskih rezultata u Hrvatskoj. Dosta drugih zanimanja je moglo biti obrtnik, primjerice: estradne zvijezde, ali ne i treneri. Mogućnost otvaranja paušalnih obrta za trenere je milijunski skok unaprijed i za državni proračun, ističe Vukoja. Nitko neće za 10 posto varati državu ako može legalno dobiti novac na račun, kaže.

Gurali smo taj projekt, kazao je Vukoja, pritom misleći i na Jakopca smatrajući da ćemo time zaštititi klubove i njihova trenere.

- Zaštitimo li trenere, valoriziramo li njihov rad, puno smo uradili za njih. Zašto bi netko radio dodatno, ako ti od 100 država uzme 50? Ali ako

uzme deset je prihvatljivo, slikovito se izrazio Vukoja. Zato smo gurali da treneri uđu u sustav obrtnika. Rezultat toga je da je u mjesec i po’ dana njih 15 u Međimurju otvorilo obrte. Drugi čekaju da vide iskustva onih koji su ih prvi otvorili, kazao je.

- Dok sustav nije omogućavao trenerima da budu obrtnici, oni su u klubu mogli raditi na dva načina: ili dobivati novac na crno ili preko ugovora o djelu. Porezi na te ugovore su bili 40 i više posto, pa si klubovi jednostavno nisu mogli priuštiti toliki trošak, kazao je tajnik Tomica Jakopec. Otvaranjem obrta gdje je porez drastično manji omogućuje i klubovima da trenerima bruto daju manje, a da oni neto dobiju više, a da u toj računici i država

dobije svoj dio, a širenjem porezne baze proširi prihode s te osnove.

U situaciji kad su se treneri �inancirali ispod stola, klub je na rizik bio u prekršaju, jer je platio nešto što nije smio. Tražile su se razne varijante za pokriće tih troškova na rubu legalnosti i zakona, pri čemu je država najviše bila zakinuta, a od izmjena zakona treneri će moći izdavati račun za odrađeni posao i neće strahovati kao kad su radili na crno. I to ne samo od strane inspekcijskih kontrola, već i od toga hoće li im klub isplatiti na ruke obećanu naknadu ili ju uskratiti, ako je bila uvjetovana ostvarenjem nekih očekivanih rezultata. Trenerski rad de�iniran i plaćen prema ugovoru sasvim je druga dimenzija od usme-

Trenerica Marija Jurak Bošnjak

treneri obrtnici BROJA

unaprijed i za njih i državu ako može

Financijske obveze pri otvaranju obrta

• prvih godinu dana ne plaćate komorski doprinos

• otvaranje obrta je besplatno

• plaćanje poreza: porez plaćate kao predujam paušalno (4 puta godišnje, svaka tri mjeseca, ovisno o poreznom razredu)

• plaćanje doprinosa za mirovinsko i zdravstveno: jednom godišnje po izdanom rješenju porezne uprave Paušalisti zaposleni kod drugog poslodavca plaćaju predujam: plaća se kvartalno – do 31. 3., do 30. 6., do 30. 9. i do 31. 12.) prema ostvarenim prihodima; za 1. razred 0,00 – 11.281,44

€ – tromjesečni paušal iznosi 42,31 € (većina će biti u

Mario Vukoja, član Nacionalnog vijeća za sport i Tomica Jakopec, tajnik Zajednice sportova Međimurja i Čakovca, pogurali izmjene Zakona za sport

tražimo nekoga tko zna kako s djecom raditi. Zahtijevamo da to budu školovani ljudi, koji se znaju ophoditi s djecom i za to smo spremni izdvojiti novac. Jednako tako s druge strane i trener očekuje da ga se adekvatno plati za njegov stručni rad. Tim izmjenama zakona sistemski se rješava taj problem, kazao je Vukoja. Školovani treneri mogu raditi, naplatiti, ali i dati dio državi. - Uz to ima dosta ljudi koji nisu kineziolozi, ali su se doškolovali, educirali za voditelja rekreacije i oni mogu otvoriti paušalni obrt, dodaje Jakopec.

Svima dosta isplati ispod stola

ovom razredu), za 2. razred

11.281,44 – 15.263,12 € – tromjesečni paušal iznosi 57,24 €; za 3. razred

15.263,13 – 19.842,06 € – tromjesečni paušal iznosi 74,40 €; za 4. razred

19.842,07 – 30.526,24 € – tromjesečni paušal iznosi 114,48 €; za 5. razred

30.526,25 – 39.816,64€ –tromjesečni paušal iznosi 149,31 €.

Paušalisti kod drugog poslodavca plaćaju po isteku poslovne godine, a temeljem rješanja Porezne jednokratno ( MIO I, MIO II i zdravstveno osiguranje): 1. razred – 296,15 €; 2. razred – 400,66 €; 3. razred – 520,85 €; 4. razred – 801,31 €; 5. razred – 1.045,19 €.

�inanciranje klubova postaju obvezni, a u tom lancu podrazumijeva se i papirnati trag novca.

nih dogovora i plaćanja ispod stola. Plaćanjem na račun treneru obrtniku povećava ukupne prihode i kreditnu sposobnost.

Koliko zarađuju

treneri izvan redovnog posla Zakonom o sportu je regulirano tko se sve može smatrati trenerom, odnosno tko smije raditi sa sportašima. Tako i obrte mogu otvarati svi oni koji prema zakonu smiju raditi sa sportašima bilo da su završili Kineziološki fakultet, ali i voditelji sportske rekreacije nakon što su završili sportsku obuku prema propisanom broju sati.

Prema procjenama tajnika Zajednice sportova, 99 posto trenera međimurskih klubova će biti u prvom poreznom

razredu. Dosadašnje naknade našim trenerima kreću se uglavnom između 300 i 500 eura mjesečno, rijetkima više. Mnogima će se obrt isplatiti jer niska porezna opterećenja važe za prihode do 11.000 eura godišnje. Rijetki treneri zarađuju godišnje više.

Zanimljivo da su se nakon izmjene zakona o sportu obrte u Međimurju otvorili treneri iz raznih sportova: gimnastike, atletike, plivanja, rukometa, nogometa, košarke, odbojke. Ukratko svih jakih sportova u Međimurju.

Tajnik Tomica Jakopec kazao je da su sa zakonskim novinama upoznali sve sportske klubove i klubove u školskom sportu. Uz to dali su im i sve moguće informacije oko vođenja papira za paušalni obrt, uključujući i linkove s

tablicama koje moraju ispuniti za vođenje knjigovodstva. Pohvalio je i dobru suradnju kako s Obrtničkom komorom Međimurske županije tako i s nadležnim županijskom službom za registraciju obrta.

- Nitko više ne mora raditi u sivoj zoni, a ako to radi, sam si je kriv, zaključio je. Uvijek ostaje mogućnost rada preko ugovora o djelu, što ovisi o dogovoru s klubom, a samostalni ili paušalni obrt je nova opcija. Svaki klub u dogovoru s trenerom može za sebe naći najpovoljniju varijantu.

Poslovanje s obrtnikom trenerom jednostavnije i za klubove. Trener ispostavi račun, klub ga plati, treneru novac sjedne na račun. Prvo rješenje za paušalni obrt dobio Mario Vukoja, pohvalio nam se. - Svima koji su zapo-

sleni i bave se treniranjem kao sporednom djelatnošću savjetujem da to isto naprave, kaže. Dodaje: Ujedno smo i preko Zajednice sportova najveći promotori toga, jer ne želimo da klubovi imaju probleme, ali i da da treneri dobiju jači status. Tako su i treneri zaštićeniji jer imaju ugovor s klubom i nema više nepotrebnog oko naplate potraživanja: - U stilu izgubio si utakmicu, dat ćemo ti drugi put. Sada se temeljem ugovora izdaje račun, a on se mora platiti i time se stvara ozbiljniji pristup poslu i radu.

Izlazak iz sive zone izboren je temeljem presude Ustavnog suda, jer treneri do izmjene zakona nisu mogli otvarati svoj obrte.

- Kad kao roditelji šaljemo djecu na sportske aktivnosti,

Premda se na prvi pogled ne čini da je povezano, ali i ovo čišćenje terena u sportu ima veze s našim članstvom u EU-u. Nakon deset godina članstva, ulaska u Schengen i eurozonu mnogo toga smo morali urediti u državi. Prije svega pravila o namjenskom trošenju novca, urednom poslovanju i sljedivosti novaca. Brusili su preko projekata koji se �inanciraju iz zajedničke europske kase. To ponašanje prenosi se lančano preko države do općinskih i gradskih razina. Natječaji za projekte i

To iza sebe ostavlja nekadašnje navike klubova u kojima su se treneri plaćali ispod stola, ponekad dobili za nagradu luksuzni auto, ali naprotiv ostali na suhom bez ičega vjerujući usmenim obećanjima. Ta se obećanja mogu samo objesiti o klin. Otvaranjem obrta ispunjavanje ugovora je de�inirano crno na bijelo i utuživo. Dakle, sve to indirektno podiže i kvalitetu u sportu jer će se treniranjem moći baviti netko tko posjeduje ne samo kvalitete za treniranje već i određenu kulturu odgovornosti prema zajednici, a sustav će mu s druge strane pružiti određenu pravnu i �inancijsku sigurnost. Čovjek koji plaća porez državi ima drugačije dostojanstvo od onoga koji se svrstao u sivu zonu. Naime, na ove potonje društvo gleda kao da su svojevrsni muljatori. Novim zakonom te su stigme sada skinute i nitko tko se ozbiljno bavi sportom ili rekreacijom, iako kao sporednom djelatnošću, ne mora više nositi stigmu muljatora.

I instrukcije su trening, a učitelji i profesori treneri

Kraj školske godine je vrijeme kad se sjetimo i uzimanja instrukcija za našu djecu da poprave negativnu ili poboljšanju ocjenu iz nekog predmeta, radi boljeg upisa u srednju školu, fakultet…

Kao i sportski treninzi ili odlazak na rekreaciju i učenje ponekad zahtijeva trenere. Nije zbog toga čudno da se instrukcije daju kako u određenim ustanovama koje su se za to registrirale ili kod

profesora ili učitelja koji to rade kod kuće. Instrukcije iz tehničkih i prirodoslovnih predmeta naplaćuju se oko 10 eura po satu. Ako se oporezuju rad u �irmi ili u obrtu, onda je red da se iz sive zone na svjetlo dana privede sav rad na davanju instrukcija na “crno”. Naime, širenjem baze poreznika povećava se masa ubranih poreza, a time se omogućava porezno rasterećenje. (BMO)

Trener Domagoj Dominić

OBRTNIČKA KOMORA Međimurske

županije u petak upriličuje promociju novih majstora

Majstorske diplome stekla 52 obrtnika

- Na majstorske ispite osim iz naše došli i iz šest drugih županija, dvojica iz Njemačke i jedan iz Austrije

U petak u zgradi Scheier Obrtnička komora upriličuje dodjelu majstorskih diploma za 52 majstora obrtnika u 18 zanimanja, ne samo iz Međimurske već i drugih županija koji su svoje diplome obranili u Međimurskoj županiji.

Najviše, 30, kandidata je iz Međimurske županije, 11 iz Varaždinske, jedan kandidat iz Istarske županije, 2 kandidata iz Krapinsko-zagorske županije, po jedan iz Virovitičko-podravske županije i Karlovačke županije, dvoje kandidata iz Njemačke, jedan kandidat iz Austrije i jedan kandidat iz Zagrebačke županije.

Majstorske diplome za autolakirere stekli su Zvonko Hižman iz Cirkovljana i Mario Novak iz Brezovca, za automehaničara Nikola Zadravec iz Schweitenkirchena (Njemačka), Damjan Kutnjak iz Svetog Martina na Muri, Mihael Pokrivač iz Šenkovca, Matteo Rašić iz Svete Marije, Sandro Šipek iz Vinice, Sandro Debelec iz Čakovca, Leon Kalamari iz Kotoribe, Alen Kontrec iz Selnice, Mario Kozjak iz Šenkovca, Bojan Lovrek iz Domašinca, Mario Otorepec iz Ferketinca, Stjepan Poljak iz Dunjkovca, Branimir Rojko iz Knezovca, Dominik Vrtarić iz Mihovljana i Ivan Zrinić iz Pušćina, za bravara Denis Ivković iz Donjeg Hrašćana, Branko Pongrac iz Preloga, Vladimir Ristić iz Lepoglave, Danijel Sačer iz Malog Bukovca i Kristijan

POGLED ODOZDO

Švenda iz Čakovca, a za tokara Kristijan Švenda iz Čakovca i Tomica Golec iz Strahoninca. Majstorsku diplomu za dimnjačara stekao je Robert Škrobić iz Labina, za elektroinstalatera Božidar Jambrović iz

Orehovice, Dragutin Jug iz

Zaboka, Marko Vincetić iz

Krištanovca, za elektromehaničara Neven Palačić iz

Preloga, za očnog optičara

Natalija Maček iz Ivanca i Renata Behin iz Gore Veterničke, za pedikera Sandra Bubanić iz Hrašćice, za plinoinstalatera Tomislav Andrašec iz Novakovca, Kristijan Burjek iz Gradiščaka, Nenad Perčić iz Svetog Martina na Muri i Tomislav Kučar iz Jalkovca, koji je ujedno položio majstorski ispit i za vodoinstalatera.

Za soboslikara ličioca su diplomu stekli Davor Jambrović iz Strahoninca, Marko Vasić iz Graza (Austrija), za stolara Antonio Zoka iz Čakovca, za strojobravara Marino Calvi iz Svibovca Podravskog, Ivan Triplat iz Malog Bukovca, Robert Hrg iz Ivanca, Mladen Levanić iz Ivanca, Josip Bijak iz Turnašice, Karolina Kirinčić iz Karlovca, Krešimir Šincek iz Belice, za tesara Dragomir Kolačko iz Klenovnika, Marko Križanec iz Sračinca, Siniša Posavec iz Lopatinca, a za vodoinstalatera i instalatera grijanja i klimatizacije Ivan Braćić iz Gelsenkirchena (Njemačka) i Mario Horvat iz Žiškovca. (BMO)

Za svaku trgovinu koju su opremili posadili jedno stablo

- Ovom akcijom odlučili smo baš u Međimurskoj županiji posaditi jedno novo stablo te time vratiti resurs tamo gdje pripada, u naše šume, istaknuo je Franjo Sobočan, osnivač obiteljske firme

Šume nisu samo naša pluća, nego i prirodno stanište brojnih životinjskih vrsta, a nama u industriji proizvodnje namještaja i opreme vrijedan resurs koji smo dužni vraćati, kazao je Franjo Sobočan, osnivač �irme Sobočan, na početku akcije sadnje više od 8000 novih stabala u Knezovcu.

Istaknuo je: – Sobočan je do danas opremio više od 8000 trgovina i raznih poslovnih prostora diljem svijeta. Zato smo ovom akcijom odlučili baš u Međimurskoj županiji za svaku od opremljenih trgovina u svijetu

posaditi jedno novo stablo te time vratiti resurs tamo gdje pripada, u naše šume. Inače ova �irma proizvodi namještaj u kombinaciji metala i drvenih panela.

Prelaze na zelenu energiju

Nastavlja: – Kampanja pošumljavanja proizlazi iz naše zelene strategije poslovanja. Zelenu transformaciju započeli smo još 2016. godine izgradnjom postrojenja za spaljivanje drvnog otpada na temperaturama višim od 900 stupnjeva, a nastavili izgradnjom vlastite solarne

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.

Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

Opomena da nemoralno društvo kad-tad izrodi krvavi eksces

Slučaj dječaka, koji je pobio svoje kolege i zaštitara u osnovnoj školi u Beogradu, sto puta nas je snažnije potresao nego niz takvih slučajeva iz Amerike. Tragedija je došla iz bliskog susjedstva koje poznajemo iz nekadašnje propale zajednice. Ne možemo se praviti da se ne poznajemo jer smo se loše rastali. Zato se mnoga: majka, otac, baka ili djed danas zapitao: - Moram li odsad strepiti da naša djevojčica ili dječak

ne bude ustrijeljen od školskog kolege koji je odlučio svoju dječju, nezrelu osvetu provesti na brutalni način, vatrenim oružjem?

Posegnuo je za njim u roditeljskoj kući. Što znači zaključani sef dječaku koji je izradio plan likvidacije i imenovao mete?

Pitamo se kako je moguće da je dijete hladnokrvno napravilo plan? Da li je njegov poremećaj ličnosti, jer je bio odlikaš, dječak s natjecanja,

iz �ine obitelji, prošao ispod radara roditelja i stručnjaka?

Kažu da je bio žrtva vršnjačkog nasilja, verbalnog, �izičkog, svejedno. Sve ostavlja trag na nezreloj duši. Je li dječak “nusprodukt” poremećenog stanja u društva u kojemu pojedinci ne nalaze drugo rješenje, nego svoj osjećaj ugroženosti rješavaju uzimanjem pravde u svoje ruke?

I ne, nemojmo se zavaravati da se to nama ne može

elektrane koja je puštena u rad prošle godine. Dodatno na našoj novoj proizvodnoj hali, koja je u izgradnji, planiramo postaviti još jednu solarnu elektranu. Tako će naš ukupni zeleni investicijski ciklus do kraja 2025. godine iznositi gotovo 55 milijuna kuna, odnosno 7,3 milijuna eura.

Kao lideri u zelenom poslovanju želimo biti primjer i poticaj drugima da prate zelene trendove i ulažu u obnovljive izvore energije. Time čuvamo okoliš, vraćamo prirodi njezine resurse, a istovremeno štedimo vlastite.

Ta ulaganja se višestruko vraćaju, jer misliti zeleno danas je imperativ i konkurentska prednost.

Sadnice hrasta donirali Hrvatskim šumama

Odlučili su se za sadnju na zemljištu u vlasništvu Hrvatskih šuma. One nisu njihov poslovni partner jer �irma Sobočan ne kupuje ni drvene trupce ni rezanu drvenu građu. Za Hrvatske šume su se odlučili jer smatraju da će one najbolje upravljati novozasađenom šumom mladih hrastova, koja će biti dom mnogim pticama i drugim šumskim životinjama, objasnio je Franjo Sobočan. U sadnji Franji Sobočanu priključili su su i sinovi Dejan i Nikola koji s ocem vode obiteljsku �irmu Sobočan te brojni uzvanici na tom događaju. (BMO)

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info

info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

dogoditi. Za koji dan ovu će “krvavu bajku” prekriti zaborav, premda će se na ispraćaju žrtava prosipati zaklinjanja da se ovo više ne smije dogoditi. Gledali smo bezbroj takvih repriza iz Amerike, a sad je taj “�ilm” stigao i do nas.

Učimo djecu da budu uspješni, izvrsni, učinkoviti, ali ih ne učimo da budu ljudi: empatični, pošteni, iskreni, suosjećajni i dobri drugovi. S posprdnošću gledamo na ondašnje pionirske zakletve jer

su i one bile male, licemjerne molitve, koje nisu obvezivale sve drugove.

Ali opomena da nemoralno društvo kad-tad izrodi krvave ekscese ostaje. Žrtve su najslabije karike. Dječak ubojica za kojega je teško moguće pronaći oblik rehabilitacije u kojem će on jednog dan u nekoj budućnosti biti prihvaćen građanin i obitelji ubijenih žrtava koje su zauvijek ranjene gubitkom svoje djece.

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

FIRMA SOBOČAN zasadila 8000 stabala u šumi na ulazu u Knezovec

Franjo, Dejan i Nikola Sobočan s mladicama hrasta koje su donirali za šumu kraj Knezovca u vlasništvu Hrvatskih šuma

NajStarija bolnička zgrada ide u renovaciju

Feštetićka postaje centar za neizlječive bolesnike!

Koncept palijativnog odjela je zamišljen tako da se tamo može smjestiti 25 palijativnih pacijenta u 15 bolesničkih soba. Sobe su za palijativne bolesnike nešto veće od običnih bolesničkih soba i veličine su od 24 do 28 četvornih metara, čime pružaju i mogućnost boravka članova obitelji uz palijativnog pacijenta. - Zadnjih

U četvrtak, 27. travnja, u biblioteci Županijske bolnice Čakovec potpisan je ugovor o izradi projektno-tehničke dokumentacije za rekonstrukciju paviljona VI – zgrada Feštetić između izrađivača projektne dokumentacije firme BUILDING iz Ivanca i Županijske bolnice Čakovec. Radi se o zgradi pod zaštitom i zahtijeva posebnu pažnju pri uređenju, što je iziskivalo izbor projektne kuće koja ima iskustvo s takvim objektima. Projektna dokumentacija bit će pripremljena još ove godine

nekoliko godina u Međimurskoj županiji potrebe za skrbi palijativnih pacijenata kreću se od 16 pacijenata iz 2015./2016. godine pa sve do 36 palijativnih pacijenata u najnovije vrijeme, a i dalje

će rasti s obzirom na starenje stanovništva, pojasnio je dr. Sven Pal, zamjenik ravnatelja za kvalitetu Županijske bolnice Čakovec. Dodao je:

Uz skrb o pacijentima bit će organizirane i sve stručne službe, od medicinskih sestara, liječnika, fizioterapeuta, socijalnih radnika, psihologa i psihijatra.

Zamišljeno je da uz stacionar bude i dnevna palijativna bolnica, jednako tako da se smjesti i mobilni palijativni tim tako da ukupna palijativna skrb bude na jednom

Na potpisivanju: Sven Pal, zamjenik ravnatelja za kvalitetu, Igor Šegović ravnatelj ŽBC, Jerko Bošković iz firme Building te župan Matija Posavec

kako bi se čim prije pristupilo traženju sredstva za realizaciju projekta. Ravnatelj Županijske bolnice Čakovec

dr. Igor Šegović potpisao je ugovor s Jerkom Boškovićem iz firme koja je izrađivač dokumentacije. Potpisivanju su

Najstariju zgradu Bolnice čeka obnova i nova namjena mjestu, objasnio je. - Velika nam je želja da osiguramo dvije sobe za privremeni i povremeni boravak djece s poteškoćama u razvoju koja su na isključivo kontinuiranoj skrbi roditelja njegovatelja. Time bi se roditeljima omogućio kratki odmor, uz boravak djeteta na nekoliko dana, od dva do pet u bolničkoj ustanovi na skrbi. Tako bi i roditelji mogli prikupiti snagu za daljnju skrb o djetetu. Bila bi to jedinstvena praksa u ovom dijelu Hrvatske, kakva za sada ne postoji.

nazočili Matija Posavec, međimurski župan i predsjednica Upravnog vijeća Sonja Tošić-Grlač.

Osim Odjela palijativne skrbi u Feštetiću će se urediti i simulacijski centar za potrebe edukacije zdravstvenih

NajzNačajNije tvrtke i ustanove u regiji iz STEM područja i ove godine na tjednu karijera Sveučilišta Sjever

djelatnika, ne samo iz naše regije nego i šire.

Simulatori za razne zdravstvene postupke i uvježbavanje istih pomogli bi zdravstvenom osoblju u savladavanju raznih medicinskih postupaka i vještina. Dvije učionice i kongresna dvorana bile bi na raspolaganju za edukaciju, s obzirom na to da je Županijska bolnica Čakovec edukacijski centar za mnoge ustanove visokog obrazovanja u Hrvatskoj. Osim toga u zgradi tehničkih službi preko puta Feštetićeve zgrade predviđa se uređenje u interpretacijski centar povijesti zdravstva u Međimurju. (BMO, foto: Z. Vrzan)

Tjedan karijera Sveučilišta Sjever povezuje studente i poslodavce

Da je Tjedan karijera Sveučilišta Sjever jedan od najposjećenijih događaja aktivne suradnje akademske i poslovne zajednice i ove godine dokazuju tvrtke i ustanove koje će sudjelovati na UNIN Connect Weeku Sveučilišta Sjever od 8. do 12. svibnja 2023. godine u Sveučilišnom centru Varaždin i Sveučilišnom centru Koprivnica. Uz generalno pokroviteljstvo Varaždinske županije, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske poštanske banke na Tjednu karijera sudjelovat će stotinjak značajnih tvrtki i ustanova među kojima su CARNET, HBOR, Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, FINA, Ducati komponenti, Vindija, BHS Corrugated strojevi doo, Telur, Čateks, Končar d. d., TechWarn Media, S&T, Apis IT, King ICT, Podravka, Profil Klett, Carlsberg, KAMGRAD, Promming, Knauf Insulation, LTH Alucast, Eko Međimurje, Končar d.d., ali i brojne druge tvrtke i ustanove.

Izuzetno velik interes za ovogodišnjim Tjednom karijerom dokazuje kako upravo najznačajnije tvrtke iz STEM područja, ali i drugih područja djelatnosti svake godine u

sve većem broju prepoznaju UNIN Connect Week kao ključan i jedinstven događaj na kojem upoznaju studente; svoje buduće kadrove, a studenti pritom imaju priliku ostvariti izravnu suradnju s budućim poslodavcima i steći nove kontakte.

Studenti će od renomiranih poslodavaca moći doznati kako pronaći svoje mjesto na tržištu rada, pripremljen je niz panel rasprava koje će povezati gospodarstvo i visoko obrazovanje, a u središtu svih događanja bit će studenti, ne samo sadašnji već i budući, kao i članovi Alumni zajednice Sveučilišta Sjever. „Sveučilište Sjever jedino je hrvatsko sveučilište koje organizira Tjedan karijera s panel raspravama i bogatim programom svaki radni dan u tjednu i to prva tri dana u Sveučilišnom centru Varaždin i dva dana u Sveučilišnom centru Koprivnica. Već prvog dana Tjedna karijera, u ponedjeljak 8. svibnja u Sveučilišnom centru Varaždin nakon svečanog otvorenja, na panel raspravi sudjelovat će ministrica turizma i sporta prof. dr. sc.

Nikolina Brnjac, predsjednik

Uprave HAMAG BICRO-a Vjeran Vrbanec, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i

ugovaranje programa i projekata Europske unije Dragan Jelić, državni tajnik Središnjeg ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić, Luka Balen, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te predsjednik Uprave Končara Gordan Kolak; najvećeg izvoznika među najboljim kompanijama“, istaknuo je rektor Sveučilišta Sjever prof. dr. sc. Marin Milković.

Sveučilište Sjever ključan je partner i pokretač razvoja gospodarstva u regiji, ali i mnogo šire Upravo sudjelovanje na Tjednu karijera daje prednost tvrtkama sudionicima za privlačenje novih i kvalitetnijih kadrova i to je svakako prepoznato i ove godine.

“Sveučilište Sjever je ključan partner gospodarstvu u regiji i otvoreno je za različite oblike suradnje, prije svega s ciljem poboljšanja kvalitete studijskih programa, ali i usklađivanja s potrebama tržišta rada i to je ono što ga razlikuje od drugih sveučilišta. Da ovu činjenicu prepoznaju i studenti i tvrtke dokaz je uspješna i kvalitetna organizacija ovakvog važnog događaja” dodaje rektor prof.

dr. sc. Marin Milković uz posebnu zahvalu svim tvrtkama i ustanovama na podršci i sudjelovanju na sve većem i sve prepoznatljivijem Tjednu karijera Sveučilišta Sjever. Tjedan karijera Sveučilišta Sjever snažan je zamah i prekretnica u načinu privlačenja budućih kvalitetnih kadrova, za kojima vapi tržište rada. “U središtu svih događanja su naši studenti i oni koji žele studirati na Sveučilištu koje od 31 programa čak njih 20 ima u STEM području. Ponosni

smo na naše studente koji u velikom postotku pronađu posao odmah po završetku studija, a ovo je prilika da povežemo u sinergiji i poslodavce i lokalnu zajednicu srednjoškolce, pa i roditelje.

Pripremamo panele na kojima će se raspravljati o razvoju hrvatskog gospodarstva, zapošljavanju, još boljem iskorištavanju europskih sredstva, niz radionica i želja nam je i da kao Sveučilište Sjever doprinosimo još boljem razvoju sjevera „Lijepe naše“, zaključuje rek-

tor Sveučilišta Sjever prof. dr. sc. Marin Milković.

Svi programi su besplatni, a benefiti koje mogu i mladi, ali i svi zainteresirani dobiti sudjelovanjem i obilaskom Tjedna karijera-UNIN Connect Weeka višestruki su jer ovo je jedinstvena prilika i za odluku kako graditi svoju profesionalnu karijeru uz pomoć znanosti i gospodarstva.

Događaj je osim za studente Sveučilišta Sjever otvoreni i za javnost.

Vidimo se na Tjednu karijera Sveučilišta Sjever!

prijateljice Nere

hororima

povezusu više

nisam ni Ove godine želim ići na sam u tome, razgovoru vrijeme voli žanrova, klasike na navečer, oko nje je ilustracije svoj fokus ilustracije za sumještakoja bi ukoričena dana

Tihi rekvijem za kunu

GLOBALNO I LOKALNO

CRNA KRONIKA

OBITELJI žrtava neubrojivog Gorazda

Novaka dosuđene odštete

Pouke istine i laži

U utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.

Dok ovo pišemo, negdje u svijetu rađa se još jedan galopirajući program potpomognut umjetnom inteligencijom. Među onima koji upozoravaju na opasnosti najviše je rasprava i strahovanja na temu istina i laži. Smatra se da zbog moći umjetne inteligencije i utjecaja na društvo i demokraciju više nitko neće znati što je to istina, a što laž.

Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.

Je li doista tako? Kao da se ponovno vraćamo raspravama s početka devetanestog stoljeća o javnosti ili pak vremenu sredine dvadesetog stoljeća kad je dio znanstvenika želio spriječiti razvoj atomske bombe smatrajući je opasnom za svijet.

Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.

U devetnaestom stoljeću tisak, novine, telegraf i telefon zavladali su komunikacijskim svijetom, dajući bazu političkim idejama, demokraciji i racionalnom mišljenju.

nu očekivanja, što pak vodi naprezanju i centralizaciji tržišta i monopolizaciji.

pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve.

Na političkom planu dešava se entropija demokracije, politika postaje poziv za elitu s imenom i prezimenom, kao što se to dešavalo na početku demokracije u devetnaestom stoljeću s pojavom tiska. Čini se kao da se povijest medija i demokracije ponavlja na drugačiji način.

Za zločin je odgovorna i država

Novak je žrtve ubio na ulici, ispred rodne kuće Božice Mustač, i to službenim policijskim pištoljem premda je bio na dugotrajnom bolovanju

Piše: Vlasta Vugrinec

Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.

Ubrzo, početkom dvadesetog stoljeća već je gotovo cijela kulturna sfera komercijalizirana, mediji su već prepuni istina i laži, a riječ „propaganda“ dobila je svoje puno značenje.

No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj?

Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku.

Pojava umjetne inteligencije kao nove tehnologije na mrežama činjenica je u medijskom svijetu. Treba je pozdraviti jer donosi veću različitost mišljenja, ali i mogućnost utjecaja različitih interesa i grupa. Ukratko, pridonosi demokraciji na osobit način i skraćuje put od građana do vlasti, koji na taj način postaju „vidljiviji“ i nisu više bezimena masa.

Idućeg mjeseca bit će sedam godina otkako je Međimurje potresla vijest o dvostrukom ubojstvu koje se dogodilo u Svetoj Mariji. Cijela ta tragedija još nije završena jer se na čakovečkom Općinskom sudu vodi postupak za nadoknadu štete obitelji žrtava.

vještačenja pa nije ni odgovarao za dvostruko ubojstvo, već je završio na liječenju.

Tužba za odštetu

trakavice kako bi obitelji na miru nastavile sa svojim životima?

Nepravomoćna

odluka o odšteti

Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.

Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U

Danas u dvadeset prvom stoljeću razvijeni mediji, televizija, internet i mreže nam nude ponajviše mitske slike, a ne stvarnost. Manekenke i manekeni koji nude različite proizvode prodaju nam mladost i mitski seks izgubljen u mnoštvu. Stvarnost postaje dosadna činjenica, a zabava užitak i prioritet. Vijesti zastarijevaju isti tren kad se objave jer nitko ne želi slušati jučerašnje vijesti. Medijska proizvodnja sadržaja ima karakter robe na tržištu i svaki put iznova mora biti nova da bi popunila prazni-

Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.

VARAŽDINU, Gajeva 5

Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?

Dakako da se umjetna inteligencija može zlorabiti kao i sve druge tehnologije, no za to postoje zakoni. To smo već, nadamo se, naučili u dvadesetom stoljeću, sjetimo se uloge radija i ideologija fašizma i komunizma. Ukratko, zbog svojih tehnoloških mogućnosti i sposobnosti pojedinaca i skupina, umjetna inteligencija sigurno nije preveliki prijatelj autoritarnim režimima jer se njen razvoj ne da zaustaviti.

Samo da podsjetimo, u nedjelju, 26. lipnja 2016. godine, oko 11 sati u Svetoj Mariji, u Ulici Vladimira Nazora, Gorazd Novak, 46-godišnji policijski službenik Policijske uprave međimurske, Postaje prometne policije Čakovec (na dugotrajnom bolovanju) zbog narušenog odnosa u ljubavnoj vezi, iz službenog je pištolja usmrtio svoju 52-godišnju partnericu, Božicu Mustač iz Svete Marije, zaposlenicu Policijske uprave međimurske te njezinu 39-godišnju nećakinju, Andreju Barić iz Hodošana. U automobilu je bio i Andrejin mali sin koji, srećom, nije stradao.

Novak je proglašen neubrojivim nakon psihijatrijskog

Priča za obitelji žrtava time nije stala, već su na čakovečkom Općinskom sudu podigle tužbu protiv države smatrajući je odgovornom za zločin. Naime, Novak je žrtve ubio na ulici, ispred rodne kuće Božice Mustač, i to službenim policijskim pištoljem premda je bio na dugotrajnom bolovanju. Međutim, tužba im nije prošla i nepravomoćnom presudom su izgubile. I ne samo to već su morale nadoknaditi oko 284.000 kuna troškova. Naravno da se nakon teškog gubitka voljenih osoba nisu mirili s time, već su uložili žalbu temeljem koje su ostvarile pravo na milijunsku odštetu što je potvrdio i Vrhovni sud Republike Hrvatske. Od Čakovca, preko Zadra pa opet do Čakovca i nove, nepravomoćne presude Općinskog suda prošlo je već gotovo 7 godina. Hoće li to napokon biti kraj, ako ništa drugo, onda barem sudske

Na čakovečkom Općinskom sudu u tijeku je postupak radi naknade štete protiv Republike Hrvatske i Ministarstva unutarnjih poslova gdje je 24. travnja 2023. donesena nepravomoćna presuda kojom je tužiteljima dosuđena naknada štete.

- Malodobnom V. B. je dosuđeni iznos od 5.988,05 EUR/ 45.117 kuna, zajedno s zateznom tekućom kamatom na taj iznos od 26. siječnja 2017., zatim na ime naknade štete s osnova izgubljenog uzdržavanja iznos od 16.429,64 EUR/ 123.789,12 kuna, zajedno sa zateznom kamatom, renta s osnova naknade štete s osnova izgubljenog uzdržavanja u iznosu od 243,79

EUR/ 1.836,85 kn mjesečno, na ime naknade štete s osnova tuđe pomoći i njege za razdoblje od 1. srpnja 2016. pa do 30. lipnja 2017. godine ukupan dospjeli iznos od 6.370,69 EUR/ 48.000 kuna uvećano za zakonsku zateznu kamatu, za razdoblje od 1. srpnja 2017. godine pa do 31. kolovoza 2021.godine ukupan dospjeli iznos od 58.521,63 EUR/ 440.931,24 kuna uvećano za zakonsku zateznu kamatu, za buduće obroke tuđe pomoći i njege iznosu od 1.232,28 EUR/ 9.284,64 kuna mjesečno. Tužitelju E.M. dosuđeni je iznos od 6.569,78 EUR/ 49.500 kuna, iznos od 800,47 EUR/ 6.031,12 kn, iznos od 280,43 EUR/ 2.112,92 kn, iznos od 265,45 EUR/ 2.000 kuna, te iznos od 3.862,23 EUR/ 29.100,00 kuna, sve zajedno sa zateznom tekućom kamatom te iznose od 26. 1. 2017. godine.

OBAVIJEST KORISNICIMA POSTOJEĆEG SUSTAVA

ODVODNJE

U NASELJU MURSKO SREDIŠĆE

Krajem prošlog tjedna djelatnici Međimurskih voda su krenuli u terenski obilazak svih postojećih korisnika koji su već od prije priključeni na postojeći sustav odvodnje u naselju Mursko Središće, a sve sukladno prethodno dostavljenim obavijestima.

za specijalne i progresivne naočalne leće

U slijedećih tjedan dana će zajedno s krajnjim korisnicima utvrđivati stvarno stanje internih instalacija odvodnje, te sukladno tome analizirati mogućnosti i utvrđivati varijante isključivanja sabirnih jama iz daljnje upotrebe, a sve kao pomoć krajnjim korisnicima u iznalaženju optimalnog rješenja. Također se na licu

mjesta de�inira položaj novog kontrolnog okna (ako isto već ranije nije izvedeno). Stoga pozivamo krajnje korisnike na strpljenje i suradnju, a sve kako bi zajedno što točnije utvrdili stvarno stanje i de�inirali potrebne zahvate na postojećim internim instalacijama odvodnje otpadnih voda.

Ujedno molimo da se za sva pitanja i savjete obrate isključivo direktno našim djelatnicima na terenu, odnosno putem telefona za kontakte:

Tel.: 040/373-714 i 040/373-716

Mob.: 098/9148555, kontakt osoba Marko Golubić

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Gorazd Novak

U zaključanoj vikendici pronašli umrlog Sinišu

Vurušića

Sanja Heric

Mučni zvukovi vatrogasnih sirena i hitne pomoći uznemirili su u nedjelju, 30. travnja, u podne stanovnike naselja Železna Gora i okolnih mjesta u Štrigovi. Čuvši sirene, mnogi stanovnici su istrčali van svojih kuća da vide što se događa, a posebno u Orehovčaku gdje je su najprije došli vatrogasni kombi i policijski auto, da bi se potom okrenuli i krenuli prema bregu, takozvanom Businščaku, mjestu gdje su zapravo intervenirali.

Vatrogasci provalili u vikendicu u Businščaku – Dobili smo dojavu od ženske osobe da je u vikend-kući u Železnoj Gori pronađen čovjek, sumnja se da je mrtav. Vrata su bila zaključana pa su pozvali vatrogasce da pomognu otvoriti vrata, rekli su nam ubrzo nakon što su se čule sirene iz JVP-a Čakovec, ko-

KURŠANEC

DARKO ŽAGAR pušten iz Remetinca Branit će se sa slobode

Preminuli Siniša Vurušić

Nakon jednomjesečnog pritvora Darko Žagar, čakovečki poduzetnik, u ponedjeljak, 3. svibnja, pušten je iz istražnog zatvora koji mu je bio određen zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela.

Žagar se našao među petoricom privedenih od strane europskih tužitelja u slučaju riječke sortirnice 4. travnja. Istražni zatvor odredio mu je sudac istrage zagrebačkog Županijskog suda Zdravko Majerović na prijedlog Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO).

Darko Žagar

đenja, zadržan je u pritvoru, premda je njegov odvjetnik smatrao to nepravednim s obzirom na njegovu dob od 70 godina.

je smo kontaktirali o tome što se događa.

Na mjesto događaja prva je stigla hitna pomoć, a vatrogasci su provalili vrata. Unutra su potom ušli djelatnici hitne pomoći te je bila konstatirana smrt tamošnjeg mještanina Siniše Vurušića, rođenog 1979. godine.

- Pred jedan sat dobili smo poziv da se Siniša ne javlja ne telefon i da idemo provjeriti gdje je. Kroz prozor sam vidio da nepomično leži, ispričao nam je njegov prvi susjed Željko Bogdan.

O događaju smo kontaktirali i PU međimursku,

koji su nam potvrdili da su dojavu preko hitne pomoći primili u 11:28.

- JVP je provalio vrata, mrtvozornik je utvrdio da nije bilo tragova nasilja te da je smrt nastupila prirodno u noćnim satima, rekli su nam u PU međimurskoj te dodali da nije bilo potrebe za obdukcijom.

Preminuli je 45-godišnjak, kako saznajemo, bolovao od epilepsije, te je u tom trenutku imao epileptični napad. Možda bi se izbjegnuo takav tragičan kraj da je u tom trenutku netko bio uz njega.

