Casopis Dijabetes-Slatki zivot 2-2021 by HSDU

b pr esp im lat jer ni ak

Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga

PREUZMITE ČASOPIS www.dijabetes.hr

Dijabetes slatki život

Časopis za zdrav život

Broj 2 - travanj 2021.

EKSKLUZIVNO: Intervju s prof. dr. sc. Dariom Rahelićem

Tema broja:

100 GODINA INZULINA PREHRANA

iZ UDRUGA

DJEČJI KUTAK

POSTIZANJE TERAPIJSKIH CILJEVA MOŽE BITI SLOŽENO ZA OSOBE S DIJABETESOM...

...MEĐUTIM, ZA BOLJE RAZUMIJEVANJE BOLESTI I USTRAJNOST NA TERAPIJI...

...POSTOJI I NIZ EDUKATIVNIH MATERIJALA KAO POMOĆ TIJEKOM LIJEČENJA.*

PP-LD-HR-0013, 19.3.2019.

*Za više informacija kontaktirajte svog zdravstvenog radnika

SADRŽAJ

HSDU je član međunarodne dijabetičke federacije (IDF) HSDU je član međunarodne dijabetičke federacije (IDF)

Dijabetes/Slatki život Dijabetes/Slatki ISSN 1333-8404 (Tisak) život ISSN 1333-8404 ISSN 2459-7945 (Online) (Tisak) ISSN 2459-7945 (Online) udruga, Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, broj 3/2017., godina izlaženja XXIV. godina Zagreb, broj Ilica 2/2021., 48/II, tel./fax: 01izlaženja 4847 807,XXVII. Zagreb, Ilica 48/II, tel: 01 4847 807, e-mail: casopis@dijabetes.hr e-mail: casopis@dijabetes.hr web: http://www.dijabetes.hr web: http://www.dijabetes.hr Glasilo je Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga u udruga u kojem Glasilo je Hrvatskog saveza dijabetičkih kojem pišemo načinu života, tjelovježbi i pišemoo zdravom o zdravom načinu života, tjelovježbi i pravilnoj pravilnojprehrani, prehrani,a azazaosobe osobesa sašećernom šećernom bolešću, bolešću, one koji o njima one kojibrinu o njima iližive s njima žive donosimo i članke poznatih ili sbrinu njima donosimo i popularne popularne članke poznatih stručnjaka te preporuke stručnjaka te preporuke za dobru regulaciju šećerne bolesti za dobrukako regulaciju šećerne kronične bolesti kako bi se bi se izbjegle komplikacije. izbjegle Časopis kroničneizlazi komplikacije. 6 puta godišnje i besplatan je, a za one koji Časopis žele izlazi dostavu 6 puta godišnje i besplatan je, anaplaćujemo za na kućnu adresu troškove one kojipoštarine žele dostavu na kućnu adresukuna naplaćujemo u iznosu od 30,00 koju treba platiti troškovena poštarine u iznosu od 30 kn koju treba IBAN: HR6223600001101494782. uplatiti na IBAN: HR6223600001101494782 PotvrduPotvrdu o uplati os adresom OBAVEZNO poslatiOBAVEZNO poslati uplati s adresom za dostavu na fax: na našu e-mail adresu: dijabetes@dijabetes.hr. 01 4847 807 ili na dijabetes@dijabetes.hr

Izdavač:Izdavač: HRVATSKI SAVEZ DIJABETIČKIH HRVATSKI SAVEZ DIJABETIČKIH UDRUGA UDRUGA

Glavna urednica: Glavni urednik: Zrinka Mach, mag. soc. geront. Davor Bučević, prof., mr.oec. Grafičko oblikovanje i priprema: Grafičko oblikovanje i priprema: Lara Žigić Lucija Kolarić Lektura/Redaktura: Branimir Markač Tisak: Lektorica: prof. PrinteraSilvija GrupaBrkić d.o.o.,Midžić, Sveta Nedjelja Tiskano: svibanj 2017., u 30 000 primjeraka Tisak: Urednički savjet: d.d. VJESNIK Prim. Želimir Beer, dr.med. / prof.dr.sc. Tiskano: travanj 2021. u 30 000 Irena primjeraka Colić Barić / prof.dr.sc. Tomislav Čabrijan, dr.med. Urednički / Božena Dakić, savjet:dijetetičar / prof.dr.sc. Miroslavdoc. Dumić, Branka/Duvnjak, vms dr. med. / dr. sc. dr. sc.dr.med. Dario /Rahelić Tomas Matić, / prim. Vesna Goldoni, / prof.dr.sc. Željko hrane / Vilma Eva Pavić, mag.dr.med. spec. sigurnosti i kvalitete Metelko,Kolarić, dr.med. dipl. / mr.sc. Manja Prašek, / La Grasta med. techn. / prim.dr.med. Lavinia prim. Ana Švast-Singer, dr.med. Sabolić, dr. med.

