Z D R AV S T V O - d o g a đ a j i
O
djeljenje medicinskih nauka ANURS, u saradnji sa Medicinskim fakultetom Univerziteta u Banjaluci, Medicinskim fakultetom Foča Univerziteta u Istočnom Sarajevu, organizovalo je 4. maja 2021. godine okrugli sto pod nazivom „Izazovi pandemije COVID-19 – gdje se nalazimo danas i kako dalje?“ Za okruglim stolom učestvovali su: dr Amela Lolić, pomoćnik ministra za zdravlje i socijalnu zaštitu Republike Srpske, akademik Dragan Danelišen, prof. dr Duško Vulić, dopisni član, prof. dr Veljko Marić, dopisni član, prof. dr Ranko Škrbić, dekan Medicinskog fakulteta Banjaluka, prof. dr Dejan Bokonjić, dekan Medicinskog fakulteta Foča, doc. dr Nevena Todorović, direktor Doma zdravlja Banjaluka, dr Jela Aćimović i dr Jelena Đaković Dević, Institut za javno zdravstvo Republike Srpske Uvodničari i teme: • Prof dr Biljana Mijović, Epidemiologija COVID-19; • Prof dr Maja Travar, Dijagnostika SARS-CoV-2; • Prof dr Ranko Škrbić, Izazovi u liječenju oboljelih od COVID-19; • Prof dr Antonija Verhaz, Klinička slika oboljelih od COVID-19; • Prof dr Peđa Kovačević, Terapija kritično oboljelih od COVID-19; • Prof dr Miroslav Petković, Vakcine i masovna imunizacija. Okrugli sto je otvorio Akademik Rajko Kuzmanović, predsjednik Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske Od samog početka pandemije, Vlada Republike Srpske, preko Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske i medicinskih fakulteta u Banjaluci i Foči, prihvatala je i provela preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), usmjerene na zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti. Angažovanjem svih zdravstvenih ustanova sa UKC Republike Srpske na čelu, uspješno je praćeno širenje ove bolesti te su na odgovarajući način zbrinjavana ugrožena i liječena zaražena lica. U uvodnom dijelu okruglog stola predstavljeno je šest predavanja, koja su se odnosila na: epidemiologiju, dijagnostiku, virusologiju, kliničke slike i tretman oboljelih i kritično oboljelih te izazove u liječenju i imunizaciji. Cilj organizovanja ovog okruglog stola bio je da se na naučnoj i stručnoj osnovi sagledaju svi aspekti ove bolesti te da 8
Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske, Banjaluka, Okrugli sto
„Izazovi pandemije COVID-19 – gdje se nalazimo danas i kako dalje?“
se daju mišljenja i prijedlozi djelovanja, s ciljem unapređenja liječenja i sprečavanja daljeg širenja infekcije. COVID-19 je oboljenje izazvano novim korona virusom (SARS-CoV-2). Trenutno je u svijetu oboljelo više od 160 miliona ljudi, a umrlo je preko 3,5 miliona. Najviše oboljelih je u SAD, Brazilu i Indiji. U evropskim zemljama, najviše oboljelih je u Rusiji, Španiji, Velikoj Britaniji, Francuskoj i Italiji, a u Republici Srpskoj je do sada oboljelo oko 60.000 lica, od čega je preko 3.000 umrlo. Znaci i simptomi infekcije SARS-CoV-2 variraju od asimptomatske bolesti do upala pluća i komplikacija opasnih po život, uključujući akutni respiratorni distres sindrom, multisistemsko otkazivanje organa i, na kraju, smrt. Nakon analize podataka iz zemalja širom svijeta, jasno je da su određene grupe ljudi u većem riziku od razvoja teških oblika i komplikacija prouzrokovanih ovom virusnom infekcijom. Stariji pacijenti, kao i oni sa već postojećim respiratornim ili kardiovaskularnim bolestima, čini se da su u najvećem riziku za teške komplikacije. Ovaj tip korona virusa različito utiče na ljude i još
nije jasno zašto neki pacijenti razvijaju po život opasnu bolest, dok drugi imaju asimptomatsku infekciju. Istraživači su počeli da proučavaju genetske osobine ljudi koji obolijevaju od COVID-19 i utvrđuju veze između razvoja bolesti i razlika u određenim dijelovima naše DNK. Naučnici širom svijeta ulažu velike napore u istraživanja koja idu u dva pravca: prvi, koji je usmjeren u iznalaženju terapijskih rješenja kako kroz ispitivanja uspješnog djelovanja već postojećih antivirusnih lijekova, tako i kroz iznalaženje novih antivirusnih molekula i drugi, koji je usmjeren na ispitivanja uspješnog djelovanja i bezbjednosti novih vakcina protiv SARS-CoV-2. Postoji malo naučnih dokaza o uspješnom djelovanju antivirusnih lijekova u liječenju oboljelih od COVID-19, tako da trenutno ne postoji nijedan kauzalni lijek koji je odobren za liječenje COVID-19. Ipak, sve je više kliničkih studija koje potvrđuju umjereno djelovanje lijeka favipiravir kao antivirusne terapije za blage i srednje teške oblike bolesti. Rezultati kliničkih ispitivanja pokazali su da kombinacija dva monoklonska antiti-