U pijanoj makljaži

i crvena zastava

Nakon tučnjave uhićena su dva muškarca i jedna ženska osoba, dok je 20-godišnjak zadobio teške tjelesne ozljede

Prava drama odigrala se protekle subote, 29. travnja 2023., oko 18:30 sati u Kuršancu. Prema policijskom izvješću, u Međimurskoj ulici došlo je do tučnjave među više osoba tako što je 23-godišnjak pod utjecajem alkohola (0,91 g/kg) zbog ranijih nesuglasica prišao 20-godišnjaku (0,88 g/kg) te ga kundakom automat-

ske puške marke Crvena zastava udario u gornji dio tijela.

Nakon udarca, u tučnjavu se uključio otac 20-godišnjaka, 47-godišnjak (1,22 g/kg) kao i obitelj sa strane 23-godišnjaka, maloljetnik, 41-godišnjak (1,36 g/kg) i 24-godišnjak kojom prilikom su se svi međusobno udarali rukama i nogama.

Do sada je praksa sudske medicine pokazala da se prilikom takvih slučajeva konstatira iznenadna prirodna smrt.

Oproštaj kolega vatrogasaca

Preminuli Siniša bio je član lokalnog DVD-a i obavljao poljoprivredne radove, vrijedan mladić. Kolege vatrogasci oprostili su se od njega, kao i brojni mještani koji su uputili izraze saučešća povodom smrti. Sprovod u krugu obitelji, kolega i poznanika održan je na mjesnom groblju u Štrigovi u srijedu, 3. svibnja.

upotrijebljena

U događaju je ozlijeđen 20-godišnjak koji je prevezen vozilom hitne pomoći u Županijsku bolnicu Čakovec, gdje su mu utvrđene teške tjelesne ozljede.

Mladić (23-godišnjak) i 41-godišnjak su uhićeni. Prilikom postupanja policijskih službenika, 43-godišnjakinja (0,45 g/kg) je vrijeđala i omalovažavala policijskog službenika te je i ona uhićena. Protiv svih sudionika slijedi optužni prijedlog po članku 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i

mira te protiv ženske osobe po članku 17. istog zakona.

Puška je oduzeta te se nastavljaju kriminalistička istraživanja kaznenog djela nedozvoljeno posjedovanje, izrada i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari. Dovršenim kriminalističkim istraživanjem nad 23-godišnjakom utvrđeno je da je počinio kazneno djelo teška tjelesna ozljeda na štetu 20-godišnjaka te slijedi kaznena prijava nadležnom državnom odvjetniku. (sh)

Oštećeno vozilo Siniše Novaka iz Nedelišća

OPTUŽNICA za 71-godišnjaka iz Nedelišća zbog požara na 4 automobila

Starcu je produljen pritvor

Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu je 18.

travnja 2023. podiglo pred Općinskim sudom u Čakovcu optužnicu protiv hrvatskog državljanina (1952.) iz Nedelišća.

Okrivljenog 71-godišnjaka tereti se da je 17. i 19.

ožujka 2023., nakon 23 sata u Nedelišću, u Novoj ulici polio benzinom i zapalio četiri osobna automobila parkirana uz kolnik i u dvorištu obiteljske kuće čime je nanio štetu uku-

ODUZIMANJE PREDNOSTI prolaska

Vozačica završila u bolnici

U petak, 28. travnja 2023. godine, oko 21:30 sati u Čakovcu, na raskrižju Športske, Vukovarske i Ulice Jakova Gotovca, dogodila se prometna nesreća, gdje je 19-godišnji vozač s područja Nedelišća upravljao osobnim automobilom čakovečkih registarskih oznaka Športskom ulicom, kojom prilikom je dolaskom do raskrižja s Vukovarskom ulicom, a koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska, ušao u raskrižje zadržavajući

(vv)

smjer kretanja, a da nije propustio sva vozila koja se kreću tom cestom.

Zbog toga je u njegovo vozilo udario osobni automobil čakovečkih registarskih oznaka, kojim je Vukovarskom ulicom upravljala 37-godišnjakinja s područja Čakovca. Nakon udara osobni automobil koji je prouzročio prometnu nezgodu sišao je izvan kolnika, gdje je udario u stup javne rasvjete. Vozačica je vozilom hitne pomoći prevezena u Županijsku bolnicu Čakovec. (vv)

Piše:

Vikendica u koju su provalili vatrogasci i pronašli nepomično �jelo

ZVUKOVI SIRENA u podne zloslutno najavili smrt

Kopa se šuder 50 godina, a ništa se ne sanira!

Mještani Cirkovljana pozvali su nas na Cirkovljansku grabu da bi javnost upoznali sa svojim nezadovoljstom kako ona danas izgleda. Kod rampe uz koju stoji natpis o zabrani prolaska dočekalo nas je 20-ak mještana svih dobnih skupina. Svaki od njih imao je neku pritužbu na stanje šudrane.

Zabranjen pristup

- Htel bi znati zakaj je zabranjeno kupanje na šuderici, zapitao je Josip Gašparić. Kad nije bilo novaca ni mogućnosti za odlazak na more, tu smo se kupali, tu smo provodili kompletno ljeto, bilo je tu druženja, bio je tu naš život, a sada tu stoji rampa i kupanje je zabranjeno.

Napominje da je danas isto takva ekonomska situacija, osvježavajuća voda im je tu pred nosom, a ne smiju do nje. Dodao je još i da rijetko tko ima takvu priliku da se može kupati odmah do svog naselja.

- Tijekom ljeta tu se znalo skupiti i do tisuću ljudi, dodao je Gašparić.

Josip Zvonarek također se požalio na zabranu kupanja.

- Ako su oni uzeli šljunčaru u koncesiju i rekli su da imaju plan sanacije, odnosno uređenje šljunčare i kupališta, a sad je tu tabla s natpisom o zabranjenom pristupu i zabranjenom kupanju, kakav je smisao svega, zapitao se Zvonarek.

Ribiči, kaže, dođu loviti ribe i ne puste ih unutra, uzur piran im je teren i po njemu to nije normalno.

- Prije nije bilo jezero, sad je i pitam se koliko tu ima podzemne vode koja dolazi iz kanala preko puta, odnosno akumulacijskog jezera, dodaje Zvonarek i nastavlja: - Tko će biti kriv ako, ne daj Bože, dođe do kakve havarije.

Na kupanje smo iz sela dolazili biciklima putom kroz šumarak, a njime su se vozili i traktorima. Sada nam je i to otežano, jer, kažu, prepriječen im je put.

- Taj put je tu ucrtan kao javno dobro, naglašava Mario Horvat. No, na jednom djelu, put je zatrpan gomilom zemlje pa traktori ne

mogu proći, a biciklisti hrpu zaobilaze.

- U tih nekoliko desetljeća koliko se eksploatira šljunak, otišla je sva sila novca koju je netko kasiral.

A mi u Cirkovljanu imamo školu i vrtić na sirotinjskom nivou, naglašava Petar Horvat te se pita gdje su sva ta sredstva završila.

- Žao mi je i najnovijeg rušenja šume te kaže: - Bezobrazno je od njih što su pored toliko šudra lani i preklani porušili još šume.

- I državni šumarski inspektor bio je zgrožen viđenim, naglašava Horvat.

O izgledu okolne prirode te stanju u samoj grabi progovorio je Filip Horvat.

- Tražimo da se ostavi razvedena obala, otoci, plićaci i zatoni gdje se riba može mrijestiti i rasti vegetacija, a ljudi kupati. Želimo uvjete za nesmetani ribolov i kupanje, za uživanje u prirodi, ističe Filip Horvat

poslovanju i nalazima raznih nadležnih inspekcija. Eksplatacijsko polje šljunčare Cirkovljan tretira se kao i proizvodni objekt, samo što nije omeđen �izičkim zidovima ili slično.

- Na onoj drugoj grabi već su došli do 20 metara u dubinu i još kopaju, ističe Filip.

Nema više plićaka i zatona, što je stvorilo potpuno mrtvilo za biljni i životinjski svijet. Mrijestilište koje je postojalo sa sjeveroistočne strane je potpuno prokopano i od tada tamo nema pogodnih uvjeta za mrijest autohtonih vrsta ribe zbog nedostatka plićine i pogodnih temperatura.

- Mi tražimo da se ostavi razvedena obala, otoci, plićaci i zatoni gdje se riba može mrijestiti i rasti vegetacija, poručio je Filip. Želimo uvjete za nesmetani ribolov i kupanje, za uživanje u prirodi.

Spomenuli su primjer šljunčare u Botovu koja ima sve to, gdje se šljunak nesmetano vadi bez ogorčenja mještana. Drugim riječima, traže da se provede plan sanacije kojim će kontinuirano sanirati ovo područje, a ne samo kopati u nedogled.

Poslali smo upit i u čakovečku Tegru i dobili smo odgovor Ivana Kolarića, predsjednika Uprave.

- Tegra je privatna tvrtka i nema nikakvu obavezu obavještavati javnost o svojem

Tegra ima važeću koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina, šljunka i prema tome na velikoj većinu površine zemljišta ima ugovor s Republikom Hrvatskom o dugo-

godišnjem pravu služnosti u šljuinčari Cirkovljan, a za koju smo platili naknadu. Na temelju navedenoga smatramo da nismo obavezni davati izjave ili očitovanja o našem djelovanju na navedenom prostoru osim nadležnim državnim tijelima i službama koje nadziru naše poslovanje, stoji u odgovoru predsjednika Uprave Ivana Kolarića.

Velika tučnjava policije i mještana 1971. godine

Bunili su se Cirkovljančani, dodaje Božidar Glavak, protiv šljunčare od samog početka jer nismo od nje imali nikakve koristi, osim što su se kamioni puni šljunka vozili po selu.

Geneza pobune ustvari seže duboko u povijest i nezadovoljstvo nije nastalo jučer.

- To traje još od završetka II. svjetskog rata, ističe Glavak. Tu su nekad bile trate, ljudi su vodili krave i svinje na ispašu da bi nam onda to područje kon�iscirali, oduzeli i pretvorili u najprije u tzv. ekonomiju, a kasnije je počela i eksploatacija šljunka koja traje 50-ak godina. Magadili smo, kaže, ali kad se pojavila teška mehanizacija koja je trgala

cestu koju smo napravili samodoprinosom, bunt je eskalirao, pa je i nastao poznat sukob policije i mještana 1971. godine.

- Mi smo postavili barikade i nismo pustili kamione do šljunčare, prisjeća se Božidar. Došlo je do tučnjave mještana i policije, pa su čak dvojica završila i u zatvoru.

Piše: Vlasta Vugrinec

Foto: Zlatko Vrzan

Mještani Cirkovljana pred rampom

Mario Horvat

Petar Horvat

Božidar Glavak

Filip Horvat

Josip Gašparić

Josip Zvonarek

Odbijanjem zahtjeva Đurkinu stopirali gradnju u centru grada?

Na javnoj raspravi tvrtka Bat zahtijevala je da se promijeni koeficijent izgrađenosti poveća na prostoru bivšeg MTČ-a, no ta im primjedba nije usvojena

Piše: Dora Vadlja

Foto: Zlatko Vrzan

Ugradskoj vijećnici održana je 16. sjednica Gradskog vijeća Grada Čakovca kojoj je prisustvovalo 15 vijećnika. Pritom je po prvi put na sjednici uporabljen novi sustav elektroničkog glasanja koji, između ostalog, omogućuje prijavu preko bilo kojeg uređaja spojenog na mrežu, a osim samog glasanja, prijava za rasprave, repliku i sl., omogućava i podnošenje amandmana, ali i praćenje statistike te glasanja na daljinu. Pred vijećnicima se na Dnevnom redu našao se prijedlog Odluke o donošenju VII. izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana grada Čakovca. Elaborat VII ID GUP-a izradila je ovlaštena tvrtka Zona kvadrat d.o.o. iz Zagreba. Objašnjenje točke dala je predstavnica izrađivača, urbanistica Željka Kajfeš. - Razlozi izmjena i dopuna bili su ostvarenje planskih preduvjeta za realizaciju više novih investicija i projekata, neću sve poimence nabrajati, nego bih istaknula samo najbitnije. To je izgradnja doma za starije i nemoćne sjeverno od Županijske bolnice, proširenje kapaciteta II. OŠ Čakovec radi stvaranja preduvjeta cjelodnevne nastave, proši-

renje sportsko-rekreacijske namjene unutar Gospodarske zone Istok, sjeverni dio za potrebe projekta Zelena oaza, to je inače projekt koji vodi Regionalna agencija Međimurske županije, nadalje prenamjena prostora iza Stare vage u javno zelenilo koje je planirano nakon premještanja štandova na neku drugu adekvatniju lokaciju. Osim navedenih investicija, jedan od ciljeva izmjene i dopune bila je i revizija prometnog sustava Čakovca, najbitnije iz tog dijela je ukidanje dosad planirane trase brze ceste za Varaždin radi usklađenja s prostornim planom Međimurske županije. Ukinute su neke planirane gradske prometnice zbog usklađenja s planovima nižeg reda urbanističkim planovima i detaljnim planovima koji su stavljeni van snage, odnosno koji su se tijekom vremena mijenjali.

Povećan minimalan broj parkirnih mjesta

donačelnica na početku mandata rekla kako neće raditi točkaste izmjene i potpisala je sporazum s Udruženjem arhitekata Međimurja. Upravo da bi se izbjeglo pogodovanje.

donačelnica je dodala kako se zato nije još išlo u izradu novog GUP-a.

Koje su konkretno bile primjedbe?

Oliver Ilić napomenuo je koji su sve prijedlozi od strane inves�tora promijenjeni u slučaju prostora bivšeg MTČ-a

Dane su preporuke za pojedina postojeća raskrižja u kružne tokove, a radi povećanja standarda povećan je broj minimalnih parkirnih mjesta s jednog, na jedno i pol parkirno garažno mjesto po stanu. Od bitnijih izmjena, važno je napomenuti da su te izmjene i dopune kompletan gra�ički dio plana koji se prenio u službeni koordinatni sustav RH, takozvani HTRS. U tekstualnom dijelu korigirane su odredbe u nekim dijelovima koji nisu bili dovoljno de�inirani. O izmjena i dopunama GUP-a održana je javna rasprava u trajanju od 12 dana od 27. ožujka do 7. travnja 2023. godine te je održano javno izlaganje 30. ožujka. Tijekom javne rasprave primljeno je ukupno 19 primjedbi, od kojih je 5 prihvaćeno, šest nije prihvaćeno, a sedam djelomično, objasnila je urbanistica Željka Kajfeš. Što je poduzeto da se napravi novi GUP, pitao je vijećnik Bistrović pročelnika Šipoša, dodavši kako je gra-

- Malo mi je nejasno pitanje, pa izrađen je novi GUP, odnosno napravljena je točkasta izmjena kako je sada kolegica pojasnila. Pretpostavljam da mislite kada će se izraditi kompletno novi GUP, to je zapravo u planu i gradonačelnica je na početku mandata odmah potpisala, ovo je sad prvi takav slučaj bio, s Udruženjem arhitekata i oni su zbilja cijelo ovo vrijeme surađivali i davali konkretne prijedloge. Ovo je rezultat zajedničkog rada što je sad izložila gospođa Kajfeš. Razumijemo da je ovo ciljana izmjena, da su određene stvari po gradu riješene, naprosto smo neke stvari morali napraviti zbog programa, jer su se građani javljali da žele nešto izgraditi, a što po sadašnjem GUP-u nije bilo moguće i mi smo ocijenili da je opravdano.

Nakon toga je planirana anketa i sve moguće analize te pitati građane što bi sve oni htjeli u novom GUP-u, a država priprema i totalnu digitalizaciju svih ovih planova pa ćemo pokušati nekako to zajedno riješiti da krenemo u novi GUP, koncepcijske naravi i razgovarati o kompleksnim stvarima i ta bi priprema trebala dugo trajati da bismo došli do rezultata svi zajedno što želimo u nekoj doglednoj budućnosti od 20 godina, odgovorio je pročelnik Ninoslav Šipoš.

Dodatna zakonska regulativa ne omogućava izradu novog GUP-a i čeka se usvajanje novog zakona o prostornom uređenju, a gra-

- Na javnoj raspravi smo primali pisane primjedbe i prijedloge, došlo ih je 19. Na samom izlaganju bilo je dosta zainteresiranih i bilo je dosta diskusija, a najviše se rasprave vodilo o kriteriju gdje smo povećali parkirna mjesta po stanu, na jedno i pol. Dakle radi se o povećanju od 50 posto. Prema podacima koje smo dobili iz Policijske uprave, na području naselja Čakovec, registrirano je 9700 motornih vozila, a znate da u Čakovcu ima negdje malo manje od 5000 kućanstava, prema tome svako kućanstvo broji preko jedan i pol automobil. Iz tog razloga je taj kriterij posložen, no to će u konačnosti predstavljati novo opterećenje za investitore, ali situacija je takva kakva je, rekao je Oliver Ilić, voditelj Odsjeka za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu okoliša Grada Čakovca.

Nakon izlaganja pitanje je postavila i vijećnica Vesna Baranašić Horvat:

- Mene zanima što se događa s prostorom koji je najbliži našem Perivoju. Molim Vas da mi ukratko objasnite što je zamišljeno u novom GUP-u, u ovim izmjenama, za izgradnju na prostoru bivšeg MTČ-a, kakve su namjene, kolika je pretpostavljena katnost zgrada, koliko stanovnika se pretpostavlja da bi moglo živjeti na tom prostoru u slučaju izgradnje stanova i kolika je određena udaljenost građevina od same međe s Perivojem Zrinski, pitanje je postavila Baranašić Horvat. Odgovor je dala Kajfeš.

- Mogu reći što se planira, to jest ono što mogu reći iz glave napamet, jer nemam plan kod sebe. Važeći plan je izmijenjen u dijelu da se promijenio koe�icijent izgrađenosti, dakle on se smanjio na 30 posto i promijenili smo udio, odnosno, dio koji se odnosi na javne zelene površine, one više nisu javne kao što su dosad bile nego se zovu samo zelene površine koje ostaju na čestici, na svim drugim parametrima obveza izrade i parametri gradnje ostaju isti. Prema tome, izgrađenost može biti samo 30 posto površine.

- Nisam sigurna ako sam dobro zapamtila, ali pročitala sam da je moguće da tamo izgraditi oko 150 stanova i da bi bilo prizemlje plus 3 visina kata, postavila je podpitanje Baranašić Horvat.

- U odnosu na prijedlog na zadnjoj raspravi dobili smo prijedlog na te urbanističke parametre od tvrtke BAT (u vlasništvu poduzetničke obitelji Đurkin, op. a.), koja je zahtijevala da se promijeni predloženi koe�icijent izgrađenosti na 0,4. Međutim ta primjedba nije usvojena, ostao je koe�icijent izgrađenosti 0,3. Nadalje je bilo predloženo da se ukine udio poslovnih sadržaja tog prostora. Znači on je zainteresiran za izgradnju samo stanova, bez poslovnih prostora, a ta je primjedba djelomično usvojena. Do sada, odnosno sadašnjim GUP-om je propisano minimum 30 posto poslovnih prostora, na cijelu tu površinu moguće izgradnje, a sada je to propisano 25 posto. I sljedeće što je bio prijedlog, u sadašnjem GUP-u je maksimalan broj stanova na tom prostoru ograničen na 120, a on je svojim prijed-

logom tražio da to bude 180. Mi smo uvažili onu sugestiju iz konzervatorske studije koja je napravljena za to područje grada i dozvolili da se na tom prostoru gradi maksimalno 160 stanova, u objektima maksimalne etaže prizemlje plus 3 kata. S obzirom na broj tih dozvoljenih stanova i prosječan broj osoba po stanu, po kućanstvu, to je oko 440 novih stanovnika na ovom području.

- Mi smo u tijeku urbanističkog plana uređenja samo za to područje. I onda ćemo dati točnije parametre izgrađenosti.

No, neće to biti tako blizu parku. Znači, još je predviđena samim GUP-om jedna uža pruga (zeleni pojas, op.a.) od 20-ak metara kako bi se sama izgrađenost udaljila od parka, dodao je Šipoš.

Nove izmjene i dopune su kao takve vijećnici većinom glasova i usvojili. Postavlja se pitanje hoće li investitor na ovom području uopće i krenuti u izgradnju, s obzirom na izmjene. Ispada da ćemo ipak i dalje čekati da se prostor bivšeg MTČ-a pretvori u uredan dio strogog centra grada.

Urbanis�ca Željka Kajfeš iz Zagreba predstavila je što sve obuhvaćaju izmjene GUP-a

PROSTOR STAROG MTČ-a za sad ostaje neiskorištena ruina

Ovo je trenutno stanje nekadašnjeg teks�lnog diva

DAVORA I LUCIJU KOVAČEVIĆ posao odveo u Saudijsku Arabiju

Uz obalu Crvenog mora pijemo kavu i do 50 kuna

Morali su se naviknuti na drugu kulturu, ali srećom Arabija nije više tako zatvorena zemlja, pa se lako sporazumijevaju na engleskom jeziku, a Davor barata i sa stotinjak arapskih riječi

Piše: Dora Vadlja

Supružnike Davora (27) i Luciju (27) Kovačević iz Čakovca posao je odveo na Bliski istok u Saudijsku Arabiju. Davor, inače magistar kineziologije, bavi se kondicijskom pripremom sportaša, pa ga je tako posao prošle godine u listopadu odveo u novu životnu i poslovnu avanturu. Lucija, njegova supruga, sustigla ga je za dva mjeseca, pa tako od prosinca 2022. godine zajedno žive u Džedi, gradu na obali Crvenog mora s pogledom na Egipat.

Prije toga su dvije godine živjeli u Zagrebu jer je Davor radio kao kondicijski trener u prvoj i drugoj nogometnoj ligi.

Trenira mlade nade Saudijskoj nogometa

- U nogometu u pravilu uvijek ide cijeli tim, od glavnog, pomoćnog do kondicijskog trenera, ali ovo je bilo nešto skroz kontra. Vlada SA je raspisala natječaj, a cilj je bio okupiti sve najmlađe uzraste (do seniora) da treniraju na jednom mjestu. To se odnosi na čak sedam sportova, između ostalog i nogomet Po natječaju su birali pojedince, ja sam se također prijavio i dobio posao u Džedi. Trener je mladim talentima iz Saudijske Arabije na akademiji Mahd. Davoru je oduvijek bila želja da živi negdje čak i van Europe, pa mu tako od-

lazak u Saudijsku Arabiju nije pao previše teško. Da, morali su se naviknuti na drugu kulturu, ali srećom Arabija nije više tako zatvorena zemlja, pa se lako sporazumijevaju na engleskom jeziku, a Davor barata i sa stotinjak arapskih riječi, što je dovoljno za dnevnu komunikaciju. Iako po ugovoru radi od ponedjeljka do petka, često se zalomi da se radi i za vikend, zbog utakmica. No, Davoru to ništa teško ne pada jer uživa u svom poslu.

Lucija trenutno završava tečaj digitalnog marketinga, a u slobodno vrijeme je otvorila kanal na Tiktoku na kojem emitira činjenice o zemlji u kojoj trenutno živi. O Luciji smo već i pisali, kao aktivnoj sutkinji u badmintonu, a uskoro odlazi u Bahrein na parabadminton također u ulozi sutkinje.

Kakav je život u Saudijskoj Arabiji?

Na sam spomen Saudijske Arabije zamišljamo vjerski fanatizam, uz brojna ograničenja slobode, no Davor i Lucija kažu da je sasvim suprotno. Žene u Saudijskoj Arabiji više ne moraju nositi abaju - dugu, široku odjeću koja pokriva tijelo od glave do pete. Isto tako, dobile su veća prava, pa tako imaju putovnice, mogu same izaći iz zemlje bez muževa dopuštenja te se normalno kretati po ulici. Ono što se kod nas podraz-

mijeva, tamo je postalo novo normalno tek nedavno.

Uza sve to, Kovačevići kažu kako se osjećaju vrlo sigurno jer je stopa kriminala niska. U naselju u kojem žive čak ni ne zaključavaju vrata stana.

- U razgovoru s lokalcima, govore nam kako je ovdje život pred 10 godina bio sasvim drugačiji. Odlazak u vjersko središte grada u običnoj haljini bio je nezamisliv.

Lucija trenutno završava tečaj digitalnog marketinga, a u slobodno vrijeme je otvorila kanal na Tiktoku na kojem emitira činjenice o zemlji u kojoj trenutno živi

Danas su već svi relaksirani, pa tako Lucija može otići u grad nama normalno obučena. Naravno, na ulici ne prođe nezamijećena, jer je plava, a tamo je to zaista rijetkost.

Vrijeme je toplo, čak i vruće. Zimski period bio je vrlo ugodan, pa su se tako mogli sunčati i kupati jer temperatura nije padala ispod 28 stupnjeva.

No, opaku vrućinu tek će osjetiti, kada krene pravo ljeto. Glavni grad Rijad smješten je u srcu pustinje, a tamo

temperatura zna prelazi i 50 stupnjeva. No, nema vlage pa se može izdržati. Džeda je smještena na obali, pa je temperatura ipak nešto ugodnija, ali kada zaprži sunce, sigurno neće biti lako. Bar dok se do kraja ne naviknu. Zato kažu, svugdje su klime. Davor se na početku čak i prehladio, zbog prevelike razlike u temperaturi. U kancelariji 16, vani 30 stupnjeva.

- Kiša je tamo prava rijetkost. Padne par puta godišnje i to u obliku ljetnog pljuska. Ove je godine padala čak šest puta i njima je to bio šok. Čak je bilo i problema s odvodnjom. Ali je zato već sad temperatura na 38 stupnjeva, govore.

Saudijska Arabija velika je zemlja, s gotovo 36 milijuna stanovnika. Uz obalu i pustinju, postoji i planinski dio zemlje, gdje znaju biti i minusi.

- Prva dva tjedna sam imala probleme s prilagodbom na temperaturu. Došla sam iz zimskog perioda na vrućinu. Bilo mi je loše, stalno sam se žalila, ali onda sam se u nekom trenutku jednostavno navikla. Za Uskrs smo bili doma u Čakovcu i mogu reći da mi je čak i pasalo da je bilo malo hladnije, govori Lucija.

Ljetna vrućina je neizdrživa

No, kada počne opasno pržiti, u srpnju, Kovačevići

godišnji odmor ipak planiraju provesti u Hrvatskoj. A i ovako, govore, da u ljetnim mjesecima tamo ništa pretjerano ne radi, a upravo zbog velikih vrućina.

Kovačići istražuju bliskoistočnu kulturu da se naći i jeftinije, ako se zaobilaze šoping-centri koju su realno napravljeni za strance da potroše. Skupa je i kava. Šalica je po 50 kuna, ali smo se zato odvikli od te navike. Kod nas je nemoguće zamisliti život bez odlaska na ka�ić u kavu, i to skoro svaki dan, zato se tamo počastimo jednom tjedno.

Uvjete koje su dobili rijetko bi tko želio odbiti. Uz posao, dobili su stan na korištenje, auto, kao i zdravstveno osiguranje. Džeda je grad koji ima puno stranaca, a svi oni žive u posebnim kvartovima. Lucija i Davor žive u jednom od manjih, tako zvanih zajednica.

- Živimo u prekrasno uređenom kvartu. Na korištenje imamo bazen, ka�ić, salone za uređenje, terene za tenis. Osjećamo se sigurno, govore nam Kovačevići.

Cijene su slične kao i u Hrvatskoj. Već su prilikom dolaska istražili gdje se i što kupuje. Ima trgovina u kojima su cijene paprene, a ima i onih lokalnih trgovina u kojima je puno jeftinije.

Pola litre vode 2

kune, ali je zato

skupa struja i WCpapir

- Evo, baš sam sad uspoređivala cijene doma i tamo. Ispod 20 eura je gotovo nemoguće napraviti ručak. A isto tako plaćamo i tamo. Jedino što je drastično jeftinije je �laširana voda koju u Džedi plaćamo 2 kune pola litre. No, zato je struja skupa, kućni internet i toaletni papir koji je čak 60 kuna. No,

Što se tiče obuće i odjeće, cijene su skuplje. Primjerice, Zara ima duplo skuplje cijene nego u Zagrebu, ali zato ima prilično puno kopija koje se mogu nabaviti po dobrim cijenama, slično kao u Turskoj.

Alkohol je ilegalan, a od mesa svinjetinu nećete pronaći. Zato sad doma uživaju u špeku i šunki. Ali kažu kako je piletina i govedina odlične kvalitete. Tržnica je raj. Od voća, povrća, začina, orašastih plodova, do svježe ribe i morskih plodova. Također, sve jeftinije nego kod nas.

Promet je bolna točka. Vozači su prilično nepredvidljivi, pa im je tako potrebno imati dva para otvorenih očiju. Srećom, znakovi i svi natpisi su dvojezični, pa je tako uz arapsko pismo sve i na latinici.

Davoru ugovor vrijedi godinu dana, a nakon toga će vidjeti hoće li ostati živjeti na Bliskom istoku, vratiti se doma, ili tko zna kamo će ih život odvesti. Za sad istražuju Saudijsku Arabiju, za koju kažu da je fascinantna zemlja.

Odlaskom u Saudijsku Arabiju

Izlet u planinskom gradu Taif u pokrajini Meka

UDRUGA SPORT za sve Žiškovec

Vježbanje i druženje okupili

članove iz pet mjesta

Želja za razgibavanjem i druženjem okupila je članove iz pet mjesta: Žiškovca, Slemenica, Zebanca, Pribislavca i Zasadbrega. U Žiškovcu, gdje je sjedište Udruge i gdje vjež-

baju u tamošnjem društvenom domu, održali su osnivačku skupštinu. I napravili snimku za sjećanje. Slijeva nadesno u prvom redu čuče: Klaudija Novak, Jasna Toplek-Dobranić

(dopredsjednica), Aleksandra Škvorc, Marin Korunek, iza Mirjana Preložnjak, Andreja Korunek (predsjednica) i Marina Ninić. Stoje slijeva nadesno Andreja Belović, Mirjana Po-

PRODAVAČI NA čakovečkom placu žale se na glasnu muziku

MOTORISTI pripadnici 4. gardijske brigade Split donijeli posvećenu krunicu za poginule i nestale međimurske branitelje

Motorima obilaze Hrvatsku

Udruge HVIDR-a Jug

Udruge HVIDR-a Jug Čakovec i Udruga veterana 7.GB PUMA na speci�ičan način odale su počast poginulim međimurskim braniteljima zajedno s članovima Motokluba 4. gardijske brigade Split u utorak, 25. travnja, kod spomenika poginulim braniteljima u Perivoju Zrinski u Čakovcu. Motoristi, nekadašnji pripadnici 4. gardijske brigade, već 10 godina na motorima obilaze Hrvatskom spomen-obilježja poginulim hrvatskim braniteljima. Na poziv Pave Jazvića ove godine u svoj mimohod uvrstili su i Čakovec. Dočekali su ih predstavnici međimurskih udruga proizašlih iz Domovinskog rata, međimurski župan Matija Posavec, njegov

zamjenik Josip Grivec, gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, načelnik policije Ivan Sokač i drugi građani. Putujući svojim motorima Hrvatskom članovi veterana Motokluba 4. GB Split odaju počast za poginule i nestale hrvatske branitelje polaganjem posvećene krunice i paljenjem svijeća. Nakon molitve za branitelje i polaganja krunice na spomenik poginulim i nestalim Međimurcima, Zlatko Borojević, pripadnik motorista 4. GB, posvećenu krunicu uručio je županu Matiji Posavcu, kako bi on odlučio kome će ju dati na čuvanje. On ju je dao Stjepanu Horvatu, predsjedniku UHDVDR-a, da trajno krasi prostore njihove Udruge. (BMO)

krivač, Tatjana Novak (tajnica), Danijela Kovač, Biserka Kolac, Marijana Makovec i Dragica Ninić. Na snimci nedostaju Ana Novak, Verica Radiković i Ljubica Kovačić. (BMO)

Od treštanja glazbe ne čuju kupce

Piše: Vlasta Vugrinec

Foto: Zlatko Vrzan

Čakovečka središnja tržnica, kako je zatoplilo, tijekom udarnih dana, dakle, petkom i subotom, pretvara se u pravi mravinjak. Drugim riječima, prepuna je žamora i šušura. Puno je ljudi, kupaca, prodavača i šetača i svi međusobno razgovaraju, dovikuju i nadvikuju se. Doda li se tome još i muzika koja trešti iz deset zvučnika postavljenih na nosive stupove, dojam prave gungule je potpun. Lijepo je biti dio tog šušura, ali na kratko vrijeme, a na to se i žale prodavači, naročito oni kojima glazba trešti točno iznad glava.

Ne čujem sama sebe

- Nitko nije protiv glazbe, pa ni ja, štoviše, uživam u njoj, ali kaj je previše, je previše, ističe Vesna Novak iz Novog

Sela Rok, uzgajivačica cvijeća i redovna prodavačica na placu.

Njeno prodajno mjesto nalazi se tik do stupa na kojem su postavljena dva zvučnika i kad trešti muzika, kaže, ne čuje ni sama sebe, a kamoli svoje mušterije.

- Moramo se nadvikivati preko klupe jer se ne čujemo, dodaje cvjećarka. Koji put znam kupce pozvati da dođu s moje strane ili ja idem s njihove.

Istog je mišljenja, odnosno žali se na preglasnu glazbu i njen kolega, Ivan Trupković iz Šenkovca kojem je također zvučnik točno iznad glave.

Kažu da jedva čekaju da dan završi i pobjegnu doma u mir. Žalili su se već poslovođi, no nisu ništa postigli.

Jednima je preglasno, drugi pak ne čuju

Odgovore smo potražili kod Zvonka Kovača, poslovođe tržnice, koji je upoznat s problemom, ali kaže, ne zna kako bi ga riješio.

- Ako muzika svira tiho, onda se žale oni koji ju ne čuju. Ako pojačam, onda pak se žale oni kojima je preglasno, rekao nam je poslovođa Zvonko.

Drugim riječima, što god napravio, nikako da pomiri te dvije strane. Na samoj tržnici postavljeno je 10 zvučnika, po dva na svakom nosivom stupu, dva su na mliječnom dijelu tržnice

te isto toliko na tzv. mesnom dijelu. Zvučnicima se šire glazba i vijesti s radiopostaje koje poslovođa sam odabire.

- U nadi da pomogne onima koji su najviše na udaru, već se interveniralo na zvučnicima i oni su sada okrenuti prema gore, prema krovu, dodaje poslovođa.

Nažalost, ni to nije urodilo plodom jer se zvuk odbija od krova. Dakle, postojeću situaciju nije moguće riješiti na zadovoljstvo svih prodavača.

A krivnja leži možda i u lošem položaju zvučnika, njihovoj veličini, dosegu, za što pak je nadležan Grad Čakovec kao investitor i čija je tržnica.

U Vodicama je održana državna Smotra literarnog, dramsko-scenskog i novinarskog stvaralaštva za osnovne škole LiDraNo, na kojoj su učenici Međimurske županije vrlo uspješno predstavili svoju županiju u svim trima kategorijama.

Put do Smotre bio je izazovan jer su pozivu prethodile tri selekcije. međuopćinska, županijska i državna. Naši su učenici, stoga pokazali spisateljsko, novinarsko i glumačko umijeće te iznimno znanje i kreativnost.

U kategoriji literarnih radova istaknula se učenica 8. razreda Osnovne škole Donja Dubrava Ramona Matotek proznim tekstom Od kolijevke pa do groba, čiji je mentor Željko Kovač. U istoj kategoriji istaknula se i učenica 5. razreda Osnovne škole Nedelišće Beata Horvat proznim radom Pobjednici, a mentorica joj je Martina Horvat Kolar.

U kategoriji radijskog izraza županiju su predstavile učenice 4. razreda Osnovne škole Strahoninec

Liv Kolarić i Ela Zoričić izvrsnom radijskom emisijom

MAČKOVEC

Izgubljena vjeverica, a mentorim je Mario Kanižaj. Samostalnim novinarskim radovima pohvale državnoga povjerenstva dobili su Lovro Podvezanec, učenik 8. razreda Osnovne škole Nedelišće, za rad Pogled na nacionalne ispite očima jednoga osmaša, mentorica Anita Škvorc Branda i Neva Novak, učenica 6. razreda I. osnovne škole Čakovec, za intervju s književnikom Mirom Gavranom pod naslovom Književnost je vječna, mentorice Anite Novak. Dojmljivim pojedinačnim scenskim nastupom Međimurje je predstavila učenica 8. razreda Osnovne škole Petar Zrinski Šenkovec Elena Abramović, mentorica Valentina Miller, interpretiravši roman Rosie Kugli Dvije crte plavo.

Poziv na državnu Smotru, stručni savjeti državnih povjerenstava, kao i druženje s mladim, kreativnim i darovitim lidranovcima iz cijele Hrvatske bili su našim učenicima vrlo vrijedno iskustvo te velik poticaj za buduće stvaralaštvo. (dv)

Prikupili 1230 eura za Pedijatriju

Članovi Udruge Zajedno za druge iz Mačkovca organizirali su protekle subote, 29. travnja, humanitarnu akciju Uz Lazića za Pedijatriju Čakovec. Ukupno je bilo prikupljeno 1230 eura od ulaznica i donacija koje će biti uplaćene Pedijatriji ŽB Čakovec. - Hvala vam što ste bili dio humani-

tarne akcije. Posebna zahvala našem Aleksandru Laziću kao i našoj rock-grupi Epidemija na sjajnim nastupima. Zahvala i djelatnicima Pedijatrije na čelu s voditeljem Odjela doktorom Balažinom i ravnateljem Bolnice Igorom Šegovićem, istaknuli su organizatori. (sh)

Prodajna mjesta Vesne Novak i Ivana Trupkovića točno su ispod zvučnika (označen crvenim krugom)

Zvonko Kovač, poslovođa na čakovečkoj tržnici

DRŽAVNA SMOTRA Lidrano u Vodicama Literarci, dramaši i novinari pokazali što znaju

Vijesti iz Murskog Središća Stupićima će spriječiti parkiranje na nogostupu

Ponovno se pozivaju građani da ne parkiraju na cesti kraj Tiska ni na pješačkoj stazi jer ometaju promet i stvaraju nesigurnost. Grad je zbog toga prinuđen na nogostup postaviti stupiće kako bi se spriječilo parki-

ranje. Do toga se zadužuje Upravni odjel za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove da kontaktira službenike Policijske postaje Mursko Središće da djeluju na tom prostoru. (BMO)

Komasacija u Ulici A. Šenoe

Zadužuje se pročelnica Ureda grada za pokretanje postupka urbane komasacije u Ulici Augusta Šenoe i sastanak sa svim vlasnicima zemljišta, predstavnika Grada Murskog Središća i geodetom, a sve radi uređenja i proširenja građevinskog područja u navedenoj ulici

prema urbanističkom planu Grada. Jednako tako Upravni odjel za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove zadužuje se za uređenje odbojkaškog igrališta na pijesku na izletištu Fusek u Murskom Središću. (BMO)

BDC-u 1.500 eura za konzultantske usluge

Prihvaća se ponuda BDC d.o.o. iz Zagreba za konzultantske usluge za izradu prijave na 1. Poziv na dostavu projektnih prijedloga

za program prekogranične suradnje Interreg VI-A Slovenija – Hrvatska 2021. – 2027. u iznosu od 1.500 eura. (BMO)

Koliko Bleiburškom vodu i Društvu Naša djeca

Počasnom bleiburškom vodu odobreno je pokroviteljstvo u iznosu od 150 eura za obilježavanje 78. obljetnice Bleiburške tragedije i Križnog puta hrvatskog naroda.

PRAZNIK RADA na Zalešću uz grah i ribe privlači građane na prvomajski ručak

Amuri u vrelom ulju poslastica su na koju se čeka jednu godinu

- Članovi ŠRD-a Mura pripremili su 200 kilograma amura, a građani su sve smazali i tražili porciju više

Lijep proljetni dan, zelene travnate površine uz ribnjak, stolovi pod krovom idealno su mjesto za proslavu Praznika rada, koji građani sve više vole provoditi u miru i uživanju na Zalešću u Murskom Središću.

