DR. FLASH | VIJESTI - SAVJETI - OTKRIĆA iStock
Prepoznajte simptome PARKINSONOVE BOLESTI
Mnogi ne primijete znakove Parkinsonove bolesti ili ih pripisuju znakovima starenja pa ne traže pomoć
P
arkinsonova bolest je progresivno degenerativno stanje karakterizirano drhtanjem (tremorom) i usporenošću pokreta, a u najozbiljnijem obliku povezana je s dubokim fizičkim i psihičkim propadanjem. Iako se uglavnom pojavljuje u kasnim pedesetima, deset posto oboljelih mlađe je od 50. Bolesnici primjećuju smetnje kao što su: ● BRADIKINEZIJA (usporene radnje, otežana inicijacija pokreta, blokiranje kretnji, osiromašenje spontanih pokreta, oslabljena mimika lica) ● RIGOR (povišen tonus, ukočenost mišića, odnosno povišen otpor mišića pri izvođenju pasivnih kretnji) ● AKINETIČKI TREMOR (drhtanje u mirovanju, najčešće
ruku, poput kretnji brojanja novca, a moguće i nogu i brade, pojačava se pri emocionalnom stresu) ● GUBITAK POSTURALNIH REFLEKSA (nemogućnost održavanja posture tijela, nestabilnost u hodu). U svim stadijima bolesti mogu se pojaviti i tzv. nemotorički simptomi, koje oboljeli često zanemaruju jer ih ne prepoznaju kao tipične motoričke simptome: ● OŠTEĆENJE NJUHA ● DEPRESIJA I ANKSIOZNOST ● OŠTEĆENJE AUTONOMNIH FUNKCIJA (mokraćna urgencija i inkontinencija, opstipacija,
konstipacija, erektilna disfunkcija...), ● TEGOBE SA SPAVANJEM (produljeno dnevno spavanje, nesanica, otežano održavanje sna) ● OŠTEĆENJE PAŽNJE i kognitivnih funkcija do demencije, halucinacije i smetnje vida. Ranu pojavu tzv. parkinsonizma (u prvim godinama to su uglavnom motorički simptomi), a zatim demencije, problema s ravnotežom, halucinacijama i sl. treba prijaviti liječniku kako bi se vidjelo da nisu možda dio atipičnog parkinsonizma, koji čine skupine bolesti koje puno brže napreduju, a mogućnosti liječenja i prognoza daleko su lošije nego u Parkinsonovoj bolesti.
RIZICI
Premalo sna u srednjim godinama - veći rizik za demenciju
A
shutterstock
ko spavate šest sati ili manje na noć u petom i šestom desetljeću života, mogli biste imati povećan rizik za razvoj demencije u kasnijoj dobi, pokazalo je novo istraživanje objavljeno u časopisu Nature Communications. U istraživanju je sudjelovalo više od 8000 Britanaca koji
14
DOKTOR U KUĆI SVIBANJ 2021.
su praćeni više od 25 godina i otkriveno je da postoji povezanost između povećanog rizika za demenciju i spavanja samo šest ili manje sati na noć u dobi od 50 ili 60 godina. Uočeno je i da postoji 30 posto veći rizik za demenciju kod osoba koje stalno nisu spavale dovoljno od 50. do 70. godine, neovisno o srčanim ili duševnim bolestima
koje su inače poznate kao rizični faktori za demenciju. Gotovo 10 milijuna novih slučajeva demencije, uključujući Alzheimerovu bolest, bilježi se svake godine prema izvješćima Svjetske zdravstvene organizacije, a sve je više istraživanja koja ukazuju na to da manjak sna može pridonijeti razvoju te bolesti. (N. Č.)
