Stil podučavanja

Organiziranje - nastavnik bi kao dobar menad žer trebao identificirati učenike sa dobrim vještinama vo đenja te im dodijeliti odre đene funkcije kao što je primjerice

uloga predsjednika razreda kako bi takvi učenici uspješno razvijali svoje kvalitete.

Vo đenje - nastavnik kao dobar vo đa mora na neki način usmjeravati razred, a svaki nastavnik ima svoj stil vo đenja i podučavanja razreda.

Koordinacija - vještina koordinacije se ogleda u koordinaciji aktivnosti učenika.

Nastavnik kao menad žer razreda mora svakom učeniku posvetiti jednaku pa žnju i osigurati da svaki učenik obavlja svoje za daće.

Usmjeravanje - nastavnik mora svoje učenike motivirati, usmjeravati njihove napore

ka postizanju akademskih ciljeva.

Nadgledanje i kontroliranje - nastavnik mora nadgledati rad učenika te im po potrebi

pomagati, a kontroliranjem nastavnik osigurava da svaki učenik radi što mora te na taj

način posti že red i disciplinu u razredu.

Evaluacija i izvještavanje - nastavnik koji evaluira učenike postaje njihov sudac, on

odre đuje što je dobro ili što nije dobro, tako đer nastavnik evaluacijom posti že razrednu disciplinu. S druge strane izvještavanje omogućuje da nastavnik kontinuirano

prati i izvještava o učenika o njegovom napretku.

6.4.2. Stil podučavanja

Nastavnik mora prije prvog susreta sa svojim učenicima odrediti kakav stil upravljanja

razredom misli primijeniti. Vr lo je va žno da li je nastavnik strog i zahtjevan ili je njegov stil upravljanja opušten i zabavan. Tako đer, svaki nastavnik mora prilago đavati svoj stil upravljanja s obzirom na dob učenika, njihovom raspolo ženju i drugom. No, stil podučava nja ne mora nu žno ovisiti samo o potrebama učenika već i o osobinama samog nastavnika. Ako je

nastavnik tiha osoba koja mrzi vikanje tada za njega nije pogodan čvrst i strog stil (Cowley,

2006).

Bognar i Matijević (2005) navode tri dominantna stila poduča vanja:

Autoritarno

Demokratsko (autoritativno)

Indiferentno

Autoritarni stil podučavanja karakterističan je za tradicionalnu školu. Bit ovog stila je

u tome da je nastavnik onaj koji o svemu odlučuje te se mišljenje učenika ne uzima u obzir

Kod indiferentnog stila podučavanja nastavnik primjerice previše uva žava učenikove

izgovore te sam sebe stavlja u podre đeni polo žaj u odnosu na učenike. Nijedan od ovih stilova

nije dobar pošto je uvijek netko nezadovoljan, a ka o alternativa se javlja demokratski stil (Bognar i Matijevi ć, 2005).

Bognar i Matijević (2005) dali su usporedbu autoritarnog i demokratskog tipa

nastavnika pa tako prema njima autoritarni stil ima sljedeće osobine:

Skloniji je pritiscima Često ističe v lastitu moć

Često nameće vlastito mišljenje

Često daje kritike i naglašava tu đe pogreške

Prije pose že za kaznom nego za nekom drugom metodom Preferira voditi monolog Ima mišljenje da je najodgovorniji za uspjeh razreda

Demokratski tip nastavnika prem a Bognaru i Matijeviću (2005) ima sljedeće osobine:

Preferira ohrabr ivanje učenika

Voli odavati priznanja za uspjehe učenika

Umjesto kazne preferira na svaki drugi mogući način pomoći učeniku

Ima mišljenje kako je uspjeh razreda rezultat zajedničkog na pora svih učenika

Bitno je za napomenuti kako se ovakvi stilovi podučavanja u praksi rijetko susreću u

svom punom obliku već se mo že govoriti o prevladavanju jednih ili drugih osobina (Bognar i Matijević, 2005).