Društvu Naša djeca

Mursko Središće odobrava se sufinanciranje prijevoza u iznosu od 500 eura za članove Dramske skupine Bundaš na Festival Lutkarska zraka u Karlovcu. (BMO)

Kome pomoć za maturalac

Prema odluci Gradskog vijeća za sufinanciranje maturalnih putovanja učenika osnovne škole s prebivalištem na području grada

Murskog Središća odobrena su dva zahtjeva: Sendi Strahija iz Murskog Središća i Željki Hižman iz Peklenice za njihove maturante. (BMO)

Edvinu Nedeljku za Festival pijanizma

Slavenu Nedeljku iz

Murskog Središća odobreno je sufinanciranje odlaska na međunarodno natjecanje za

Edvina Nedeljka na Festival pijanizma koji će se održati u Sremskoj Mitrovici u iznosu od 300 eura. (BMO)

Vatrogasci oslobođeni komunalne naknade

Dobrovoljno vatrogasno

društvo Križovec plaćanja komunalne naknade, oslobodilo je sljedeće vatrogasce iz Križovca: Josipa Kostanjevića, Danijela Korbelja, Mar-

ka Strojko, Josipa Frančić, Zdravka Strojko, Mihaela Vinkovića, Roberta Horvata, Sebastijana Vreska i Ivicu Lečeka. (BMO)

Tegri asfaltiranje u Hlapičini

Temeljem provedenog postupka jednostavne nabave za sanaciju ulice u Hlapičini – odvojak, od traženih četiriju ponuda u roku su

pristigle dvije ponude te se prihvaća povoljnija, tvrtke Tegra iz Čakovca u iznosu od 13.327,81 eura s uključenim PDV-om. (BMO)

Zalešće je postalo jedno od najtraženijih lokacija za proslavu 1. maja u Međimurju. Stotine građana pohrlile su na prvomajski grah i ribe na ribnjak Zalešće u Mursko Središće još prije 11 sati u koliko je najavljen službeni početak proslave Praznika rada na toj prelijepoj lokaciji.

Članovi ŠRD-a Mura u suradnji s Gradom Murskim Sre-

dišćem dobro su se pripremili za proslavu Praznika rada na kojoj su se zasigurno tijekom dana okrenule i dvije tisuće građana. Dakako da su tome pripomogla dva omiljena specijaliteta koji se svakog Prvog

maja pripremaju na Zalešću. Rudi Mesarić s petnaestak pomoćnika iz gradskih udruga, a ponajprije članica Društva žena Mursko Središće, pripremio je i skuhao grah u kotlu od 700 litara. Grah se dijelio besplatno svima koji su ga tražili, a bilo je građana i iz okolnih općina i onih s druge strane granice Mure.

Ništa manje nisu bili popularni ni specijaliteti koje su pripremili članovi ŠRD-a Mura. On su pripremili 200 kilograma amura i sjajno ih ispekli u vrelom ulju. Pitali smo ih u čemu je tajna da su tako ukusni. Nisu nam odali tajnu.

- Jednostavno ih je pripremiti, kazao je Denis Bogdan. Prvo treba znati biti ribič i ribu “prijati” i onda sve ostalo.

- Potrebno ju je samo izreza-

PeKLeNiCA

nu na odreske začiniti solju i uvaljati u kukuruzno brašno i to je to, kaže.

Jednostavno za one koji su vješti, kao što su članovi murskosredišćanskog ŠRD-a Mura na čelu s predsjednikom Borisom Goričancom.

Da su u tome uspjeli govori i činjenica da su ne samo pripremili 200 kilograma žive vage amura već i svu ispečenu prodali, a tražio se i komad više.

Za dobro raspoloženje pobrinuo se i tamburaški sastav Prim. I ne manje važno, kako običaj nalaže, građane Murskog Središća i svih pripadajućih naselja rano ujutro na Praznik rada je probudila i na proslavu pozvala budnica Gradskog puhačkog orkestra Mursko Središće.

Navodnjavanje terena NK-a Plavi

Početkom ove godine gradonačelnik Dražen Srpak i direktor tvrtke Agrico sistemi j.d.o.o. potpisali su Ugovor o izvođenju radova na ugradnji i instalaciji sustava navodnjavanja nogometnog terena na igralištu NK-a Plavi Peklenica u iznosu od 15.570,05 eura.

Tijekom više godina kapitalnim donacijama iz gradskog proračuna uređene su prostorije NK-a Plavi, izgrađena je nadstrešnica, revitaliziran je travnjak, izrađena fasada na sportskom objektu, Grad je pomogao pri nabavci kosilice.

Uz izgradnju sustava navodnjavanja na nogo

metnom igralištu NK Plavi

Peklenica, izgradio se i asfaltni plato koji se proteže od klupskih prostorija do igra-

lišta u iznosu od 21.869,1 eura.

U subotu, 29. travnja, Rudolf Goričanec, predsjednik NK-a Plavi Peklenica, s članovima uprave kluba i direktorom tvrtke Agrico sistemi j.d.o.o. upoznao je gradonačelnika Dražena Srpaka sa završenim projektima na terenu NK-a Plavi. U posljednje dvije godine u Nogometni klub Plavi Peklenica uloženo je oko 60.000 eura. Završetak dosadašnjih ulaganja proslavljen je otvaranjem vodoskoka iz sustava navodnjavanja terena. (BMO)

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Rudolf Goričanec, predsjednik NK-a Plavi, Dražen Srpak, gradonačelnik i David Matjačić, direktor firme Agrico sistemi

Tomislav Sabo i Denis Nemec, članovi ŠRD-a Mura, pripremali su amure

Ivo Šprajc je na Zalešću bio prvi put i grah mu je išao u slast

Nagrajsalović, Branko Klobučarić, Ivan Kutnjak, Karmen Klobučarić uime B ekipe DVD-a Mali Mihaljevec, Kornelija Mesarić, Mladen Jarni uime NK Hajduk Brezje i predsjednik Općinskog vijeća Anđelko kovačić

SVEČANOM SJEDNICOM Općinskog vijeća Sveti Juraj na Bregu proslavljeno 30 godina postojanja općine

Najzaslužnijim mještanima dodijeljene općinske nagrade

Ivan Kutnjak, Kornelija Mesarić, NK Hajduk Brezje, DV Jurovska pčelica, tvrtka AMP i Ženska vatrogasna ekipa „B“ DVD-a Mali Mihaljevec primili su općinske nagrade za Dan općine

Povodom blagdana svetog

Jurja proslavljeni su Dani općine Sveti Juraj na Bregu te je u četvrtak, 27. travnja, održana i svečana sjednica Općinskog vijeća Sveti Juraj na Bregu.

Predsjednik Općinskog vijeća Sveti Juraj na Bregu

Anđelko Kovačić u svojem je obraćanju uzvanicima svima čestitao Dan općine, dok se načelnik Anđelko Nagrajsalović prisjetio u svom izlaganju što se sve napravilo u općini u 30 godina, koliko općina postoji. Na kraju izlaganja izvijestio je prisutne o tome da je

Tko su bili nagrađeni?

MEĐUNARODNO OCJENJIVANJE vina u Štrigovi

Najbolji sauvignon ima Vinarija Cmrečnjak

Poznati su rezultati 7. Međunarodnog ocjenjivanja vina, Štrigova 2023., koje je protekli tjedan održano u restoranu Terbotz u Železnoj Gori. Prema rezultatima ove je godine nagradu Franjo Lebar za najbolji sauvignon iz 2022. dobila Vinarija Cmrečnjak iz Svetog Urbana s osvojenih 86 bodova.

u tijeku katastarska izmjera za Brezje, Mali Mihaljevec i Zasadbreg te da se radi na izgradnji optičke mreže za internet. Kreće i dogradnja vrtića u Brezju, gdje će se dobiti 2 vrtićke i 2 jasličke skupine, ako i sportske prostorije. Za navedeni je projekt Općina dobila od Ministarstva znanosti i obrazovanja 4,8 milijuna kuna. U Zasadbregu pak se ide u dogradnju tamošnje područne škole. Ispred zgrade općinske uprave u Pleškovcu pak se napravilo dječje igralište s nadstrešnicom. Uz to, širi se poduzetnička zona u Brezju i gradi nova cesta.

Svečana sjednica najbolja je prigoda da se nagrade mještani, prvaci društvenih kretanja. Tako se godišnja nagrada Općine Sveti Juraj na Bregu za iznimno djelovanje u području gospodarstva dodijelila trgovačkom društvu AMP d.o.o. Bračni par Mirjana i Branko Klobučarić pokrenuo je 1992. godine vlastiti posao u tvrtki AMP. Bave se proizvodnjom �leksibilne ambalaže za prehrambenu industriju.

U nastavku, godišnja nagrada Općine Sveti Juraj na Bregu za iznimno djelovanje u području sporta i tehničke kulture dodijelila se NK-u Hajduk Brezje. Hajduk je svoje nogometno putovanje započeo 1962. godine na čelu s prvim

predsjednikom – Martinom Petričevićem. Lani su slavili 60. obljetnicu postojanja i taj jubilej zapečatili plasmanom u prvoligaški rang natjecanja –što je najveći sportski uspjeh kluba iz Brezja.

Mještanin Ivan Kutnjak primio je Godišnju nagradu Općine Sveti Juraj na Bregu za iznimno djelovanje u području umjetnosti i kulture, dok je Dječji vrtić Jurovska pčelica primio Godišnju nagradu Općine Sveti Juraj na Bregu za iznimno djelovanje u području znanosti, odgoja i obrazovanja.

Godišnja nagrada Općine Sveti Juraj na Bregu za iznimno djelovanje u području zdravstva i socijalne skrbi dodijelila pak se Korneliji Mesarić, dok je Nagradu za iznimno djelovanje u području rada udruga dobila Ženska vatrogasna ekipa „B“ DVD-a Mali Mihaljevec.

Od ostalih domaćih vinara, nagrađeno je i Vinogradarstvo i podrumarstvo Tomšić iz Železne Gore. Njihov pjenušac Zlatni zvir sorte moslavec proglašen je šampionom kvalitete u kategoriji pjenušavih vina. U kategorji predikatnih vina šampionom kvalitete je proglašen pušipel, izborna berba prosušenih bobica iz 2018. godine, vinarije Novak iz Ban�ija s osvojenim 93 bodovima Vinska kuća Kossi iz Štrigove pak može biti ponosna na svoj pušipel iz 2022. godine koji je pro-

glašen šampionom kvalitete u istoimenoj kategoriji. I na kraju, šampionom kvalitete u kategoriji crnih vina redovite berbe je proglašen cabernet sauvignon iz 2021. godine iz Vinarije Ban�i vina iz Gornjeg Hrašćana s osvojenih 87 bodova.

Dodjela diploma i odličja šampionskim vinima bit će upriličena u petak, 12. svibnja 2023. godine, na otvorenju manifestacije Urbanovo u Domu kulture u Štrigovi s početkom u 12 sati. (sh)

Murai bila je ispunjena gos�ma do zadnjeg mjesta

BREŽNA PRIČAONICA

Kako je Praznik rada postao Praznik graha

Praznik rada, ili kako se kod nas učestaliji kaže Prvi maj, obilježavao se ovog ponedjeljka u svakom kutku Međimurja. Kuhali su se kotlići s grahom, kotlovina i pekli roštilji. Mirisi delicija širili su se na sve strane, nema čega nije bilo. Građani su iskoristili besplatni obrok i boravak u prirodi jer je bio uz sve to i prilično lijep proljetan dan.

Zvuči sve idealno, a znamo da to nije tako. Besplatan grah nadjačao je samu suštinu Praznika rada. I tako već godinama unazad. Strašno podsjeća na onu poznatu dajte nam kruha i igara ili kruha i cirkusa. Ljudi kao da su zaboravili čemu se slavi taj dan i postaje bitno samo da su taj dan slobodni te da mogu badava pojesti i popiti. Mada to badava nije badava, sve smo mi to

građani kroz poreze platili. S obzirom na to kako sve izgleda, moramo ponoviti povijest, koliko god riječ povijest nekima mrsko zvučala. Prvi maj je međunarodni praznik rada, ujedno i dan solidarnosti radništva i općenito radnih ljudi cijeloga svijeta. Sama proslava Prvoga maja vezana je uz štrajkaški pokret koji se razvio u SAD-u 1890-ih i veliki štrajk u Chicagu 1. svibnja

Pjesma, svirka i ples Program svečane sjednice svojim su nastupom oplemenili muška vokalna skupina Pjevačkog zbora Sveti Juraj na Bregu pod vodstvom Milovana Horvata te tamburaška sekcija KUU Zasadbreg pod vodstvom profesora Miroslava Novaka i vokalna sekcija koju vodi Ivana Tkalec.

SVETI URBAN

Medenjaki su pravi domaćini

Kod poznatog Stanetinskog vrha smjestila se Vinarija Knehtl-Medenjak. Prilikom predstavljanja programa za Urbanovo dočekali su nas skromni

vinogradari Zdenka i Stanko Medenjak koji su

sve prisutne ponudili svojom izvrsnom vinskom kapljicom. Naravno, kao pravi, međimurski domaćini pripremili su i domaće meso s tiblice, sir s vrhnjem i neodoljive, još uvijek tople cvirkače, od kojih rastu zazubice. (sh)

1886., u kojem je sudjelovalo približno 40000 ljudi.

Na skupu su radnički vođe istaknuli zahtjeve simbolizirane u trima osmicama. Zahtijevali su osam sati rada, osam odmora i osam kulturnog uzdizanja. No sam prosvjed nije prošao mirno. Napetosti su kulminirale te je u jednom trenutku došlo do oružanog napada na štrajkaše. U tom je napadu

bilo ubijeno šestero ljudi, a ranjeno pedesetak, dok je velik broj demonstranata bio uhićen. Kao epilog, na smrt je osuđeno 5 radničkih vođa, a 3 na dugogodišnju tamnicu.

Sam praznik obilježava se od 1889. godine odlukom Druge internacionale, u znak solidarnosti s poginulima. Praznik rada povezuje se u katoličanstvu s proslavom sv. Josipa Radnika.

Piše: Sanja Heric E-mail: sanja@mnovine.hr

Piše i foto: Sanja Heric

Načelnik Anđelko

Dvorana

Nagrada Franjo Lebar za najbolji sauvignon o�šla je u ruke Marka Cmrečnjaka

Zdenka i Stanko Medenjak počas�li su uzvanike i novinare svojom vinskom kapljicom i platama domaćih, međimurskih mesnih delicija

RAZGOVOR s načelnikom Miljenkom Horvatom uz Dan općine Donji Kraljevec

Suradnja s našim gospodarstvenicima ključ je razvoja općine

Sve investicije koje smo imali bile su usmjerene u dizanje standarda života u našim mjestima da bismo zadržali naše mlade i doveli druge da tu žive, kaže načelnik Horvat

Piše: Vlasta Vugrinec

Foto: Zlatko Vrzan

Pred nama je obilježavanje Dana općine Donji Kraljevec koji se slavi 7. svibnja kao spomen na datum konstituiranja prvog saziva Općinskog vijeća 1993. godine. Radi se o općini koja je uz Grad Prelog poznata kao izrazito razvijena gospodarska sredina, sredina čiji proizvodi osvajaju tržište Hrvatske, ali i svijeta. Za Donji Kraljevec čuje se pored toga i kroz rad Centra dr. Rudolfa Steinera i biodinamičke poljoprivrede, a nije zanemariva ni sportska promocija općine kroz speedway utrke i nastupe kulturno-umjetničkih udruga. Donji Kraljevec su ljudi koji tamo žive i rade, stvaraju i razvijaju svoju sredinu te se svi zajedno pripremaju za Dan svoje općine. Nama pak je to prilika za poduži razgovor s tamošnjim načelnikom, Miljenkom Horvatom.

- Jedna godina brzo je prošla. Što se sve napravilo tijekom minulih godina?

- S obzirom na to da već treći mandat obnašam dužnost općinskog načelnika u Donjem Kraljevcu, vidljivi su rezultati brojnih investicija u svim područjima. Počev-

Program uz Dan općine

4. svibnja 2023. (četvrtak)

• 19 sati – Misa za vatrogasce u crkvi sv. Jurja Mučenika u Svetom Jurju u Trnju

5. svibnja 2023. (petak)

• 18 sati – Sveta misa u kapeli sv. Marije Magdalene u Donjem Kraljevcu

• 18:30 – Mimohod Dječjeg vrtića Ftiček u narodnim nošnjama

• 19 sati – Svečana sjednica Općinskog vijeća Općine Donji Kraljevec u kavani Stari krov

• 20:30 – Koncert Miroslav Škoro, uz predgrupu Profeel u šatoru iza zgrade Općine

6. svibnja 2023. (subota)

• 14 – 19 sati – Međunarodni košarkaški U-11 turnir Donji Kraljevec 2023.

• 20:30 Koncert Lidija Bačić, uz predgrupu Aquarius band u šatoru iza zgrade Općine

7. svibnja 2023. (nedjelja)

• 9 sati – Sveta misa povodom Svetog Florijana u kapeli sv. Florijana u Donjem Kraljevcu

• 13 - 18 sati – Međunarodni košarkaški U-11 turnir Donji Kraljevec 2023.

14. svibnja 2023. (nedjelja): ŠRD Jezerišće Sveti Juraj u Trnju:

• 7 - 13 sati – Okupljanje i prijava natjecatelja – Kup općine Donji Kraljevec, Edukativna izložba fotogra�ija Autohtone, endemske i strane vrste slatkovodnih riba dravskih i murskih voda

ši od prvog mandata gdje sam zatekao naplativ dug od 16.000.000 kn i proračunski manjak koji je sad saniran,

napravilo se puno na uređenju ulica u svim mjestima s izgrađenim pješačkim stazama, biciklističkim stazama

gotovo između svih naših mjesta i susjednih, izgradnji vatrogasnog spremišta u Donjem Pustakovcu, uvođenju javne LED rasvjete u svim mjestima, otvaranju novih gradilišta i proširenju mjesta, uređenju sportskih terena, parkova, aleja i uređenju groblja. Odnosno, sve investicije, koje smo imali, bile su usmjerene u dizanje standarda života u našim mjestima da bismo zadržali naše mlade i doveli druge da žive u našim mjestima. Zadnja veća investicija je bila rekonstrukciji i proširenje dječjeg vrtića u tri faze. U kolovozu 2022. godine završeni su radovi na trećoj fazi dogradnje Dječjeg vrtića Ftiček u Donjem Kraljevcu, dok ove godine krećemo u izgradnju dječjeg vrtića u Hodošanu za koji je dobiven dio sredstava iz EU fondova. Tu ne smijemo zaboraviti i naše socijalne programe koje imamo za od najmlađih naraštaja do najstarijih te socijalno potrebitima. Sve to radi poboljšanja kvalitete života u našoj općini. Isto tako trebam napomenuti odličnu suradnju općine s našim gospodarstvenicima koji su i ključ uspjeha razvoja općine.

- Na području općine djeluje podosta naselja.

svim mještanima

općine Donji Kraljevec

čestitamo

Dan općine

Općinski načelnik i Općinsko vijeće

Je li ih teško ravnomjerno razvijati?

- Dok imaš više naselja u općini, izazov je jednakomjerno ih razvijati, ali mislim da smo mi u tome uspjeli. Sva naselja imaju istu razvijenu infrastrukturu; izgrađene sustave kanalizacije, rješavanje oborinske vode kroz sustav, LED rasvjetu na svim banderama, asfaltirane ceste s većinom izgrađenih pješačko-biciklističkih staza, uređene parkove, aleje…

- Kako napreduje stambena izgradnja?

- Stambena zona istok ili Športska ulica je popunjena i sada radimo ubrzano za otvaranje novih gradilišta između Gornjeg kraja i Ludbreške gdje bismo dobili cca 100 gradilišta, ali istovremeno se radi na idejnim rješenjima na prostoru za višestambene jedinice.

- Kako se gospodarstvo nosi s trenutnim stanjem na tržištu, nedostaje li radnika i što se radi po tom pitanju?

- Gospodarstvo je vrlo bitno pitanje za općinu i mi se trudimo u svakom pogledu im pomoći i ići na ruku u okviru naših i �inancijskih, ali i zakonskih mogućnosti. Nedostatak radne snage je velik i u našim mjestima imamo multinacionalnu i multikulturalnu radnu snagu što je za sada pod kontrolom. U budućnosti je moguće da će nam se javiti neki problemi u vezi s time ako se poveća broj te radne snage.

- Kako Općina pomaže pri radu svojih udruga?

- Udruge mogu predati svoje zahtjeve za �inanciranje u okviru Natječaja za su�inanciranje programa i projekata udruga. U 2023. godini proveden je natječaj te je dodijeljeno ukupno

76.124,37 eur za 32 projekta i to za kulturu, sport, briga o djeci i mladima, ljudska prava, socijalna skrb i zdravstvo.

Vatrogasnu zajednicu općine Donji Kraljevec su�inanciramo prema zakonu pa smo nabavili navalna vozila za DVD Donji Kraljevec, Palinovec i Donji Pustakovec. Smatram kako su udruge izrazito bitan dio zajednice jer se kroz njih velik broj stanovnika uključuje u društveni život općine te su one svojevrsni pokretač istoga. Prema tome i dalje ćemo poticati rad udruga i njihovu aktivnost.

Jedan od glavnih prioriteta općine Donji Kraljevec u ovom mandatnom razdoblju je stvaranje uvjeta za povećanje kvalitete života stanovništva. Povećanjem kvalitete života Općina Donji Kraljevec treba pružiti mogućnosti za suvremeni život koje će privući mlade i obitelji. Osim novih objekata te održavanja starih objekata Općina Donji Kraljevec pomaže smanjiti troškove svojim stanovnicima na sljedeće načine: su�inanciranjem obrazovanja (smještaja u vrtić, prijevoza do i od škole, su�inanciranjem prehrane učenika, produženog boravka, udžbenika i ostalih nastavnih materijala na početku školske godine, troškova asistenata za rad s djecom s teškoćama, dodjela stipendija), donacijama institucijama na području kulture, brigom za starije i nemoćne, su�inanciranjem rada civilne zaštite te ulaganjem u sport, civilno društvo i vjerske zajednice. Upravo to, briga o svim društvenim skupinama i cjelokupnoj zajednici je ključ kojim ćemo svoju općinu učiniti još boljom i poželjnijom za život.

Miljenko Horvat, načelnik Donjeg Kraljevca

SAVJETI za poljoprivrednike

Vrijednost

stajskog gnoja

Stanje razgrađenosti stelje određuje �izička svojstva stajskog gnoja koja su bitna pri donošenju odluke o načinu i vremenu za raspodjelu stajskog gnoja. Pri ishrani domaćih životinja koncentriranija hrana bolje se iskorištava od hrane s malo proteina.

Povećanje proteina u hrani iznad određene granice smanjuje njihovu probavljivost te se njihov sadržaj povećava u ekskrementima (u obliku teško razgradivog lignoproteinskog kompleksa).

Fosfor se izlučuje pretežno u krutom dijelu ekskrementa, dok kalij i dušik u tekućem dijelu ekskrementa. Konjski, ovčji, kozji, kokošji gnoj i gnoj kunića sadržava dušik u lako pristupačnom obliku, brzo se razgrađuje i smatra se toplim gnojem. Gnoj od goveda, pataka, gusaka i svinja razgrađuje se sporije, male je mikrobiološke aktivnosti i smatra se hladnim gnojem. Na promjene tijekom čuvanja stajnjaka utječu različite grupe mikroorganizama (gljive, aktinomicete, aerobne i anaerobne bakterije itd.). Aktivnost svih mikroorganizama u stajnjaku ovisna je o vrsti stelje, pH reakciji, temperaturi, vlažnosti, zbijenosti i načinu čuvanja stajskog gnojiva. Uobičajeno je da se pri sazrijevanju stajnjaka razvija neugodni miris koji potječe od amina i tiola (merkaptana) koji nastaju razgradnjom proteina bez prisustva kisika (truljenje). U oksidacijskim uvjetima krajnji produkti su CO2 i H2O i u slabije zbijenim hrpama stajskog gnoja dolazi do velikih gubitaka na masi gnoja i sadržaju dušika. Tijekom dozrijevanja u stajskom gnoju se odvijaju kemijske promjene pri kojima se najbrže razgrađuje celuloza, potom hemiceluloza i najsporije lignin. Organski spojevi tijekom zrenja stajskog gnoja djelomično prelaze u anorganske, a dio dušika u obliku amonijaka hlapi u atmosferu.

Mineralne tvari iz stajskog gnoja brže se gube ako hrpa stajnjaka nije natkrivena te ih ispiru oborine. Što je površina gnoja veća i što je gnoj rahlije razbacan, to se više isušuje i gubici dušika su veći. Ako je stajski gnoj dobro zbijen, za otprilike 3 mjeseca izgubi oko 30 % mase i 25 % dušika. Poluzreo stajnjak dobiva se nakon 3 –4 mjeseca, dok potpuno zreo nakon 6 – 8 mjeseci. Svježe stajsko gnojivo nepovoljnih

je �izikalnih osobina, ima u sastavu velike količine nerazgrađene stelje (kukuruzinac, slama). Zbog takvih svojstava vrlo se teško raspodjeljuje po poljoprivrednoj površini i loše se zaorava. Velika količina slame nakon zaoravanja odvaja oranični od podoraničnog sloja što dovodi do brzog isušivanja tla.

Nasuprot njemu zreli stajski gnoj ne sadrži slamnate dijelove, ima manji sadržaj ugljika, a veći sadržaj fosfora i kalija. Vrijeme primjene stajskog gnojiva ovisno je o klimi nekog područja, teksturi tla i poljoprivrednoj vrsti koja se uzgaja. Pravilo je da se u području sa sušom klimom stajsko gnojivo dodaje ranije u odnosu na sjetvu (dalje od sjetve/sadnje), dok je u vlažnijem klimatu moguće primijeniti stajnjak bliže sjetvi/ sadnji. Na težem tlu također stajsko gnojivo treba primjenjivati dalje (ranije) u odnosu na sjetvu/sadnju u usporedbi s lakšim tipovima tala. Ako se radi o primjeni stajnjaka za jarine, tada se ono na teškom tlu i suhoj klimi treba primijeniti u jesen, dok ga je na lakšem tlu u humidnijem klimatu bolje primijeniti u proljeće. Svježi stajski gnoj treba primijeniti znatno prije sjetve jer može izazvati „dušičnu depresiju”. Razlog je visoka mikrobiološka aktivnost i veliki broj mikroorganizama kod razgradnje organske tvari stajskog gnoja koji uvjetuju biološku �iksaciju dušika, koji je tek nakon odumiranja mikroorganizama na raspolaganju biljkama (period traje 4 – 6 tjedana).

Vrijeme unošenja stajskog gnojiva u tlo ovisno je o stanju njegove zrelosti. Zreliji stajnjak može se unositi u tlo bliže sjetvi/ sadnji i obrnuto. Dubina unošenja ovisna je o strukturi tla i iznosi 10 – 30 cm. Kod primjene zrelog stajskog gnojiva manja je mogućnost da će doći do pojave korova jer je u njemu sjeme korova izgubilo klijavost.

BERBA ŠPAROGA na imanju obitelji Vugrinec iz Ivanovca

Međimurci se još privikavaju na okus carskog povrća

- Režu se svaki dan jer dnevno mogu narasti od 12 do 15 cm. Mladi izbojci beru se tako dugo dok su mekani i slatkasti, odnosno dok ne postanu tvrdi i drvenasti, kaže Franjo

Piše: Vlasta Vugrinec

Franjo Vugrinec iz Ivanovca čuči u polju i nožićem strpljivo reže šparogu po šparogu i stavlja u sanduk. Ogledava se oko sebe i ne vidi ni žive duše. A kako i bi kad je tmuran i oblačan dan s kišicom koja rominja i vlaži Franjina leđa. Svako malo pogledava prema nebu, traži naznaku probijanja sunca između teških, sivih oblaka jer sunce i toplina sada su šparogama najpotrebniji dok im kiša nimalo ne paše. Naime, u ovo doba godine berba je već trebala biti u punom jeku, humci se zeleniti od prhkih šiba tog nutritivnog povrća.

Sunce, gdje si?

Zaziva tako Franjo sunce svaki dan dok gleda redove šparoga zasađenih prije 5 godina na oko hektar površine. Prve tri godine berbe nije bilo, šparoge su se tek razvijale. Dakle, ove godine imaju drugu berbu.

- Zasadio ih je sin Josip sa svojom suprugom Veronikom, kaže Franjo. No, Josip je, uz to što je nositelj OPG-a, i zaposlen, dok Veronika odbrojava dane do svog prvog poroda.

Ono pak malo šparoga što je provirilo treba porezati na vrijeme kako ne bi odrvenile i time postale tvrde i nejestive.

Šparoge su zasađene u humke koji su brižljivo njegovani. Ni na njima ni među redovima nema ni trunke korova. Čovjek bi pomislio da se masovno tretiraju herbicidima.

- Nema tu nikakvog prskanja, sve je ekološki uzgo-

jeno premda nemamo ekomarkicu, uvjerava nas Franjo. Čisti ručni i mehanički rad.

Da je tome tako, odrezao je jednu mladicu i pojeo ju tako u polju, bez ikakvog brisanja. Kaže da su mu u principu tako svježe i sirove najbolje i naj�inije za jesti.

Za sadnju u humke odlučili su se po preporuci struke dok je stanje na tržištu diktiralo sortu i zelenu varijantu. Nekako se kod nas više preferiraju zelene, a nešto manje bijele šparoge.

Naime, kako je već poznato, danas postoji preko 300 vrsta šparoga, od kojih je samo 20 jestivih. No, njihova najčešća i uvriježena klasi�ikacija je na zelene šparoge koje mogu narasti do 20 centimetara visine, a zatim bijele šparoge koje su puno skuplje jer se izdanci pokrivaju kako bi se izbjeglo sunca i time se spriječio nastanak kloro�ila koji im daje zelenu boju. Puno su rjeđe one ljubičaste boje koje okusom podsjećaju na voće te su najukusnije svježe, dok kuhanjem gube svoju ljubičastu boju.

Istina, i oni bi mogli u humcima tražiti mlade izbojke koji još nisu provirili iz zemlje, ali se nisu odlučili za tu varijantu. Em je kompliciranije, em ih treba pokrivati, pa dobro oprati od zemlje i tako dalje.

Ovako se samo odrežu, stave u sanduk, odnesu doma u malu hladnjaču i pakiraju. U hladnjači, koju su sami napravili, obično stoje samo preko noći i potom kreću put čakovečkog placa ili do Zagreba.

- Ovu berbu planiramo imati otprilike do sredine lipnja i nadam se da će se vrijeme napokon stabilizirati, dodaje naš sugovornik.

Beru se svaki dan jer dnevno mogu narasti od 12 do 15 cm. Mladi izbojci beru se tako dugo dok su mekani i slatkasti, odnosno tako dugo dok ne postanu tvrdi i drvenasti.

Tržište je gladno šparoga

Ne može se reći da u Međimurju vlada velika potražnja za njima jer, kako kaže, ljudi se još privikavaju na njih, na njihov okus i miris. S druge strane, područje oko Zagreba ih cijeni i zna njihovu dobrobit po ljudski organizam. Ne nazivaju se badava još i carskim povrćem.

Bez obzira na to što im vrijeme ne ide u prilog, ubrane šparoge su u dobroj kondiciji. Zdrave su, blijedozelene boje i lako pucaju. Za jelo se uzima sam taj dio stabljike koji je mekan i koji lako puca, dok se drvenati tvrđi dio baca.

- Redovito ih pripremamo u kuhinji, a čak ih i kiselimo, dodaje. Koliko ih god spremili za zimu, uvijek nam ih ponestane jer je to prva zimnica na koju navali cijela obitelj.

Kuhaju guste juhe, jedu ih kao prilog mesu, pržene s jajima, a koji put i samo tako, sirove, svježe ubrane.

Posla oko njihova uzgoja i nema baš pretjerano, eventualno nešto više kod branja. Beru se tako dugo dok ne postanu drvenaste. Tada se pokose i eventualno se još jedan put ili dvaput porežu i potom se pusti zelena masa. Kroz nju se korijen hrani za narednu sezonu. U jesen se ta zelena masa, inače kod nas poznata i kao zelenilo za vazu, pokosi, malčira i ostavi kroz zimu do proljeća. I onda, opet sve iz početka, 15 godina koliko su šparoge isplative, odnosno treba zasaditi nove. Interesantna je činjenica kako na njihovom imanju rastu samo muške šparoge koje daju tanje i kvalitetnije izbojke pa samim time nemaju vlastitog sjemenskog materijala za širenje. Doduše i te sadnice nastale su iz sjemena s oznakom F1 što znači da ne daju sjeme ili ako daju, nije pogodno za daljnju reprodukciju.

Piše: Suzana Pajić

Mladice šparoga

Franjo šparoge bere svaki dan

David Hajdinjak iz Čakovca sa sadnicama batata

Slatki batat

naše vrtove

osvaja

je veća potražnja za sjemenskim krumpirom i grahom, vrstama koje se još uvijek mogu saditi. Na klupama je više salata, šparoga te jagoda koje se nude po 4 ili 5 eura.

Rajčica (kg): 4 €

Paprika (kg): 5 €

Mladi krumpir (kg): 2 €

Blitva (pušlek): 1 €

Maslačak (vrećica): 1 €

Potočarka (vrećica): 1,5 €

Mrkva (kg): 2 €

Peršin (kg): 4,5 €

Šparoge (pušlek): 3 €

Salata (kg): 3 €

Brokula (kg): 5 €

Čimbenici rizika koji se javljaju nakon konzumacije (sirovih) školjkaša

Piše: Emilija Cmrečak, dr. vet. med.

L

Jedni ih nude kao vrgoračke, drugi kao grčke pa tko voli, nek’ izvoli. Ima mladog luka, rotkvica, špinata, blitve. Može se reći da je ponuda sasvim solidna. (vv, foto zvrzan)

CIJENE SAJAM

Kada dolazi do kontaminacije školjki?

Školjke se konzumiraju sirove ili termički obrađene. Kontaminacija, tj. zdravstvena neispravnost može se dogoditi na mjestu biološkog rasta školjki, tijekom uzgoja, distribucije, skladištenja i tijekom termičke obrade. Kvaliteta morske vode je presudna jer ona je medij u kojem se nalaze čimbenici koji mogu putem hrane utjecati na naše zdravlje. Te čimbenike koji su štetni za naše zdravlje možemo podijeliti u četiri skupine: na biotoksine, kemijske čimbenike, biološke i mikrobiološke čimbenike. Biotoksini – skupina otrova koji su nastali kao produkt različitih živih organizama nastaju zbog prisutnosti toksičnih vrsta �itoplanktona u okolišu. Najpoznatiji su sljedeći:

DSP – Diarrheal shell�ish poisoning – dijarealno trovanje školjkama – vrtoglavica i obično praćena proljevom, povraćanjem i/ ili mučninom.

a zatim gubitka kontrole nad rukama i nogama, nakon čega slijede poteškoće s disanjem.

jeto je pred nama, za većinu nas vrijeme godišnjih odmora, a time i uživanje u gastronomskim delicijama. Jedna od poznatijih delicija Mediterana, a i šire (daleka putovanja, npr. u Aziju) svakako je konzumacija školjaka. Cilj ovog članka je da nas poduči i podsjeti što su i tko su školjkaši i na što obratiti pozornost kako bismo sačuvali svoje zdravlje.NSP – Neurotoxic shell�ish poisoning – neurotoksično trovanje školjkama – simptomi uključuju trnce i obamrlost usana, usta, prstiju na rukama i nogama; bolove u mišićima; ataksiju i vrtoglavicu, obično praćene proljevom, povraćanjem i/ili mučninom. Simptomi ponekad uključuju promjenu osjećaja vrućine i hladnoće; širenje zjenica i respiratorni distres.

ASP – Amnesic shell�ish poisoning – amnezijsko trovanje školjkama događa se kada ljudi jedu školjke koje sadrže visoke razine domoične kiseline.

AZP – Azaspiracid poisoning – trovanje azaspiracidima, taj se toksin uglavnom nalazi bioakumuliran u plavim dagnjama i jakobovim kapicama.

VSP – Venerupin Shell�ish Poisoning – simptomi uključuju gastrointestinalne poremećaje praćene oštećenjem jetre i bubrega.

Kemijski čimbenici: histamin i teški metali.

Biološki čimbenici: paraziti. Mikrobiološki čimbenici: bakterije i virusi.

Od virusa najvažniji su virus norwalk i virus hepatitisa

A. Od bakterija svakako treba istaknuti: Salmonella, Shigella, Vibrio, Staphylococcus, Pseudomonas, Clostridium, Campylobacter, Yersinia, Aeromonas, Escherichia coli.

Kako bi se spriječio prijenos bolesti sa školjkaša na čovjeka, potrebno je ipak, zbog često nedovoljno dostupnih informacija: dobro prokuhati školjkaše nakon što se školjke otvore, kuhati ih još 5 minuta, ne jesti školjkaše kojima se tijekom kuhanja nisu otvorile ljušture, a ostatke propisno čuvati u hladnjaku i pojesti što prije, izbjegavati kontakt otvorenih rana sa sirovim školjkama ili morskom i boćatom vodom i važno je nositi rukavice kada radite sa školjkama. Eto, preporuka je da uživate u školjkama, no svakako ih konzumirajte termički obrađene, jer su one nutritivno podjednako kvalitetne kao i sirove školjke, a rizik mogućeg trovanja i infekcije sveden je na minimum.

Čakovec, R. Steinera 7 www.bioinstitut.hr

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE

Radnim danom od 8 - 18 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sa�

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ

radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa�

Tel: 391 - 485

Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

Natalija Borko iz Štrigove nudila je sadnice voća

PSP – Paralytic shell�ish poisoning – paralitičko trovanje školjkama – rani simptomi uključuju trnce usana i jezika, koji mogu početi nekoliko minuta nakon što ste pojeli otrovne školjke ili može proći sat ili dva da se razviju. Simptomi mogu napredovati do trnjenja prstiju na rukama i nogama,

AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sa�

Tel: 543 - 151

dežurni veterinar: 098/ 465 - 473

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

MURSKO SREDIŠĆE

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

ČAKOVEČKI PLAC I SAJAM

CIJENE PLAC

Čakovečki plac i sajam srijedom i dalje su u znaku presadnica povrća, voća i cvijeća. Više nije važno gdje tražite sadnice voća jer ih ima i na jednom i drugom mjestu. Na placu smo pronašli ne samo sadnice borovnica i ostalih bobičastih vrsta već i tzv. stupasti oblik krušaka i jabuka. Ovisno o vrsti i obliku sadnice, cijene se kreću od 6 do 15 eura. Flanci paprike, rajčice, krastavaca, patlidžana te začinskog bilja, dakle top su ponude i potražnje premda vrijeme baš ne ide na ruku vrtlarima. Međimurci su očito prigrlili i batat jer i te sadnice dobro idu. S druge strane kupuju se i pelargonije, sur�inije, razni sukulenti i ostale niske i visoke trajnice. Nešto

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

VRTLARICA

U DVORIŠTU obitelji Pačandi iz Donje Dubrave

Esmeraldu naranče podsjećaju na rodnu Valenciju

Simpatična Esmeralda Salvador

Učimo kako očuvati bioraznolikost

Udruga Biovrt ove školske godine provodi projekt Očuvajmo bioraznolikost u školskom vrtu s dvjema partnerskim školama, OŠ Gornji Mihaljevec i OŠ Vratišinec, te u objema školama kontinuirano provodimo edukacije na temu očuvanja bioraznolikosti. Učenici viših razreda obiju škola te učenici prvih razreda iz OŠ Gornji Mihaljevec tako su slušali edukacije o očuvanju starinskih sorti, o prehrambenom sustavu i što sve ugrožava bioraznolikost biljnih i životinjskih vrsti, ali i kako svi mi svojim izborima možemo svakog dana djelovati za očuvanje planeta i za očuvanje bioraznolikosti na njemu. Edukatorica na projektu je Silvija Kolar-Fodor.

Kako smo konačno dočekali i ljepše vrijeme, počeli smo i s aktivnostima na otvorenom. Tako je u četvrtak, 27. travnja, bilo radno u okolišu škole OŠ Gornji Mihaljevec. Velika ekipa učenika, školskog osoblja i roditelja okupila se

u sklopu volonterske akcije projekta gdje smo postavljali brojne zanimljive edukativne sadržaje u okoliš škole, kako bi o tim temama mogle učiti i sadašnje i buduće generacije učenika.