Uredništvo zadržava pravo redakture, korekture i kraćenja Uredništvo korekture, lekture i kraćenja tekstova uz poštivanjezadržava autorskihpravo prava.redakture, Rukopisi, slike i tekstova poštivanje prava. Rukopisi, slike i crteži se ne crteži se ne vraćajuuz ukoliko to nijeautorskih izričito dogovoreno. U vraćaju ukoliko to Pravilnika nije izričito dogovoreno. skladu s člankom 9. točka 4. o sadržaju, rokovima i postupku stručnog usavršavanja i provjere stručnosti U skladu s člankom 9. točka 4. Pravilnika o sadržaju, rokovima liječnika HLK-a, članci objavljeni u časopisu Dijabetes/Slatki život boduju se s 2 boda po članku. i postupku stručnog usavršavanja i provjere stručnosti liječnika Hrvatski savez dijabetičkih udruga iuUredništvo časopisa HLK-a, članci objavljeni časopisu Dijabetes/Slatki život boduju Dijabetes/Slatki život po ne preuzima se s 2 boda članku. nikakvu odgovornost za sadržaj reklama i sponzoriranih članaka oglašivača. Hrvatski savez dijabetičkih udruga je nakladnik i jedini Hrvatski savez dijabetičkih udruga i Uredništvo časopisa Dijabetes/ vlasnik časopisa Dijabetes/Slatki život. Slatki život ne preuzima nikakvu odgovornost za sadržaj reklama i sponzoriranih članaka oglašivača. Hrvatski savez dijabetičkih udruga je nakladnik i jedini vlasnik časopisa Dijabetes/Slatki život.

Dijabetes www.dijabetes.hr

100 GODINA OD OTKRIĆA INZULINA

ODJECI S KONGRESA OSOBA SA ŠEĆERNOM BOLESTI HRVATSKE 5

UVODNIK

Intervju s prof. dr. sc. Dariom Rahelićem

UVODNIK

Stogodišnjica otkrića inzulina i razvoj pripravaka TEMA BROJA inzulina

Strukturirana edukacija osoba sa šećernom bolesti

13. kongres osoba sa šećernom bolesti 12 Hrvatske Suvremena primjena inzulina u liječenju šećerne bolesti tipa 1

Dijabetički vremeplov

Tranzicija bolesnika sa šećernom bolesti tip 1 18 iz pedijatrijske Šećerna bolest u i COVID-19 internističku skrb tjelesne na regulaciju 28 Utjecaj Rezultati anketeaktivnosti HSDU-a o stavovima osoba sa bolesti šećerne šećernom bolešću o cijepljenju protiv bolesti COVID-19 u Hrvatskoj 23 DOGAĐANJA I AKCIJE 30 Halo halo Info telefon HSDU-a Ljetni kamp za djecu i mlade

