Razredno ozračje

komuniciranje u nastavi, a kao poslje dicu i pozitivno razredno ozračje. 121

7.2. Razredno ozračje

Općenito se smatra da je razredno ozračje koje najbolje potiče učenika na rad onaj koji se opisuje kao svrhovit, radni, opušten, srdačan, poticajan i sre đen i to zbog toga što takvo ozračje olakš ava učenje time što uspostavlja i održava pozitivan odnos i motiviranost učenika za nastavni sat 122, a gdje nastavnik upotrebljava odre đene postupke u nastavnoj tehnologiji, komunicira s učenicima, primjenjuje nagrade i kazne itd. 123Pozitivan odnos izme đu učenika

i nastavnika se mo že izgraditi uzimajući u obzir slijedeće savjete 124 :

nastavnik mora prvo prihvatiti samog sebe

nastavnik treba stalno učiti o svojim učenicima

nastavnik mora cijeniti svoje učenike

nastavnik mora odavati priznanje svojim učen icima

nastavnik mora slušati svoje učenike

nastavnik mora činiti male ustupke

nastavnik uvijek treba uključivati svoje učenike i davati im važnost

nastavnik mora poštovati svoje učenike

nastavnik treba tretirati učenike kao "mogućnost"

nastavnik mora biti otvoren s učenicima

Svrhovitost i radinost se odnose na način na koji nastavnik ističe potrebu za stalnim

napredovanjem u učenju. Nastavnik u razredu ima polo žaj i ulogu autoriteta, što znači da ima

pravo donositi odluke koje se odnose na učenike – nastavnik ima rukovodeću ulogu u nastavi, a njegovi stavovi i njegovo ponašanje prema učenicima odre đuju položaj i ulogu učenika u njihovom interpersonalnom odnosu 125. Zbog toga je va žno da učenici prihvaćaju nastavnikov

autoritet i da nastavnika gledaju k ao organizatora i voditelja nastavnih aktivnosti, te da postoji očekivanje i nastavnika i učenika da će se učenici potruditi u aktivnostima koje im se zadaju

te da će zaista i napredovati. Kada učenici napreduju tada se i poštuju i uva žavaju, a da bi

121Jens en đ7: 114+; Stevanovid đ13: 256, 257+ 122Kyriacou [9: 105] 123Andrilovid, Čudina đ1: 134+ 124Jensen [7: 298, 299] 125Bratanid đ4: 117+ -117 -

učenici zaista i napredovali, potrebno je odrediti realna očekivanja te je potrebno pomoći i m i biti im podrška ukoliko nai đu na teškoće. 126

Vrsta odnosa koju nastavnik uspostavi sa svojim učenicima je tako đer va žna. Taj odnos bi se uvijek trebao temeljiti na opuštenosti, srdačnosti, poticajnosti, me đusobnom uva žavanju te na usmjerenosti na ostv arivanju predvi đenih zadataka. Učenici moraju znati da je

nastavniku stalo do njih i do njihovog učenja, a na nastavniku je da učenike potiče i da im

poma že da izvrše zadatke i zahtjeve koji se od njih tra že, a ako nai đu na problem, ne ih prekoravati, već im pomoći u rješavanju tog problema. 127

Na nastavi mora postojati odre đeni red koji mora biti temeljen na umijećima djelotvorne organizacije i ustroja nastavnog sata te na odnosu s učenicima koji se utemeljuje na uzajamnom poštovanju i razumijevanju. 128

7.3. Determinante razrednog ozračja

Elementi koji determiniraju razredno ozračje utječu, pojedinačno i u kombinaciji, na

učinkovit rad nastavnika i na učinkovit rad učenika, odnosno, na učinkovitost poučavanja i

učenja. Do izra žaja dolazi "mrežni" skup nji hova djelovanja izme đu učenika i nastavnika obilježen interakcijskim djelovanjem 129 . Ti elementi vrijede onoliko koliko pridonose učinkovitom poučavanju i učinkovitom učenikovu učenju te koliko ih prihvate i koliko su s njima u odgojno -obrazovnom procesu z adovoljni učenici i nastavnik 130 . Na nastavniku je da prati učenikovo zadovoljstvo razrednim ozračjem – nastavnik mora razumjeti utjecaj razrednog ozračja na učenikovo učenje i ponašanje te koristeći ta znanja neprestano poboljšavati nastavni rad. 131