Da bismo očuvali raznolikost životinjskih vrsti, postavili smo kućice za ptice, šišmiše i ježeve, pojilicu za ptice i kukce, posadili ruže u okoliš škole i pregledali postojeću živicu koju smo već prije zasadili. Najmlađi sudionici projekta, učenici prvog razreda, sadili su jagode i u njihovim će plodovima uživati već ove godine. Naravno, ova akcija je bila i prilika da svi prošire svoje znanje o očuvanju bioraznolikosti biljnih i životinjskih vrsta na edukaciji uključenoj u volontersku akciju.

Svi sadržaji postavljeni na akciji ostaju u okolišu škole i tako će u OŠ Gornji Mihaljevec širiti dobru praksu očuvanja bioraznolikosti brojnih biljnih i životinjskih vrsti u okolišu škole.

Fresneda vrlo je brzo prigrlila našu hranu, a jezik još uvijek uči, premda u Donjoj Dubravi živi gotovo već dvije godine

Naranče i limuni, rascvjetana glicinija, kivi na brajdi, pa lovor, ružmarin, razni sukulenti, samo su dio carstva bilja koje se može vidjeti kad se tek kroči u obiteljsku kuću Pačandi u Donjoj Dubravi. No, to je tek dio onoga što se krije dalje u dvorištu. Jer gazda obitelj oduvijek voli bilje, sadi ga i razmnožava, njeguje vrt i na otvorenom i u malom plasteniku i time sada krati umirovljeničke dane. Nije mu teško ništa raditi, a u radu mu pomaže snaha, i to iz Španjolske, iz grada Valencije.

Iz Španjolske

preko Njemačke do Međimurja

Upravo nam se i ona pohvalila ukusnim narančama i limunima koji su ju dočekali u novom domu, u Donjoj Dubravi gdje se doselila nakon udaje za Zorana Pačandija.

Esmeralda Salvador Fresneda supruga Zorana upoznala je u Njemačkoj.

- Vjenčanje smo imali i u Donjoj Dubravi i u Španjolskoj i sada živimo tu, u mojoj roditeljskoj kući, kratko nam je Zoran opisao svoje upoznavanje s Esmeraldom.

Simpatična Španjolka vrlo je brzo prigrlila našu hranu, a jezik još uvijek uči, premda u Donjoj Dubravi živi gotovo već dvije godine.

Citruse posebno voli jer ju podsjećaju na domovinu gdje su naranče i limuni normalne biljke koje, za razliku od Međimurja, ne moraju rasti u teglama i strahovati od zime te niskih temperatura.

Snahom je oduševljen i tata Pačandi. Naime, putovao je u Španjolsku na vjenčanje i naravno, kao i svaki ljubitelj bilja, doma se vratio punih ruku pelcera cvijeća.

Uz cvijeće sadi i vrt pa su vrtne gredice već gotovo sve zasađene. Vide se pera luka i češnjaka, grmovi jagoda u cvatu, jesensko-proljetna salata je u glavicama, mladi grašak je dobio svoju mrežu, a na tom putu su i krastavci

Rascvjetana glicinija dočekuje goste

I moglo bi se tako nabrajati do unedogled, biljku po biljku, bez obzira na to radi li se o povrtnoj, voćnoj ili cvjetnoj vrsti. No, ono što trenutno plijeni pozornost pri samom ulazu su dva grma glicinije ljubičastih cvjetova s kojih se širi opojni miris niz ulicu. Istina, nije ih baš preporučeno mirisati jer su prepuni bumbara.

- Prekrasna je, ali me ljute otpale latice cvjetova koje vjetar raznosi po cijelom dvorištu, tobože se ljuti glava obitelji.

Svoje glicinije redovno orezuje kako se ne bi otele kontroli. Naime, dobro je poznato kako je riječ o vrlo agresivnoj biljci koja svojim rastom može ugušiti sve pred sobom. Može narasti i do 15 m u visinu te 8 m u širinu, a da bi dostigla svoju punu veličinu, potrebno joj je čak 20 godina. Stoga ju treba redovno orezivati, a neki to rade čak i na tjednoj bazi.

Ako se na taj način usmjerava, tj. ograničava njen rast i razvoj, glicinija, naročito ovako rascvjetana, sa svim tim ljubičastim grozdovima koji vise, pravi je melem za oči. Ima je jako puno u Međimurju i oblikovana je na puno načina. Neki ju formiraju kao drvo s krošnjom, drugima služi kao brajda ispod koje se hlade u vrućim ljetnim mjesecima, može se pustiti po ogradi i biti dopuna živici i tako dalje.

Sadnja glicinije u vrtu ili dvorištu odličan je način da se vizualno ukrasi vanjski prostor jer viseće grane glicinije s predivnim ljubičastim cvjetovima opojna mirisa stvaraju nevjerojatan vizualni učinak.

Sve u svemu, riječ je o vrlo jednostavnoj i nezahtjevnoj biljci koju je najvažnije obuzdavati u rastu. Isto tako, vrlo se jednostavno razmnožava iz sjemena i povaljenica. Jedina je razlika u tome što joj iz sjemena treba barem desetak godina da procvate. Mana joj je i to što rano cvjeta, odnosno prvo izbacuje cvjetove, a potom listove pa oni znaju

stradati od ranoproljetnog mraza.

Budući da je riječ o biljci penjačici, obavezno joj treba potporanj, oslonac po kojem će se penjati. Uz popularnu ljubičastu boju, sve se češće viđaju i grozdasti cvjetovi bijele boje.

Kao i sve što je lijepo i opojno i veći broj vrsta glicinije, odnosno njihove esencije pronašle su svoje mjesto u kozmetičkoj industriji, posebno u proizvodnji parfema. Nažalost ta ljepota ima i svoju lošu stranu. Naime, kora, mahuna i sjemenke glicinije iznimno su otrovni.

Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com

Piše: Vlasta Vugrinec

Esmeralda Salvador Fresneda obožava citruse

Slapovi ljubičas�h cvjetnih grozdova glicinije

Učenici OŠ Gornji Mihaljevec

PLAN SADNJE

Upoznajte život pčela

Život pčela dosta nalikuje

životu osa, ali u pčelinjem gnijezdu postoji veoma poseban i izvanredan život. Do pravog razumijevanja što je zapravo

život pčela, mora se uzeti u obzir cijelo okruženje Zemlje koje ima vrlo veliki utjecaj na život kolonije. Život unutar gnijezda počiva na činjenici da pčele, u mnogo većoj mjeri nego mravi i ose, rade tako potpuno zajednički i tako uređuju svoje aktivnosti da je sve u harmoniji. Budući da je sve u prirodi pčela potisnuto u pozadinu i rezervirano samo za maticu, sav ostali spolni život kolonije transformiran je u one aktivnosti koje pčele razvijaju unutar sebe.

Cijelo gnijezdo je u stvarnosti prožeto s ljubavlju. Po-

jedina pčela se na svakakve načine odriče ljubavi i tako razvija ljubav kroz cijelu košnicu.

Počinjemo razumijevati

život pčela kada znamo da pčela živi u atmosferi potpuno prožetoj ljubavlju. Pčele

sišu svoju hranu, koju onda pretvaraju u med, isključivo od onih dijelova biljaka koji su usmjereni na ljubav i na taj način one onda ljubavni život cvijeća nose u košnicu. Život te pupajuće ljubavi je također unutar meda.

5. svibnja – Dan cvijeta Od 11 sa� sadimo cvijeće i sijemo biljke cvijeta, a do 10 sa� radimo s biljkama korijena.

6. svibnja – Dan cvijeta Radimo s pčelama, priprema za umjetni uzgoj ma�ca.

7. svibnja – Dan lista Sijemo biljke lista i njegujemo one koje smo ostavili iz prošle godine za dobivanje vlas�tog sjemena.

8. svibnja – Dan lista Presađujemo na otvorene površine zeljarice koje smo uzgojili u plasteniku i završava period presadnje.

9. svibnja – Dan ploda Prijepodne na otvoreno presadimo osjetljive plodonosne biljke.

10. svibnja – Dan ploda Do 18 sa� radimo s pčelama i po�čemo ih k skupljanju meda.

11. svibnja – Nepovoljno vrijeme za rad s biljkama do 18 sa� zbog Perigeja

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. Ul. kralja Zvonimira 51

PRELOG - Ambulanta za male živo�nje, tel: 040/645-505

Radno vrijeme: radnim danom od 8-19 sati

(ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati.

PRELOG - Ambulanta za velike živo�nje, tel: 040/645-422

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sa�. Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazva� na telefon: 040/645-422

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC, N. Pavića 1, tel: 363-801

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�.

VETERINARSKA AMBULANTA MR. KVAKAN ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

SEZONA JAGODA I SAMOBERBA

Uberite ih sami u voćnjaku u Vra�šincu!

Svakog dana od 8 do 19 sa�.

Prodajna mjesta:

Voćnjak AGRA, Vra�šinec

Galerija Sjever (parkiralište), Čakovec

Jug Mall (ulaz), Čakovec

Kontak�rajte nas za više informacija!

M: + 385 99 843 1500

E: agra@agra.hr

Piše: Bernarda Orehovec

GRADITELJSKA ŠKOLA ČAKOVEC proslavila svoj 62. rođendan svečanim programom

Iznjedrili generacije i generacije graditelja i umjetnika

Škola nudi kvalitetno obrazovanje kroz teoretski i praktični rad u moderno opremljenim učionicama i praktikumima. Učenici također imaju priliku sudjelovati u raznim projektima

Graditeljska škola Čakovec 28. travnja proslavila je svoj Dan škole svečanim programom u predvorju sportske dvorane Graditeljske škole Čakovec uz puno uvaženih uzvanika. Himnu je izvela Laura Kramar, a cijeli su program vodile Tea Bunić i Aleksandra Mihoci.

Svečanosti je prethodilo spuštanje platna s oslikanim motivima skulpture Dječaka s vrha školske zgrade.

- Dan je Škole i želimo taj trenutak obilježiti na osobit način. Naša je Škola osnovana daleke 1961. godine i u svojoj je povijesti duljoj od šezdeset godina postala sinonim za kvalitetan odgojno-obrazovni rad i izvrsna postignuća. Njih ni ove školske godine nije nedostajalo pa ćemo ovom prigodom istaknuti dosadašnje rezultate te tako u završni dio godine krenuti s više energije, rekle su u uvodnom dijelu svečanog programa.

Brojna postignuća marljivih učenika

Kako je rekao ravnatelj Damir Srnec, to je škola koja nudi mogućnost obrazovanja u programima iz područja graditeljstva i geodezije, arhitekture, likovne umjetnosti, gra�ike i audiovizualnih tehnologija, obrade drva, strojarstva te osobnih usluga.

Graditeljska

škola Čakovec

desetljećima je rasadište vrsnih graditelja u sjeverozapadnom

dijelu Republike Hrvatske

Učenici mogu odabrati različite obrazovne programe kao što su zidar, tesar, fasader, stolar, keramičar oblagač, soboslikar ličilac dekorater, instalater grijanja i klimatizacije, vodoinstala-

ter, podopolagač, autolakirer, rukovatelj samohodnim građevinskim strojevima, građevinski tehničar, arhitektonski tehničar, dizajner unutrašnje arhitekture, dizajner keramike, medijski tehničar, web dizajner te tehničar geodezije i geoinformatike.

Graditeljska škola Čakovec desetljećima je rasadište vrsnih graditelja u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske, a u općoj gospodarskoj i demografskoj slici Međimurske županije graditeljstvo ponovno zauzima poziciju dominantne djelatnosti.

Za ukupnu strategiju razvoja, ne samo ovog kraja već i znatno šire, u prilikama kad je obnova ratom razrušenih, sanacija i revitalizacija postojećih i gradnja novih objekata, nužna pretpostavka napretka na svim područjima života i rada, školovanje graditelja i njihovo zapošljavanje na graditeljskim zahvatima ima dugoročnu perspektivu. Škola je osnovana 1961. godine kao Građevinska tehnička škola. Školske godine 1967./68. prerasta u Građevinski školski centar, a u godini 1977./78. dolazi do udruživanja u Građevinski obrazovni centar

„Zvonko Brkić“ Zagreb. Od 1991. godine škola nastavlja djelovati kao samostalna odgojno-obrazovna ustanova pod imenom Graditeljska škola Čakovec, a u svom sastavu ima i mješoviti Učenički dom.

Važna je praksa

Škola nudi kvalitetno obrazovanje kroz teoretski i praktični rad u moderno opremljenim učionicama i praktikumima. Učenici također imaju priliku sudjelovati u raznim projektima i natjecanjima na regionalnoj i nacionalnoj razini te tako razvijati svoje vještine i znanja. U prigodnom programu koji su pripremili kreativni

Pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Međimurske županije Nives Kolarić Strah istaknula je važnost ulaganja u

učenici uživali su uvaženi gosti koji su dodatno uveličali ovaj dan. Pjesmom i recitacijom oduševili su učenici Lovro Blažon, Magdalena Cmrečak, Morena Desnica, ranije spomenuta Laura Kramar te Paula Širok.Iz Učeničkog doma Graditeljske škole Čakovec stigli su i „Romeo i Julija”, a u glavnim su ulogama učenici Gospodarske škole Čakovec Marija Karlović i David Vindić. Svečanost je završila razgledavanjem izložbe učeničkih radova koja je postavljena u holu Škole.

S vrha zgrade spušteno je platno s oslikanim mo�vima skulpture Dječaka

obrazovanje

Lovro Blažon uživio se u ulogu Frana Krste Frankopana

David Vindić i Marija Karlović odigrali su modernu verziju Romea i Julije i dobro nasmijali publiku

Damir Srnec, ravnatelj Graditeljske škole Čakovec

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Nastupilo je rekordnih 700 folklorašica i folkloraša

Na državne susrete izvornih skupina ide KUD Belica, na Vinkovačke jeseni KUD Donja Dubrava, na Voloderske jeseni KUD Zasadbreg, KUD Donji Vidovec ide na Smotru u Brestovcu, a KUD M. Subotica na Državnu smotru koreografiranog folklora

Piše: Vlasta Vugrinec

Minulog vikenda Donja Dubrava bila je stjecište međimurske kulturne folklorne baštine.

U subotu je održana 22. Smotra međimurskog folklora, a u nedjelju 16. Smotra koreografiranog folklora.

Tijekom tih dvaju dana u Dobravu je došlo više od 700 folklorašica i folkloraša.

Oba dana program je započeo svečanim mimo-

hodom KUD-ova ulicama Donje Dubrave uz pratnju tamošnjeg općinskog Puhačkog orkestra. Svečanost otvorenja Smotre održana je u dvorištu zdanja Zalan. - Prije 48 godina Donja Dubrava bila je prijestolnica međimurske pjesme i plesa. Folklorne skupine iz cijelog

Međimurja donijele su svoju pjesmu, ples i običaje u naše mjesto i pokazale svu raskoš i bogatstvo međimurske kulture, rekla je tom prilikom

Štefica Kovač, predsjednica domaćinskog KUD-a Seljačka sloga Donja Dubrava.

Dejan Buvač, predsjednik Zajednice hrvatskih kulturno-umjetničkih udruga

Međimurske županije, požalio pak se kako im nedostaje folkloraša srednje životne dobi.

- Pozovite prijatelje, rodbinu, kolege koji su pri-

je plesali da se vrate u vaše okrilje, pozvao je s pozornice stare-nove plesače i svirače, predsjednik Buvač.

Ipak, ova je smotra ponovno pokazala sve ono čime se Međimurje ponosi, bogatom tradicijom narodnih nošnji, plesa, melankoličnih i veselih pjesmi te odlične svirke koje je obogatio i zvuk rijetkih, starih cimbala.

Svojim plesom i pjesmom publiku su razgalili KUD-ovi iz Selnice, Orehovice, Donje Dubrave, Male Subotice, Vratišinca, Donjeg Kraljevca, Žiškovca, Nedelišća, Goričana, Mihovljana, Zasadbrega, Donjeg Vidovca, Belice i KUU Veseli Međimurci. Uz njih ples svog kraja predstavili su gosti iz Bjelovara, Pleternice, Bresta Pokupskog

i Legrada. Smotra je imala i natjecateljski karakter pa su nastupe pratili selektori Hrvatskog sabora kulture

Ivan Ivančan i Tibor Bün. Oni su odlučili da će Međimursku županiju na državnim susretima izvornih skupina u Županji predstavljati KUD Belica, na Vinkovačke jeseni putuje KUD Donja Dubrava, na Voloderske jeseni KUD Zasadbreg, a KUD Donji Vidovec nastupit će na Smotri u Brestovcu kraj Požege.

KUD Orehovica je prošle godine izabran kao međimurski predstavnik na ovogodišnjim Đakovačkim vezovima, a na Državnu smotru koreografiranog folklora putuje KUD Mala Subotica.

KUD Belica predstavljat će Međimursku županiju na državnim susretima izvornih skupina u Županji

Donja Dubrava putuje na Vinkovačke jeseni

DANI MEĐIMURSKOG i koreografiranog folklora u Donjoj Dubravi

KUD Mala Subotica zaslužio je nastup na Državnoj smotri koreografiranog folklora

NOVINE i Međimurska

Najdede na izletu po gornjem Međimurju

Okupili smo većinu naših sudionika nagradnog natječaja “Moj deda je najbolji” zajedno s nekolicinom unučadi i zaputili se put poznatih turističkih odredišta u Međimurju

Prošlog utorka najbolji su dede obišli vidikovac na Mađerkinom bregu, okrijepili se domaćom hranom i pićem u Vinskoj kući i restoranu Kossi u Štrigovi, posjetili Mlinarski grunt u Žabniku te pri po-

vratku posjetili Spomen-park naftaštva Peklenica. Izlet je bio uveličan proslavom rođendana najdede Dragutina Ribarića te posjetom međimurskog župana.

Sretan 74. rođendan dedi Dragecu!

Pukim slučajem, toga je dana naš dobitnik i najdeda Drago imao i rođendan. “Razoružali” smo ga već rođendanskom pjesmom na putu

prema Mađerkinu bregu, a vrhunac oduševljenja bio je upravo u Vinskoj kući Kossi, kada su mu čestitali i posebni gosti: međimurski župan Matija Posavec te direktor i glavni urednik Međimurskih novina Tomislav Novak.

Deda Drago primio je i prigodne poklone te, ono najvažnije, uspomenu za čitav život!

(ib, foto: zlatko vrzan)

MEĐIMURSKE

županija počastili najbolje djedove našeg kraja

Slavljeniku i pobjedniku natječaja Dragu�nu Ribariću čes�tali su i župan Ma�ja Posavec te direktor i glavni urednik Međimurskih novina Tomislav Novak

Veseli izletnici na vidikovcu na Mađerkinu bregu

LONČARIĆI iz Nedelišća proslavili 50 godina braka

Marijan i Biserka imaju dugi bračni staž

Supružnici Marijan (68) i Biserka (68) Lončarić iz Nedelišća proslavili su 50 godina zajedničkog života u kavani K Jeleni u Gornjoj Dubravi u

BEČKI NOVIGRAD

društvu šire obitelji. Imaju dvoje djece, Valeriju i Tihomira, sedam unuka, Samanthu, Patricka, Rafaela, Stošiju, Samuela, Janju i Abela te jednog

praunuka Lea. Vjenčali su se 5. svibnja 1973. godine u Nedelišću u crkvi Presvetog Trojstva. (dv)

U spomen Petru Zrinskom i Fran Krsti Frankopanu!

Na 12. spomendan žrtve

Zrinskog i Frankopana 30. travnja 2023., kada se obilježava i Dan Međimurske županije, a u spomen 352. obljetnice mučeničke smrti

hrvatskog bana Petra Zrinskog i markiza Frana Krste Frankopana, prigodni program održan je u blizini mjesta njihova pogubljenja 30. 4. 1671. u Bečkom Novigradu. Spomen-proslavi nazočilo je stotinjak poštovatelja Zrinskog i Frankopana koji su iz Čakovca doputovali autobusima. U parku kod spomenika

Petru Zrinskom i Franu Krsti Frankopanu koji je prije tri godine postavila Zrinska garda Čakovec bili su gardisti sa zapovjednikom Davorom Bratkovićem, članovi i rukovodstvo Garde u kojem su bili predsjednik Đuro Bel, dopredsjednik Dražen Berkopić, počasni predsjednik Alojzije Sobočanec i nadzapovjednik

Alojzije Šestan. Njima su se pridružili hrvatski veleposlanik u Beču Daniel Glunčić, dogradonačelnik Bečkog

Novigrada Rainer Spenger, međimurski župan Matija Posavec, predsjednik Hrvatskog

kulturnog društva u Gradišću Stanko Horvath, veliki meštar Družbe Braća Velikoga

Zmaja Mislav Grgić, pročelnik

Družbinog Zmajskog stola

Čakovec Ivica Zanjko i žu-

POTROŠAČKI KOMPAS Kratko je sjećanje, a tako je brz zaborav

Ratni vihor me odveo po hrvatskim ratištima od samog početka Domovinskog rata, pa do završetka. VRO Bljesak me je zatekla na dužnosti načelnika inženjerije VI. Zbornog područja Bjelovar, znači kao člana zapovjedništva koje je po zapovijedi Glavnog stožera OS RH vršilo pripreme za VRO, a u tijeku same operacije rukovodilo napadnim djelovanjima na smjeru: Nova Gradiška –Okučani – Stara Gradiška. A po završetku bojnih djelovanja preuzelo je osiguranje državne granice i stvaranje uvjeta za povratak prognanika u zapadnoj Slavoniji. Glavne inženjerijske radnje pripreme VRO Bljesak na oba smjera napada provela je 34. inženjerijska bojna iz Čakovca pod zapovjedništvom umirovljenog brigadira Zlatka Lečeka i njegova zamjenika brigadira Dragutina Remenara. 34. inženjerijska bojna imala je zapovjedništvo i većinu bojne u selu Šumetlica kod Nove Gradiške još od jeseni 1994. godine, gdje su premješteni iz Čakovca po mojoj zapovijedi kao najodgovornijeg za planiranje i provođenje inženjerijskog osiguranja u VRO Bljesak .

Inženjerci 34. inženjerijske bojne (pionirska satnija – zapovjednik brigadir Alan Srpak) su minama odmah po otpočinjanju VRO Bljesak bili spremni na putu prema Staroj Gradišci u selu Nova Varoš zapriječiti cestu, kako neprijatelj ne bi mogao izvlačiti ratnu tehniku. No, kako je četnička vojska ispred tenkova stavila svoje civile na traktorima i u automobilima, general Stipetić je zapovjedio da se mine ne postavljaju, a potom su inženjerci 34. inženjerijske bojne (satnija za razminiranje – pod vodstvom brigadir Dragutina Remenara) među prvima ušli u oslobođene Okučane, pregledali i raz-

pnik u Prelogu preč. Antun Hoblaj. Podno spomenika najprije su položeni vijenci i zapaljene svijeće. Okupljenima su se zatim prigodno obratili Gardin predsjednik Đuro Bel, zatim Ivica Zanjko, župan Matija Posavec, veleposlanik Daniel Glunčič i dogradonačelnik Rainer Spenger.

Oni su podsjetili na zbivanja koja su prethodila tragičnoj smrti te dvojice hrvatskih velikana, istaknuli inicijativu pri Hrvatskom saboru da se uz pravno i povijesno dokumentirane činjenice njihova presuda proglasi ništavnom, ukazali na važnost takvih

okupljanja da se primjereno i dostojanstveno oda počast žrtvi Zrinskog i Frankopana i iskazali spremnost na suradnju u dovršetku tog spomen-parka, kao i na povezivanje u kulturnoj i gospodarskoj suradnji Bečkog Novigrada s Čakovcem i Međimurjem.

Nakon toga je u obližnjoj katedrali misno slavlje predvodio preloški župnik preč. Antun Hoblaj.

Svečanost je kod spomenika kao i na misnom slavlju uveličao crkveni pjevački zbor iz Cirkovljana. (Foto: Zrinska garda Čakovec, tekst: Bojan Kocijan)

minirali glavne smjerove kretanja kako bi se mogla VRO privesti kraju.

Lijepo je znati da su pripadnici 34. inženjerijske bojne na čelu s brg. Srpakom u ranu zoru 2. svibnja 1995. godine ušli u Staru Gradišku i zapriječili most preko Save minama i forti�ikacijskim zaprekama koje su tu ostale od baze UNPROFOR-a koju je posada napustila po našoj obavijesti da kreće VRO Bljesak . Po završetku bojnih djelovanja 34. inženjerijska bojna se preselila u selu Bodegraji (Okučani) odakle je nastavila sa sanacijom bojišta (ratnici znaju što je to), te razminiranjem terena i izgradnjom putova stvarajući uvjete za povratak prognanika. S tog razmještaja 34. inženjerijska bojna je krenula u VRO Oluja . 34. inženjerijska bojna je po mojoj zapovijedi formirala prvi Centar za razminiranje sa sjedištem u Daruvaru koje je vodio satnik Drago Šarić, to je u neku ruku preteča današnjeg HCR-a.

Iz Međimurske županije je jedina postrojba koja je učestvovala u VRO Bljesak bila 34. inženjerijska bojna.

Ponosan sam na svoje/ naše Međimurce, a sjećam se i kako je nekoliko pripadnika tada već demobilizirane 54. SPB koje je vodio Toni Habijan Slika došlo k nama u Okučane kao dragovoljci i stavila se na raspolaganje 34. inženjerijskoj bojni.

Gledam jučer međimurske medije, sve je jedna velika lijepa priča o prvosvibanjskom grahu, ali malo tko se sjetio međimurskih ratnika u VRO Bljesak , a još manje naših poginulih vitezova.

Naslovnice blješte čestitkama čelnika JLP(R)S za Prvi svibnja, a nema čestitki ni zahvalnosti učesnicima VRO Bljesak koji su svoje živote izložili riziku da bi

se danas mogao kuhati prvosvibanjski grah.

Međimurska županija organizirala je jučer obilježavanje VRO Bljesak i ta vijesti je bila na poveznici: https:// medjimurska-zupanija.hr/zbivanja/obiljezavanje-28-obljetnice-operacije-bljesak-vojno-redarstvena-akcija-hrvatske-vojske-i-policije-republike-hrvatske/, ali danas je ta vijest skinuta s mrežne stranice Županije. Čudno je što na to obilježavanje nije pozvana udruga 34. inženjerijske bojne Čakovec, kao jedinog sudionika VRO Bljesak iz Međimurja.

Koliko sam kao hrvatski branitelj bio ponosan na svoje Međimurce i dičio se time u svim zapovjedništvima gdje sam radio, šireći glas i slavu o Međimurcima i Međimurskoj županiji, toliko sam sada jadan kada vidim da je vojnički grah (čitaj srpski pasulj) važniji od branitelja koji ne samo da su stvarali Hrvatsku nego i Međimurku županiju sa svim JLS-ovima.

Neke općine zabranjuju postavljanje spomen-obilježja braniteljima, na centralnom spomeniku međimurskim braniteljima na groblju Mihovljan nema vjerskog znaka (križ ili krunica), a svi branitelji su poginuli zazivajući majku i Boga.

Svi poginuli branitelji su pokopani uz vjerske obrede.

Nijedno groblje u Međimurskoj županiji nema aleju branitelja iako je po Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji moraju imati.

Pitam se: Imamo li obraza gledati u oči jedni drugima?

ČITAMO SE u ranim jutarnjim satima - dostava na kućni prag. Naručite MEĐIMURSKE NOVINE i čitajte najbolje vikend novine

CIJENA PRETPLATE

MJESEČNA: 5,31 eur / 40 kn

TROMJESEČNA: 17,25 eur / 130 kn

POLUGODIŠNJA: 34,51 eur / 260 kn

GODIŠNJA: 69,02 eur / 520 kn

NARUČITE PRETPLATU

Piše: Željko tomašić

VOLIM JER…

Lea Strbad Hrešć i Filip Hrešć iz Čakovca dobili su kćerkicu Gretu rođenu 11. travnja. Imaju i sina Erika starog dvije godine i 4 mjeseca.

Petra obvezno prati crnu kroniku i sport

U vikend-šopingu, u trgovini u Donjoj Dubravi sreli smo mladu Petru Švenda. Petra je napunila svoju košaricu potrepštinama za produženi vikend, a zaboravila je sa sobom ponijeti vrećicu. Stoga joj je naša platnena poklon-vrećica došla kao naručena i od-

mah ju je upotrijebila. Ona je naša redovna čitateljica i na mrežnom portalu gdje uvijek može pronaći sve aktualnosti. Prije svega, kaže, v rlo brzo može doći do informacija o crnoj strani života u Međimurju, a osim toga redovno čita i sportska zbivanja. Poklon-vrećicom

obradovali smo i tamošnju djelatnicu Tihanu Fundak koja obavezno čita naše novine čim se nađu na njihovom prodajnom pultu. Zanima ju sve, od prve do zadnje stranice, posebno vijesti iz donjeg Međimurja i naravno, njene Dobrave. (vv)

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

Drugi kupon novog 98. kola

Novo, 98. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započelo je u prošlom broju. I u svibnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri

kupona koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 12. svibnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor

pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 23. svibnja. Sretnog dobitnika 98. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 26. svibnja.

(mk)

Lana (28) i Mihael (30) Horvat iz Donjeg Pustakovca dobili su Magdalenu rođenu 13. travnja. Imaju i trogodišnjeg Mateja i jednogodišnju Doru.

Ime i prezime:

Adresa:

kupona skupi i naočale pokupi 3 2

Međimurske novine i BluKids vas daruju

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena. malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (dora@mnovine.hr), Siniša Obadić (sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr);

Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr), Ivana Bolković (ivana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić;

UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram profil: medimurskenovine

Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati

TRGOVINA KRK, Trg Republike 16A, Donja Dubrava

Tihana Fundak i Petra Švenda rado su pozirale sa svojim poklonom

Željka Obadić, profesorica kineziologije i trenerica odbojke, već 15 godina živi u Čakovcu, a njena ljubav prema sportu datira još iz osnovne škole u njezinu rodnom Pribislavcu.

Foto: Studio Marrtinez, Martina Strahija

VIKEND VODIČ

petak

5. svibnja

20:00

Dom kulture

Prelog

Koncert Duo

subota

6. svibnja

10:00

Čakovec

Centar grada

Najduža špaga

Scheierica

Anja Pintar

Samostalna

izložba

20:00

Koncert ZFA

dr. Ivan Ivančan

Sportska dvorana

OŠ Nedelišće

21:00

Meta bar

Čakovec

Atomi band

kamo za vikend

LP 2023.

Za ljubitelje plesne umjetnosti,Studio suvremenog plesa Teuta će se u subotu, 6. svibnja 2023. u 16 sati predstaviti kolaž-programom Plesni LP 2023.

Izvode ga svi plesači studija u dobi od 4 do 18 godina prema koreogra�iji Nikoline Mekovec, koja će svoj plesni rukopis iznijeti kroz nekoliko koreogra�ija i kratku plesnu predstavu za djecu Reciklinčica. Plesna predstava traje 50 minuta.

DUO VIOLINA I KLAVIR u domu kulture grada Preloga

Zasvirat će Ivan

Novinc i Srđan Filip

Dom kulture grada Preloga ugostit će u petak, 5. svibnja, Duo violina i klavir. Ovaj duo čine Ivan Novinc (violina) i Srđan Filip Čaldarović

(klavir), a na programu će se naći djela Borisa Papandopula, Dore Pejačević, Frana Paraća te Wolfganga Amadeusa Mozarta.

CJELOVEČERNJI KONCERT Zagrebačkog folklornog

ansambla dr. Ivan Ivančan

TZ Nedelišće poziva na cjelovečernji koncert ZFA dr. Ivan Ivančan. U svojem dvosatnom programu folkloraši i tamburaši jednog od ponajboljih ansambla u Hrvatskoj predstavit će vam bogatstvo plesa i pjesme iz razli-

čitih krajeva Hrvatske. Na plesnom podiju sudjelovat će čak pedesetak plesača u pratnji petnaestak članova orkestra. Voditelj ansambla je Ivan A. Ivančan, a glazbeni voditelj Marko First. Koncert će se održati u subotu, 6. svibnja

2023., s početkom u 20 sati u Sportskoj dvorani OŠ Nedelišće. Domaćin ovog nezaboravnog koncerta je KUU Seljačka sloga Nedelišće u suorganizaciji Općine Nedelišće i TZO-a Nedelišće. Ulazak na koncert je slobodan.

Anja Pintar, umjetnica iz Pribislavca

IZLOŽBA u čakovečkoj Scheierici 6. svibnja

Anja Pintar predstavlja

svoje radove

Anja Pintar iz Pribislavca samouka je slikarica koja će 6. svibnja održati svoju drugu, ujedno i veliku, samostalnu izložbu koja će biti u Scheierovoj zgradi. Izložba će biti otvorena do 13. svibnja. Izložene slike će biti apstraktnog stila, uglav-

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - CARLA SCHIAPPA-BURDET: BUDI KAO HARRY POTTER

Kratki sadržaj:

nom većih dimenzija. Osim slikanja, bavi se i šivanjem, pa tako u ponudi ima i ručno šivane torbe i vrećice koje kasnije još i oslikava. Njene radove možete pogledati na pro�ilima Anja Pintar ART na Facebooku ili anjapintar_art na Instagramu.

MJESEČNI VODIČ

12. svibnja 20:30

CZK Čakovec Vlatko Štampar

Odraslost

13. svibnja

Prelog

Fletni i stekli od 12. do 14. svibnja

Prelog

Agro Arca –međunarodni sajam inovacija u poljoprivredi

20. svibnja

CZK Čakovec

Humanitarna modna revija 14. Vatromet mode

1. srpnja Dunjkovec 10. dječja biciklijada od 21. do 23. srpnja

Brezje

Forestland od 17. do 20. kolovoza

Renesansni fes�val Koprivnica

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.

POKLANJA KNJIGU

Carla Schiappa-Burdet:

Budi kao Harry Potter

Dobitnik knjige Vi Keeland: Iskra objavljene u prošlom broju je Hana Horvat iz Lopatinca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1442

Ime i prezime:

Ulica i kućni broj:

Mjesto i poštanski broj:

Broj telefona:

Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE UTORAK DO 15 SATI

Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

Naoružaj se hrabrošću i suoči s teškim situacijama, uči na svojim pogreškama i, prije svega, uvijek budi brižan prema svojim prijateljima! Uz mladog čarobnjaka iz Hogwartsa i njegove prijatelje Hermionu, Rona i ostale nauči kako bi� ustrajan i velikodušan, sačuva� kontrolu i osluškiva� svoje osjećaje. Iako mladog čarobnjaka s ožiljkom ne trebamo posebno predstavlja�, u ovoj knjizi prvi put on postaje tvoj životni učitelj. Kao pravi hram pop-kulture (sedam knjiga, osam filmova i isto toliko adaptacija i povezanih djela), Harry Po�er kultni je junak koji konačno ulazi u tvoj život kako bi � pomogao da prebrodiš sve nedaće s kojima se susretneš!

Neka ti najbolji čarobnjak na svijetu bude nadahnuće! Baš poput Harryja, i ti unesi malo (ili mnogo) magije u svoj svakodnevni život!

PLESNI STUDIO TEUTA donosi predstavu 6. svibnja Zaplesat će u predstavi Plesni

Teute rado nastupaju na brojnim čakovečkim manifestacijama

Glazbeno-plesna poslastica za sve Nedelišćance

intervju tjedna

BIVŠA MANEKENKA Željka Obadić, sada Ivačić, iz Pribislavca

Spojila sport i modu!

Piše: Dora Vadlja

Foto: Studio Marrtinez

Željku Obadić, sada Ivačić, predstavljamo u ovotjednom izdanju Medije, a u sklopu serijala uoči Vatrometa mode.

Željka Obadić, profesorica kineziologije i trenerica odbojke, već 15 godina živi u Čakovcu, ali njena ljubav prema sportu datira još iz osnovne škole u njezinu rodnom Pribislavcu. Tada je otkrila odbojku i odmah se zaljubila u nju, a već od petog razreda postala je članica Odbojkaškog kluba

Kaštel. Nakon što je završila Kineziološki fakultet, postala

je profsorica tjelesne i zdravstvene kulture te i dalje aktivno radi kao trenerica odbojke u svom klubu.

U Vivoni napravila prve manekenske korake

No, Željka se nije ograničila samo na sport. Na poziv direktorice Plesnog studija Vivona Karmen Kovačević Jambor, odlučila je isprobati i svijet mode te se uključila u manekenske vode. U Studiju Vivona naučila je prve manekenske korake te sudjelovala na pet Vatrometa mode. Za to vrijeme upoznala je i poznatog sportskog fotografa Renata Branđolicu te se uz njegovu pomoć i pomoć gospođe Jambor prijavila na Izbor za miss sporta Hrvatske, gdje je postala prva pratilja miss sporta Republike Hrvatske. Iste godine, kao predstavnica Hrvatske, osvojila je i prvo mjesto na Fitness izboru u Austriji te lentu Miss �itness. Željkina avantura u modnom svijetu trajala je kratko, ali joj je ostavila prekrasne uspomene i spoznaju da se sport i ljepota mogu povezati. Danas, kao profesorica tjelesne i zdravstvene kulture i trenerica odbojke, Željka potiče mlade da se bave

Željka u doba rane mladosti pred objektivom našeg Zlatka Vrzana

KAMO SUTRA

Esad, za većinu je to jako dobro. Naravno da se narod veseli kad praznik padne u ponedjeljak, a u petak se radi skraćeno. Pa onda �ino odmaramo tri dana. A neki i četiri. Slovenci su još pametniji. Oni spajaju i 2. svibnja. Pa stoga i ne čudi da je kao i obično bio opći kaos prema moru. No, budimo realni, ne

sportom jer, kako kaže, vježbanje čini da imaju bolju percepciju o sebi i osjećaju se sretnije, ugodnije i bolje sa svojim tijelom.

Razloga ima više zašto se Željka prijavila na Vatromet mode. U prvom redu, željela je zahvaliti Karmen Kovačević Jambor na pomoći pri njezinom osvajanju titule te joj pomoći u organiziranju tako velikog projekta. Također, željela je svojoj djeci pokazati svijet mode, s obzirom na to da su i oni sportaši i cijele dane zaokupljeni treniranjem, a Željka zna da je veliku ulogu u njezinu upoznavanju mode odigrala njezina majka.

Modni svijet gradi karakter

- Razloga ima više zašto sam se prijavila na Vatromet mode – u prvom redu zahvala Karmen Kovačević Jambor na pomoći pri mojem osvajanju titule, a samim time i da njoj pomognem oko organiziranja tako velikog projekta. Zatim želim svojoj djeci pokazati taj svijet mode jer su i oni sportaši i cijele dane zaokupljeni treniranjem, a znam da je veliku ulogu u mom upoznavanju mode napravila moja majka.

Razlog mog odaziva na Vatromet mode je i taj što je humanitarnog karaktera i što mi pruža dobar osjećaj da mogu pomoći i usrećiti druge kojima je to potrebno. Želim mladima poručiti da modni svijet gradi karakter, samopoštovanje i vjeru u sebe, zaključuje Željka.

ŽELJKA ZA PHOTOSHOOTING

NOSI:

Frizura: Frizerski salon Pla�na

Šminka: VizArt studio ljepote by Dunja Šilec

Odjeća: Varteks

Danas je ponosna majka

Vatromet mode vraća se na velika vrata!

Nakon višegodišnje pauze vraća se najveći modni događaj na našem prostoru, poznat iz vremena žive čakovečke modne scene – Vatromet mode. Brojne revije modnih kuća i mladih dizajnera uz plesna i pjevačka gostovanja uvijek su do zadnjeg mjesta ispunili Centar za kulturu Čakovec. Na dan 20. svibnja ove godine u 18 sati događaj će ponovno zasjati na starom mjestu i okupiti

“staru” manekensku gardu uz pojačanje novih manekenki i manekena. Baš kao i nekada, organizirat će ga direktorica Plesnog studija Vivona Karmen Kovačević Jambor te nekadašnja manekenka Andreja Ribarić koja je i sama “žarila i palila” po modnim pistama. Vatromet mode bit će humanitarnog karaktera, a sav prihod od ulaznica donirat će se Udruzi za sindrom Down Međimurske županije.