6.5.Upravljanje vremenom i prostorom

6.5.1.Upravljanje vremenom

Efikasno korištenje vremena va žna je var ijabla kada se govori o upravljanju razredom. Na žalost, način na koji nastavnik mo že iskoristiti vrijeme poučavanja često je ograničen o raznim elementima poput pojedinih propisa i tome slično, a nije prilago đeno gradivu ili potrebama učenika. Postoje četiri glavna tipa vremena provedenog u školi (McLeod, Fisher i

Hoover, 2003):

Ukupno vrijeme koje stoji na raspolaganju za učenje i pouča vanje Vrijeme koje nastavnici provode poučavajući

Vrijeme u kojem učenici izvršavaju nastavne zadatke

Vrijeme u kojem nast avnici provjeravaju koliko su učenici naučili

Upravljanje vremenom mnogo je kompliciranije kada su u pitanju nastavnici nego kada se gledaju uredski zaposlenici. Nastavnici se suočavaju sa pojedinim specifičnostima

(Francis, 2004):

Većina školskog dana je već isplanirana. Nastavnici imaju vrlo malo fleksibilnosti te

moraju biti vrlo produktivni kako bi u ograničenom vremenu uspjeli proći sve gradivo

koje imaju. Va žan dio nastavnikova rada jest biti na raspolaganju roditeljima i učenicima

Nastavnik mora odv ojiti dio svog vremena i za sudjelovanje u raznim školskim

projektima te za svoje stručno usavršavanje

Francis (2004) napominje kako je vrlo bitno da nastavnik osigura da vrijeme u kojem su učenici aktivno uključeni i samostalno uče bude što produktivnije iskorišteno. Prema

Concordia University (n.d.) nastavnik mo že slijediti nekoliko savjeta kako bi što efikasnije

iskoristio vrij eme koje ima na raspolaganju:

Umjesto čitanja vijesti ili ispijanja kava nastavnik bi trebao pauze izme đu satova iskoristiti maksimalno tako da primjerice kopira nastavne materijale itd.

Mnogo vremena se potroši na to da učenici odlaze na drugi kraj učio nice tra žiti potrebna nastavna pomagala. Nastavnik bi trebao na primjeren način organizirati gdje

se nastavna pomagala nalaze kako bi se na takve stvari trošilo što manje vremena.

Svaki nastavnik treba znati postavi ti prioritete. Svaki školski dan je nepredvidiv, a prioriteti osiguravaju da se najva žnije zadaće izvrše.

6.5.2.Upravljanje prostorom

Upravljanje prostorom još je jedan bitan faktor koji utječe na upravljanje razredom.

Način na koji je učionica organizir ana uvelike utječe na ponašanje učenika, njihovo kretanje

po učionici te na njihovu pa žnju (McLeod, Fisher i Hoover, 2003). Svaki razred kojemu nastavnik predaje mora steći pozitivan dojam o učionici. Kako bi nastavnik to uspješno

realizirao mo že slijediti nekoliko glavnih ideja (Cowley, 2006):

Učionica uvijek mora biti čista i uredna. Uredna učionica znači lakše obavljanje posla

pošto primjerice nastavnik ne mora tra žiti poje dina nastavna pomagala te svoje stvari mo že dr žati organizirano na svom stolu itd .

Nastavnik mora dobro organizirati raspored stvari. Nastavnik primjerice mo že pojedina nastavna pomagala dr žati uvijek na za to predvi đenim mjestima, tako đer učenici mogu svoje stvari odlo žiti na za to predvi đeno mjesto itd.

Nastavnik mora učionicu učin iti veselom i punom boja. Kako bi se učionice učinile

veselima najbolji način je u učionice postaviti razne panoe koji imaju dobar efekt te

pokazuju poštovanje za sve što su uče nici napravili.

Nastavnik mo že učionici dati dio svoje osobnosti. Dobar primje r je primjerice ure đenje učionice biljkama.

Nastavnik mora dobro razmisliti prije nego rasporedi klupe po učionici. Raspored

klupa učenicima daje mnogo informacija o stilu poduča vanja ali ima i utjecaja na ponašanje učenika.

Kad sam bio učenik u srednjoj školi učionice koje su na zidovima imale panoe sa

radovima drugih učenika, klupe raspore đene u krug ili zastore živih boja uvijek su mi djelovale pozitivno, prijateljski i lakše mi je bilo provoditi vrijeme u takvim učionicama nego

u učionicama u kojima n ije bilo ničega osim klupa, stolica i ploče. Smatram kako bi svaki

nastavnik trebao u učionicu unijeti dio sebe i pokušati taj prostor učiniti prihvatljivijim za

svoje učenike.

6.6. Zaključak

Upravljanje razre dom sve se više nameće kao jedan od glavnih problema nastavnika.