Elementi koji determiniraju razredno ozračje su 132 :

nastavnikova potpora

(pre)opterećenje učenika nastavom i izvanškolskim aktivnostima

razredna kohezija

strah od školskog neuspjeha

126Andrilovid, Čudina đ1: 138+; Kyriacou đ9: 105, 106+ 127Kyriacou đ9: 106, 107+; Vizek Vidovid, Rijavec, Vlahovid -Štetid, Miljkovid đ14: 449+ 128Kyriacou [9: 107] 129Jurčid đ8: 179+ 130Jurčid đ8: 179+ 131Jurčid đ8: 179, 180+ 132Jurčid đ8: 179+ - 118 -

7.3.1.Nastavnikova potpora

Nastavnik mora pratiti sve svoje uč enike i svakome pru žati potporu u onoj količini u

kojoj je ona potrebna i to u skladu s učenikovim osobnim mogućnostima – samo tako će ta

potpora biti i učinkovita. Pritom ne smije niti jednog učenika niti podcijeniti niti precijeniti,

jer bi time mogao iz azvati samo njihovu ljutnju. Nastavnik mora obratiti pa žnju na učenikovu

aktivnost, kreativnost, suradnju, marljivost, poslušnost te u skladu s time, popratiti ta

ponašanja primjerenim komentarom. Nekim učenicima je potrebna trajna potpora u svim ili pojedinim nastavnim aktivnostima, a drugima je dovoljna samo povremena ili samo u odre đenim nastavnim aktivnostima 133 . Nastavnikova potpora uvijek mora biti pokretač,

motivator učenikova učenja i postignuća – nastavnik učenicima mora davati poticajne

povratne i nformacije i mora imati povjerenja u učenike te na taj način im pomoći razviti

sposobnost učenja, praćenja nastave te upotrebe pojedinih strategija u pristupu radu, a sve u

svrhu ispunjavanja zahtjeva koji su postavljeni pred njih. 134

Planska i sustavna n astavnikova potpora svoju opravdanost potvr đuje u dinamičnosti i zanimljivosti nastavnih aktivnosti, u učenikovu aktivnom i kreativnom sudjelovanju te u stjecanju znanja i razvijanju sposobnosti i vrijednosti. Nastavnik svojom potporom zaokuplja aktivnost učenika i potiče njihov kontinuirani razvoj u skladu s mogućnostima. 135

Strukturu nastavnikove potpore čini 136 :

prihvaćanje i poštovanje učenikove posebnosti

smireno i strpljivo rješavanje me đusobnih problema

stvaranje trajnoga prostora za profesionaln o me đusobno poštovanje

optimistične poruke

poticajni i ohrabrujući komentari

usmjeravanje učenika na odgovorno ponašanje

133Jurčid đ8: 180+ 134Jensen đ7: 298+; Jurčid đ8: 180, 181+; Kyriacou đ9: 107+ 135Jurčid đ8: 181+ 136Jurčid đ8: 181+ - 119 -

7.3.2. Motiviranje učenika

Va žno je kod učenika pobuditi motivaciju i potaknuti ih na učenje. Pritom je potrebno

imati pozitivna, visoka, izazovna, ali realna očekivanja koja će učenicima poručiti da su

aktivnosti korisne i zanimlji ve, da će im iste pomoći da napreduju te da je napredak svakog

učenika jednako va žan. Koliko će biti uspješno pobu đivanje učeničke motivacije ovisi o

stanju u roditeljskom domu, stanju u školi te kako učenici do življavaju nastavnička

očekivanja i zahtjeve koje pred njih postavljaju različite aktivnosti. 137

Na učeničku motivaciju utječu 138 :

unutarnja motivacija

vanjska motivacija

očekivanje uspjeha

Unutarnja motivacija

Unutarnja motivacija znači koliko će učenici sudjelovati u nekoj aktivnosti kako bi zadovoljili svoju znatiželju i zanimanje za nastavno gradivo koje se tumači ili kako bi razvili kompetenciju ili sposobnosti u odnosu na zahtjeve koji se pred njih postavljaju, zbog sebe. 139