Kada dvaput u godini praznik padne na ponedjeljak

postoji veća depresija nego utorak nakon produženog vikenda. Mozak je kao kaša, a posla preko glave. Oni koji su imali privilegiju pobjegli su već u četvrtak. Neki su iskoristili ovaj vikend da odu na jedrenje. Ostali su uživali svatko na svoj način, a neki su naravno i radili. Uvijek ima zanimanja koja su osu-

đena na rad, bez obzira na to je li svetak ili petak. Jedni smo od njih i mi novinari. Uz sve to obilježavaju se Dani Međimurske županije. Taman kad to završi je kratka pauza i onda startaju Dani grada Čakovca. Puno općina slavi svoje dane u svibnju. Baš se vidi da je ponovno došla in�lacija događaja.

Nema čega nema. Svatko ima svoju veselicu, svi nešto slave ili obilježavaju. Sve je to donesla postkoronasituacija, koja nas je razapela. A sada se vidi koliko smo bili nesretni kada smo bili zatvoreni i u konstantnoj neizvjesnosti što nam donosi sutra. Svi se događaji, pa kakvog opsega bili, trebaju organizi-

rati unaprijed. Naravno, ljudi se na sve naviknu, pa su se tako i event-menadžeri morali priviknuti da do kraja ne znaju hoće li se koncert održati ili ne. To nam je vrijeme sad tek u magli. Lako smo se vratili u tempo. A ljeto nam tek dolazi, koje donosi milijun događaja. Samo nek se nekamo ide!

VODE VAS U KINO KAKO DO ULAZNICA?

Osvojene kinoulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 18.05.2023. u CineStaru Varaždin.

Svakog srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

Piše: Dora Vadlja

E-mail: dora@mnovine.hr

Dušanka Glogovec

DIJELIMO 1 x 2

ULAZNICE za film Beau se boji

Dobitnik ulaznica za film Beau se boji

Čakovečka špica

Jasmina i Aurora osvojile su nas osmijehom

Joco s preslatkom unučicom

Daria i David za rukicu prošetali centrom grada

Unuci uživaju s bakom pokraj fontane

Simpa�čne prijateljice stale ispred našeg objek�va

Piše: Dora Vadlja, Foto: Zlatko Vrzan

Šarmantan par s čakovečke špice

NOGOMET

3. NL SJEVER

Poletu derbi, Rudar bolji u gostima, poraz Dinama od lidera

vrhu i dalje isti razmak između

Piše: Miljenko Dovečer

Foto: NK Varteks

Odigrano je i kompletirano kolo u neuobičajenom ritmu od dvaju dana nakon što je u uvertiri u petak Koprivnica bodove ostavila u svome dvorištu, a isto su učinili i kandidati za naslov i to jednakim rezultatom.

Radnik i Polet su s po 2:0 riješili pitanje pobjednika u ovome kolu i nastavljaju utrku do kraja. U Križevcima je domaćin rano poveo i tek pred kraj ovjerio pobjedu protiv Dinama dok je prvi pratitelj sve brige riješio do 12. minute susreta nakon čega su mreže mirovale.

Do premijerne pobjede je stigao i privremeni trener Rudara Damir Zeljko, jer je od ponedjeljka novi trener Damir Lepen Jurak. Ta pobjeda nije stigla u dobro vrijeme za domaćina Viroviticu koja ostaje prikovana za dno.

Poletu derbi protiv Varteksa

Polet je i dalje za petama vodećem Radniku, u derbiju je bio bolji od Varteksa 2:0, a golovi su pali već u ranoj fazi igre. Za 1:0 pogodio je Petar Horvat u 4. minuti, a konačnih 2:0 djelo je Domena Štefanca u 12. minuti.

Domaćin je imao još nekoliko prilika za pogodak, ali treba naglasiti da su gosti u dobrom dijelu utakmice bili ravnopravni čak i na momente bolji te konkretniji posebno u nastavku utakmice. Polet je odličnom taktičkim igrom te

i

sve nalete otklonio i na kraju slavio nova tri boda. Varteks je odigrao bolje drugo poluvrijeme, bilo je i nekoliko dobrih prigoda, a ponovno je najopasniji bio Dejan Glavica. Ističe se i detalj iz 58. minute kada su Bumbari zahtijevali kazneni udarac, nakon prekršaja nad Glavicom, što kao da je dodatno unervozilo i pomalo demoraliziralo igrače Varteksa. Polet: Jambres, Štefanec, Mezga (90. Lajtman), Mihalinec, Barat, Horvat, Patafta (80. Žulić), Šarić (88. J. Žganec), S. Žganec, Perčić, Telebar. Trener: Josip Brezovec.

- Naš ulazak i cijelo prvo poluvrijeme bilo je ispod razine prijašnjih utakmica, loša energija, agresija, što govori i rezultat u 12. minuti. Drugo poluvrijeme je bilo kudikamo bolje, stvorili smo neke prilike, nažalost nismo iskoristili. Okrećemo se za nas ključne dvije utakmice, ako želimo osvojiti treće mjesto, što bi za naš klub bio veliki uspjeh, rekao je trener Varteksa Nikola Goričanec.

- Ova pobjeda mi je jako bitna, čestitam gostima na korektnoj igri i poštovanju, želim im da uspiju u svojim ciljevima, ali moram ovo napomenuti. Moja ekipa nije samo nogometna ekipa, mi smo obitelj, mi smo svi jedan uz drugog i to nas krasi i ne može nam to nitko uzeti, a današnja pobjeda je posvećena našem Mesariću koji je bio spriječen zaigrati, ali mi smo odigrali i za njega pa mu sa zadovoljstvom posvećujemo

ovu pobjedu, kazao je nakon utakmice trener Poleta Josip Brezovec. U subotu u međimurskom derbiju igraju protiv Dinama u Domašincu. Dinamo pokleknuo od lidera u Križevcima

Lider na tablici Radnik iz Križevaca istim je rezultatom kao i Polet savladao Dinamo iz Domašinca pa i dalje bježi Poletu četiri boda pet kola do kraja.

Dinamo (D): Prekupec, Rališ, Drk, Vugrinec (82. Jakšić), Sabol, Krznar, Mlinarić, Marodi (50. Novak), Mezga (od 35. D. Novak), Malenović, Kovač (50. K. Malenović). Trener: Dalibor Gorupić. Strijelci: 1:0 Dos Anjos (13.), 2:0 Mladen (74.).

- Vrlo dobra utakmica gdje smo igrom kroz brzi protok lopte uspjeli zabiti dva lijepa gola koji su proizašli iz vrlo dobrih akcija. Bilo je još dosta prilika za povećanje rezultata, no i ekipa Dinama je igrala dobar nogomet uz želju za nadigravanjem. Ponovno su se pokazali u dobrom svjetlu, no mi smo ispoštovali sve što smo se dogovorili, tako da im nismo dozvolili da nas iznenade na našem travnjaku na kojem u ovom prvenstvu imamo stopostotan učinak, zadovoljan je bio poslije utakmice domaći trener Anthony Pavlović. Utakmica je bila u sjeni teške ozlijede noge Mateja Mezge od 34. minute koji je kolima hitne pomoći prevezen u bolnicu.

- Prije početka utakmice je službeni spiker najavio da će danas igrati i prva dva strijelca lige, nas Čepa Krznar i domaći Mihael Mladen. Dva najbolja strijelca, prekrasan stadion, pune tribine, dvije odlične momčadi, ali još je nešto potrebno da bi utakmica bila potpuna. A to ne smijem naglas reći. Mislim da o penalu za nas kod 1:0 ne treba trošiti riječi, a ozljeda našega Mateja Mezge ide na dušu sucima, jer nekoliko sekundi prije ozljede nisu dosudili prekršaj. Čestitam Križevcima na zasluženoj pobjedi i samo se nadam da će sve s Matejem biti u redu. Mi se okrećemo srijedi i polufinalu kupa, mislim da smo ponovo u dobrom stanju, kemija je opet tu, rastrčani smo i igramo dobro. Sada treba iskoristiti priliku. Ne želim da se jednog dana prisjećamo sa sjetom kako nismo iskoristili priliku kad smo je imali, rekao je trener Dinama Dalibor Gorupić.

Pred domašinečkim Dinamom su ovaj tjedan dvije jake utakmice, prvu su odradili u srijedu kada su u prvoj polufinalnoj utakmici međimurskog kupa igrali u Kotoribi s Graničarom, a druga ih čeka u subotu na "Kokotovom vezu" gdje dočekuju favorizirani Polet.

Braća Nedeljko donijela pobjedu Rudaru, Lepen Jurak novi trener

Nakon turbulentnog tjedna kada je klub sporazumno ra-

skinuo suradnju s dosadašnjim trenerom Andrijom Balajićem, pred momčadi je bilo teško gostovanje kod davljenika, momčadi Virovitice. No još jednom se potvrdilo staro nogometno pravilo da takvi šokovi često donose pozitivne rezultate.

Momčad Rudara vođena u ovoj utakmici od strane Damira Zeljka, igrača i trenera u mlađim kategorijama, boljom i suverenom igrom svladala je momčad Virovitice na njenom terenu rezultatom 1:2.

Iako je domaćin do vodstva od 1:0 došao u 14. minuti zgoditkom Domagoja Vučemilovića Jurića, mlada ekipa Rudara nije se predavala te već u 21. minuti poravnava rezultat na 1:1 preko Kevina Nedeljka. Kompletni preokret u rezultatu svojim zgoditkom u 33. minuti i vodstvo Rudara od 1:2 donosi Patrik Nedeljko. Na kraju se ispostavilo da je to bio konačan rezultat i pobjeda Rudara nakon tri uzastopna poraza.

Rudar: Kodba, Radiković, Martinjaš, Cimerman (90. Liklin), Antolović, Belaj, Mikulić, Vaš, K. Nedeljko, Novak, P. Nedeljko. Trener: Damir Zeljko. - Što reći? Kad te ne ide, onda te ne ide, a kako se kaže – i sreću se mora isprovocirati. Domaći poraz samo nastavlja

našu dubiozu, nakon odličnog otvaranja individualne greške odnose bodove u Mursko Središće. Ne preostaje nam ništa osim borbe do kraja što ćemo i činiti, nezadovoljan je bio nakon utakmice domaći trener Krešimir Crvenka.

Nakon što je Balajić odstupio s klupe Rudara, vodstvo trećeligaša iz Murskog Središća odabralo je njegovog nasljednika. To je Damir Lepen Jurak koji trenutačno obavlja i funkciju nogometnog instruktora Međimurskog nogometnog saveza. U svojoj dosadašnjoj karijeri najviše je radio u mlađim kategorijama NK Zagreba i nogometnoj školi Međimurje, a posljednji seniorski angažman imao je u proljeće 2020. godine kao trener Međimurja. Lepen Jurak će na klupi Rudara debitirati u subotu na domaćem terenu u utakmici protiv lidera na tablici, momčadi Radnika iz Križevaca.

Rezultati 22. kola: Polet –Varteks 2:0, Virovitica – Rudar 1:2, radnik Križevci – Dinamo 2:0, Koprivnica – Podravina 1:0, Papuk – Podravac 1:1.

Raspored 23. kola koje se igra u subotu, 6. svibnja, u 17:00: Rudar – Radnik Križevci, Dinamo – Polet, Varteks – Papuk, Podravac – Koprivnica, Podravina – Virovitica.

Na

Radnika

Poleta, Rudar iz Murskog Središća se približio Dinamu (D)

Polet (SMnM) je u derbiju slavio 2:0 protiv Varteksa

Trener Poleta (SMnM) Josip Brezovec pobjedu je posvetio Mesariću koji nije mogao igrati

NOGOMETNI SEMAFOR međimurskih liga

Desetka Bratstva (SV) protiv Galeba, Graničar (K) bolji od Međimurca u derbiju kola

Preokret Venere PMP protiv Omladinca (NSR), Croatia iskoristila kiks Mladosti (D) i zauzela prvo mjesto, u Križovcu prekid utakmice između Torpeda i Otoka, Omladinac (M) do pobjede u Preseki

Piše: Dino Jambrović

U Međimurskoj premier ligi, lokalni derbi pripao je Podturnu. Domaćini su poveli u osmoj minu� zgoditkom Lovre Hranilovića. Za BSK izjednačuje Ma�ja Antolović u 58. minu�, pos�gavši tako zgoditak bivšem klubu. Pobjedu Podturnu donosi Josip Lepen u trećoj minu� sudačke nadoknade vremena. Najuvjerljiviju pobjedu kola upisalo je Bratstvo iz Savske Vesi. Čak če�ri puta mrežu posljednjeplasiranog Galeba pogađao je Filip Škvorc. Još su dvostruki strijelci bili Vedran Knežević i Dalibor Frančić, dok su jednom precizni bili Deni Zanjko i Ma�ja Horvat.

Iznenađenje u Prelogu. Srećko Šegović pogađa mrežu favoriziranog Centrometala u 75. minu�. Samo šest minuta kasnije pobjedu Preložana potvrđuje Filip Reif. Još jednu uvjerljivu pobjedu u ovome kolu upisao je Dinamo pro�v Draškovca. Za Palovčane su po dva zgoditka pos�gli Krunoslav Gajnik i Ladislav Nađ, dok je još jednom strijelac bio Karlo Baksa. Za goste je utješni zgoditak pos�gao Dario Novak. U derbiju gornjeg Međimurja, Sloga je bila bolja od Jedinstva iz Gornjeg Mihaljevca. Već nakon prvih 45 minuta igre Štrigovčani su imali uvjerljivu prednost od 3:0 dvama zgodicima Gorana Spasića te jednim Dejana Slunjskog. U drugom dijelu još jedan zgoditak Spasića koji je tako komple�rao hat-trick. Jedini zgoditak na susretu za goste pos�gao je Ervin Sokač u 73. minu�.

U derbiju kola odigranom pred 350 gledatelja, Graničar je bio bolji od Međimurca. Kotoripčani su poveli u 31. minu� zgoditkom Darija Nađa. Is� igrač zabija za 2:0 u 42. minu�. Poraz gos�ju ublažio je Filip Hrustek u 52. minu�. Kod obje momčadi po trojica “požutjelih”. U susretu s čak

osam zgoditaka, Mladost iz Svete Marije je upisala nova tri boda na gostovanju u Jurovcu. Dvostruki strijelac za Bratstvo bio je Antonio Zadravec dok je još jedan zgoditak pos�gao Dominik Kirec. Hat-trick je za goste upisao Nikola Valjak, dok je dva puta mrežu domaćina pogađao Dominik Gašparić. Nedelišće slavilo u Cirkovljanu. Ključni trenutak utakmice dogodio se u 42. minu� kada pobjedu gos�ma donosi Vedran Kršlak.

Rezulta�: Dinamo (P) – Draškovec 5:1 (2x Gajnik, 2x Nađ, Baksa; Novak), Bratstvo (SV) – Galeb 10:0 (4x Škvorc, 2x Knežević, 2x Frančić, Zanjko, Horvat), Graničar (K) – Međimurec 2:1 (2x Nađ; Hrustek), Mladost Komet – Centrometal 2:0 (Šegović, Reif), Podturen – BSK 2:1 (Hranilović, Lepen; Antolović), Sloga (Š) – Jedinstvo (GM) 4:1 (3x Spasić, Slunjski; Sokač), Naprijed – Nedelišće 0:1 (Kršlak), Bratstvo (J) – Mladost (SM) 3:5 (2x Zadravec, Kirec; 3x Valjak, 2x Gašparić).

U sljedećem kolu u subotu (17:00) sastaju se: Draškovec –Bratstvo (J), Nedelišće – Podturen, Centrometal – Graničar (K). U nedjelju (17:00) na rasporedu su utakmice: Mladost (SM) – Naprijed, BSK – Mladost Komet, Međimurec – Bratstvo (SV), Galeb – Sloga (Š), Jedinstvo (GM) – Dinamo (P).

I. MEĐIMURSKA LIGA

Bez pobjednika u Peklenici. Polet je poveo u devetoj minu� zgoditkom Fabricija Cruza de Souze. Gos�ma je u 41. minu� isključen Dominik Kamenić zbog dviju opomena. Plavi dolaze do boda u 79. minu� zgoditkom Gabriela Da Cunhe Simaa. Trica Hodošana. Mrežu Hajduka iz Brezja pogađali su redom David Hađikan, Marko Furdi i Roko Zrna. Preokret Venere PMP. U četvrtoj minu�, opravdano je dosuđen

kazneni udarac za Omladinac. Siguran realizator bio je Kazuma Suzuki. Za goste izjednačuje Filip Sanjković u 64. minu�. Desetak minuta kasnije za potpuni preokret Venere PMP pobrinuo se Karlo Šopar. Pobjedu gos�ju potvrđuje Dražen Hudoletnjak u 85. minu�.

Strahoninec potvrđuje svoju vrlo dobru formu i pobjedom u ovom kolu na gostovanju kod čakovečke Sloge. U posljednjih tridesetak minuta čvrs� otpor domaćina slomili su Karlo Kovačić i Filip Žunić. Spartaku derbi kola. U prvom dijelu mrežu Trnave pogodio je Saša Škvorc. U drugom dijelu još po jedan zgoditak Škvorca te Antonija Dodleka, “jockera” s klupe. Zasadbreg 77 bolji od Sokola. U posljednjih dvadesetak minuta susreta, domaćini su s�gli do pobjede zgodicima Brune Šimunkovića, Filipa Levačića i Miroslava Horvata.

Dubravčan pro�v Mlados� iz Ivanovca nije imao većih problema te je upisao sigurna tri boda. U prvih 45 minuta igre dva zgoditka Roberta Dežđeka te jedan Lovre Rebreka. Poraz gos�ju ublažio je Vedran Vidović. Susjedski derbi ČSK. Mreže su mirovale sve do 84. minute kada za vodstvo momčadi iz Čehovca zgoditak pos�že Damjan Habuš. Samo dvije minute mrežu Kraljevčana 38 pogađa Antonio Balent te potvrđuje pobjedu svoje momčadi.

Rezulta�: Plavi – Polet (P) 1:1 (Simao; Cruz de Souza), Hajduk (B) – Hodošan 0:3 (Hađikan, Furdi, R. Zrna), Omladinac (NSR) – Venera PMP 1:3 (Suzuki; Sanjković, Šopar, Hudoletnjak), Sloga (Č) – Strahoninec 0:2 (K. Kovačić, Žunić), Dubravčan – Mladost (I) 3:1 (2x Dežđek, Rebrek; Vidović), Zasadbreg 77 – Sokol 3:0 (Šimunković, Levačić, Horvat), Trnava – Spartak 0:3 (2x S. Škvorc, Dodlek), ČSK – Kraljevčan 38 2:0 (Habuš, Balent).

U sljedećem kolu u subotu (17:00) sastaju se: Polet (P) – ČSK, Venera PMP – Dubravčan, Hodošan – Plavi. U nedjelju (17:00) na rasporedu su utakmice: Kraljevčan 38 – Sloga (Č), Strahoninec – Trnava, Spartak – Zasadbreg 77, Sokol – Omladinac (NSR), Mladost (I) – Hajduk (B).

II. MEĐIMURSKA LIGA

Uvjerljiva pobjeda Budućnos� u Kuršancu. Dvostruki strijelci za goste bili su Robert Punčec i Alen Drk, dok je još jedan zgoditak dodao Krunoslav Majerić. Za

Dravu su pogađali Josip Vrbat i Nino Đurić. Sloboda iz Mihovljana je če�rima komadima u mreži ispra�la kući Hajduk iz Štrukovca. Dva puta se u listu strijelaca upisao Krešo Kovač te po jednom Patrik Cerovec i Kosuke Tsubaki.

Vidovčan poražen u Pušćinama. Strijelci za domaćine bili su dva puta Shota Sasaki te po jednom Dario Lesar i Filip Pintarić, dok je Ma�jas Tolj pos�gao zgoditak u vlas�tu mrežu. Za goste je jedini strijelac bio Ma�ja Matotek. Croa�a bolja od Radničkog. Domaćini dolaze do prednos� zahvaljujući zgoditku Josipa Balija u 55. minu�. Sve dvojbe oko pobjednika ovog susreta otklonio je Luka Lipić svojim zgoditkom u 82. minu�. Jedinstvo nastavlja svoju vrlo dobru formu pobijedivši u ovome kolu Mali Mihaljevec. Strijelci za domaćine bili su Simon Novak i Lima Dos Santos, a za goste je jedini strijelac bio Nino Bes�janić. Borac PMP je već nakon trideset minuta igre imao prednost 3:0 zgodicima Karla Košaka, Jana Jančeca i Nikole Pata�e. Poraz Slobode iz Slakovca ublažio je Patrik Kernjak u posljednjoj minu� utakmice.

Mladost iz Dekanovca doživjela je i treći uzastopni poraz. Mladost je prva na susretu povela u 36. minu� zgoditkom Eugena Pintarića. Za Pobjedu izjednačuje Leon Mikulan u 50. minu�. Za potpuni preokret i tri boda domaćina pobrinuo se Bojan Kregar u 66. minu�. Trica Drave. Dva puta je mrežu Omladinca pogađao Dino Žmuk te jednom Lucian Škoda, koji je ušao s klupe za pričuve u drugom dijelu igre.

Rezulta�: Drava (K) – Budućnost (M) 2:5 (Vrbat, Đurić; 2x Punčec, 2x Drk, Majerić), Pušćine –Vidovčan 5:1 (2x Sasaki, Lesar, Tolj ag, Pintarić; Matotek), Sloboda (M) – Hajduk (Š) 4:0 (2x Kovač, P. Cerovec, Tsubaki), Croa�a – Radnički 2:0 (J. Bali, Lipić), Pobjeda – Mladost (D) 2:1 (Mikulan, B. Kregar; Pintarić), Jedinstvo (NSnD) – Mali Mihaljevec 2:1 (Novak, Lima; Bes�janić), Drava (DM) – Omladinac (DS) 3:0 (2x Žmuk, Škoda), Borac PMP – Sloboda (S) 3:1 (Košak, Jančec, Pata�a; Kernjak).

U sljedećem kolu u subotu (17:00) sastaju se: Hajduk (Š) –Borac PMP, Sloboda (S) – Pušćine, Omladinac (DS) – Jedinstvo (NSnD), Mali Mihaljevec – Pobjeda. U nedjelju (17:00) na rasporedu su utakmice: Vidovčan – Drava (DM), Mladost (D) – Drava (K), Budućnost (M) – Croa�a, Radnički – Sloboda (M).

III. MEĐIMURSKA LIGA – A

Budućnost minimalnim rezultatom slavila u Gornjem Kraljevcu. Pobjednički zgoditak djelo je Gianluce Halića u 12. minu�. Sedam minuta prije završetka susreta zbog međusobnog udaranja rukama isključeni su igrač Napretka Michael Jezernik i igrač Budućnos� Filip Mar�nec.

Prekid u Križovcu. Sve do 68. minute u susretu između Torpeda i Otoka rezultat je bio 0:0. Sudac Nino Škrobar u istoj minu� označio je prekid igre zbog jake tuče. Obzirom da nakon desetak minuta više nisu postojali uvje� za igru zbog natopljenog terena, igra nije nastavljena. Jadran nije imao većih problema pro�v Borca te upisao nova tri boda. Nakon prvog dijela vodstvo mornara 1:0 zgoditkom Josipa Bajkovca. Početkom drugog dijela za goste izjednačuje Leonard Bistrović. Ipak do kraja susreta domaćini dolaze do pobjede zgodicima Sandra Novaka, Shinjija Uchibe i Danijela Štampara.

U derbiju kola nije bilo pobjednika. U 39. minu� Dubrava dolazi do prednos� zahvaljujući zgoditku Petra Kovača. Za Graničar izjednačuje Dario Ivanuša u 62. minu�. Samo dvije minute kasnije potpuni preokret Novakovčana zgoditkom “jockera” s klupe Stjepana Ružića. Bod Sivičanima donosi Mihael Bobičanec u 76. minu�.

Rezulta�: Torpedo – Otok 0:0 (prekid u 68. minu�), Napredak – Budućnost (P) 0:1 (Halić), Dubrava – Graničar (N) 2:2 (Kovač, Bobičanec; Ivanuša, Ružić), Jadran – Borac (DH) 4:1 (Bajkovec, S. Novak, Uchiba, Štampar; Bistrović).

U sljedećem kolu u subotu (17:00) sastaju se: Napredak –Borac (DH). U nedjelju (17:00) na rasporedu su utakmice: Otok –Budućnost (P), Jadran – Graničar (N), Torpedo – Dubrava.

III. MEĐIMURSKA

LIGA – B

Omladinac je s�gao do pobjede 1:0 u Preseki. U osmoj minuti gostujuća momčad ne koris� opravdano dosuđen kazneni udarac, odnosno domaći vratar Radovan Jambrović odlično intervenira. Ipak, gos� dolaze do sva tri boda zgoditkom Luke Ciglarića u 20. minu�. Trnovcu susjedski derbi. Mrežu Paraga tri puta je pogađao Karlo Koprivec te po jednom Darko Šincek, Ma�ja Paman i Patrik Tudjan. Četvorka Mure. Hat-trick je za domaćine

upisao Nenad Radiković, dok je još jednom mrežu Šenkovca pogodio Ivan Ladić.

Rezulta�: Mura – Šenkovec

4:0 (3x Radiković, Ladić), Bratstvo (P) – Omladinac (M) 0:1 (Ciglarić), Trnovec – Parag 6:0 (3x Koprivec, Šincek, Paman, Tudjan). Donji Koncovčak je bio slobodan. U sljedećem kolu u subotu (17:00) sastaju se: Šenkovec – Parag, Donji Koncovčak – Omladinac (M), Bratstvo (P) – Mura. Trnovec je slobodan.

SUPERSPORT DRUGA NL

Unatoč dobroj igri Međimurje ponovo poraženo

Piše: Miljenko Dovečer

Protiv trećeplasiranog

Zrinskog Međimurje je dobro igralo, međutim upisalo je minimalni poraz 0:1.

Vjerojatno će se pokazati da se dogodilo prekasno, ali je činjenica da se Međimurje probudilo, ruka iskusnog Vjerana Simunića i njegov optimizam zarazili su mladu momčad koja se hrabro upušta u rat sa svima, pa i momčadima koje se bore za naslov prvaka poput Zrinskog. Jako dobra predstava Međimurja, posebno u drugom poluvremenu, ostala je bez bodovne nagrade, presudio im je gol Ivana Lozića iz prvog poluvremena, bodovi su otišli u Jurjevac gdje primarni cilj mogu smatrati ostvarenim, naime izborili su minimalno kvalifikacije za 2. HNL.

Pobjednik riješen već u 17. minuti

Zrinskice prekinule niz Sesveta i uvjerljivo slavile

Piše: Miljenko Dovečer

U 23. kolu 1. HRL-a za žene Zrinskice su pred TV kamerama Sportske televizije gostovale kod Sesveta, koje su uoči njihovog sraza zabilježile pet uzastopnih pobjeda. Taj niz su djevojke trenera Mrđena u nedjelju prekinule i uvjerljivo dobile Sesvete 29:37.

Domaće rukometašice imale su samo jedno vodstvo 2:0 u trećoj minuti, a sve ostalo je bilo u rukama

Zrinskog. S osam uzastopnih pogodaka u 14. minuti naše cure imaju visokih

3:8, a na odmor se odlazi s vodstvom 13:17. Ni nastavak nije donio ništa novo, dapače prednost Zrinskica je i povećana, tako da u 45. minuti imaju +10 (20:30).

Na kraju sigurna pobjeda

29:37. Marta Kozjak imala je 16 obrana u pobjedničkom sastavu.

Najefikasnija u redovima

Zrinskog Selena Milošević sa osam golova, do nje Kala Kosovac sa sedam. Kod domaće ekipe najbolja Nika Gavrilović s 10 pogodaka.

Zrinski: Kozjak, Car, Balent (5), Balaško (3), Kosovac (7), Milošević (8), Novak, Marciuš, Balić (2), Posavac (2) , Krizmanić (6), Blagus, Rebernik, Makarova, Cvitanović (4), Mihalković. Trener: Goran Mrđen.

Još su tri kola do kraja prvenstva, a Zrinskice su po ubrzanom rasporedu u četvrtak odigrale utakmicu s Dalmatinkom iz Ploča.

Pobjeda druge ekipe nad Brodom za kraj

U posljednjem kolu 2. HRL-a za žene, regija Sjever, druga ekipa Zrinskog pobjedom nad Brodom 33:32 oprostila se od prvenstva.

U utakmici koja je odigrana u Atonu Čakovčanke su dominirale cijelim tijekom utakmice i pobjeda uopće nije dolazila u pitanje. Gošće su pružale otpor samo prvih 15 minuta, a prema odmoru prednost je samo rasla da bi na poluvremenu bilo 21:15 za domaće rukometašice.

U nastavku cure trenera Hozjaka samo održavaju prednost, da bi pred kraj gošće učinile utakmicu malo neizvjesnom kada su se u par navrata približile na gol razlike. No više od toga nisu mogle i osmom prvenstvenom pobjedom Zrinskice zaključuju sezonu na diobi petog mjesta. Prvak je ekipa Zeline koja se nakon jedne godine vraća u najviši rang ženskog rukometa. Standardno najpreciznija bila je Nina Siročić s osam pogodaka, a s ukupno 172 pogocima u sezoni zauzela je visoko četvrto mjesto na ljestvici strelkinja lige.

Natjecanje druga ekipa nije dobro počela i nakon osam kola imala je tek dva boda. Uprava je reagirala i za trenera je doveden Dubravko Hozjak. Novi je trener malo presložio ekipu i igru prilagodio svojoj viziji, čvrsta i agresivna obrana iz koje ide brza tranzicija i ubrzo je počeo ubirati plodove svoga rada. Do kraja prvenstva uspio je ekipu dovesti na peto mjesto prvenstvene ljestvice.

Uprava kluba smatra da je odluka da se krenulo s natjecanjem u 2. HRL-u odlično pogođena jer upravo kroz te nastupe mlade igračice stječu iskustvo igranja seniorskog rukometa, a sama ekipa je sigurno jedna od najmlađih u ligi. Prve minute seniorskog rukometa kroz Zrinski 2 upisale su čak i neke igračice iz generacije U-14 te je sama ekipa sigurno zalog za budućnost kluba. I mi čestitamo treneru i svim igračicama koje su kroz sezonu nastupale za Zrinski 2.

Mlade U-14

Zrinskice vratile se s Prvenstva Hrvatske

U Poreču je protekli vikend odigrana završnica Prvenstva Hrvatske za djevojčice U-14. Nastupilo je 20 najboljih hrvatskih ekipa podijeljenih u četiri skupine,

među njima i ekipa Zrinskica u skupini D.

Mlade su Čakovčanke pod vodstvom trenerice Ive Tomašek i njezine pomoćnice Gite Šarić na kraju s dvjema pobjedama i pet poraza osvojile 16. mjesto. Rezultati Zrinskica u grupi D: Đakovo 17:16, Dugopolje 13:15, Lokomotiva Zagreb 10:26, Samobor 14:15. Utakmice za poredak od 13. do 20. mjesta: Koka Varaždin 19:15, Novska 16:17, za 15. mjesto: Ivanić Grad 16:23.

Za Zrinski U-14 su u Poreču igrale: Rahela Varga (40), Simona Rubin (3), Tara Marciuš (8), Tena Blagus (8), Julija Lončarić (7), Marta Doležaj (20), Mirta Bistrović, Sara Rakić (3), Ela Blagus (6), Greta Kovačević (1), Kristina Goričanec, Michel Požgaj (1), Ema Novak (8), Ivona Košir, Mia Ciglar i Nela Vrban.

Kao što je vidljivo, najefikasnija je bila u svim utakmicama Rahela Varga s 40 golova. Kod polaska cure su sigurno željele više ohrabrene odličnim nastupima u ligaškom djelu prvenstva, no malo ozljede, malo neiskustvo, malo pritisak turnirskog natjecanja gdje igraš sedam utakmica u četiri dana uzeli su svoj danak. Prvak Hrvatske postala je ekipa Lokomotive koja je u finalu pobijedila ekipu Zeline.

Pobjednik je riješen rano, već u 17. minuti nakon što je poslije ubačaja s desne strane Lozić dobro reagirao i poentirao.

Do kraja poluvremena bilježimo dobar udarac Težačkog u 45. minuti, a iza toga više inicijative domaćih u većem dijelu drugog poluvremena. U 62. minuti spašavali su gosti pred gol linijom izbacivanjem lopte u korner, dvije minute iza toga Ratajec nije iskoristio veliku priliku poravnati rezultat, gosti su se u 71. minuti spetljali kada je trebalo završiti dobru akciju. Najveću priliku postići bar izjednačujući pogodak nije u 78. minuti iskoristio Bujan, bio je sam pred Stanićem, no pucao je kraj gola.

Međimurje: Jesenović, Cerovčec, Težački, Bacinger (41. Vrbanić), Bujan, Benko, Fotak, Turk (54. Vršić), Zanjko, Ratajec, Štajerec (75. Kraja).

Trener: Vjeran Simunić.

- Prvo poluvrijeme je definitivno bilo naše, kontrolirali smo igru, dominirali i poveli, osim toga smo imali još nekoliko prilika da povećamo prednost, no na odmor se otišlo s tih 1:0. Dogovorili smo se na poluvremenu da nastavimo isto, pokušamo i

krenuti prema naprijed i drugim golom rije

šiti utakmicu, no dogodila se velika promjena, počela je jaka kiša koja kao da je razigrala domaćina koji je imao nekoliko ozbiljnih situacija za vratiti se u utakmicu, ali srećom nisu to iskoristili. Mislim da je na kraju zaslužena pobjeda, igramo na rezultat, borimo se i ovo je nagrada dečkima za sav trud koji ulažu, zadovoljan je bio trener gostiju Antun Labak.

Simunić: Ne odustajemo, dat ćemo maksimum u svakoj utakmici

- Trener sam i možda ne bih trebao reći ovako kako ću reći, ali sam vruće glave i ne mogu se suzdržati. Mene bi bilo sramota ovakve pobjede, ako su pošteni, i iz Zrinskog će tako reći. Ova moja mlada momčad ih je potpuno nadigrala, bili su zreli za 3-4 komada i to je komentar svih koji su bili na utakmici pa čak mi je i sudac to rekao na kraju. Šteta stvarno, protiv tako skupocjene momčadi ovi moji momci su odigrali fantastičnu utakmicu, da smo uzeli bodove koje smo igrom apsolutno zaslužili, mi bismo sigurno zakomplicirali ligu do kraja, i ovako ne odustajemo, dat ćemo maksimum u svakoj utakmici i napraviti probleme svima, rekao nam je trener Međimurja Vjeran Simunić.

Slijede dva uzastopna gostovanja, prvo je ove subote 6. svibnja u Dugom Selu. Utakmica se igra od 17:00.

Slavlje prve ekipe Zrinskog nakon utakmice u Sesvetama

RUKOMET

Male radostašice igrale na turniru u Varaždinu

Nakon turnira u Koprivnici s veseljem su u ŽKK-u Radost prihvatili poziv Vindije iz Varaždina za sudjelovanje na njihovu turniru koji je ovaj put imao tri ekipe.

Prvu utakmicu radostašice su igrale protiv domaćina i ostvarile uvjerljivu pobjedu, dok su u drugoj utakmici poražene od sada već iskusnih cura iz Virovitice. Na turniru za Radost su igrale: Perčić Do-

ra, Belović Zita, Horvat Evian Rea, Brez Gita, Mila Grgić, Ana Plavetić, Saša Podobnik, Marta Zver, Lena Hudin, Adela Šimunković, Mila Pujić, Ema Šarić i Mia Palfi. S nestrpljenjem očekuju rujan i uključivanje cura u ligu Koprivničko-križevačke županije. Upisi novih igračica mogući su u bilo kojem trenutku, nikad nije kasno. (nl)

JUNIORSKA LIGA REGIJE SJEVER

Igraju Međimurje i

Dubravčan

U ligi koju igraju košarkaši rođeni 2004. godine iz regije Sjever sudjeluju i dva međimurska kluba – čakovečko Međimurje i Dubravčan iz Donje Dubrave. Vindija iz Varaždina, Vedi iz Bjelovara, Virka iz Virovitice te Podravac iz Virja čine ostatak ovoga natjecanja.

Rezultati i koševi: Vedi –

Međimurje 69:77 (13:22, 22:15, 17:29, 17:11). Međimurje: Šarić

8, Hren 18, Kovač 17, Zaspan

12, Horvat 11. Trener: Novak

S. Vindija – Dubravčan 82:75 (20:22, 22:10, 24:18, 16:25). Du-

bravčan: Miser S. 4, Kopasić 2, Žinić 14, Miser I. 34, Krušelj 21. Virka – Dubravčan 87:49 (18:21, 8:10, 29:9, 32:9). Dubravčan:

Kopasić 2, Miser I. 11, Krušelj

25, Špilak 11.

Rukometaši Čakovca pobjedom proslavili povratak u dvoranu

Nakon što su jedno vrijeme igrali u Atonu, nakon obnove dvorane u Graditeljskoj školi, rukometaši Čakovca pobjedom su proslavili povratak u svoju “bazu”.

Vindija – Međimurje

79:90 (21:22, 26:25, 18:17, 14:26). Međimurje: Mikulić 8, Horvat 25, Kovač 16, Gašparić

8, Dakić 5, Zaspan 3, Šarić 14, Hren 11. Međimurje – Dubravčan 100:56. Međimurje (Šarić 6, Hren 12, Kovač 6, Kranjčec 11, Mikulić 14, Horvat 18, Balent 11, Gašparić 14, Dakić 8) – Dubravčan (Kopasić

4, Miser S. 8, Sledar 4, Miser

I. 11, Krušelj 26, Špilak 3). (bh)

MEĐUNARODNI U-11 turnir

Donji Kraljevec organizira

humanitarni turnir

Kraj natjecateljske sezone za KK Donji Kraljevec nikako nije i kraj aktivnosti. Tako nakon kampa, akcije povodom Dana planeta Zemlje, sada već tradicionalno organiziraju i međunarodni košarkaški turnir za mlađe dobne kategorije.

Ove godine to će biti turnir za U-11 kategoriju i na njemu će uz domaćine sudjelovati:

KD Maribor mladi, KK Bratstvo Bosanska Krupa i KK Rudar Mursko Središće. Turnir će se održati u sklopu Dana općine 6. i 7. svibnja, a ovaj će, za razliku od prijašnjih, biti poseban zbog svoje humanitarne note. Sav prihod od turnira (a skupljat će se i dobrovoljni prilog) donirat

će se za pomoć pravom malom

borcu – Petru – čiju životnu borbu možemo pratiti na FB stranici Petar je mali borac... i on to zaista jest! U ovoj maloj akciji pridružit će se i prijateljice

iz Mažoretkinja i twirling kluba

Donji Kraljevec!

Raspored u subotu (6. svibnja): 14:00 Otvaranje turnira, 14:30 KK Donji Kraljevec – KK

Bratstvo Bosanska Krupa, 16:00

KK Rudar Mursko Središće –

KK Donji Kraljevec, 17:30 KK

Bratstvo Bosanska Krupa – KK

Rudar Mursko Središće.

Raspored u nedjelju (7. svibnja): 10:30 KK Donji Kraljevec – KD Maribor mladi, 13:45

KD Maribor mladi – KK Bratstvo

Bosanska Krupa, 15:15 nastup

Mažoretkinja i twirling kluba

Donji Kraljevec, 15:30 KK Rudar

Mursko Središće – KD Maribor mladi, 17:00 Zatvaranje turnira i proglašenje pobjednika.

- Dođite i podržite rad našeg kluba, ali i malog Petra u njegovoj borbi koja bi nam svima trebala biti inspiracija, poručuju organizatori. Za malog Petra svoju donaciju možete uplatiti i na račun: IBAN HR2423400093511156715, model HR02. (nl)

U prvom poluvremenu u susretu s Požegom igralo se gol za gol, vodstvo se izmjenjivalo, ali ipak na odmor Čakovčani odlaze s dvama golovima prednosti (16:14). U nastavku domaći dodaju gas, vodstvo se povećava, tako da je u 50. minuti +6 (28:22) i tu je utakmica bila riješena. Do kraja su gosti iz Požege samo uspjeli smanjiti na tri razlike i pobjedom 32:29 igrači trenera Borkovića kolo prije kraja potvrđuju peto mjesto. Najefikasniji u redovima Čakovca bili su Petar Sklepić s devet i Matej Ćuk s osam golova. Prije zadnjeg kola Matej Ćuk je prvi na ljestvici strijelaca 1. HRL-a Sjever s 183 pogocima, dok dva manje ima Marin Greganić iz Slatine.

