Brojčano ocjenjivanje

8.4. Načini ocjenjivanja znanja

Ocjenjivanje učenikova znanja primjerice, slo žen je proces jer prije svega iziskuje napore i trud samog ispitivača odnosno ocjenjivača da se suprotstavi i riješi primjesa ometajućih

čimbenika koji mogu znatno utjecati na kvalitetu ocjene neovisno da li se radi o pozitivnom

ili negativnom ishodu i zasjeniti koncept objektivnosti u ocjenjivanju. Ocjenjivanje učenikova

znanja se mo že promatrati s različitih stajališta pa shodn o tome i sam postupak ocjenjivanja mo žemo svesti na različite načine.

8.4.1. Brojčano ocjenjivanje

Brojčano ocjenjivanje se mo že shvatiti kao primjena odgovarajuće brojčane ljestvice u

svrhu vredn ovanja znanja odnosno označavanja kvalitete tog znanja u sk ladu s unaprijed postavljenim elementima i zahtjevima ocjenjivanja. Brojčano ocjenjivanje, (Turković, 1996.)

navodi kao „brojčani način iskazivanja postignuća u radu učenika “. Naravno brojčani način

ocjenjivanja uključuje poznatu ljestvicu koja se koristi u sustavu ocjenjivanja Republike Hrvatske, a svodi se na interval izme đu pet ocjena odnosno brojeva gdje je svakome od brojeva pridru žen odre đeni pri djev koji bi trebao naglasiti razinu uspješnosti i očekivanja od

ocijenjenog učenika.

Još jednom napominje m prema (Matijević, 2004.) da opisni pridjevi „ govore o tome

kakvo se znanje uz tu ocjenu očekuje “. Isto tako (Turković, 1996.) ističe kako „takav način

ocjenjivanja ima i svoje dobre i loše osobine odnosno prije nego se ovakav način ocjenjivanja

uzme zdr avo za gotovo, potrebno je vrednovati takav izbor “.

U slu žbu dobrih osobina brojčanog ocjenjivanja, ubrajaju se prema (Škalko, 1952.)

sljedeće osobine:

Jednostavnost i ekonomičn ost - Izra žena je činjenicom da se brojka brzo piše, ne

zauzima veliki prostor u dokumentaciji, vidljiva je i indikativa za nastavnike, učenike i roditelje. Uistinu kako tvrdi (Škalko, 1952.) „brojka se brzo piše “,

brojka se stvarno brzo mo že upisati u imeni k ili knji žicu, ali pitanje je: da li je brojka dovoljno dobar pokazatelj ocjene nečijeg znanja, da li stvarno sadr ži sve elemente koji su propisani u tablici elemenata za tu ocjenu? Brojku mo žda jest jednostavno napisati, ali iz nje se mo že iščitati samo općenito i generalno.

Brojčani izraz nečijeg znanja se najčešće shvaća vrlo površno i nedovoljno

jasno.

Mogućnost uspore đivanja čimbenika uspjeha - Ima veliki odgojni značaj. Uvijek

pojedini učenik, svjesno ili nesvijesno, uspore đuje svoj rad s radom drugi h učenika, a to uspore đivanje ujedno slu ži kao poticaj na bolji rad.

U slu žbu slabih osobina brojčanog ocjenjivanja, ubrajaju se prema (Škalko, 1952.)

sljedeće osobine:

Broj čana ocjena ima simboličan, apstraktni oblik. Naime brojčana ocjena ne mo že iskazati široku ljestvicu me đusobno bliskih, ali i različitih postignuća,

elemenata, uvjeta, mogućnosti i učenikovih interesa. Upravo ova negativna

osobina je suprotnost dobroj oso bini praktičnosti odnosno jednostavnost i ekonomičnost. Dakle brojčanom ocjenom nije moguće iskazati pozitivne i

negativne osobine učenika. Postoji formalizam i standard kojim je odre đena ljestvica ocjena te koja točno precizira odre đeno stanje i ne dopušt a obrazlaganje vrijednosti u smislu kvalitete.

Brojčana ocjena zapravo nije loša, ali je previše suhoparna i vrlo „tanka “, jer se

iz te ocjene ne mogu vidjeti i drugi elementi koji su posredovali stjecanju takve ocjene. Tome svjedoči i mišljenje (Turković , 1996.) „Brojčana ocjena nije

pogrešna, ali je njezino retroaktivno djelovanje slabo, jer su nestali kvantitativni podaci i kvalitativni dojmovi na temelju kojih mo žemo obrazlo žiti svoj sud o iskazanoj vrijednosti učenika “.

Brojčano ocjenjivanje stvara p ovršnost i subjektivizam u obliku vrednovanja znanja, vještina, navika i sposobnosti učenika. Kao nedostatak brojčanog

ocjenjivanja, osim simpatičnosti i antipatičnosti pojedinih učenika, tu dolazi do

izra žaja i nastavnikov osobni do življaj. Upravo ovdje s e uključuju čimbenici

utjecaja na kvalitetu ocjene. Primjerice radne operacije i slične radnje u kojima

nastavnik upravo ocjenjuje učenika, u različitim situacijama će do živjeti na sasvim različit način te će stoga posegnuti najvjerojatnije za osobnim do življajem kao utjecateljem na ocjenjivanje.