Unutarnju motivaciju se mo že iskoristiti tako da se biraju teme koje zanimaju učenike i

koje su povezane sa životom i iskustvom samih učenika. Pritom je po željno taj izbor prepustiti učenicima kako bi mogli aktivno sudjelovati i sura đivati sa suučenicima i sa

nastavnikom. Prilikom izbora im je potrebno pru žiti raznolik ost te je potrebno dopustiti učenicima da zadovolje svoju radoznalost i želju za povećanjem sposobnosti. Kako bi se još

više potaknula unutarnja motivacija, dobro je učenicima redovito pokazivati kako napreduju i

kako im se povećavaju sposobnosti – za što su sve sposobni sada, a nisu bili na početku

školske godine. 140

137Kyriacou đ9: 111+; Vizek Vidovid, Rijavec, Vlahovid -Štetid, Miljkovid đ14: 449+ 138Kyriacou [9: 110]; Vizek Vidovid, Rijavec, Vlahovid -Štetid, Miljkovid đ14: 245+ 139Kyriacou [9: 110] 140Kyriacou đ9: 111, 112+; Vizek Vidovid, Rijavec, Vlahovid -Štetid, Miljkovid đ14: 246+ - 120 -

Vanjska motivacija

Vanjska motivacija znači sudjelovanje u stanovitoj aktivnosti kako bi se postigao neki željeni cilj ili svrha iz van aktivnosti. Sudjelovanje u aktivnosti je sredstvo da se postigne neki drugi cilj. 141

Vanjska motivacija podrazumijeva povezivanje truda i uspjeha s opipljivim nagradama i povlasticama ili nastavnikovim iskrenim pohvalama. Nagrade i povlastice uvijek m oraju biti nešto što učenici zaista žele, ne smiju smanjivati njihovu unutarnju motivaciju i nipošto ne

smiju obeshrabriti druge koji se tako đer trude ali ne dobivaju takve nagrade i povlastice. 142

Očekivanje uspjeha

Očekivanje uspjeha je stupanj u kojem učenici osjećaju da će uspjeti u odre đenoj aktivnosti. 143

Učenici imaju odre đena očekivanja koja treba poticati postavljanjem zadataka koji su

dovoljno izazovni i koji učenicima nude realnu mogućnost uspjeha. Prilikom postavljanja tih

zadataka je potrebn o uzeti u obzir njihove sposobnosti i predznanja, a na nastavniku je da pomogne učenicima razvijati njihovo samopouzdanje i svijest da se trud i napor isplate. 144

7.3.4. (Pre)opterećenje učenika nastavom i izvanškolskim aktivnostima

Neki od činitelja pre opterećenja učenika su 145 :

nastavnici

satnica

udžbenici

roditelji

uvjeti učenja u školi

uvjeti življenja u obitelji

izvanškolske aktivnosti

141Kyriacou [9: 110] 142Kyriacou đ9: 112+; Vizek Vidovid, Rijavec, Vlahovid -Štetid, Miljkovid đ14: 251+ 143Kyriacou [9: 110] 144Kyriacou [9: 113] 145Jurčid đ8: 195+ - 121 -

Nastavnici

S nastavnikom učenikovo opterećenje nastavom nastaje, ostaje i/ili se mijenja. Na nastavniku je da uskladi nastavne sadr žaje i učenikove intelektualne i tjelesn e potencijale te da ih u skladu s tim potencijalima i primjereno optereti. Sve što se u nastavi doga đa, mora biti u funkciji učenikova zadovoljstva (uživanja) u učenju 146 . Nastavnik prilikom strukturiranja nastave i uspostavljanja pozitivnog razrednog ozra čja mora znati 147 :

odabrati pedagogijsko -didaktičko -metodičke sadržaje prema nastavnim situacijama

razumljivo prikazivati nove sadržaje

kombinirati socijalne oblike rada

sustavno postupati u odgojno -obrazovnom procesu u skladu sa didaktičkim načelima

poticati učenike na aktivno učenje

pratiti poučavanje i intervenirati kako bi osigurao valjano učenje i disciplinu

uspostaviti i održavati svrsishodnu radnu atmosferu

odrediti visoka očekivanja u vezi s učeničkim ponašanjem, te postići i održati discipl inu pomoću čvrsto ustrojenog poučavanja i pozitivnih i produktivnih odnosa

uspostaviti sigurno okruženje koje pomaže učenju i u kojem učenici osjećaju sigurnost i povjerenje u vlastite sposobnosti