Tako su Čakovčani još jednom dokazali da im odgovara igrati s jakim i kvalitetnim ekipama, nakon drugoplasiranog sastava Slatine pobijedili su i trećeplasirani sastav lige, Požegu.

NOGOMET

GOC-a

“Konačno smo se vratili u svoj rukometni dom”

- Iza nas je zadnja domaća utakmica, konačno smo se vratili u svoj, ‘ajmo tako nazvati, rukometni dom, dvoranu Graditeljske škole Čakovec. U prekrasnoj atmosferi i dobroj utakmici smatram da smo bili dobri i zasluženo osvojili dva boda, kazao je kapetan Čakovca Tibor Tkalčec.

- Kao prvo, čestitao bih našim igračima na zasluženoj pobjedi, a gostima na fer i korektnoj igri. Zahvalio bih publici koja je došla u tako velikom broju na našu zadnju domaću utakmicu te ih ujedno pozivam da nas i

Matej Ćuk ponovno je bio efikasan s osam postignutih golova

druge sezone dođu bodriti u nastojanju da se plasiramo u Premijer ligu. Što se tiče same utakmice, zadovoljni smo, postigli smo pozitivan rezultat i sada rasterećeni odlazimo na zadnju prvenstvenu utakmicu u Đakovo, rekao je nakon utakmice pomoćni trener Nikola Petek.

Čakovec: V. Horvat, Hozjan (3), Zadravec, Tkalčec (1), Kranjec, Varšić, Zvonarek (2), Ude-Tkalčec (2), Sklepić (9), Vuković, Novak, Juranić (3), E. Horvat, Pavlic, Toplek (4), Čuk (8). Trener: Josip Borković.

Sljedeći vikend seniori putuju na posljednju utakmicu sezone protiv RK-a Đakovo, iako su tom pobjedom već osigurali petu poziciju na tablici.

Druga ekipa Čakovca završila prvenstvo na

4. mjestu

Dobra odluka je bila što su mladi rukometaši Čakovca nastupali u 3. HRL-u Sjever u kojem su zauzeli četvrto mjesto. Uz malo više iskustva i u pojedinim susretima sportske sreće mogli su biti i bolje plasirani. Važno je međutim da je nekolicina od njih već izborila mjesto u prvom sastavu, što pak je bio i osnovni klupski zadatak da kroz nastup u 3. ligi steknu potrebno iskustvo za kasnije igrati u višem rangu natjecanja. S ekipom je odlično radio i radi mladi i ambiciozni trener Matija Kraljić koji je istaknuo i dobru logističku potporu klupske uprave, a najavio još bolji rad i isto takve rezultate u idućem prvenstvu. Ispred mladih Čakovčana na trećem mjestu je Ivanska, drugi je Varaždin, a prvak je postala druga ekipa Bjelovara. Drugi međimurski predstavnik u ligi ekipa Nedelišća imala je dosta problema i zbog nedovoljnog broja igrača nije ni igrala zadnja dva kola. Na kraju su natjecanje završili na osmom mjestu, a iz kluba su poručili da će se za iduću sezonu ekipirati, a pomoć će potražiti od MRK-a Čakovec. ČAKOVEC

NOGOMETNA AKADEMIJA Međimurje

Zigijevi klinci rasturili u Medulinu

U-11 generacija Nogometne akademije Međimurje je pod vodstvom trenera Danijela Marčeca osvojila treće mjesto na vrlo jakom turniru u Medulinu na kojem je nastupilo 36 ekipa, samo u njihovoj konkurenciji.

Igrači koji su nastupili u Medulinu su Lukas Dokleja, Jura Barbić, Maksim Belko, Leo Marčec, Rafael Furdi, Martin Pejanović, Jakov Vilić, Adam Magdalenić, Duje Domjanić, Viktor Dvanjščak, Borna Brez, Sven Jug, Tin Habuš,

Bono Varošanec i Marin Knežević. Na turniru je nastupila i ekipa U-13 (2010. god.), ali se nisu uspjeli kvalificirati za završnicu turnira te ekipe 2014. i 2015. godišta.

u borbi za broncu i Prigorje. Ova 2012. generacija nogometaša već je i ranije pokazivala svu raskoš talenta, a trener Danijel Marčec Zigi radi odličan posao s mladim međimurskim snagama.

Piše: Miljenko Dovečer

Petar Sklepić postigao je najviše golova (9)

KOŠARKA

ŽKK RADOST

Sedmogodišnja Asja Novak pomela konkurenciju

Praznik rada za Palinovčane je već dugi niz godina tradicionalno rezerviran za interno natjecanje povodom otvorenja ribolovne sezone i druženje uz prvomajski grah. Predsjednik ŠRD-a Šaran Palinovec, Ivan Čanadi, službeno je otvorio još jednu ribolovnu sezonu uz zahvalu

NOGOMET

svim prisutnima i podršku natjecateljima. Načelnik Donjeg Kraljevca, Miljenko Horvat, već devet godina rado podržava ovaj događaj, pa se tako odazvao i ove godine te svima zaželio sretan Prvi maj. Besplatan grah za mještane Palinovca �inancirao je mjesni odbor u čije se ime odazvao predsjednik odbora Vladimir Sabol koji je također

SASTANAK Izvršnog odbora MNS-a

Od

pozdravio sve prisutne. Događaju je nazočio i predsjednik MDS-a Željko Pavlic, a solistica osječke opere, Katarina Toplek Horvat, otpjevanom himnom uveličala je svečano otvorenje sezone.

18 natjecatelja otvorilo ribolovnu sezonu Natjecanje je bilo podijeljeno u tri sektora. Sektor A i

sektor B na plovak, a sektor C na �ider. Pobjednica sektora A bila je najmlađa natjecateljica Asja Novak. Drugo mjesto osvojio je Jan Zrna, dok je treći bio Zvonko Pranklin. U sektoru B prva je bila Marija Pranklin, drugi Filip Horvat, a treći Tomica Čanadi. Zlato u sektoru C osvojio je Josip Čemerika, srebro

sljedeće sezone snimanje utakmica u 2. MNL-u

Dana 26. travnja održana je 12. sjednica Izvršnog odbora Međimurskog nogometnog saveza.

Prema ranije donesenim odlukama formirat će se lige s 14 klubova pa se pozivaju klubovi da se do 2. svibnja prijave u kojoj ligi žele participirati. Istekao je rok za predaju dokumentacije za

prijavu u 3. HNL, nakon čega će se znati kako će se liga popuniti, koliko će klubova ispasti i slično, a što je bitno za formiranje međimurskih liga za sljedeću sezonu.

Pozivaju se klubovi da se pridržavaju novog Pravilnika o licenciranju i da uklone nedostatke koje je uočila Komisija za igrališta i objekte. Kako

ŽNK MEĐIMURJE ČAKOVEC

se praksa snimanja utakmica pokazala vrlo pozitivnom u Premier i 1. međimurskoj ligi, donesena je odluka da će se od sezone 2023./2024. snimati utakmice i 2. međimurske nogometne lige. MNS će svim klubovima osigurati kamere. Donesena je odluka da će i ove godine MNS biti pokrovitelj 25. međunarodnog turni-

ra U-14 Međimurec 2023. Na prijedlog Udruge nogometnih delegata, Izvršni odbor MNSa prihvatio je liste delegata podijeljene na dvije skupine za sezonu 2022./2023. Predsjednik Kristijan Antolović na kraju je zahvalio svim klubovima i općinama koji ulažu u infrastrukturu te općinama koje im u tome pomažu. (nl)

Nogometašice Međimurja u derbiju traže ulazak u 1. ligu

Seniorke su u Županji

završile dvoboj 13. kola 2. HNLŽ skupine B i došle do zaslužene pobjede od 0:3 pogocima Yoshide u 30. i 43. minuti i Guerre u 79. minuti.

Tom pobjedom i s važna tri boda došle su utakmicu

prije kraja na samo bod zaostatka za trenutnim liderom prvenstva Koprivnicom i zasigurno će time zadnji odlučujući dvoboj u Koprivnici biti pun uzbuđenja. Našim djevojkama bilo kakva pobjeda u Koprivnici donijela bi naslov prvakinja i priliku

da se kroz kvali�ikacije vrate u najviši rang natjecanja.

- Vjerujemo da ćemo ove nedjelje, 7. svibnja, u Koprivnici imati i vašu podršku da zajednički dođemo do željenog cilja, poručuju iz kluba i pozivaju navijače da potegnu put Koprivnice i po-

mognu curama navijanjem da pobijede.

Utakmica se igra na nogometnom terenu u Herešinu. Iako su nogometašice Koprivnice prve i domaćin ovog susreta, vjerujemo da će djevojke trenera Hrvoja Goričanca biti bolje i doći prve do cilja. (md)

Đura Šafarić, a broncu Saša Mihocek.

- Na ribolov sam odlazila s tatom koji mi je uvijek pomagao, bilo mi je lijepo, pa sam sada počela i sama loviti ribe, rekla je vesela pobjednica Asja Novak. Ponosni tata Goran i mama Josipa kažu kako se Asja u ribolov zaljubila već u svojoj trećoj godini, a oni su je rado

podržali u njezinoj ljubavi prema ribolovu.

- Iako lovi razne ribe, od babuške do divera, njoj je najvažnije izbrojati sve šarane koje ulovi, nasmijao se tata Goran.

Druženje u Palinovcu nakon natjecanja nastavilo se uz tradicionalni prvomajski grah koji su pripremili kuhari Pajo i Marko Čanadi te uz glazbu.

PRVE polufinalne utakmice

Centrometal i Graničar (K)

slavili u kupu

Ove srijede odigrani su prvi susre� polufinala kupa MNS-a "Za prvih 1000 dana dje�njstva". Graničar je bio bolji od Dinama iz Domašinca rezultatom 3:0. U 43. minu� Kotoripčani dolaze do vodstva zgoditkom Darija Nađa nakon odlične asistencije Nikole Golenje. Vodstvo domaćina povisuje Nađ u 78. minu� prekrasnim lob udarcem iznad gostujućeg vratara Ivana Prekupca. U posljednjoj minu� utakmice pobjedu Graničara potvrđuje Dean Volar.

Centrometalu općinski derbi. Odlučujući trenutak utakmice dogodio se u 59. minu�, kada mrežu Međimurca pogađa Jaša Kocijan. Kod domaćina dvojica opomenu�h, a kod gos�ju iz Macinca čak petorica opomenu�h igrača.

Rezulta�: Graničar (K) – Dinamo (D) 3:0 (2x Nađ, Volar), Međimurec – Centrometal 0:1 (Kocijan). Uzvratni susre� igraju se 17. svibnja.(dj)

Piše: Lea Novaković

OTVORENJE ribolovne sezone u Palinovcu

Pobjednica sektora A, Asja Novak, najmlađa je natjecateljica koju uvijek podržava tata Goran

Natjecanje je bilo podijeljeno u tri sektora. Sektor A i sektor B na plovak, a sektor C na fider

Čarobna noć u Međimurju raspametila Donji Kraljevec!

Bartosz Zmarzlik drugi je put zaredom osvojio prvi sezonski Speedway GP, koji je isto tako već druge godine zaredom održan u Hrvatskoj! Sve je počelo nepredvidljivo, a dojam je pojačala kiša zbog koje je početak odgođen za 20-ak minuta…

Čista energizirana magija mogla se osjetiti u Donjem

Kraljevcu prilikom početka Speedway GP sezone koja je, kao i lani, otpočela u Hrvatskoj. Svježom večeri odjekivali su zvuci okupljenih na punome stadionu, koji su s uzbuđenjem uz uzdahe i mnogobrojne popratne sadržaje pratili zbivanja na Stadionu Milenium u Donjem Kraljevcu.

Nakon vrućeg i sunčanog dana, taman prije početka glavnog dijela programa, pojavio se pljusak koji je otežao situaciju na terenu,

ali i doprinio neponovljivoj atmosferi uslijed koje se iščekivanje u zraku praktički moglo rezati nožem.

Stadion i okolicu proteklog vikenda preplavilo je 14 šlepera opreme, 4 TV kamiona, 35 kilometara kablova te 7000 ljudi koji su došli gledati 16 vozača, a na malim ekranima utrku je u 56 zemalja pratilo i više od 10 milijuna gledatelja! U proteklih 18 godina u Donjem Kraljevcu je održan velik broj utrka i događanja, a u međunarodnom sportskom kalendaru Svjetske motociklističke federacije (FIM- a)

ovaj Grand Prix upisan je kao 71. utrka organizirana na Stadionu Milenium.

Organizatori su još jednom pokazali da Hrvatska pripada samomu svjetskom rangu u pripremi svega potrebnoga za vrhunsko sportsko događanje. Tomu svjedoči i podatak da mnogi vozači izdvajaju upravo Stadion Milenium kao omiljenu stazu, izrazito tehničku i praktičnu.

Navedeno ne treba čuditi, s obzirom na činjenicu da su otac i sin Zvonimir i Jurica Pavlic i sami ostvarivali uspjehe kao vozači ovoga sve

popularnijeg sporta. Koliko je obitelj „u tome“, govori i činjenica da je Darija Pavlic predstavnica FIM-a, to jest Svjetske motociklističke federacije.

Najviše mjesto na postolju je na kraju, ne u potpunosti neočekivano, ali nakon raznih peripetija zauzeo trostruki svjetski šampion Bartosz Zmarzlik, pokazavši odlučnost i fenomenalnu borbenost.

Devetnaesta je ovo njegova GP pobjeda i druga (zaredom!) u Hrvatskoj. Zmarzlik se za titulu pomučio u okršaju s vrhunskim vozačima

poput Roberta Lamberta, Fredrika Lindgrena, Jasona Doylea i Tai Wof�indena.

– Jako sam sretan rezultatom. Imao sam prilično težak vikend. Nije sve radilo najbolje, no hvala mojoj ekipi za jako dobar posao. U petom heatu je došlo do pogreške, čekao sam savršeni trenutak da krenem, no eto, i to se događa. Do �inala sam se već osjećao puno bolje, rekao je nakon osvajanja trofeja Zmarzlik, koji se uspio vratiti tijekom utrke i nadoknaditi (pre)brzi start zbog kojeg je isključen iz pete vožnje. Nakon napetog �inala u kojem

je uza Zmarzlika favorit bio i Jason Doyle, potonji je sletio sa staze.

– Unatoč bilo kakvim greškama ili nevoljama potrebno je ostati fokusiran. Poslije kiksa samo sam čekao sljedeće vožnje kako bih mogao pokazati što znam, kratko je zaključio pobjednik. Lambert, osvajač drugog mjesta, smatra da mu je kiša zapravo pomogla u utrci, u kojoj su se svi vozači morali prilagoditi vremenskim uvjetima.

– Na kvali�ikacijama nisam bio toliko brz. U �inalu nisam najbolje počeo, no uspio sam se zadržati ispred

BARTOSZ ZMARZLIK POBJEDNIK PRVOG OVOSEZONSKOG SPEEDWAY GRAND PRIXA

Međimurju Kraljevec!

Freddieja. Naporno radim kako bih uskoro došao do prve GP pobjede, siguran sam da me čeka u budućnosti, odlučan je Lambert. Freddie Lindgren, koji je na postolju završio treći, uspio se kvali�icirati u polu�inale zahvaljujući četvrtom mjestu Speedway GP sezone 2022.

Naime, on i Australci Jack Holder i Max Fricke imali su isti broj bodova (8) nakon prvih 20 vožnji.

– Danas su uvjeti bili nezgodni za sve nas, sreća je za mene što je u polu�inalu Tai

Wof�inden u jednom trenutku malo prebrzo uletio pa sam ga uspio prestići, rekao je Lindgren.

Međimurje je tako ugostilo 16 najboljih vozača svi-

jeta. Kao hrvatski wildcard vozio je „stari prijatelj“ obitelji Pavlic i stadiona, Matej Žagar. Nagradu za treće mjesto

Fredriku Lindgrenu predao je direktor Ekoindustrije

Tehnix Dubravko

Horvat, dok ju je osvajaču drugog mjesta

Robertu Lambertu predao Hakan Leeman, član

uprave FIM- a. Pobjednik je pak trofej u ruke dobio od izaslanika premijera

Tomislava Družaka, državnog tajnika Ministarstva

turizma i sporta. Sljedeća je na rasporedu

utrka Orlen FIM Speedway Grand Prix of Poland – Varšava, koja će se održati 13. svibnja.

SPEEDWAY GP

WORLD CHAMPIONSHIP

POREDAK:

1. Bartosz Zmarzlik 20

2. Robert Lambert 18

3. Fredrik Lindgren 16

4. Jason Doyle 14

5. Tai Woffinden 12

6. Mikkel Michelsen 11

7. Dan Bewley 10

8. Mar�n Vaculik 9

9. Jack Holder 8

10. Max Fricke 7

11. Patryk Dudek 6

12. Anders Thomsen 5

13. Leon Madsen 4

14. Maciej Janowski 3

15. Kim Nilsson 2

16. Matej Zagar 1 Bartosz Zmarzlik, Robert Lambert i Fredrik Lindgren

Pobjednici su pobjedu proslavili kako treba

Bartosz Zmarzlik drugi je put zaredom osvojio prvi sezonski Speedway GP

NAGRADNI NATJEČAJ

Tko su pobjednici i dobitnici nagrada na natječaju Uskrs u Međimurju negda

Dragi naši čitatelji, veliki i mali kreativci, završio je još jedan naš nagradni natječaj.

Ovaj put crtali ste, pisali i poslali nam radove na temu Uskrs u Međimurju negda. Ukupno smo primili više od pedeset radova iz 13 škola, jednog vrtića i nekoliko njih od umjetnika koji još ne idu u školu.

Svi ste prekrasno dočarali doživljaj Uskrsa i uskrsnih običaja i koliko smo doznali, u istraživanje uključili svoju obitelj, djedove, bake, prijatelje i učitelje. Trudili smo se objaviti sve vaše radove u našim novinama.

Nažalost, nemamo dovoljno nagrada za sve vas koji ste sudjelovali, ali i samo druženje s obitelji velika je nagrada, a mi se nadamo da smo vas potakli i na to, da uz ovaj blagdan, ali i svakog dana, provodite više vremena jedni s drugima, posebno sa starijim članovima svoje obitelji za koje nikada nemamo vremena.

Lijepo je znati da nas čitate i da ste pronašli volju sudjelovati u našem natječaju, čime smo opet, uz vašu pomoć i pomoć vaših učitelja i roditelja, doprinijeli da se stari međimurski običaji otrgnu od zaborava.

Dobitnici nagrada na natječaju Uskrs u Međimurju negda

Ulaznice za kino i kokice iz Cine&Fun Jug Mall

Čakovec:

• Jan Obadić, 4. a, OŠ Vladimira Nazora Pribislavec,

literarni rad Vuzmenka v moji seli

• Ilija Šoštarić, 3. r, PŠ Gornji Kraljevec, likovni rad Vuzmenka v moji seli

1 metar palačinke iz Pizzerie Špizza Čakovec:

• Nika Potočnjak, 3. c, I. OŠ Čakovec, likovni rad Nesemo korpicu na posvečenje

Obiteljska pizza po izboru u pizzeriji Uno Čakovec:

• Nina Turk, 8. r, OŠ Belica, likovni rad Na Vuzem nesemo korpicu na posvečanje

Bon od 26,55 EUR u Blukids Čakovec:

• Helena Jurković, 1. r., OŠ Gornji Mihaljevec, literarni rad Na vuzem nesemo krpicu na posvečaje

• Lena Trupković, 5. r, OŠ dr. Ivana Novaka Macinec, literarni rad Prošecija na cvetnu nedelu

Za sve dobitnike nagrada osigurane su i besplatne ulaznice za kupanje u Termama sveti Martin.

Nagrade se podižu na lokacijama: kino, pizzerije i Terme, uz predočenje identi�ikacijske isprave roditelja, a bonovi za Blukids u redakciji Međimurskih novina, na adresi Kralja Tomislava 2, Čakovec. Čestitamo svim dobitnicima, a sve koji ovaj put nisu izabrani pozivamo da nam i dalje šalju svoje prekrasne radove u našu Stvaraonicu.

Iz Dječjeg vr�ća Cvrčak Čakovec, skupina Suncokre�, za naš smo natječaj primili zaista velik broj radova. Tete Jasminka Novak i Monika Sarić potrudile su se da sa svim svojim mališanima dočaraju Uskrs u Međimurju negda. Objavljujemo neke od radova, a sve koji nisu objavljeni pozivamo da nas prate i dalje i šalju nam svoje radove na neku od tema po vlas�tom izboru.

Tomašić,

LEPO JE DETE BITI

Lepo je dete biti, dok se moreš smejati i starešima živce piliti. Navek zbog gluposti znaš se rasrditi, ali i rasplakati.

Dok si dete, nikaj ne trebaš delati samo se moreš igrati. Žicaš mamu i tatu za igračke s kojima se nakon tjeden dni nebuš već igral.

Nigdar si nikaj ne kriv, jer si malo nježno detešce. Ali poslovica ipak veli s kojom se si slažemo: „Od kolijevke do groba najlepše je đačko doba.“ Bono Rubin, 5. b, OŠ Ivanovec, Učiteljica Dijana Kozjak

Sofija Barić, 5. godina, “Nesemo korpicu na posvečanje” DV Cvrčak, Čakovec

U

ZRAKU PROLJEĆE

U zraku proljeće Probudilo se sunce zubato. grije zrakama zlatnim i svoju radost dijeli. Posljednji dani zime nestaju u kristalnom jezercu.

Cvijeće mijenja svoju boju kad ga ugledaš. Travke trepere, vjetrom ponesene.

Drveće šiva svoje zelene haljine… Radišne pčele oblijeću livadu. U zraku je proljeće… India Valpatić, 5. a, OŠ Ivanovec Učiteljica Dijana Kozjak

“Nesemo korpicu na posvečanje” DV Cvrčak, Čakovec

Kad sam bila mala, tata me naučio, kako voziti bicikl, plivati i trčati, uvijek je bio tu, kad mi je trebao savjet, kad god sam mala problem, znao je kako da ga riješim.

Kad sam bila bolesna, tata me je tješio, svojim toplim rukama, i velikom zagrljajem, i uvijek bi me nasmijao, s nekim svojim šalama i zato je moj tata, najbolji na svijetu.

Moj tata je zakon, najbolji je od svih, svima pomaže, sve zna i sve može, svaki dan mi kaže : „Samo naprijed dijete, Jer kad narasteš, bit ćeš tako jaka kao ja.“

Kim Glavina, 5.

Uređuje: Aleksandra Sklepić

a, OŠ Ivanovec Učiteljica Dijana Kozjak

MOJ TATA JE ZAKON

Roko

5. godina, “Vuzmenka”,DV Cvrčak, Čakovec

Zajednički rad: Leni Krištofić, Mia Novak, Julia Janković, Petar Kocijan, “Nesemo korpicu na posvečanje”, DV Cvrčak,

PROTULETNO VESELJE

Ne mi ga lepšega dok v protuletje se zazeleni i zadeši. Pre srco mi je mom topleše i veselejše.

Najlepše mi se šetati polek starinskih vrti. Tam moči čudaj sega videti. Od starinskih sorti cvetja pa do storih pljugi štere je več dugo let nišči ne koristiv. V protuletje je najlepše. V jani seli de sam prije živela dok sam još bila mala, još i den denes je jan lepi starinski vrt polek šteroga se rado šečem dok dojdem k dedijo i baki. Tu več dugo let nišči ne živi. Stora ženica je hmrla, a hižicu i vrta nišči ne vređuvle. V sako protuletje na tomo vrto zroste najlepše cvetje. Najpredi zrosteju fajni žoti jaglaci. Nešči bi misliv da ih je slikar naslikav med trovom kak ga ih

čudaj. Posle pak pogjene glovice porinejo i bele visibabe. Taki za njimi zdignejo se z trovice i fajni starinski zvončeki. A znote kaj mi je najlepše? Dok zadešido tamnoljubičaste ljubičice. Baka mi je rekla ka se moja prabaka na Veliku suboto hmivala vu vodi de je den prije dela ljubičice, a dok se hmivala je molila starinsko molitvo. „Umivam se, dragi Bože, u cvijeću i molim te za svoju sreću. Molim se svom anđelu čuvaru, koji se umi u cvjetnoj vodi, da me Božja ljubav preporodi!“

I kak mi unda protuletje na lepo? Se se zbudi, zazeleni i zadeši.

Elena Purgar, 7. a, OŠ Ivanovec Učiteljica Dijana Kozjak

Petar Kocijan, 5. godina, “Vuzmenka gori”, DV Cvrčak Čakovec

Evan Mihalković, 5. godina, “Pisanice u lukovoj lupini”, DV Cvrčak, Čakovec

Mia Novak, 5.god, “Nesemo korpicu na posvečanje” DV Cvrčak, Čakovec

Artan Hasani, 5. godina, “Vuzmenka” DV Cvrčak, Čakovec

Čakovec

Nagrađeni učenici i mentori

IZLOŽBA UČENIČKIH radova Florijan i ja u Dekanovcu

Jendraškin Ivek bio je odlična inspiracija

Natječaj je ove godine naišao na vrlo velik odaziv diljem zemlje. Pristiglo je ukupno 66 likovnih radova, 44 literarna te 8 tehničkih radova

Na dan kad se u Dekanovcu obilježava dan kad se rodio Florijan Andrašec (28. travnja 1888.), tamošnja područna škola organizirala je otvorenje izložbe učeničkih

radova koji su pristigli na natječaj Florijan i ja. Naime, u želji da sačuva govor, običaje i pjesmu/popijevku Međimurja te da mlade naraštaje upozna s nematerijalnom baštinom

tog kraja, škola provodi projekt posvećen pučkom piscu, pjesniku, kiparu i glazbeniku Florijanu Andrašecu čije ime i nosi. U sklopu njega, raspisala je natječaj za literarne, likovne i tehničke radove za učenike osnovnih škola kajkavskog govornog područja u Republici Hrvatskoj te hrvatskim školama u području Pomurja

u Republici Mađarskoj. Ovogodišnja tema bila je vezana uz Andrašecove epove o Jendraškinom Iveku, a učenici su svoj doživljaj epova potom mogli izraziti nekom od zadanih tehnika.

Natječaj je ove godine naišao na vrlo velik odaziv diljem zemlje. Pristiglo je ukupno 66 likovnih radova, 44 literarna

te 8 tehničkih radova.Svi oni došli su iz Međimurske, Varaždinske, Krapinsko-zagorske, Zagrebačke, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske i Vukovarsko-srijemske županije, Grada Zagreba kao i iz Mađarske, iz Škole Istvan Fekete u Bors�i. Na otvorenju izložbe mogli su se čuti i neki od stiho-

va i rečenica najuspješnijih literarnih ostvarenja.Radovi će biti uvršteni i u digitalni izbornik u kojem će se naći i radovi studenata Učiteljskog fakulteta u Čakovcu. U sklopu izložbe podijeljena su priznanja pohvaljenima i nagrade najuspješnijim učenicima i njihovim mentorima. (vv; foto: Z. Vrzan)

Sportski izgled skriva mnoštvo prostora i štedljiv motor

Hibridni Megane Conquest uz sve poznate vrline donosi i štedljiv hibridni pogonski sklop kojim možete postići izrazito nisku potrošnju, a da se pritom „ne vučete“ po cesti, a tu je i atraktivan izgled zahvaljujući bogatom paketu opreme E-Tech Engineered.

Piše i foto: Igor Rudež

SUV modeli kupeovskog izgleda već su neko vrijeme hit, a Renault je bio prvi proizvođač koji je takav oblik ponudio po prihvatljivoj cijeni modelom Megane Conquest. I pritom je pogodio ukus kupaca jer navedeni model jako često viđamo s domaćim tablicama. Iako je i konkurencija počela nuditi takve modele, mora se priznati kako upravo Megane Conquest izgleda najatraktivnije.

Megane Conquest je postavljen na modernu platformu CMF-B, istom takvom koriste se Clio i Captur, no za razliku od njih koriste se snažnijim motorima, izuzev hibridne izvedbe E-Tech koju smo imali prilike nedavno voziti i u Cliju. Iako je Megane Conquest puno

veći i teži automobil, pokazao se kako je ovo možda i najbolja motorizacija ovog modela. Ukratko, on ide i više nego solidno, a da pritom troši na kapaljku! Da, možemo to reći jer preko tonu i pol težak automobil u prosjeku nam je trošio tek 5,7 litara! Da, dobro ste pročitali!

Naravno, taj prosjek varira od vozača do vozača, pa ćete njime moći trošiti i pola litre manje, ali i litru više. Uz to, tu veliku ulogu igra i put kojim prolazite. Naime, u gradu ćete se većinu vremena voziti na struju, dok ćete pak na autocesti gotovo uvijek voziti na benzin, pa razlike u potrošnji mogu biti velike.

Kao i u ostalim modelima, Renault je dobro podesio ovaj hibridni sustav i sve funkci-

onira glatko i bez ikakvih trzaja. Prijelaz sa struje na benzin i obrnuto ne možete osjetiti, već vas na to podsjeća samo prikaz na zaslonu instrumenata.

Podsjetimo se, ovaj hibridni sustav sastoji se od atmosferskog benzinskog motora obujma 1,6 litre koji razvija maksimalnu snagu od 70 kW, odnosno 93 KS, a koji je uparen s elektromotorom snage 36 kW, odnosno 49 KS. Tu je i starter-generator od 15 kW, pa tako dolazimo do ukupne snage sustava od 105 kW/143 KS. Ugrađena baterija ima kapacitet 1,2 kWh, a čitav sustav je uparen s automatskim mjenjačem MultiMode koji radi na isti način kao i na bolidu Formule 1. Ručica mjenjača nije klasičnog izgle-

da, no laka je za uporabu i sve je dobro dok nema tipki umjesto ručice.

Iako performanse nisu sportske, ovim ćete modelom često biti prvi na semaforu. Čak su i međuubrzanja dobra, no do brzine od oko 130 km/h, nakon čega je ubrzanje osjetno sporije, a da dostigne maksimalnu brzinu ipak treba malo vremena. No najbolje se snalazi na otvorenoj cesti, gdje ga je užitak voziti, zahvaljujući i dobrom ovjesu, ali i dobrim sjedalima koje drže tijelo na mjestu. Naravno, kao i u ostalim modelima, prisutan je sustav odabira načina vožnje Multi-Mode, koji se može i prilagođavati.

Vozačka je pozicija dobra, a upravljač je odlično pogođene debljine i dobro leži u ruci.

Također, na njemu se nalaze sve potrebne tipke, a naviknuti se treba samo da je upravljanje glazbom putem posebnog modula tik iza upravljača. Upravljanje je jednostavno i intuitivno, pa je prilagodba brza. Također, dobar je i središnji naslon za ruke, a jedina mu je mana što je prilično uzak pa će se na njega naslanjati ili vozač ili suvozač.

Veliki 9,3-inčni multimedijski zaslon najnovije je generacije i donosi brz rad i privlačan izgled. Ispod njega su klavirske tipke, a ispod njih su i komande automatskog klima-uređaja. Kako se u mnogim modelima nalazi isti modul, već smo nebrojeno puta rekli kako je upravljanje jednostavno i bez potrebe za gledanjem. Naime, brzo naučite koji krug čemu služi, a kako ga okrećete tako dobivate povratne informacije koliko ste opcija preskočili. Uz to, maleni ekrančići u sredini

TEHNIČKI PODACI

Dimenzije (DxŠxV):

4568 x 1802 x 1571 mm

Osovinski razmak:

2720 mm

Masa vozila / dopuštena nosivost: 1510 kg / 451 kg

Veličina prtljažnika 480 / 1263 litara

Vrsta motora / broj cilindara: Hibridni / 4

Pogon:

Prednji kotači

Mjenjač:

Automatski, Multi-Mode

Snaga: 105 kW / 143 KS

Okretni moment:

205 Nm

Najveća brzina / 0 - 100 km/h: 172 km/h / 10,8 s

Potrošnja (prosječna l/100 km) 5,7

CO2 emisija: 105 g/km

Cijena:

38.520 eur (290.228,94 kn)

Oprema:

10-inčni digitalni instrumenti, 9,3-inčni multimedijski sustav s BOSE zvučnicima, navigacija, DAB radio, automatski klima-uređaj, LED svjetla, senzor za kišu, tempomat, naslon za ruke sprijeda, grijana prednja sjedala, grijani upravljač, 18-inčni aluminijski naplatci, dvobojna karoserija...

jasno prikazuju kako je što trenutno podešeno. Kada će svi proizvođači shvatiti da bi ovako trebalo biti iskustvo korištenja klimatizacije? Jedina mana je što se ne nudi dvozonska klima, čak ni u doplati, ali će zato biti putnici straga sretni što dobivaju svoje ventilacijske otvore, pa

Renault Megane Conquest E-Tech Engineered 145 hibrid

Zahvaljujući povećanoj udaljenosti od tla, ni izleti izvan asfala ne stvaraju problem

18-inčni aluminijski naplatci sa zlatnim detaljima izgledaju odlično

hladan, ili topli, zrak lako dolazi i k njima. Uz to, očekuju ih i dva USB priključka za punjenje uređaja, te dodatni 12V priključak.

Kad smo već kod stražnjih sjedala, moramo priznati kako smo iznenađeni ponudom prostora, posebice za glavu. Iako je linija kupeovska, mjesta će biti dovoljno i za više putnike, a jedino će morati jače pognuti glavu prilikom ulaska i izlaska iz vozila, jer je otvor vratiju nešto niži. Za koljena je također dovoljno prostora, u prosjeku klase.

Što se tiče prtljažnika, ova izvedba ima nešto manji obujam radi baterije, no i dalje je riječ o sasvim dovoljnom obujmu od 480 litara, odnosno od 1263 litre, kada se preklopi naslon stražnjih sjedala. Za pohvalu su i ravne plohe, a jedino što u njega neće stati predmeti većih dimenzija, ako pritom želite zatvoriti vrata prtljažnik.

Za to je krivo iznimno dugo i veliko stražnje staklo koje je prilično položeno, a malo nam je nedostajao i stražnji brisač. Naime, kako smo mnogo kilometara vozili po kiši, često se dogodila da zbog niske prosječne brzine i jake kiše niste mogli dobro vidjeti kroz stražnje staklo. Znamo da je to danak fluidnim linijama, kako bi se to PR-ovski reklo, no moramo naglasiti i taj dio. I za kraj ostaje cijena. Ovo je izvedba koja je najskuplja u cjeniku i starta od 36.690 eura, a testni model je bio opremljen i dodatnom opremom, pa je cijena narasla na 38.520 eura. S ovim štedljivim motorom možete dobiti i paket opreme Techno, no ostat

ćete bez zlatnih detalja na karoseriji i naplatcima, koji

će onda biti promjera 17-in-

ča, ali i grijanim sportskim sjedalima, adaptivnog tempomata, sustava kamera u 360 stupnjeva i još mnogo

toga, no pritom ćete uštedjeti

3.200 eura, odnosno platit

ćete ga 33.490 eura. Ponuda

Meganea Conquesta kreće od

29.190 eura za 140 KS sna-

žan blagohibridni motor, dok je pak najsnažnija izvedba

sa 160 KS, koja je dostupna

isključivo s paketom opreme

R.S. po cijeni od 35.990 eura.

Dizelskog motora nema

u ponudi niti će ih biti, a upravo je testni model od-

lična kombinacija cijene i mogućnosti, uz nisku potrošnju, a naša preporuka je upravo ovako motoriziran Megane Conquest, s bilo kojim paketom opreme.

Prtljažnik u osnovi zaprima 480 litara... ... dok s preklopljenim naslonima obujam raste na 1263 litre

Bijelo-crna kombinacija boja sa zlatnim detaljima dobro je pogođena

Kupeovska linija je odlično pogođena

Unutrašnjost je vrlo slična onoj iz Captura

Fizičke tipke klima-uređaja omogućuju podešavanje bez gledanja

Malena ručica automatskog mjenjača

Digitalni instrumenti jednostavnog su izgleda i pregledni

Veliki multimedijski zaslon radi fluidno

Imendani i proštenja kroz tjedan

OD 5. DO 11. SVIBNJA 2023.

P 5 Peregrin, Maksim, Anđelko, Irena

S 6 Irenej Srijemski, Dominik; Proštenje Mali Mihaljevec

N 7 5. Uskrsna. Dujam, Duje, Flavije; Proštenje Križovec, Slakovec, Preseka, Kapelščak, Palovec, Vučetinec (sv. Florijan)

P 8 Marija Posrednica, Bratoljub

U 9 Pahomije, Mirna

S 10 Ivan Merz, Gospa Trsatska

Č 11 DOBRI PASTIR, Mamerto

Sretan Vam imendan!

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 6. svibnja

IZ MATIČNOG UREDA

ROĐENI

Čakovec:

Krsto Kresinger, sin Sandre i Daria

Una Lepen, kći Santine i Dina

Tara Subotić, kći Anje i Mladena

Jan Balog, sin Doroteje i Nikole

Greta Hrešć, kći Lee i Filipa

Mia Kovačić, kći Lee i Tihomira

Tian Pongrac Klekar, sin Kristine i Ante

Iskra Žvorc, kći Simone i Tomislava

Matej Juras, sin Martine i Tomislava

Pavel Jalšovec, sin Mateje i Stjepana

Mila Krajner, kći Valentine i Roberta

Ozren Blažeka, sin Tonke i Danka

Ivona Janušić, kći Marine i Filipa

Teo Pec, sin Dunje i Matea

Matteo Horvat, sin Katice i Slobodana

VJENČANI

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete birati s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor Čakovec

Željeznički kolodvor Čakovec

Taxi Cammeo

EKO TAXI

Mura taxi

Policija Čakovec

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

HZZ Čakovec

CZSS Čakovec

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne

intervencije:

Prijava stanja potrošnje:

MEĐIMURSKE VODE:

Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

Čakovec

dr. Mirjana Dukić

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-918

dr. Stella Hoblaj

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-914

dr. Dora Goričanec

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-917

dr. Jakob Vrus

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-317

Domašinec

dr. Zdenka Ivanović-Azenić

M. Pušteka 22, tel. 040/863-013

Donji Kraljevec

dr. Ljiljana Fujs

Čakovečka 5, tel. 040/655-170

Kotoriba

dr. Lela Grabant

Kralja Tomislava 119a, tel. 040/682-119

Orehovica

dr. Petra Pongrac

N. Tesle 23, tel: 040/635-130

Nedelišće

dr. Mario Kovač

Varaždinska 23a, tel. 040/821-200

dr. Jurica Vidović

M. Tita 1, tel. 040/313-216

Pribislavec

dr. Tamara Sokač

B. Radić 47, tel. 040/361-012

Prelog

dr. Ljubica Slaviček

K. Petra Krešimira IV 7, tel. 040/646-855

Selnica

dr. Monika Friščić

Jelačićev trg 1, tel. 040/861-014

Sveti Juraj na Bre-

gu-Lopatinec

dr. Sara Mudri

Pleškovec 30, tel. 040/855-791

Vratišinec

dr. Ivica Dukić

Dr. V. Žganca 1, tel. 040/867-347

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/

OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I.

G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU

PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 8 do 18 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat)

Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

Mursko Središće:

Samanta Bauer i Davor Munđar

Prelog:

Lara Rojko i Mario Mirić

Štrigova:

Nevenka Novak i Mirko Zeman

UMRLI

Čakovec:

Marija Antonović r. Slamek r. 1935.

Željko Dokleja r. 1955.

Julijana Marčec r. Kovač r. 1930.

Marija Lajtman r. Šolja r. 1947.

Jelena Jelačić r. Kramar r. 1943.

Milka Strahija r. Kramar r. 1936.

Ivan Želežić r. 1944.

Marija Toplek r. Šalamon r. 1933.

Kata Šipoš r. Žvorc r. 1940.

Duško Sermek r. 1973.

Eva Cirkvenčić r. Pintarić r. 1945.

Nada Korunek r. Šantek r. 1949.

Karlo Mareš r. 1943.