Prilagodba prehrane kod inzulinske terapije

RECEPTI I PREHRANA 24 36 Recepti

Mikrobiota, probiotici i dijabetes

IZ UDRUGA

Vegetarijansko-veganska dijeta u djece

41 Recepti DJEČJI KUTAK

UVODNIK Zrinka Mach, mag. soc. geront. Povijest dijabetesa još uvijek se piše

Tema ovog broja časopisa je 100 godina inzulina. Prije 100 godina otkriće inzulina promijenilo je svijet. Od tada je šećerna bolest od smrtne postala kronična bolest. Inzulin je od tada spasio milijune života i smatra se jednim od najvećih medicinskih dostignuća svih vremena. Kanadski znanstvenici Banting, Best, Macleod i Collip otkrili su 1921. godine inzulin, čime je započelo stoljeće revolucionarnih inovacija u skrbi osoba sa šećernom bolešću i od tada su spašeni mnogi životi. Otkrićem inzulina spašeni su mnogi životi, a dijabetes od tada nije više smrtna bolest. O ovoj temi, kao i svemu što je aktualno o šećernoj bolesti, u intervjuu smo razgovarali s prof. dr. sc. Dariom Rahelićem, predstojnikom Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac, KB Merkur i predsjednikom Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma HLZ-a. Za ovaj broj časopisa dr. med. Igor Bjelinski je napisao tekst o stogodišnjici otkrića inzulina i razvoju pripravaka inzulina. Donosimo vam i tekst dr. sc. Mladena Grgurevića o suvremenoj primjeni inzulina u liječenju šećerne bolesti tipa 1. O prilagodbi prehrane kod inzulinske terapije za ovaj broj časopisa tekst su napisale Josipa Matanić, mag. nutricionizma i dr. sc. Eva Pavić. Kako nam je tema pandemije COVID-19 još uvijek vrlo aktualna, dr. sc. Tomo Lucijanić napisao je tekst od dijabetesu i COVID-19. Kako se osobama s dijabetesom preporučuje cijepljenje protiv bolesti COVID-19 s obzirom na to da spadaju u rizičnu skupinu osoba koje imaju veći rizik za razvoj teških oblika bolesti, kao i za smrtni ishod, u Savezu smo odlučili anketirati punoljetne osobe s dijabetesom iz RH kako bismo saznali njihove stavove o cijepljenju protiv COVID-19. Rezultate ankete vam predstavljamo u našem časopisu Dijabetes/slatki život. Budući da je iz ankete vidljivo kako određeni broj osoba razmišlja, odnosno nisu još odlučili hoće li se cijepiti ili ne, nadamo se da će poslušati preporuke dijabetologa i cijepiti se protiv COVID-19 te zaštiti sebe i druge. U časopisu možete pročitati o svim aktivnostima kako saveza tako i udruga naših članica. Iako je pandemija COVID-19 utjecala na naše živote, nemojte da

Vas onemogući u odlasku na redovite liječničke preglede. Ako posumnjate ili primijetite neke simptome koje do sada niste imali, to je također razlog da se javite liječniku. Pridržavajte se i nadalje svih epidemioloških mjera kako bi kraj pandemije dočekali živi i bez posljedica. Vrlo je važno pridržavati se zdravih životnih navika, stoga vodimo računa o onome što i koliko jedemo, kao i da se redovito bavimo tjelesnom aktivnošću. Iako je tema koronavirusa „preplavila“ sve medije, trudimo se „nametnuti“ temu dijabetesa u svim medijima i društvenim mrežama. U tijeku je edukativno-medijska kampanja Bez dodatnih komplikacija kojoj je cilj osvještavanje oboljelih od šećerne bolesti tipa 2 i njihovih članova obitelji, ali i uspostavljanje dijaloga stručne i šire javnosti o važnosti promišljanja o dugoročnoj dobrobiti oboljelih i sprječavanju dodatnih komplikacija. U kampanji naglašavamo potrebu promjene pristupa šećernoj bolesti tipa 2: od puke regulacije laboratorijskih nalaza prema dugoročnim ciljevima poput sprječavanja srčanih ili bubrežnih komplikacija. Koristim ovu priliku zahvaliti u ime Saveza prof. dr. Dariju Raheliću, predstojniku Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac, KB Merkur i predsjedniku Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma HLZ-a na nesebičnoj pomoći u radu Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, sudjelovanju u svim projektima i kampanjama koje provodimo u podizanju svijesti o važnosti edukacije i prevencije šećerne bolesti, ranog otkrivanja te pravovremenog liječenja dijabetesa. Vjerujem kako smo svojim aktivnostima postigli veću prepoznatljivost i vidljivost Saveza te postali ravnopravni partneri u skrbi za osobe sa šećernom bolešću. U vrijeme pandemije COVID-19 koja sad traje već više od godinu dana nije bilo lako pozicionirati se, prilagoditi rad novonormalnom vremenu, a pri tome nas nisu poštedjele ni druge nepogodnosti poput nekoliko potresa u kratkom vremenu. Još uvijek nam je ured u Ilici s narančastom naljepnicom pa se i nadalje radi od kuće, ali veselimo se kako ćemo nakon gotovo 10 godina ponovno biti u svojem novouređenom prostoru u SK Vuk Vrhovac, KB Merkur te tako biti bliži i dostupniji onima zbog kojih Savez postoji, osobama sa šećernom bolešću.