Nastavnik treba ostvariti nastavu koja je primjerena i ur avnote žena za tri skupine učenika

u istom razrednom odjeljenju – za iznadprosječne, prosječne i ispodprosječne. Ako se od

učenika koji ima smanjene mogućnosti, previše očekuje, on će biti preopterećen, sukobljavat

će se sa svima oko sebe, povlačit će se, o metati nastavu, razvit će strah od neuspjeha, neće

birati sredstva da do đe do očekivanog postignuća, a sve to će rezultirati sni ženom razinom zadovoljstva učenika u razredu te mogućom izolacijom od strane suučenika. Za razliku od tih

učenika, učenici koji imaju visoke mogućnosti i od kojih se mnogo očekuje, često i uspijevaju

zadovoljiti sva očekivanja, ostvaruju bolju komunikaciju sa nastavnicima i suučenicima,

aktivniji su, samostalniji te opterećenje do življavaju u bla žem obliku. 148

146Jurčid đ8: 196+ 147 Jurčid đ8: 195+; Kyriacou đ9: 109+ 148Jurčid đ8: 196+ -122 -

Satnica

Učenici su dnevno zauzeti pet do sedam školskih sati što vrlo često izaziva umor, a što

onda smanjuje i koncentraciju, interes za rad te se povećava nediscip lina na nastavi ( žamor, ometanje nastave) i to posebice na zadnjim satima. Osim što izaziva umor, ovakva satnica

često štetno djeluje i na učenikovo tjelesno zdravlje i to pogotovo na probavne tegobe

(pogotovo ako ne vole jesti u školi), iskrivljenja kralj ežnice, oštećenja vida i slično. 149

Udžbenici

Ud žbenici bi se uvijek trebali shvaćati kao korisni, ali ne i jedini izvori informacija. Iz

ud žbenika nastavnik treba odabrati samo najbitnije informacije, te treba učenike uputiti kako

da se slu že tim ud žbenikom, umjesto da od njih tra ži da nauče i zapamte sve što se nalazi u

njemu (što predstavlja još veći problem ako je ud žbenik pisan teškim stilom ili je preopse žan, odnosno, ako je nije prilago đen dobi učenika). 150

Roditelji

Roditelji mogu biti činitelj učenikova preopterećenja nastavom kada ne uspijevaju

uskladiti svoja očekivanja sa djetetovim mogućnostima te kada školski uspjeh djeteta

povezuju samo sa visokom školskom ocjenom kao glavnim pokazateljem djetetovih znanja,

sposobnosti ili kao općim mjeril om uspjeha (u školi i u životu kasnije). Situacije u kojima roditelji od djeteta očekuju samo "petice", ne sagledavajući njegove mogućnosti, mogu imati neposredan i dugotrajan ometajući utjecaj na pravilan rast i razvoj. Takva očekivanja roditelja mogu iza zvati poremećaj u psihičkom funkcioniranju, izazivaju tjelesne promjene koje utječu na kasnije funkcioniranje ili pak izazivaju negativne oblike ponašanja djeteta. 151

Uvjeti učenja u školi

Uvjeti učenja u školi se prvenstveno odnose na čistoću, urednost i opremljenost učionice

– učenici trebaju imati osjećaj da netko brine da im osigura ozračje koji potiče na učenje.

Pritom treba uzeti u obzir i razmještaj klupa koji mora biti funkcionalan s obzirom na potrebe

predmeta – u svakom slučaju je najbitnije da su nastavnik i ploča svima uvijek dobro vidljivi,

te da razmještaj klupa olakšava provedbu predvi đenih aktivnosti. Čista i uredna prostorija, s odgovarajućom opremom, ugodna, svijetla i prozračna, pomaže da učenici razviju pozitivna

149Jurčid đ8: 197+ 150 Jurčid đ8: 197+ 151Jurčid đ8: 197+ -123 -