Marija Tarandek r. Hrženjak r. 1932.

Marija Lovrenčić r. Posavec r. 1944.

Mursko Središće:

Vera Korunek r. Klinec 1951.

Zvonko Pivar r. 1936.

Marija Horvat r. Rajter r. 1944.

Nedelišće:

Margareta Golub r. Šimunković 1937.

Prelog:

Jelena Vadlja r. Mesarić r. 1935.

Marijan Blažeka r. 1978.

Tražimo suradnike na portalu Međimurskih novina

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni.

Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!

Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

tel. 060 310 222

tel. 060 333 444

tel. 040 212 212

tel. 040 330 033

tel. 099 36 60 304

tel. 040 373 111

tel. 040 311 755

tel. 040 372 900

tel. 040 396 800

tel. 040 391 920

tel. 0800 202 033

tel. 040 395 199

tel. 040 373 700

tel. 0800 313 111

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi: tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)

CZK Čakovec (blagajna)

tel. 040 310 651

tel. 040 323 100

Knjižnica Čakovec tel: 040 310 595

Veterinarska Čakovec tel. 040 390 859

POŠTA Čakovec tel. 040 804 007

Turistički ured Čakovec tel. 040 313 319

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24) tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

Porezna Čakovec

040 371 200

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ

VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER

U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM

HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4

TEL 040 396 279 | FAX 040 396 282 www.medjimurje-plin.hr | medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE

UČINKOVITA POTROŠNJA

PRIRODNOG PLINA

UŠTEDITE KOD POTROŠNJE

PRIRODNOG PLINA:

- UGRADNJOM NAPREDNIH BROJILA

- UGRADNJOM BROJILA S TEMPERATURNOM KOMPENZACIJOM

- NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN REDOVITIM

PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA

- REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA)

- SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI

ZA BAREM 1º C, ČIME SE SMANJUJU TROŠKOVI

 komercijala@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-851

 komercijala2@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-853

 komercijala3@medjimurje-plin.hr ☏ 040/396-281

 dijana@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-859

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Stjepan Mrazović

iz Novog Sela na Dravi preminuo 2. svibnja u 74. godini života

Anton Hegeduš

iz Čakovca

preminuo 1. svibnja u 75. godini života

Andrej Risek iz Novog Sela Rok preminuo 28. travnja u 74. godini života

Marija Mikac iz Orehovice preminula u 84. godini života

Dora Horvat iz Donjeg Mihaljevca preminula u 94. godini života

Sofija Kanižaj iz Donjeg Vidovca preminula u 93. godini života

Kata Naranđa rođ. Matić iz Čakovca preminula u 86. godini života

Josip Palfi iz Čakovca preminuo 27. travnja u 68. godini života

Marija Horvat rođ. Rajter iz Trnovca preminula u 78. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Anđela Novak rođ. Jalšovec iz Šenkovca preminula 25. travnja u 88. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Agata Kovač rođ. Kovačić

iz Nedelišća preminula u 95. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Julijana

Klobučarić rođ. Medlobi

iz Malog Mihaljevca preminula 28. travnja u 82. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Gizela Magdalenić

rođ. Medlobi iz Šenkovca

preminula 28. travnja u 86. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Franjo Dragaš

iz Petrinje

preminuo 27. travnja u 71. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Josip Arambašić

iz Savske Vesi

iznenada preminuo 27. travnja u 74. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Julija Šafarić rođ. Marciuš iz Nedelišća preminula u 81. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Đurđa Balent rođ. Volar iz Šenkovca preminula 27. travnja u 69. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Zdravko Golubić

iz Čakovca

preminuo 26. travnja u 72. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Štefanija

Kolarek rođ. Košak iz Preloga preminula 29. travnja u 91. godini života

OBJAVITE zahvalu, posljednji pozdrav ili sjećanje

s fotografijom u boji već od 9,29eur / 70 kuna

PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: ww.mnovine.hr

MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr

OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

TELEFONOM: 040/323-600

REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJSKO IZBORNO POVJERENSTVO MEĐIMURSKE ŽUPANIJE

OGLAS

O BIRAČKIM MJESTIMA ODREĐENIM

NA PODRUČJU MEĐIMURSKE ŽUPANIJE

na kojima će glasovati birači romske, ruske i srpske nacionalne manjine

Na području Grada ČAKOVCA određuju se biračka mjesta:

1. KURŠANEC, ROMSKI OBITELJSKI CENTAR U KURŠANCU, KURŠANEC, VARAŽDINSKA 2 s prebivalištem u naseljima: KURŠANEC, NOVO SELO NA DRAVI, ŠANDOROVEC, TOTOVEC

2. ČAKOVEC, PROSTORIJE GRADA ČAKOVCA, ČAKOVEC, KRALJA TOMISLAVA 15

s prebivalištem u naseljima: ČAKOVEC, IVANOVEC, KRIŠTANOVEC, MAČKOVEC, MIHOVLJAN, NOVO SELO ROK, SAVSKA VES, SLEMENICE, ŠTEFANEC, ŽIŠKOVEC

3. ČAKOVEC, ZGRADA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE U ČAKOVCU, ČAKOVEC, ULICA RUĐERA BOŠKOVIĆA 2 s prebivalištem u općini GORNJI MIHALJEVEC, STRAHONINEC, SVETI JURAJ NA BREGU, ŠENKOVEC Na području Grada MURSKO SREDIŠĆE određuju se biračka mjesta:

1. MURSKO SREDIŠĆE, PROSTORIJE BIVŠE STARE APOTEKE, MURSKO SREDIŠĆE, MARTINSKA 2

2. MURSKO SREDIŠĆE, GRADSKA VIJEĆNICA MURSKO SREDIŠĆE, MURSKO SREDIŠĆE, TRG BRAĆE RADIĆA 4

Na području Općine DOMAŠINEC određuje se biračko mjesto:

s prebivalištem u gradu MURSKO SREDIŠĆE

s prebivalištem u općini SELNICA, SVETI MARTIN NA MURI, ŠTRIGOVA, VRATIŠINEC

1. DOMAŠINEC, DOM KULTURE OPĆINE DOMAŠINEC, DOMAŠINEC, MARTINA PUŠTEKA 9 s prebivalištem u općini DOMAŠINEC

Na području Općine DONJI VIDOVEC određuje se biračko mjesto:

1. DONJI VIDOVEC, DOM KULTURE DONJI VIDOVEC, DONJI VIDOVEC, RADE KONČARA 9 s prebivalištem u općini DONJI VIDOVEC, SVETA MARIJA

Na području Općine KOTORIBA određuje se biračko mjesto:

1. KOTORIBA, PROSTORIJA OPĆINE KOTORIBA, KOTORIBA, KOLODVORSKA 4 s prebivalištem u općini DONJA DUBRAVA, KOTORIBA Na području Općine MALA SUBOTICA određuje se biračko mjesto:

1. MALA SUBOTICA, PODRUČNA ŠKOLA DRŽIMURECSTRELEC, DRŽIMUREC 131 s prebivalištem u gradu PRELOGU, te općinama DONJI KRALJEVEC, GORIČAN, MALA SUBOTICA

Na području Općine NEDELIŠĆE određuju se biračka mjesta:

1. PARAG, DRUŠTVENE PROSTORIJE U KONTEJNERU, PARAG BB s prebivalištem u naselju PARAG

2. NEDELIŠĆE, PROSTORIJE OPĆINSKE UPRAVE OPĆINE NEDELIŠĆE - VIJEĆNICA, NEDELIŠĆE, MARŠALA TITA 1 s prebivalištem u naseljima: ČREČAN, DUNJKOVEC, GORNJI HRAŠĆAN, GORNJI KURŠANEC, MACINEC, NEDELIŠĆE, PRETETINEC, PUŠĆINE, SLAKOVEC, TRNOVEC

Na području Općine OREHOVICA određuje se biračko mjesto:

1. OREHOVICA, PROSTOR BIVŠE VJENČAONE - PROSTORIJE OPĆINE OREHOVICA, OREHOVICA, ČAKOVEČKA 9 s prebivalištem u općini OREHOVICA

Na području Općine PODTUREN određuje se biračko mjesto:

1. PODTUREN, DRUŠTVENI DOM PODTUREN, PODTUREN, ULICA IVANA GRŠČIĆA 5 s prebivalištem u općini DEKANOVEC, PODTUREN

Na području Općine PRIBISLAVEC određuje se biračko mjesto:

1. PRIBISLAVEC, ZGRADA DRUŠTVENOG DOMA - VELIKA SALA B U PRIBISLAVCU, PRIBISLAVEC, ULICA BRAĆE RADIĆA 47

1. ALZAS ALARMS d.o.o., Čakovec, Kalnička 58, traži 5 m/ž zaš�tara - čuvara i zaš�tara - tehničara na neodređeno, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/384-100 do 31.5.

2. AB METAL d.o.o., Palovečka 1, Belica, traži 5 m/ž vozač kamiona C i E kat. i m/ž strojara - bageristu na neodređeno, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/845-806 ili na mob. 099/2714464 do 31.5.

3. AC JESENOVIĆ d.o.o., Obrtnička ulica 3, Čakovec, traži 3 m/ž automehaničara i m/ž autoelektričara - dijagnostičara na neodređeno, javiti se osobno na adresu do 31.5.

s prebivalištem u općini BELICA, PRIBISLAVEC

4. ARNO d.o.o., Čakovec, traži m/ž vozača teretnog vozila - hladnjača na neodređeno, javi� se na mob. 091/2433462 ili na email: transpor�@arno.hr do 31.5.

5. ARTEFERRO GORIČAN d.o.o., Goričan, traži m/ž zavarivača, m/ž cnc operatera i m/ž električara na neodređeno, javi� se na tel. 040/602-222 ili na mob. 091/601-6024 ili na email: info.arteferro-gorican@arteferro. com do 15.5.

6. Autoprijevoznik ZO TRANS, Čakovečka 99, traži m/ž vozača teretnog motornog vozila na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel.

9. BLAŽEKA d.o.o., D. Pustakovec 59, traži m/ž vozača dostavnog vozila C kat. na neodređeno, javi� se osobno na adresu ili na mob. 095/3011-985 ili na email: dino@blazeka.hr do 31.5.

10. B.TEX d.o.o., B. Radića 48, Belica, traži m/ž kontrolora kvalitete - završna dorada, 15 m/ž šivača, 2 m/ž radnika na poslovima dorade, m/ž skladišnog radnika i 2 m/ž grafičara - sito�sak na neodređeno, javi� se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: gliber@btex.hr do 31.5.

11. CE GRUPA d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž knjigovođu na neodređeno, javi� se na email: danijela@cegrupa.com do 8.5.

12. CHAKY trgovina - proizvodnja, servis d.o.o., Varaždinska 11-13, Nedelišće, traži m/ž vozača B kat. u tuzemnom prijevozu na neodređeno, javi� se osobno na adresu ili pismena zamolba na adresu ili na email:marija. pata�a@chaky.hr do 25.5.

13. CNC-ING d.o.o., Krištanovec, traži 2 m/ž montera suhe gradnje, 2 m/ž bravara, 2 m/ž keramičara i 2 m/ž zidara na neodređeno, javiti se na mob. 099/738-2282 ili na email: janusicmiso@gmail.com do 31.5.

14. City projekt d.o.o., Čakovec, traži m/ž konobara, m/ž recepcionera, m/ž kuhara i m/ž sobaricu na neodređeno, javi� se na email: humanresources@ castellum-cakovec.com do 30.5.

15. Čakovečki mlinovi d.d., Čakovec, Mlinska 1, traži m/ž viličaristu, m/ž pomoćnog organizatora otpreme robe i m/ž dostavljača pekarskih proizvoda na neodređeno, javi� se na tel. 040/375512 ili na mob. 091/6186-446 ili pismena zamolba na adresu ili na email: ljudski.resursi@cak-mlinovi.hr do 7.5.

16. DAEMY obrt za uljepšavanje, Goričan, dr. V. Žganca, traži 2 m/ž djelatnika sa znanjem geliranja nok�ju - kozme�čara - pedikera na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/778-869 ili na email: daemymakeup@gmail.com do 20.5.

17. D.GREGORINČIĆ d.o.o., Prhovec 17, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom C+E kat. na neodređeno, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/189-5242 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: dario. gregorincic@gmail.com do 31.5.

18. Dental studio ELA j.d.o.o., Kotoriba, traži m/ž dentalnog tehničara na neodređeno, javiti se na email: dentalstudioela@gmail.com do 31.5.

19. DG SPORT d.o.o., Prelog, traži m/ž kuhara i m/ž konobara na neodređeno, javi� se na email: info@dg-sport. com do 31.5.

20. DIVINE FASHION j.d.o.o., Prelog, traži m/ž prodavača na neodređeno, javiti se na email: danijela.risek@ gmail.com do 25.5.

Izvor podataka:

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE

ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819

ISPOSTAVA PRELOG: 646-740

ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200

Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje. Više informacija o slobodnim radnim mjes�ma možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr

24. Obiteljski dom za psihički bolesne osobe Škvorc Marina, Štrigova, traži m/ž medicinskog tehničara i m/ž socijalnog radnika na neodređeno, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/851426 ili na mob. 099/694-2217 do 31.5.

25. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Kotoriba, traži m/ž čistačicu, m/ž njegovatelja, m/ž socijalnog radnika - pripravnika (rok prijave 15.5.), m/ž edukacijskog rehabilitatora, m/ž radnog terapeuta i m/ž socijalnog radnika (rok prijave 25.5.) na neodređeno, javi� se na tel. 040/682-806 ili na mob. 098/377-304 ili pismena zamolba na email: ravnatelj.kotoriba@dombistricak.hr

26. Društvo mul�ple skleroze Međimurske županije, Čakovec, traži m/ž gerontodomaćicu na određeno (25 sa� tjedno) i m/ž osobnog asistenta (20 sa� tjedno), javi� se mob. 098/9606523 ili na email: info@dmsmz.hr do 31.5.

27. ECON d.o.o., Prelog, traži 5 m/ž montera ven�liranih fasada i m/ž voditelja projekata metalnih konstrukcija na neodređeno, javi� se na email: econ@econ.hr do 26.5.

28. FERRO-PREIS d.o.o., Čakovec, traži m/ž operatera strojne obrade u modelariji, m/ž rukovatelja viličarom, m/ž modelara, m/ž voditelj kontrolingafinancije i računovodstva na neodređeno, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: hr.croatia@ preisgroup.com do 31.5.

29. FILO LOGIC d.o.o., Čakovec, traži m/ž radnika u proizvodnji - stolara na neodređeno, javiti se na email: posao@filo.hr do 12.5.

30. ELIT INTERIJERI j.d.o.o., traži 8 m/ž stolara-montera namještaja na neodređeno, javi� se na mob. 098/9841949 ili na email: eli�nterijeri@gmail. com do 31.5.

31. Elektro Akul d.o.o., G. Kuršanec, traži m/ž administratora na određeno, javi� se na email: anni@elektro-akul. hr do 22.5.

32. ELIMEA d.o.o., Prelog, K. Petra Krešimira IV 26, traži m/ž montera centralnog grijanja i m/ž montera solarnih elektrana na neodređeno, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/168-7042 do 31.5.

36. FUN DESIGN j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž manikera na neodređeno, javiti se na mob. 098/923-6758 ili na email: danijela.risek@gmail.com do 12.5.

37. FRIDRO COMPANY d.o.o., Čakovec, traži m/ž terenskog komercijalistu za prodaju zaš�tne opreme za kon�nentalnu Hrvatsku na neodređeno, javi� se na email: igor.balog@fridro.hr do 19.5.

38. GKP PRE-KOM d.o.o., Prelog, traži m/ž grobara, m/ž strojara i m/ž vozača na neodređeno, javi� se na tel. 040/645458 ili na mob. 099/334-4451 ili na email: marina@pre-kom.hr do 31.5.

39. Gumi centar Rešetar d.o.o., Prelog, Hrupine 1/a, traži m/ž automehaničara na neodređeno, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/910-9244 ili na email: gumi.centar.resetar@gmail.com do 8.5.

40. Golden Shine j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž frizera na neodređeno, javi� se na mob. 098/162-9204 ili na email: helenavarga101@gmail.com do 8.5.

41. GRADAX d.o.o., Gornji Kuršanec, Pušćine, traži m/ž rukovatelja samohodnim strojevima, m/ž zidara, m/ž građevinskog tehničara - poslovođu na gradilištu niskogradnje, m/ž tesara, m/ž građ. inž. niskogradnje, m/ž asfaltera i m/ž vozača kipera C kategorije na neodređeno, javi� se na mob. 098/1854568 ili na email: gradax@gradax.hr do 26.5.

42. HAIX Obuća d.o.o., Gospodarska 1, M. Subotica, traži m/ž djelatnika u šivaoni uzorka, 10 m/ž djelatnika u proizvodnji obuće, m/ž čistača, m/ž djelatnika za održavanje okoliša i reciklažnog dvorišta, m/ž tehničara za preuzimanje i kontrolu kvalitete kože, m/ž domara i m/ž mehaničara - mehatroničara na neodređeno, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@haix. hr do 14.5.

43. HST AUTOMATIKA d.o.o., Štrigova, traži m/ž instalatera grijanja i klima�zacije, m/ž administrativnog djelatnika i m/ž voditelja računovodstva i maloprodaje na neodređeno, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/314-433 ili 099/337-9397 do 12.5.

44. IDA COMERC d.o.o., D. Kraljevec, traži 2 m/ž radnika na puhalici na neodređeno, javi� se na mob. 098/241-299 ili na email: ida.comerc@ck.t-com.hr do 31.5.

040/821-770 ili na mob. 098/819417 ili na email: zoki.zobovic@gmail. com do 10.5.

7. Atalian Global Services Croatia d.o.o., M. Središće, traži m/ž spremača - čistača na 35 sa� tjedno, javi� se na mob. 098/402-839 do 9.5.

8. BERNARDA d.o.o., Pušćine, Čakovečka 136a, traži 2 m/ž šivača, m/ž radnika u skladištu, 2 m/ž stolara, m/ž vozača i m/ž radnika na izradi madraca na neodređeno, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/373-318 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: bernarda@bernarda.hr do 21.5.

21. DIADEMA CROATIA d.o.o., Prelog, traži m/ž djelatnika u proizvodnji elektronskih cvijeća na određeno, javi� se na mob. 099/445-5555 ili na email: diadema@diademacroa�a.hr do 31.5.

22. Dječji vr�ć Cipelica, Vukovarska 15, Čakovec, traži m/ž stručnog logopeda na određeno, javi� se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: pisarnica@dvcipelica.hr do 9.5.

23. Dom za starije i nemoćne osobe Čakovec, Ma�ce hrvatske 1, Čakovec, traži 2 medicinske sestre ili tehničara na određeno, javi� se pisanim putem na adresu do 9.5.

33. EKO MEĐIMURJE d.d., Šenkovec, traži 5 m/ž strojobravara, 5 m/ž zavarivača, m/ž web shop administratora, 3 m/ž pomoćna radnika u proizvodnji metalnih konstrukcija i m/ž brusača alata - alatničara na neodređeno, javi� se na email: posao@ eko.hr do 12.5.

34. End Coding d.o.o., Prelog, traži m/ž grafičkog dizajnera i m/ž NET junior developer na neodređeno, javi� sena email: info@endcoding.hr do 20.5.

35. Fodor ugos�teljstvo j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž kuhara u restoranu Barok na neodređeno, javi� se na mob. 091/238-2175 ili na email: drazen. fodor@gmail.com do 11.5.

45. INPIRIO d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž tehnologa - konstruktora, m/ž bravara - zavarivača, 2 m/ž bravara, m/ž skladištara, m/ž tehnologa - konstruktora i m/ž asistenta u računovodstvu na određeno, javi� se na tel. 040/360-888 ili na mob. 095/906-8025 ili na email: inpirio@inpirio.com do 17.5.

46. INA MALOPRODAJNI SERVISI d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž prodavača - konobara na benzinskoj pumpi za radno mjesto Čakovec, Mursko Središće i Goričan na neodređeno, javiti se na email: pridruzise@ina.hr ili putem linka: h�ps://molgroup.taleo.net/careersection/external/jobsearch.ftl?lang=hr do 20.5.

JAVNI POZIV ZA PREDLAGANJE KANDIDATA ZA DODJELU JAVNIH PRIZNANJA OPĆINE

MALA SUBOTICA ZA 2023. GODINU

Na temelju članka 5. Odluke o javnim priznanjima Općine Mala Subotica („Službeni glasnik Međimurske županije“ br. 6/14, 11/14, 8/15, 21/19)

Povjerenstvo za javna priznanja Općine Mala Subotica objavljuje

JAVNI POZIV ZA PREDLAGANJE KANDIDATA

ZA DODJELU JAVNIH PRIZNANJA OPĆINE MALA SUBOTICA ZA 2023. GODINU I.

Pozivaju se sve �izičke i pravne osobe te upravna tijela Općine Mala Subotica da dostave prijedloge kandidata za dodjelu javnih priznanja

Općine Mala Subotica za 2023.godinu. II.

Priznanja Općine Mala Subotica su javne pohvale za iznimna dostignuća i doprinos od osobitog značaja za razvitak i ugled Općine, a naročito za uspjehe u unapređivanju gospodarstva, znanosti, obrazovanja, kulture, tjelesne kulture, zaštite i unapređivanje prirodnog okoliša, zdravstva, socijalne skrbi te drugih javnih djelatnosti. Javna priznanja se mogu dodjeljivati građanima općine Mala Subotica i drugim osobama, udrugama, ustanovama, tvrtkama i drugim pravnim osobama, vjerskim zajednicama za istaknute uspjehe u radu i djelovanju kojima osobito pridonose razvoju i boljitku općine Mala Subotica ili pojedinih njenih djelatnosti.

Javna priznanja mogu se dodjeljivati i državljanima drugih zemalja, prijateljskim općinama, gradovima, međunarodnim organizacijama, nevladinim organizacijama i organizacijama drugih država ili njihovim tijela, ustanovama te udrugama. III.

Javna priznanja koja se mogu predlagati temeljem ovoga poziva, a utvrđena su Statutom i Odlukom Općine Mala Subotica jesu:

1. Proglašenje Počasnim građaninom/građankom Općine Mala Subotica

2. Plaketa Općine Mala Subotica “Grb Općine Mala Subotica”

3. Pečat Općine Mala Subotica

4. Zahvalnica Općine Mala Subotica.

Počasnim građaninom/građankom može se proglasiti osoba posebno zaslužna za:

1. Promicanje vrijednosti demokratskog društva, povijesnih događaja i tradicija, položaja i ugleda općine Mala Subotica u zemlji i inozemstvu, te razvoj općine Mala Subotica u cjelini ili pojedinih njenih djelatnosti.

2. Dužnosnik ili državnik Republike Hrvatske i druge države, član međunarodne organizacije iz Republike Hrvatske i druge države ili njihovih tijela posebno zaslužan za promicanje vrijednosti općine Mala Subotica i samobitnosti na općeprihvaćenim načelima suvremenog svijeta.

Više predlagatelja zajedno, može i ima pravo predlaganja kandidata za priznanje Počasnog građanina/građanke Općine Mala Subotica kao najvažnijeg općinskog priznanja.

Plaketa Općine Mala Subotica “Grb Općine Mala Subotica” je javno priznanje koje se dodjeljuje za cjelovito djelo koje je pojedinac ostvario tijekom svog radnog vijeka i koje predstavlja izuzetan i osobno vrijedan doprinos razvoju općine Mala Subotica iz područja gospodarstva, kulture, znanosti, odgoja i obrazovanja, športa, zdravstva, te zaštite okoliša. Također se dodjeljuje i kao skupna nagrada pojedincima, trgovačkim društvima, ustanovama, udrugama građana ili drugim pravnim osobama, njihovim organizacijskim jedinicama ili radnim timovima za njihov doprinos, kreaciju, uradak ili organizaciju važnog događaja u općini Mala Subotica, u jednom ili više područja gospodarskog i društvenog života u jednoj ili više prethodnih godina.

Pečat Općine Mala Subotica dodjeljuje se građanima općine Mala Subotica i drugim osobama, udrugama, drugim lokalnim zajednicama, ustanovama , trgovačkim društvima prigodom njihovih obljetnica za svakih 25 godina uspješnog rada, prigodom značajnih događaja u zemlji i u općini, za uspjehe u poslovanju, za zasluge za razvoj općine, unapređenje kvalitete življenja u općini, za promicanje ugleda općine Mala Subotica u zemlji i svijetu, te za uzorne uspjehe u području gospodarstva, znanosti, odgoja i obrazovanja, zaštite okoliša i ekologije, zdravstva i socijalne skrbi, kulture, �izičke kulture, tehničke kulture i drugih društvenih djelatnosti.

Zahvalnica Općine Mala Subotica također se dodjeljuje u pisanom i uokvirenom obliku građanima općine Mala Subotica i drugim osobama na području općine Mala Subotica, poduzećima, ustanovama, udrugama građana i drugim pravnim osobama za zasluge u promicanju znanosti, gospodarstva, prosvjete, kulture, športa, zdravstva, socijalne skrbi, politike humanitarnog djelovanja, te svih drugih područja društvenog života u općini Mala Subotica. Aktivnim trgovačkim društvima i obrtima koji imaju sjedište na području Općine Mala Subotica dodjeljuje se zahvalnica za svaku desetu godišnjicu rada, bez posebne prijave. Evidenciju trgovačkih društava i obrta na području Općine Mala Subotica te podatke o njihovim obljetnicama aktivnog rada vodi Jedinstveni upravni odjel Općine Mala Subotica.

IV.

Obrazloženi prijedlozi za dodjelu javnih priznanja dostavljaju se pisanim putem na adresu:

Povjerenstvo za dodjelu javnih priznanja Općine Mala Subotica, Glavna 29a, 40321 Mala Subotica, u roku od 10 dana od dana objave Javnog poziva na web stranici i oglasnoj ploči Općine Mala Subotica te županijskim novinama.

Pisani prijedlozi sukladno članku 6. i 7. Odluke o javnim priznanjima

Općine Mala Subotica moraju sadržavati: podatke o podnositelju prijedloga, podatke o predloženoj osobi, iscrpno obrazloženje postignuća i doprinosa radi kojih se predlaže dodjela javnog priznanja, prosudbu postignutih rezultata uz odgovarajuću dokumentaciju i naziv javnog priznanja koje se predlaže. Na zahtjeve Povjerenstva predlagatelj je dužan dostaviti naknadno zatražene dopunske podatke i dokumentaciju. Odluku o dodjeli Javnih priznanja na prijedlog Općinskog načelnika donosi Općinsko vijeće Općine Mala Subotica.

Sva Informacije mogu se dobiti na telefon 040/631-700, Jedinstveni upravni odjel Općine Mala Subotica.

Mali OGLASNIK

MOTORNA VOZILA

PRODAJE SE RENAULT CLIO 1.2 benzin 2012. god., od prvog vlasnika. 55 kw, 190 tkm, metalik siva, 4100 EUR. Zva� na mob. 099/842-9873

PRODAJE SE Alfa Romeo MiTo, crvene Alfa Rossa boje, samo 52.000 km, 2012. godište, očuvan, reg. do 1/2024., klima, servo, centralno s daljinskim, dupli set alu felgi s ljetnim i zimskim gumama i druga oprema. Cijena na upit na broj: 091/561-5793

PRODAJU SE LJETNE GUME marke

Dunlop, 4 kom, 205/55 R16, DOT 1116, uredno su skladištene, imaju 5,0 mm profila, info na mob: 091/761-3467

KUPUJEM TOMOS MOPEDE SVIH VRSTA - sa ili bez papira, ispravno i neispravno. Isplata odmah! Ponude na tel 098/965-6624

PRODAJEM če�ri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858-424 ili 098/9422821

PRODAJEM ČETIRI GUME MS dim. 165/70 R14 za samo 30 eura. mob. 098/9640-763

PRODAJEM 4 ALU FELGE veličine 15 cola s razmakom rupa 5x114,3. Upita� na telefon 091/3960-505

POLJOPRIVREDA

KOMBINACIJA MOTOKULTIVATORA I SAMOHODNE KOSILICE Gut-brod s dodatnim noževima i osovinom, prodajem komplet za 1000 eura. Novi Zagreb-Utrina, 091/9240-293

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE

I ŠUME na području Čakovca i okolice ( Ivanovec, Štefanec, M. Subo�ca, Sv. Križ, Podbrest, Orehovica, Vularija, Totovec, S. Ves, Strahoninec, Poleve, Nedelišće, Šenkovec, Mihovljan, Mačkovec, Novo Selo Rok, Krištanovec, Knezovec, Zasadbreg, Slemenice), te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107.

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/8087586

PRODAJE SE MOTOKULTIVATOR G28, strižna kosa Bucher M 200, Mag motor i freza Mio 300. Info na mob. 098/723-135

PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107

SADNICE dvogodišnje, u posudama-kontejner, crvenog crnog i bijelog ribizla, goji bobica i joste, po 3 eura/kom. Novi Zagreb-Utrina, 091/9240-293

PRODAJE SE HIDRAULIČNA PREŠA od 400 litara. Info na mob. 098/723-135

VOĆARSKA ŠPRICA, 20 litara, sa remenima za nošenje na leđima, jednom korištena, prodajem za 20 eura. Novi Zagreb-Utrina, info na mob. 098/9084-675

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septičkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

POSAO

MUŠKA OSOBA TRAŽI POSAO - košnje trave ili drugo. Mob. 097/6366-354

POZNANSTVA

DEČKO (48 g) traži ozbiljnu žensku osobu za ozbiljnu vezu, info na mob 095/7313-513

ŽELIO BIH UPOZNATI ŽENU do 50 g. za ljubav i zajednički život. Imam kuću, auto, eure… fali samo malo ljubavi. Molim zva� popodne ili navečer na mob. 099/382-1067

NEKRETNINE

PRODAJEM mobitel za starije osobe Panasonic s brojem. Info na mob. 099/287-2453

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

CRIJEVO ZA VODU 35 metara, sa motalicom, armirano, prodajem za 70 eura. Slike šaljem na mob. Novi Zagreb-Utrina, 098/9084-675

PLOČICE ZA LOVAČKE TROFEJE, 3 veličine, 6 komada, od 35-50 eura/ kom. Slike šaljem na mob. Novi Zagreb-Utrina, 091/9240-293

PRODAJE SE nova ralica za snijeg S�ga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (200 eur), el. bojler Ariston od 80 lit. (30 eur); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (200 eur); novi crni uredski stol (50 eur); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (200 eur); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422-821

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/2872453

KUPUJEM stripove, Nintendo i Sega igrice. Ponude na mob. 098/921-9092

PRODAJE SE MOBITEL Samsung

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD ČAKOVEC

Na temelju članka 123. - 133. Zakona o cestama ("Narodne novine" broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19 i 144/21), te članka 73. i 75. Pravilnika o geodetskim elaboratima ("Narodne novine" broj 59/18) objavljuje se

JAVNI POZIV

Ovim pozivom obavještavaju se nositelji stvarnih prava na nekretninama koje graniče sa zemljištem (u nastavku: nositelji stvarnih prava) na kojem je izvedene Zagrebačka, Varaždinska, Ludbreška, Uska, Vrtna, Matije Gupca, Međimurska, Zrinskih u naselju KURŠANEC u k.o. KURŠANEC, o započinjanju postupka evidentiranja predmetnih cesta u katastarski operat i zemljišnu knjigu.

Evidentiranje će se izvršiti sukladno članku 123.133. Zakona o cestama ("Narodne novine" broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19 i 144/21), temeljem kojeg se NERAZVRSTANE CESTE evidentiraju u katastru i upisuju u zemljišnu knjigu kao - JAVNO DOBRO U OPĆOJ UPORABI U VLASNIŠTVU GRADA ČAKOVCA, Ulica kralja Tomislava 15, Čakovec.

Geodetski elaborat izvedenog stanja Zagrebačke, Varaždinske, Ludbreške, Uske, Vrtne, Matije Gupca, Međimurske, Zrinskih izradit će tvrtka MJERNIK d.o.o. za izmjeru i izradu podloga i geodetskih elaborata, Prelog, Glavna ulica 29, Poslovnica 1: Ruđera Boškovića 4, Čakovec.

Obilježavanje granica zemljišta na kojem je izgrađena predmetna cesta započelo je 2. 4. 2023. godine, uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera geodezije koji se brine da lomne točke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene.

Nositelji stvarnih prava mogu izvršiti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja kao i zatražiti eventualna dodatna pojašnjenja, dana 12. 05. 2023. godine (petak) u prostorijama tvrtke MJERNIK d.o.o. na adresi Poslovnice 1: Ruđera Boškovića 4, Čakovec, od 9.00-11.00 sati. Tel. 040/391-233 ili 098/905-9485.

Kuće, stanove

PRODAJU SE INOX bačve za vino od 400 lit. (2 kom) i 250 lit. (2 kom). Upita� na 040/364-354

PRODAJE SE ČEKIĆAR-ŠROTAČ. Nazva� na mob. 099/8188-413

IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR - kafić, garsonjeru te sobu sve u Čakovcu na odličnoj lokaciji, tel 092/146-5716

PRODAJEM GRADILIŠTE NA JUGU Čakovca, 1008 m2, info na mob. 091/613-9942

Ugos�teljske objekte Sportske objekte Teretane

Poslovne prostore

Stubišta Zdravstvene ustanove

PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE vel. 22x55 m, blizina glavne ceste u Pušćinama, info na mob. 098/9640-763

ŽIVOTINJE

Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr 099 7843 005

AKVARIJ lijepo uređen sa 15 ribica guppy, živim biljem, čistačima, prodajem za 30 eura. Slike na mob. Novi Zagreb-Utrina, 091/9240-293

ŠESTEROKUTNI AKVARIJ s 15 ribica guppy, 15 puževa čistača, živo bilje daje ribicama kisik, prodajem za 30 eura. Zagreb-Utrina, 098/9084-675

RAZNO

PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107

Galaxy A20 e, dual sim, crni, kao nov bez ikakvih oštećenja, s mobitelom ide i prozirna maskica, info na mob: 091/761-3467

PRODAJEM OČIŠĆENE ORAHE. Nazva� na mob. 099/8188-413

PRODAJE SE PLAYSTATION 4, u odličnom stanju, očuvan, malo korišten. Info na mob. 098/723-135

UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107

PRODAJE SE KVAKA za pvc vrata Almar Handles, nova, nekorištena, made in Italy, šir. štitnika 35 mm, duž. š�tnika 230 mm, cijena 13,27 EUR, info na mob: 091/7613467

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA

UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006

PRODAJE SE elektro skuter nevožen, cijena po dogovoru, čekičar - krunjač - mlin (komb.), sprava za vježbanje trbušnih mišića. tel. 040/682-175

PRODAJEM laserski daljinomjer i led traku s daljinskim, novo, nekorišteno, cijena povoljna. Mob. 097/728-9476.

KLASA: 340-02/22-01/16

URBROJ: 2109-2-08-01-23-8 Čakovec, 03.05.2023.

PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (p otrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Čakovec, I. G. Kovačića 1e (zgrada Doma zdravlja, 1. kat lijevo)

RADNO VRIJEME:

Pon - Pet: 08:00 - 20:00 sati

Subotom prema dogovoru

Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932.

Prolazne posebne potrebe kod djece mogu postati trajne

Psihijatrijski poremećaji vezani za alkoholizam

Djeca s teškoćama u razvoju dio su skupine djece s trajnim posebnim potrebama, relativno ih je lako identificirati, dijagnosticirati i uključiti u adekvatan tretman.

Najprije ću još jednom ponoviti da je izjednačavanje pojmova „djeca s posebnim potrebama“ i „djeca s teškoćama u razvoju“ pogrešno jer nisu sve posebne potrebe uzrokovane teškoćama u razvoju. Pojam „posebne potrebe“ je jako širok, praktički se može reći da svako dijete u nekom razdoblju odrastanja ima posebne potrebe. S druge strane, jasno je da sva djeca s teškoćama u razvoju imaju posebne potrebe, a nekako nam ljepše zvuči kad govorimo o posebnim potrebama nego o teškoćama i medicinskim dijagnozama koje su u njihovoj podlozi. O posebnim potrebama djece dužni smo brinuti svi, počevši od roditelja, zdravstvenih i odgojno-obrazovnih stručnjaka, sustava socijalne skrbi, kulture, sporta, dakle različitih društvenih instanci koje stvaraju uvjete za zdravo odrastanje i razvoj u najboljem interesu djeteta. Najveći broj djece s posebnim potrebama uključuje djecu s prolaznim, zatim potencijalnim i naposljetku trajnim posebnim potrebama. Djeca s teškoćama u razvoju dio su skupine djece s trajnim posebnim potrebama, relativno ih je lako identificirati, dijagnosticirati i uključiti u adekvatan tretman. U praksi, gledano iz pozicije stručnjaka koji se bave mentalnim zdravljem, postoji problem s djecom koja imaju potencijalne ili prolazne posebne potrebe. S jedne strane važno je izbjeći prerano etiketiranje djeteta, ali s druge strane, događa se

da takve posebne potrebe ostanu neprepoznate, da ih se svodi na razinu individualnih razlika, da se čeka da razvojna kriza ili zastoj prođe sam po sebi, bez nepovoljnih posljedica. To se ponekad, srećom, i događa, ali češći je slučaj da izostanak ranog tretmana, koji bi u takvim slučajevima imao najveći učinak, rezultira time da se iz tih stanja razviju trajne posebne potrebe djeteta. Naglašavam to naročito zato što se kod djece vrlo lako previđaju odnosno zanemaruju različiti emocionalno-socijalni zastoji i smetnje, česti u razdobljima razvojnih kriza u djetinjstvu i u slučajevima traumatizacije teškim životnim događajima. Iz takvih se stanja mogu razviti anksiozni poremećaji i druge smetnje u psihičkoj adaptaciji. I roditelji i stručnjaci u zdravstvu i odgojno-obrazovnom sustavu često uočavaju odstupanja u ponašanju i psihičkom funkcioniranju djeteta, vidljive su posljedice u svakodnevnom funkcioniranju, ali se, svemu usprkos, čeka da problemi prođu sami od sebe. Kad dijete ima diskretne govorne teškoće ili nepravilan rast trajnih zuba, roditelji ga odmah vode logopedu ili ortodontu, ali kad su u pitanju psihičke smetnje, one često ostaju maskirane i dijete se navikava živjeti sa svojom patnjom, neprepoznato, fiksirajući psihopatološke mehanizme koji uglavnom vode u ozbiljnije i trajne psihičke poremećaje u odrasloj dobi.

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

RADNO VRIJEME: uto i sri: 15-18 sati

čet: 09-12 sati

Kontakt tel: 099/222 1 888

Ovisnost o alkoholu je povezana s raznih psihijatrijskim poremećajima, koji se mogu razviti prije samog alkoholizma, nakon razvoja alkoholizma ili u slično vrijeme, u korelaciji jedno s drugim. Bolest alkoholizma je rizični faktor za razvoj mnogih drugih kroničnih bolesti. Tada govorimo o komorbiditetima, odnosno prisustvu dviju ili više bolesti. Psihijatrijski poremećaji koji mogu biti komorbidni s alkoholizmom su: anksiozni poremećaji, poremećaji raspoloženja, poremećaji osobnosti, psihotični poremećaji, poremećaji spavanja, konzumacija ostalih psihoaktivnih tvari, suicidalni pokušaji i suicid. Alkoholičari, u odnosu na opću populaciju, imaju dva puta veći rizik za razvoj psihijatrijskih poremećaja, a najčešći poremećaji su anksioznost i depresija.

Anksioznost je uznemirujuće, neugodno emocionalno stanje straha i nervoze. U anksiozne poremećaje spadaju: generalizirani anksiozni poremećaj, panični poremećaj, agorafobija (strah od otvorenih, javnih prostora), socijalna fobija, specifična fobija, strah od odvajanja (separacijska anksioznost) i selektivni mutizam (nemogućnost govora u određenim stresnim situacijama).

Alkoholičari, u odnosu na opću populaciju, imaju dva puta veći rizik za razvoj psihijatrijskih poremećaja, a najčešći poremećaji su anksioznost i depresija.