Intervju s prof. dr. sc. Dariom Rahelićem Zrinka Mach, mag. soc. geront. Ove godine se obilježava 100 godina od otkrića inzulina, što predstavlja veliku prekretnicu u liječenju šećerne bolesti. Otkrićem inzulina i njegovom masovnom proizvodnjom dijabetes je umjesto smrtne postao kronična nezarazna bolest s kojom se uz dobru regulaciju glikemije može živjeti gotovo jednako kao i zdrave osobe. Prije 100 godina započelo je novo doba u liječenju šećerne bolesti. Otkriće inzulina je od iznimne važnosti jer su njime spašeni mnogi životi. O 100. obljetnici otkrića inzulina, liječenju i novostima, kao i kako pandemija COVID-19 utječe na pandemiju dijabetesa te o vrlo aktualnoj temi cijepljenja protiv bolesti COVID-19 razgovaramo s prof. dr. sc. Dariom Rahelićem, dr. med., predstojnikom Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac i predsjednikom Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma HLZ-a.

NA POČETKU VAM ČESTITAMO NA VAŠEM NAPRETKU U ZNANSTVENOJ KARIJERI. NAIME, OD PRIJE NEKOLIKO MJESECI POSTALI STE PROFESOR. KAKO SVE TO USPIJEVATE, UZ VOĐENJE SVEUČILIŠNE KLINIKE I DRUŠTVA U KOJEMU STE VRLO ANGAŽIRANI? Hvala Vam lijepa. Kad čovjek voli posao koji radi, tada je sve puno jednostavnije i lakše. Sretan sam što sam izabrao poziv koji me ispunjava i stoga brojne obveze ne doživljavam kao teret, iako nekad bude jako zahtjevno. Posebice u vrijeme ove COVID-19 pandemije kada su se svakodnevne obveze liječnika i medicinskih sestara značajno promijenile. Na pandemiju se

nitko nije mogao pripremiti i brzo smo se morali snaći kako bismo organizirali posao u skladu s novonastalom situacijom.

UNAZAD 100 GODINA NASTUPILE SU VELIKE PROMJENE U LIJEČENJU ŠEĆERNE BOLESTI. MOŽETE LI NAM REĆI KOLIKO SMO ODMAKLI OD OTKRIĆA INZULINA PA DO DANAS? U proteklih sto godina značajno se promijenilo liječenje osoba sa šećernom bolešću. Otkriće inzulina 1921. godine jedno je od najznačajnijih otkrića u medicini, što potvrđuju i dvije dodijeljene Nobelove nagrade. Upravo je inzulinska terapija spasila i u svakom slučaju promijenila živote milijuna ljudi diljem svijeta. U posljednjih sto godina inzulinska terapija je značajno unaprijeđena. Od inzulina životinjskog podrijetla, preko humanih inzulina, do inzulinskih analoga prve i druge generacije. U svim segmentima inzulinske terapije došlo je do velikog napretka, od kratkodjelujućih, dugodjelujućih i predmiješanih. Nadalje, koformulacije bazalnih inzulina i agonista GLP-1 receptora također predstavljaju svojevrsnu revoluciju u liječenju osoba sa šećernom bolešću. Moderni inzulini imaju puno manji rizik od hipoglikemije i porasta tjelesne mase, što su prije bile najveće zapreke u primjeni inzulinske terapije. Također treba spomenuti da se i sâm način primjene značajno promijenio, od nekadašnjih injekcija kojima se primjenjivala inzulinska terapija do jednokratnih penova s vrlo malim iglama i inzulinskih pumpi za kontinuiranu supkutanu primjenu inzulina.

KAKVA JE SITUACIJA U RH? ZAOSTAJEMO LI U LIJEČENJU ŠEĆERNE BOLESTI U ODNOSU NA SVIJET? S ponosom mogu reći da su u Republici Hrvatskoj dostupni svi lijekovi i pomagala kao bilo gdje u Europi i svijetu. Hrvatska po mogućnostima liječenja i primjeni moderne tehnologije, pri tome mislim na kontinuirano mjerenje glukoze u međustaničnoj tekućini i inzulinske pumpe, nimalo ne zaostaje. Međutim, treba napomenuti da usprkos modernoj terapiji i modernoj tehnologiji većina oboljelih ne postiže ciljeve liječenja i na tome treba poraditi. Samo praćenjem ishoda liječenja moguće je postići bolju skrb osoba sa šećernom bolešću u Republici Hrvatskoj. Svjedočimo turbulentnim i neizvjesnim vremenima za sve oboljele, posebice za osobe sa šećernom bolešću. Preklopila nam se pandemija COVID-19 s pandemijom dijabetesa.