Samo upravljanje razredom počelo se razvijati tijekom 20. stoljeća. Začetnikom se smatra

Wiliam Chandler Bagley. On je smatrao kako učenika škola treba pripremiti za život te kako nastavnik m ora primjenjivati pojedine metode upravljanja. One koje su kod učenika izazivale

negativne emocije i nepo željne osobine bile su zabranjene (Everston & Weinstein, 2006). Samo upravljanje razredom ima dvije svrhe. Prva je stvaranje razrednog ozračja u kojem

učenici mogu u relativno kratkom vremenu dobro savladati nastavno gradivo. Druga svrha

upravljanja razredom je društveni i moralni napredak učenika. Kao najkritičniji trenutak

upravljanja razredom nameće se početak školske godine. Upravo na početku školske godine nastavnik odre đuje svoj stil upravljanja te učenicima nameće pravila rada. Zanimljivo je to da

upravljanje razredom se mo že shvatiti kao proces koji traje čitavu školsku godinu i on

ponekad ima presudan utjecaj na napredak učenika (Kratochwill, n.d .).. Očito da upravljanje

razredom nije moguće bez učenika i nastavnika. Bitno je napomenuti kako je razred zajednica

u kojoj se nalazi odre đen broj učenika koji su jedinstveni po svojim osobinama i ponašaju ali i

po svojim mogućnostima. Razred u kojem se nalaze učenici sa poteškoćama u ponašanju i

razvoju čini upravljanje razredom izazovnije od situacije u kojoj nastavnik upravlja razredom

gdje nema takvih učenika. Tako đer, vrlo je bitno da nastavnik posjeduje velike kompetencije kako bi u spješno upravljao razredom u kojem se nalaze učenici koji imaju primjerice ADHD

poremećaj (Oliver & Reschly, 2010).

Osim učenika koji imaju neke ozbiljnije poremećaje u razredu se nalaze i učenici koji

nastavniku zadaju drugačiju vrstu briga. To su primjerice učenici koji su nemotivirani za gradivo koje se obra đuje te često znaju remetiti tijek odvijanja nastave što opet ote žava nastavnika u njegovom upravljanju razredom. Srećom, ovakvi tipovi problema relativno su

lako rješivi samo je potrebo malo maštovi tosti nastavnika (Yazzie -Mintz, 2009). Osim učenika i nastavnik je bitan faktor kod upravljanja razredom. Kako bi nastavnik bio dobar u

tome on mora posjedovati odre đena menad žerska znanja. On mora znati kako efikasno iskoristiti vrijeme i prostor učionice te implementirat i strategije koje potiču učenike na rad i

disciplinu (McLeod, Fisher i Hoover, 2003) . Tako đer, vrlo je bitan stil upravljanja koji nastavnik misli koristiti. Tri su dominantna stila (autoritarni, demokratski, indiferentni) svaki stil upra vljanja ima svoje prednosti i nedostatke te znatno olakšava ili ote žava upravljanje razredom (Bognar i Matijević, 2005) .

6.7.Literatura

[1].Abdulkareem, A., Y. (n.d.). The teacher as manager. Preuzeto sa: http://unilorin.edu.ng/journals/education/ije/july1997/THE%20TEACHER%20AS%20MANA

GER.pdf , 15.01.2017.

[2].Bognar, L., & Matijević, M. (2005). Didaktika. Zagreb: Školska knjiga.

[3].Concordia University. (n.d.). 5 Time Management Tips for Teachers. Preuzeto sa: http://education.cu -portland.edu/blog/teaching -strategies/5 -time -management -tips -for teachers/ , 15.01.2017.

[4].Cowley, S. (2006). Tajne uspješnog rada u razredu. Zagreb: Školska knjiga.

[5].Everston, C., & Weinstein, C. (2006). Handbook of Classroom Management: Research,

Practise, and Contemporary Issues. Preuzeto sa: http://www.google.hr/books?id=ce3hAQAAQBAJ&printsec=frontcover&hl=hr&source=gbs_ ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false , 15.01.2017.

[6].Francis, S. (2004). Time management for Teachers. Preuzeto sa: http://www.timemanagementforteacher.com/Time_Management_For_Teachers_files/Time%2 0Management%20for%20Teachers%20PREVIEW%20Pages.pdf , 15.01.2017.

[7].Jensen, E. (2003). Super -nastava. Zagreb: EDUCA.

[8].Kratochwill, T. (n.d.). Classroom Management. Preuzeto sa: https://www.apa.org/education/k12/classroom -mgmt.aspx , 15.01.2017.

[9].Krpan, I., Pejić, D., & Sivrić, H. (2013). Agresivnost kao psihosocijalni problem adolescenata

u Vukovaru. Preuzeto sa: http://www.hrks.hr/skole/22_ljetna_skola/517 -521 -Pejic.pdf , 15.01.2017.

[10].Malik, M., Murtaza, A., & Khan, A. (2011). Role of Teachers in Managing Teaching

Learning Situation. Preuzeto sa: http://journal -archieves8.webs.com/783 -833.pdf , 15.01.2017.