Iako su klasificirani kao zasebni poremećaji, i PTSP (posttraumatski stresni poremećaj) i OKP (opsesivno-kompulzivni poremećaj) također možemo promatrati u sferi anksioznih poremećaja. Poznato je da alkohol djeluje na središnji živčani sustav anksiolitički, odnosno da otklanja osjećaj straha i napetosti. Zbog toga vrlo često osobe s anksioznim poremećajima posežu za alkoholom kao oblikom samoliječenja, što značajno povećava rizik od bolesti alkoholizma.

Što se tiče poremećaja raspoloženja, oni mogu biti podijeljeni na poremećaje smanjenog raspoloženja kao što je depresija, na poremećaje povećanog raspoloženja (manija) i na izmjenične epizode smanjenog i povećanog raspoloženja (bipolarni poremećaj). Kod alkoholizma, najčešći poremećaji raspoloženja su depresija i bipolarni poremećaj. Depresija, na isti način kao i anksioznost, može dovesti do pojave alkoholizma tako što osoba smanjuje simptome depresije uzimajući alkohol. No, češće su one situacije u kojoj alkoholizam pridonosi razvoju depresije ili gdje su u međusobnoj korelaciji. Alkoholizam negativno utječe na mnoge aspekte čovjekovog

života. Pogoršava obiteljsku situaciju, zdravlje, socijalne kontakte, poslovnu sposobnost itd. što čovjeka može dovesti u začarani krug depresije i alkoholizma.

Kod poremećaja osobnosti specifično je to što osoba ima obrazac ponašanja i svojeg doživljavanja samog sebe značajno drugačije od onog što se očekuje u kulturi u kojoj ta osoba pripada. Kod alkoholičara su najčešći antisocijalni i granični poremećaji osobnosti, no mogu se javiti i izbjegavajući, histrionski te paranoidni poremećaji ličnosti.

Kod psihotičnih poremećaja dolazi do prisutnosti deluzija, halucinacija, dezorganiziranog govora, abnormalne motoričke aktivnosti i sl. Najpoznatiji psihotični poremećaji u vezi s alkoholizmom su shizofrenija i shizoafektivni poremećaj. Kod shizofrenije dolazi do oštećenja živčanih struktura mozga, a konzumiranje alkohola će još dodatno ubrzati oštećenja. Učestalost alkoholizma kod osoba s psihotičnim poremećajem je tri puta veća nego kod zdravog stanovništva.

Iako alkohol može pomoći da osoba lakše zaspe, ovaj učinak je kratkotrajan, jer alkohol smanjuje količinu dubokog sna koji nam je ključan za potreban odmor organizma. Isto tako, često nakon konzumacije alkohola, osobe se probude tijekom noći i vrlo im je teško ponovno zaspati. Uz nesanicu, u poremećaje spavanja još spadaju i apnea, narkolepsija, noćne more, nemirne noge i dr. Alkoholizam, također, povećava vjerojatnost korištenja drugih psihoaktivnih tvari paralelno s uzimanjem alkohola što može dovesti do opasnih interakcija. Tako npr. uzimanje alkohola i kokaina može dovesti do srčanog udara, predoziranja i smrti, jer kokain ubrzava ulazak alkohola u središnji živčani sustav. S druge strane, heroin je depresor središnjeg živčanog sustava kao i alkohol, pa njegova konzumacija s alkoholom može biti opasna na način da dodatno uzrokuje depresiju disanja, bradikardiju i predoziranje.

Uz genetiku, utjecaj vršnjaka, obiteljske i mnoge ostale probleme koji mogu mučiti adolescente, suicidalne misli su često potkrijepljene i alkoholom. Nakon prometnih nesreća, samoubojstvo je drugi najčešći uzrok smrti kod adolescenata.

Vidimo da se mnogi psihijatrijski poremećaji dovode u međusobnu povezanost s alkoholizmom što nam, između ostalog, ukazuje da je alkoholizam vrlo teška bolest koja značajno utječe na psihičko zdravlje osobe, ali isto tako pogoršava kvalitetu života svih alkoholičaru bliskih osoba.

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

Nikola Barat, bacc. med. techn.

VATROGASCI MEĐIMURJA

“Jednom vatrogasac, zauvijek vatrogasac...”

DVD LOPATINEC Dani otvorenih vrata na Jurjevo

U nedjelju, 23. travnja 2023. godine, na spomendan sv. Jurja, DVD Lopatinec organizirao je Dan otvorenih vrata za sve mještane općine Sveti Juraj na Bregu. Cilj je bio mještanima približiti posao vatrogasaca, te ih upoznati s radom DVD-a, a želja angažirati potencijalne nove članove da im se pridruže.

Od 9 do 11 sati svi zainteresirani mogli su doći i upoznati se s radom dobrovoljnih vatrogasaca.

VATROGASNO VJENČANJE Klementine i Mihaela Debelca u Selnici

Špalir-iznenađenje pripremili im kolege iz DVD-a Selnica

- Upoznali smo se još u osnovnoj školi, ali prohodali smo prije šest godina. Točno dan prije vjenčanja bila nam je šesta godišnjica veze, ispričao nam je mladenec

Mihael Debelec

Piše: Sanja Heric

Klementina (25) i Mihael (24) Debelec, oboje vatrogasci u DVD-u Selnica, rekli su jedno drugome DA protekle subote, 29. travnja, u župnoj crkvi sv. Marka u Selnici.

Prilikom izlaska iz crkve kolege vatrogasci iz DVD-a pripremili su im lijepo izne-

nađenje. Napravili su špalir od vatrogasnih cijevi te na njih zavezali balone u obliku srca, a u pozadini su se čule vatrogasne sirene. No to nije bilo sve, naknadno su još došli i do svadbene sale gdje su ih obučeni u maškare dobro rasplesali i zabavili.

- Upoznali smo se još u osnovnoj školi, ali prohodali

Svim vatrogascima, vatrogaskinjama, mladeži i djeci čestitamo Dan vatrogasaca.

Neka nas čuva sv Florijan

Mario Medved, predsjednik VŽMŽ-a Robert Meglić, zapovjednik VZMŽ-a

smo prije šest godina. Točno dan prije vjenčanja bila nam je šesta godišnjica veze, ispričao nam je o početku svoje ljubavne priče mladoženja Mihael Debelec iz Selnice.

Mihael je u vatrogasce ušao prije deset godina, a danas obavlja funkciju tajnika u DVD-u na dobrovoljnoj bazi.

- Cijela je obitelj u vatrogascima i moj tata i tako je onda ušla i moja djevojka, sada moja supruga Klementina prije tri godine. Sada smo skupa kada hodamo na vatrogasna natjecanja i kada

su druženja, ispričao nam je Mihael te je dodao da je to bilo prvo vjenčanje vatrogasaca u njihovom DVD-u. U vatrogastvu je jer voli pomagati svojim mještanima i onima koji se nađu u opasnosti. - S godinama rada u vatrogastvu shvatio sam da je najvažnije biti što smireniji i čim više treba prilikom intervencija razmišljati unaprijed, što se još sve može eventualno dogoditi, rekao nam je vatrogasac Debelec, dodajući da su mu najteže intervencije one tehničke, u što se ubrajaju prometne nesreće

Sunčano vrijeme doprinijelo je da dođu brojni posjetitelji, stariji i mlađi, te su svi zainteresirano sudjelovali u pripremljenim sadržajima. Posjetiteljima je omogućeno je da se kroz četiri prezentacijske točke upoznaju s radom dobrovoljnih vatrogasaca. Prezentirala se vatrogasna oprema i vozila, spremište i dvorana za sastanke, vatrogasne igre za najmlađe i informacijski kutak s informativnim lecima i bojankama za najmlađe.

Posebno iznenađenje pripremili su za svog najstarijeg aktivnog člana Juraja Škvorca za njegov 80. rođendan, a ujedno i imendan. - Dobrovoljni vatrogasac ukratko znači biti volonter, biti spreman u svako vrijeme na intervenciju, brinuti o vatrogasnoj opremi, stjecati nova znanja i vještine, vježbati, čuvati tradiciju, uvježbavati djecu i mladež, sudjelovati na natjecanjima i hodočastiti. Dobrovoljni

vatrogasci puno više rade i ulažu svog slobodnog vremena u rad Društva i brigu o svom mjestu, rekli su nam u DVD-u Lopatinec.

U DVD Lopatinec uključeno je 37 muških i 20 ženskih članova, od čega mladež i pomladak čini 12 članova i 8 članica. Prema osposobljenosti u dobrovoljnom vatrogastvu i postignutim zvanjima postrojbu čine: 5 vatrogasnih časnika prve klase, 3 vatrogasna časnika, 2 vatrogasna dočasnika prve klase, 22 vatrogasca prve klase, 3 ispitana vatrogasaca i 4 člana bez osnovnog ispita.

DVD Lopatinec svake godine izlazi na intervencije, nabavlja novu vatrogasnu opremu, brine o postojećoj opremi, servisira vozila, članove šalje na edukacije i osposobljavanja, provodi protupožarnu preventivu, uvježbava seniore i mladež za natjecanja, sudjeluje u vatrogasnim svečanostima (godišnje skupštine, proslave, Dan sv. Florijana), hodočasti u Mariju Bistricu i Ludbreg, organizira izlet ili druženje za svoje članove te članovi ulože svake godine više od 200 radnih sati svog slobodnog vremena za volontiranje i rad u Društvu. Članovi Društva zadovoljni su odazivom mještana na Dane otvorenih vrata DVD-a, a posebno ih veseli veliki odaziv i zainteresiranost djece. (Aleksandra Sklepić)

DVD VULARIJA

Izaslanstvo Društva posjetilo Hrvatski sabor

DVD Vularija nedavno je posjetio Hrvatski sabor, a izaslanstvo Društva primio je potpredsjednik Sabora i predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice Ante Sanader. Tijekom posjeta izaslanstvo je prezentiralo rad Društva te aktivnosti vezane za jubilej, a razgovaralo se i o aktualnoj situaciji u vatrogastvu.

Zahvaljujući Sanaderu na ugodnom i konstruktivnom domaćinstvu, DVD Vularija veseli se sljedećem susretu. Važno je napomenuti da je u tom Društvu zapovjednik Sven Pintarić, a predsjednik Kristijan Železnjak, dok je Zlatko Orsag počasni predsjednik Vatrogasne zajednice Međimurske županije.

Mihael i Klemen�na Debelec poljubili su se ispod luka od vatrogasnih cijevi

U posjetu Saboru: Zlatko Orsag, počasni predsjednik VZMŽ-a, Ante Sanader, Sven Pintarić, zapovjednik DVD-a Vularija i Kris�jan Železnjak, predsjednik DVD-a Vularija

MEĐIMURSKA KUHARICA

Rolice od pilećeg filea s trgancima

Piše i foto: Ivana Bolković

U Vinskoj kući - Izletištu Štrigova, na imanju obitelji Kossi, djeluje i restoran koji nudi prave domaće i slasne zalogaje po receptima “kak su negda’ bake delale”. Piletina i špek su kombinacija kojoj

Sastojci:

Rolice:

- pileći file

- svježi kravlji sir

- dimljeni domaći špek

- vrhnje za kuhanje

- luk, češnjak

- sol, papar

- peršin

Trganci:

- glatko brašno

- voda

- sol

- kosana mast (slanine)

- domaće kiselo vrhnje

nijedan pravi Međimurec ne može odoljeti, a dodamo li tome i prave domaće trgance, nema dvojbe zašto je OPG Milivoj Kossi predstavio upravo ovaj �ini ručak kojim ćete zadiviti sve goste.

Glavna kuharica Ružica Kossi podijelila je s nama i način pripreme ovog bogatog tanjura pa svakako preporučujemo da se okušate i izazovete zazubice svima za stolom. Pileći �ile narežemo na odreske te premažemo smjesom od svježeg kravljeg sira začinjenog lukom, češnjakom, solju, paprom i peršinom. Odreske potom zarolamo i omotamo šnitom tanko narezanog domaćeg dimljenog špeka. Rolice potom stvaimo u tepsiju, malo ih nauljimo i pečemo u pećnici na 180 stupnjeva oko jedan sat. Na kraju pečenja rolice prelijemo vrhnjem za kuhanje i zapečemo. Za trgance zamijesimo tijesto od bijelog

Vino tjedna

Recept plus

Jastučići s makom

Kvasac i šećer stavite u mlaku vodu i pustite da se kvasac digne. U visoku posudu sipajte brašno u koje ste umiješali prstohvat soli te dodajte nadignuti kvasac. Potom redom dodajte otopljeni maslac, mlijeko i brašno. Zamijesite tijesto i pustite ga da se diže. U drugu posudu stavite mak, dodajte sok i koricu jednog limuna pa šećer u prahu. Lagano promiješajte i postepeno dodajte sok od jabuke. Kad se tijesto diglo,

razvaljajte u oblik pravokutnika te na njega stavite nadjev od maka. Tijesto zarolajte. Tijesto režite na komade dužine oko 6 centimetara te ga stavljajte na lim za pečenje koji ste prethodno obložili papirom za pečenje. Ostavite mali razmak između komada. Pecite na 180 stupnjeva oko 25 minuta. Jastučiće, kad su pečeni i još topli, premažite glazurom (pekmez, limun, malo šećera). U slast! (rr)

Sastojci (tijesto):

- vrećica suhog kvasca

- 2 žlice šećera

- 150 ml mlake vode

- 50 g maslaca

- 50 ml mlijeka

- 250 g brašna (glatko)

- malo soli

Nadjev:

- 200 g maka

- sok i korica jednog limuna

- 80 g šećera u prahu

- 100 ml soka od jabuke

Glazura:

- 50 g pekmeza (marelica)

- sok od limuna (1 žlica)

- malo šećera

Kuharica Ružica Kossi

glatkog brašna, vode i soli. Tijesto ne režemo, već ga trgamo rukom na tanke komade koje puštamo u kipuću zasoljenu vodu. Kuhane trgance ocijedimo, stavimo na prepečenu kosanu mast i umiješamo domaće kiselo vrhnje. Slobodno pripremite koji komad više, teško da će ostati nepojeden.

Dobar tek vam želi obitelj Kossi!

Vina Kossi: Pušipel classic

Uz dobar domaći ručak svakako ide i �ina kapljica kakve ne nedostaje na štrigovskom području. Obitelj Kossi u svojim redovima broji i sommeliera pa se bez ustručavanja možete prepustiti njihovim savjetima i dozvoliti da odaberu za vas. Jedan od vlasnika i somme-

liera kuće, Krunoslav Kossi, toplo nam je preporučio njihov pušipel, kvalitetno suho vino vlastite proizvodnje. Pušipel je vrlo zahvalno vino jer jednako dobro nadopunjuje glavna jela i deserte, a k pilećim rolicama i trgancima ide savršeno. Prava “točka na i”. Tople preporuke za kušanje!

Domaći kruh

Priprema:

Otopite kvasac i šećer ili med u čaši tople vode i ulijte smjesu u brašno. Dodajte 3

žlice ekstra djevičanskog maslinovog ulja, sol i preostalu vodu te mijesite najmanje 7 minuta, dok ne dobijete elastično, glatko i mekano tijesto.

Tijesto oblikujte u kuglu, stavite u pobrašnjenu posudu i ostavite da se diže prekriveno prozirnom folijom ili vlažnom krpom oko 15 minuta na toplom mjestu. Tijesto zatim oblikujte u štrucu (jednu ili više njih) pa napunite jedan ili dva pravokutna kalupa

namazana uljem. Pokrijte prozirnom folijom ili vlažnom krpom i ostavite da se diže oko 2 sata na toplom mjestu dok tijesto ne udvostruči volumen.

Pecite u zagrijanoj pećnici na 180 °C 30 minuta.

Prije rezanja ostavite kruh da se dobro ohladi.

Sastojci:

- 500 grama pšeničnog polubijelog brašna Čakovečki mlinovi

- 2 vrećice suhog kvasca ili 40 g svježeg kvasca

- 3 žlice ekstra djevičanskog maslinovog ulja

- ½ žlice šećera ili meda

- 1 velika žlica fine soli (oko 10 g, ne otapajte u kvascu)

- 270 ml vode

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

DANIJELA MAKOVEC iz Brezovca

Danijelini slani kroasani traženi su na svim druženjima

U posebnim prigodama Danijela rado isprobava novije, egzotične recepte, ali najradije se drži tradicije

Piše: Aleksandra Sklepić

Kroasan je pecivo koje izvorno potječe iz Francuske, a nastao je, prema predaji, u 17. stoljeću. Tijekom povijesti nastale su brojne varijante tog peciva, a glavno mu je obilježje oblik polumjeseca.

Danas ga pripremamo u različitim formama, slatkim i slanim, od lisnatog ili dizanog tijesta, bez punjenja ili punjenog sirom, čokoladom ili pekmezom.

Kako priprema svoje slane kroasane od dizanog tijesta pokazala nam je Danijela Makovec (39) iz Brezovca. Danijela živi u Brezovcu sa suprugom Krunoslavom

i sinovima Marinom (12) i Nikom (11). Cijela je obitelj sportski aktivna, te se rekreativno bave tenisom. Danijela i suprug članovi su Teniskog kluba Sveti Martin na Muri, a redovito igraju tenis na sportskim terenima u Svetom Martinu na Muri i u Čakovcu, na terenima Teniskog kluba Franjo Punčec u Čakovcu.

U kuhinji Danijela najradije priprema jela na žlicu, kao što su razni gulaši i variva, prema tradicionalnim, jednostavnim receptima. U posebnim prigodama rado isprobava novije, egzotične recepte, ali drži se tradicije pa kuha klasična, domaća jela, koja voli cijela obitelj.

Recept za slane kroasane

Sastojci za �jesto:

- 800 glatkog brašna

- 40 g svježeg kvasca

- 1 žlica šećera

- 1 žlica soli

- 2 dl jogurta

- 3 dl mlijeka

Sastojci za premazivanje

i posipanje:

- 200 g maslaca ili margarina sobne

temperature

-1 jaje

-sjemenke sezama

-sol

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

Priprema slanih kroasana:

U malo toplog mlijeka staviti žličicu šećera, malo brašna i kvasac. Ostaviti par minuta da se kvasac digne. U prosijano brašno staviti sol, mlijeko, jogurt i dodati kvasac. Sve to umijesiti u mekano tijesto. Ostaviti da se digne. Razvaljati tijesto i njega premazati maslacom. Tijesto preklopiti na tri dijela, pa ponovno razvaljati na 1 cm debljine. Rezati kratke trokutiće i zamotati. Premazati ih jajetom, posipati solju i sezamom. Peći na 250 °C 15 minuta.

Od kolača također najviše voli provjerene, kolače po domaćim receptima.

- Recept za kroasane naslijedila sam od svoje pokojne mame. Ti su se kolači uvijek pripremali u našoj obitelji, a ja i moja sestra Kristina nastavljamo tradiciju. Kako sudjelujemo na brojnim manifestacijama u našoj općini, postala sam već polako poznata po njima. S ekipom Teniskog kluba sudjelujemo na Gulašijadi povodom Martinja i na Grahijadi za 1. maj, i ako

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

ne ispečem svoje kroasane, svima je čudno, pa se trudim uvijek ih pripremiti, ispričala nam je Danijela.

Danijelu smo sreli na Grahijadi u Svetom Martinu na Muri pa su nam njezini suigrači iz kluba potvrdili da su kroasani koje Danijela ispeče neizostavni dio svih njihovih zajedničkih veselica.

Danijela je po struci pristupnica ekonomije, ali trenutno ne radi u struci, nego radi u duća nu kao prodavačica. U slobodno vrijeme

najviše voli šetnje sa svojim psom, japanskom akitom. Zbog njega provodi mnoge sate uz nasip uz Muru.

Kad nije u šetnji s psom, voli duge vožnje biciklom i rolanje, a zimi često s obitelji odlazi na klizanje u vrijeme adventa. Vode aktivan život, rado se druže i nakon dugih šetnji i sporta, Danijelini specijaliteti iz kuhinje pomažu da se nadoknadi potrošena energija i vrati snaga potrebna za nove sportske pothvate.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za

predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 9. svibnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 12. svibnja. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti

telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu.

Telefon Poliklinike: 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

br. 1442

POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 9. svibnja 2023. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 12. svibnja 2023.

Danijela sa svojim prefinim slanim kroasanima i vinskim štapićima

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC HOROSKOP

OVAN (21.3. - 20.4.)

Doći će do djelomičnog poboljšanja vašeg privatnog života, ali i dalje ćete biti skloni tupiti po svome. Neke će mučiti financije. Neki će naći sasvim nov i nesvakidašnji način zarade. Možda neće biti sasvim legalan, pa bi bilo dobro provjeriti što se može, a što ne može kako kasnije ne biste imali problema sa zakonom.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Postat ćete mirniji i tiši. Jedino ćete rado pričati. Voljena osoba s olakšanjem će primijetiti da ste se smirili. Oboje ćete biti zadovoljni. Oni koji su još sami mogli bi početi osjećati bliskost s jednom osobom koja nije iz njihova kraja. Mnogi će poželjeti pomaknuti granice, ali vidjet će da to nije tek tako.

LAV (23.7. - 23.8.)

Tijekom ovog tjedna neke će stvari u vašem privatnom životu početi dolaziti na svoje mjesto. Manji verbalni nesporazumi bit će dio svakodnevnice kojim ne treba pridavati veći značaj. Slušajte svoje srce i slijedite ga. Tako neće biti greške. U poslovnim komunikacijama i kontaktima izbjegavajte otvoreno pokazivanje emocija.

VAGA (24.9. - 23.10.)

Postat će vam zanimljivije jer će biti više kretanja među osobama suprotnog spola. Stoga će oni koji još traže srodnu dušu lakše nailaziti na ljubavne prilike. Oni u vezama izmjenjivat će nježne riječi koje će imati učinka. Bit će sve bolje. Još će biti manjih financijskih borbi, ali se nazire i rješenje

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Zajednički jezik s voljenom osobom nalazit ćete kroz daleke i pomalo filozofske teme. Bit će i nešto nadmudrivanja. Pred vama su dani u kojim ćete razmjenjivati ideje o svemu i svačemu, ali će vas to oboje ispunjavati. Suradnici neće biti jasni u svojim namjerama.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Nije loše pričati, ali nemojte pričati previše jer biste cijeloj stvari mogli oduzeti na spontanosti. Pustite neka se vaša ljubavna priča razvija prirodno i bez previše analiza. Za njih će uvijek biti vremena kasnije. Jednostavno uživajte. Prilike za razvoj karijere bit će usko povezane s borbom i stresom. Na vama je da procijenite snage.

BIK (21.4. - 20.5.)

Ako je zapelo između vas i partnera, vjerojatno ćete se oboje otvoriti i truditi objasniti svoja očekivanja. Bit će još povremenih neprimjerenih ponašanja, ali to će biti zanemarivo. Pokušajte biti malo nježniji jedno prema drugome. Poboljšat će se ozračje na radnom mjestu.

RAK (22.6. - 22.7.)

Vaši osobni odnosi postat će malo diskretniji, a vi na neki način manje zahtjevni. Više vam neće biti važne atrakcije, nego ćete uspjeti uživati u sasvim malim i običnim situacijama. To je dobro jer ćete se istinski upoznati. Dobro su vam postavljeni kontakti, a pogotovo za sve nove ideje i projekte.

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Postat ćete društveniji. Oni koji su još sami većinu slobodnog vremena provodit će umreženi s bliskom okolinom, bilo doslovno, krećući se, bilo preko kompjutera. Tako će lako nalaziti nova poznanstva. Oni koji rade privatni posao mogli bi dobiti dodatni angažman koji im baš neće biti po volji.

ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Oni koji su u duljim vezama imat će sve jaču potrebu za društvom, pa će biti često viđeni gosti na raznim zabavama. Bit će im dobro, ako izuzmemo male svađe. Oni koji još traže srodnu dušu putovat će. Oni koji traže nešto novo dobit će priliku da to prepoznaju.

JARAC (22.12. - 20.1.)

Vjerojatno je da će vam nedostajati izazova u privatnom životu. Atrakcije koje vi priželjkujete izostat će, pa nemojte stvarati umjetne situacije pod svaku cijenu. Prihvatite ovo kao prolazno zatišje i uživajte u sitnicama. Neki će morati donositi određene odluke.

RIBE (20.2. - 20.3.)

Mnogi će se predati traču i uživati ogovarajući. Neće im pasti na pamet da su i oni i njihova ljubav možda meta nečijeg tuđeg trača. Zato bi bilo najbolje prvo počistiti u vlastitom dvorištu, a tek onda analizirati nečiji tuđi odnos. Razmislite. Moguće je da će se pojaviti stari problemi ili ćete morati surađivati s ljudima.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1441

Kraj Čakovečkog vlastelinstva

Piše: Ana Šestak, viša kustosica povijesnih zbirki

Prije točno sto godina posljednji feudalni gospodar Međimurja, grof Eugen Feštetić, prodao je Čakovečko vlastelinstvo, a time i čakovečki Stari grad, tvrtki Slavonija, društvo na dionice za industriju drva u Zagrebu. Ova priča, kao i uostalom sve u povijesti, nije ni približno jednostavna kao što nam se to možda čini.

Juraj Feštetić kupio je 1791. godine od grofa Althanna ogromno Čakovečko vlastelinstvo te su Feštetići početkom 20. stoljeća bili vlasnici najvećeg dijela Međimurja s ratarskom površinom od 27-000 jutara.

Eksplozivna situacija nakon završetka Prvoga svjetskog rata uzrokovana bijedom, žrtvama, borbom protiv klasnih i nacionalnih neprijatelja, epidemijom španjolske gripe te naravno nizom političkih razloga nakon uspostave Kraljevstva SHS, potaknula je obećanje narodu da će brzo biti provedena agrarna reforma. S obzirom na veličinu posjeda te poseban status Međimurja do Trianonskog ugovora, u Međimurju to nije bilo jednostavno provesti.

Regent Aleksandar je 6. siječnja 1919. najavio agrarnu reformu s obećanjem da će seljaci dobiti zemlju veleposjednika, a Prethodnim odredbama za pripremu agrarne reforme od 27. veljače 1919. oduzeta je zemlja vlasnicima iz redova plemstva te je zabranjena prodaja šuma i drva bez dozvole vlade. Veza politike i gospodarstva u to je vrijeme bila presudna, a ključne osobe za Međimurje bile su dr. Pero Magdić, dr. Ivan Novak i dr. Hinko Krizman. Pribićevićevim demokratima ozbiljno se suprotstavljaju radićevci koji uvjerljivo pobjeđuju na izborima u Međimurju do 1927. godine. Dobro vođeno Feštetićevo vlastelinstvo izgubilo je dobar dio stručnog kadra mađarskog podrijetla, a već 20. travnja 1919. oformljen je posebni Agrarni odbor za provedbu agrarne reforme za Međimurje u Čakovcu koji je u godinu dana dao u jednogodišnji pa trogodišnji zakup gotovo pet tisuća jutara oranica i tri tisuće jutara livada. Seljaci ipak nisu dolazili lako do zemlje kao što su očekivali zbog neuređenosti tržišta, velike inflacije i na kraju kreditne krize. Najviše su se okoristili odvjetnici i javni bilježnici koji su provodili te postupke.

Ovjereni prijepis ugovora kojim je tvrtka Slavonija d.n.d. za industriju drva u Zagrebu kupila od grofa Eugena Feštetića Čakovečko vlastelinstvo (iz fundusa Muzeja Međimurja Čakovec)

U kaotično provođenoj agrarnoj reformi koja je bila rezultat složenih političkih zbivanja, posjed se ubrzano raspadao i Eugen Feštetić je odustao od sudskih procesa s kupcima i zakupcima zemlje te je nakon što je dignut sekvestar prihvatio ponudu tvrtke Slavonija, društvo na dionice za industriju drva u Zagrebu i 1923. godine prodao je cijeli veleposjed kojim zapravo više nisu upravljali.

Grof Eugen Feštetić, veleposjednik u Pribislavcu, zastupan po čakovečkom odvjetniku dr. Franji Hajošu, prodao je tvrtki Slavonija, društvo na dionice za industriju drva u Zagrebu posjed od cca 27-000 jutara za 45 milijuna dinara. Ovakva prodaja u vrijeme agrarne reforme nije bila uobičajena i očito je bila politički potpomognuta.

Iako su i Feštetići uvelike eksploatirali međimurske šume, one su i 1923. godine

predstavljale trećinu ovog Feštetićevog veleposjeda. Ovakvo blago je bilo vrlo poželjno jer je u Europi nakon Prvoga svjetskog rata tvrdo drvo bilo iznimno traženo u građevinarstvu i za pragove željezničkih pruga.

Iako je dobrano iskorištavala međimurske šume, Slavonija se ubrzo našla u problemima jer je otvaranje ruskog tržišta drva i žita smanjilo potražnju za drvom u Međimurju, a poslovi agrarne reforme koje je ugovorom preuzela bili su im opterećenje. Tvrtka je predala 1925. godine Feštetićev veleposjed na upravljanje Hrvatskoj seljačkoj zadružnoj banci, Matici hrvatskih seljačkih gospodarskih zadruga i Hrvatskom domu na upravljanje kako bi Hrvatska seljačka stranka dovršila njegovu parcelaciju i prodaju što joj nije uspjelo zbog neslaganja s vlašću.

Ono što je još ostalo od poslova agrarne reforme

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T/F: +385 (0)40 313 499

E: mmc@mmc.hr

LJETNO RADNO VRIJEME:

1. travnja – 31. listopada

Ponedjeljak:

10 – 18 sati

Utorak – petak:

8 – 18 sati

Subota – nedjelja:

10 – 16 sati

Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.

u Međimurju vraćeno je 1929. godine Slavoniji koja je iskoristila interes Udruženja zanatlija za srez Čakovec za čakovečki Stari grad i prodala ga za 340 000 dinara. No, to je druga priča...

Lijepo do nedjelje, zatim nova promjena

VREMENSKA SLIKA: Nestrpljenje zbog promjenjivog vremena raste, pogotovo kod poljoprivrednika. Produženi prvomajski vikend bio je ugodno topao, ali ne potpuno stabilan pa smo u subotu predvečer mjestimice imali pljuskove. Ni u ovom tjednu nema trajnije

stabilizacije vremena. Nešto kiše smo imali tijekom utorka i srijede, sad nam slijede tri-četiri dana ljepšeg vremena, ali bi početkom sljedećeg tjedna opet moglo biti kiše i pljuskova. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Četvrtak konačno djeluje

ljepše i većinom suho. Bit će i više sunčanog vremena, a vjetar će oslabjeti. Jutro ugodno svježe uz temperaturu možda malo ispod 10, a dnevna temperatura u porastu na 19 ili 20 Celzijevih stupnjeva.

Petak bi nam trebao donijeti još više sunca i još

SKANDINAVKA

višu temperaturu pa ćemo u popodnevnim satima vjerojatno dohvatiti stupanj-dva iznad dvadesetice. Okrenut će na sasvim laganu južinu.

U subotu toplo i suho vrijeme uz još malo višu temperaturu. I noću i danju. Najniža će vjerojatno ostati dvoznamenkasta, a najviša dnevna bi mogla narasti na 24 Celzijeva stupnja.

I nedjelja nam donosi vrlo toplo i djelomično sunčano vrijeme, ali krajem dana će postati nestabilnije pa će postojati mogućnost za kišu ili pljusak s grmljavinom u večernjim satima.

Ponedjeljak, utorak i srijeda onda opet izgledaju promjenjivo i svježije. Povremeno može biti kiše i pljuskova s grmljavinom, a

Kad početkom svibnja ima kiše ljetine će biti više

temperatura će se sniziti za 5 – 8 stupnjeva u odnosu na vikend. Puhat će umjeren, na udare i pojačan sjeveroistočni vjetar.

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj stranici „Kad će Kiša“ na Facebooku. (Prognozu

napisao: Kristijan Božarov 3. 5. 2023.)

METEOROLOŠKI KALENDAR

• 3./4. svibnja 1933. god. znamenita blatna kiša u Hrvatskoj

• 4.svibnja 1961. god najviši let meteorološkog balona u Meksičkom zaljevu, do 35 km visine

• 5. svibnja 1968. god vrlo toplo u Hrvatskoj, Zagreb 32 ºC, Osijek 33 ºC

VICOTEKA

Križaljka

Rješava Fata križaljku i pita Muju. “Vrsta povrća, tri slova?”

“Kupus”, reče Mujo.

“Ne stane!” reče Fata.

“Pa stavi manju glavicu.”

Televizor

Čovjek uđe u prodavaonicu televizora i pita:

“Oprostite, prodajete li televizore u boji?”

“Naravno”, odgovara prodavač.

“Onda mi dajte jedan zeleni”, kaže čovjek.

MOZGALICA - pronađi 10 razlika

Autor: Mladen Mrčela

Pučka meteorologija

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Sima nam je poznato da se Dinamovci i Hajdukovci, i to več na leta, sako leto grizejo i hrvajo što bode prvak Lepe naše v labodoritanjo. Tak je to navek na jesen da novo prvenstvo počne, a na prtuletje je čistam drugač jerbo unda se več zna da so Ajdukovci vpešali i da bodo prvaki Dinamovci, očem reči, zagrebečki modri šteri stanujejo na svojemo zagrebečkomo stadiono prek pota Maksimirske šuma kaj nam rekel prek pota zoološkoga vrta. Tak je bilo i ovo prvenstvo, tak je počelo i minulo jesen da so se Ajdukovci pojačali nejbole kaj so mogli i da so i svetoga Duju prosili nek jim pomore kaj bodo itak jempot prvaki Lepe naše posle sedemnajst let. Se je to bilo lepo i dobro, morem vam reči da je i sveti Duje obečal da bode pomogel kuliko god bode mogel, ali neje pomoglo. Ajdukovci so mejali igrače, mejali so trenere, nabavili so si i nove drese šteri so ne bili beli, ali neje pomoglo jerbo so Dinamovci pak prvi na lojtrici. Of minuli tjeden se je pripetilo ono kaj se je ne nišči nadjal: makar so Dinamovci natirali Zdravkija Mamiča z kluba tak da je ve jegova reč več ne niti prva niti zadja, si znamo da ve cugle vlasti v zagrebečkomo klubo drži Dario Šimič, prvo mesto so Dinamovci osvojili v Splito. Verjem da se slažete z menom, teca Franca se je mam složila, kak je to nejlepši i nejvekši poklon od Dinamovci Ajdukovcima, točneše rečeno Bed Blu Bojsa Torcidi. Najme kaj, Dinamovci so ve dali priliko Ajdukovcima, Torcidi i sim Spličanima kaj proslavijo osvojeno prvenstvo štero so osvojili Dinamovci jerbo ako bode se čakalo kaj bode Ajduk pak jempot prvi ne znati što se bode itak toga fčakal?

Si znamo da Joža Manolič čaka sam još to kaj bode Ajduk prvak Lepe naše i unda kani oditi k Božeko na račun. Kak zgledi dragi Božek mo je obečal da ga bode tak dugo držal na ovomo sveto dok se to ne pripeti, Ali kuliko vidimo bode se još hajdi dugo klataril po ovomo našemo sveto.

Prepoveda se i to na velikom kak velečasniki v Dalmaciji grešni-

Dalmoši so dobili prvaka

Lepe naše v labodoritanjo, predi nek so se nadjali

kima (i to onim vekšim) za pokoro davlejo gledanje Hajduka.

Profesor Baltazar je našel rešeje???

Ve vidite do čega je došlo to kaj so Ajdukovci več sedemnajst let ne bili prvaki Lepe naše v labodoritanjo. Dinamovcima je čistam neugodno kaj so furt prvi, ali nebrejo nikaj pomoči Ajdukovcima jerbo sako leto znova bole igrajo i vejčpot pobeđuvlejo. Ovo leto so Ajdukovcima ne niti soci pomogli makar so fučkali elvera mam čim je Livaja opal. Te nejvekši problem gospodarstva v Lepoj našoj kaj Ajduk nebre biti prvak došel je i do precednika Vlade tak da je otprti natječaj nek se javi što bi mogel pomoč kaj bi ipak jempot i Ajdukovci bili nejbolši i to ne ovi mladi nek ovi stareši šterima bi se to več šikalo. Dok je Ajduk zadji pot bil prvak narodil mi se je vnuk i kaj bom vam rekel, vnuk več ide v tretji razred sredje škole i još je ne doživel kaj bi Ajdukovci bili prvaki. Vnuk ima srečo pak si je ne zebral Ajdukovce nek navija za Dinamovce tak da je sako leto fešta dok so Dinamovci prvaki.

Morem vam reči da se je na natječaj Vlade: Kak bode Ajduk prvak?

Javil profesor Baltazar i predložil je da se osim bodovanja rezultata za prvenstveno lojtrico još pribroji kcoj i broj publike, kibicov, šteri so bili na utakmici. Najbrž bi po tomo Ajduk bil nejbolši jerbo, kaj je istina istina je, na Poljud dohaja nejveč publike. Saka čast profesoro Baltazaro, kuliko je stareši tuliko je spmetneši, kak staro vino.

Ne širim paniko, ne paničarim, ali pripoveda se kak bi nam črez kratko vreme moglo biti čuda bolše i to zaslugom AP, a ne ŠČ.

Politika je kak i vino

Sima nam je poznato, a nejbole vinoljupcima, da je vino bolše ak je stareše, a tak so vam i političari čim so stareši so bolši, spametneši i vejč toga znajo. Tak je je ili bi tak moralo biti – rekla je teca Franca.

Pre nešternima je tak, napriliko pre Ivijo Josipovičo i pre Stipijo Mesičo je stoprocentno tak, oni so spametneši, mudreši, vejč toga znajo, pak unda i vejč vredijo. Pak da je ne tak ne bi jiv mi preštimani Međimorci zvali k nam dok nekaj svetkujemo.

Povedala nam je vrtna soseda Barika: Snočka sam tak fest bežala od divjaka šteri me je štel silovati kaj sam ga v tretjemo krugo dostigla i skočila mo na hrbet!

Prvi maj se je čul po celomo Međimorjo

Minul je prvi maj i morem vam reči da se je svetkuvalo po celomo Međimorjo, a i pre našim prvim sosedima v Lepoj našoj. Ovo leto so si feštali za hasen jerbo ve dve leti nazaj nas je korona furt brenzala, pak smo unda to delali skrivečki. Ak se je nešči napil za prvi maj unda je za to bila kriva korona, a ovo leto je za to bilo krivo malo prejako vino ili preveč pive. Kak so rekli vinoverniki i vinoljupci prvi maj je ve bil glavna proba za Urbanovo štero nam je več pred vratima, očem reči, na poceko. Ne moram posebno govoriti, to si znajo, za prvomajske fešte se kuha bažol i nejbolša je fešta tam de je nejbolši bažol. A kak se zna da je nejbolši bažol? Pak nejbolši bažol se nejdale čuje. Bil sam na vejč mesti, polek vejč kotlov jerbo je saki grad i saka opčina mela svojega kotla i morem vam reči da se je jelo i prdelo na se strane, ali imam jedno veliko falingo na ovoletošji bažolj. Najme kaj, kam god sam došel dobil sam porcijo bažula, tak so mi bar rekli, ali morem vam reči da ga bažolja bilo malo, a vejč ga bilo mesa. Teca Franca mi je mam rekla kak so ljudi ne šparali čim so čuda mesa deli v bažulj, ali nega bilo preveč mesa nek premalo bažulja. Kaj nam to govori? To je nejsigurneši znak da je bažolj podražil i da je dražeši od mesa tak da se bole splati kupiti meso nek bažolja. Faleše je. Makar ga bažolja bilo premalo, makar je falil, ali sejeno so se jegovi vetri ak ne čuli unda bar poznali. Znajo kuhari šteri vordajo bažolja kaj morajo deti nutri kaj bode se bole čul i kaj bode jakša duha. Što zna zna, Dinamovci znajo labodo ritati, a kuhari znajo zabiberiti i to tak kaj se bažoljovi vetri čujejo tijam v Deželi, a i v Mađarskoj!

Zadja vest: Gola žena je opljačkala banko. Policaji se žalijo

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Đuri Matiću (75) iz Cirkovljana, točnije Bresteka, trenutno je najveći neprijatelj bršljan koji je okovao stabla agacije u njegovu malom šumarku. Stoga je Đuro uzeo nož u ruke i ide od stabla do stabla pa odstranjuje “neprijateljsku” penjačicu. (vv, foto zvrzan)

KARIKATURA TJEDNA Autor Damir Novak

Đuro Ma�ć u borbi s agresivnom penjačicom