[11].Marinović, L. (n.d.). Upravljanje razredom. Preuzeto sa:

http://www.unizd.hr/Portals/ 12/ppt/luka_marinovic/12.%20UPRAVLJANJE%20RAZREDO M.pdf , 15.01.2017.

[12].Marzano, J., & Pickering, D. (2003). Classroom Management that Works: Research -based

Strategies for Every Teacher. Preuzeto sa: http://www.google.hr/books?hl=hr&lr=&id=BVM2ml2Q -

QgC&oi=fnd&pg=PA1&dq=classroom+management&ots=GctO6RMiRR&sig=KMgPdA_Of

Of9fmGwuvjx0AHz5ZI&redir_esc=y#v=onepage&q=classroom%20management&f=false , 15.01.2017.

[13].McLeaod, J., Fisher, J., & Hoover, G. (2003). The Key Elements of Classroom

Management. Preuzeto sa:

http://books.google.hr/books?id=u2MkUhG8slAC&pg=PA1&lpg=PA1&dq=McLeod,+Fisher +i+Hoover,+2003&source=bl&ots=r17jC793Gy&sig=dE2eecYViTgZJTvzVuS6lu3Lwk4&hl =hr&sa=X&ei=hIRJU7OgLMqw4QSa_YDoBw& ved=0CFAQ6AEwAw#v=onepage&q=Mc Leod%2C%20Fisher%20i%20Hoover%2C%202003&f=false , 15.01.2017.

[14].National Institute of Health. (2012). What is attention deficit hyperactivity disorder?.

Preuzeto sa: http://www.nimh.nih.gov/health/publications/attention -deficit -hyperactivity disorder/index.shtml?utm_source=REFERENCES_R7 , 15.01.2017.

[15].Oliver, R., Reschly, D., & Wehby, J. (2011). Teacher classroom management practices: effects on disruptive or aggressive student behavi or. Preuzeto sa: http://www.campbellcollaboration.org/lib/download/1189/Oliver_Classroom_Management_R eview.pdf , 15.01.2017.

[16].Oliver, R., & Reschly, J.(2010). Special Education Teacher Preparation in Classroom

Management: Implications for Students With Emotional and Behavioral Disorders. Pre uzeto sa:

http://differentread.wikispaces.com/file/view/Special+Education+Teacher+Preparation+in+Cl

assroom+Management+(Oliver+%26+Reschly).pdf , 15.01.2017.

[17].Pfiffner, L., Barkley, R., & DuPaul, G. (n.d.). Preuzet o sa: http://nathanbelcher.wmwikis.net/file/view/Treatment%20of%20ADHD%20in%20School%2

0Settings.pdf , 15.01.2017.

[18].Reeves, D. (n.d.). Motivating Unmotivated Students. Preuzeto sa: http://www.ascd.org/ascd -express/vol5/504 -reeves.aspx , 15.01.2017.

[19].Yazzie -Mintz, E. (2009). Charting the Path from Engagement to Achivement:

A Report on the 2009 High School Survey of Student Engagement. Preuzeto sa: http://ceep.indiana.edu/hssse/images/HSSSE_2010_Report.pdf , 15.01.2017.

[20].Zirpoli, T.J. (2010). Aggressive Behavior. Preuzeto sa: http://www.education.com/reference/article/agg ressive -behavior/?page=2 , 15.01.2017.

POGLAVLJE 7: KOMUNIKACIJA I RAZREDNO OZRAČJE

Sažetak

Da bi se ostvario odnos izme đu nastavnika i učenika, potrebna je komunikacija. Pritom,

obje strane trebaju imati pra vo na iznošenje vlastitog mišljenja, oblikovanje vlastitih sudova

te je potrebno dopustiti da svaka strana bude ono što zaista i jest. Me đusobno poznavanje je va žan element uspješnog odnosa, naročito interesa, sklonosti i sposobnosti učenika, ali i

njegovaduševnog, emocionalnog i duhovnog života koji nerijetko rukovode postupcima učenika. Jednom kada se ostvari dobra komunikacija, a samim time i pozitivan odnos izme đu nastavnika i učenika, odnosno, nastavnika i cijelog razreda, moguće je ostvariti pozitivn o razredno ozračje. U razredu u kojem je ostvareno takvo, pozitivno ozračje, će svaki učenik

moći neposredno iskusiti što znači biti aktivan i odgovoran član jedne zajednice koja se

temelji na načelima povjerenja, sigurnosti, odgovornosti, uva žavanja i sur adnje.

Ključne riječi

Komunikacija, motivacija, nastavnikova potpora, pozitivno razredno ozračje

preopterećenje učenika, razredna kohezija, strah od školskog neuspjeha