OČEKUJEMO LI POVEĆAN BROJ OBOLJELIH OD ŠEĆERNE BOLESTI I VEĆI BROJ KOMPLIKACIJA? Svaka od ovih pandemija koje ste naveli nažalost nosi velike posljedice za osobe sa šećernom bolešću, ali i za zdravstveni sustav. Treba napomenuti da zbog straha od zaraze, ali i ograničenja koje je pandemija nametnula puno ljudi nije odlazilo na preglede kod liječnika specijalista obiteljske medicine, ali i ostalih specijalista. Manji je bio broj preventivnih i sistematskih pregleda kojima se najčešće i otkrije šećerna bolest. Klasični simptomi učestalog žeđanja i mokrenja te gubitka na tjelesnoj masi najčešće su rezervirani za uznapredovali stadij bolesti kojem može prethoditi nekoliko godina bez ikakvih simptoma šećerne bolesti. Upravo zbog toga šećerna bolest bude nedijagnosticirana kod velikog broja oboljelih osoba. Kao Dijabetes www.dijabetes.hr

rezultat svega, u posljednje vrijeme vidimo da oboljele osobe koje dolaze na pregled imaju visoke vrijednosti glukoze u plazmi kod dolaska i razvijene komplikacije, što se najviše vidi kod dijabetičkog stopala. Osobe koje nam dolaze u Sveučilišnu kliniku Vuk Vrhovac u posljednje vrijeme imaju uznapredovale rane i gangrene stopala koje nerijetko zahtijevaju amputaciju stopala ili noge.

S OBZIROM NA TO DA VELEDROGERIJE POMALO SMANJUJU DISTRIBUCIJU LIJEKOVA U BOLNIČKOM SUSTAVU, KAKVA JE SITUACIJA S LIJEKOVIMA ZA DIJABETES? PRIJETI LI NESTAŠICA I TREBAJU LI SE OSOBE S DIJABETESOM S RAZLOGOM BOJATI? Financijska situacija u zdravstvu nije sjajna, ali to nije nikakva novost. Mogućnost liječenja najmodernijim lijekovima i najmodernijom tehnologijom kod vrhunski educiranih zdravstvenih djelatnika, liječnika i medicinskih sestara ima svoju cijenu. I to vrlo visoku. I zemlje s puno većim ekonomskim standardom teško se nose s visokim troškovima zdravstvenog sustava. U Republici Hrvatskoj uz relativno malu doplatu možete dobiti najmodernije lijekove za liječenje šećerne bolesti. A treba napomenuti da je šećerna bolest samo jedna od brojnih bolesti o kojima zdravstveni sustav i zdravstveni djelatnici trebaju brinuti. Jasno je da nije jednostavno zadovoljiti sve potrebe populacije koja je sve starija i nažalost uz to i sve bolesnija. Zato je i najavljena reorganizacija zdravstvenog sustava iznimno potrebna. Ni ona sigurno neće biti svima po volji niti će svima odgovarati. Ali je nažalost nužna. Ne smatram da se osobe sa šećernom bolešću trebaju brinuti oko distribucije lijekova, jer su Ministarstvo zdravstva i Vlada već nekoliko puta do sada nalazili rješenje i omogućili kontinuiranu skrb oboljelima.

NACIONALNI PROGRAM ZDRAVSTVENE ZAŠTITE OSOBA SA ŠEĆERNOM BOLEŠĆU ISTEKAO JE KRAJEM PROŠLE GODINE. S OBZIROM NA NOVO NORMALNO VRIJEME, KADA MOŽEMO OČEKIVATI NOVI NACIONALNI PROGRAM? Kao što ste napomenuli, Nacionalni program zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću istekao je krajem prošle godine. Započele su pripreme za izradu Nacionalnog programa za sljedeće petogodišnje razdoblje. Do trenutka prihvaćanja novoga Nacionalnog programa vrijedi dosadašnji. Jesu li i koliko moderne tehnologije (CGMS i inzulinske pumpe) pomogle u boljoj regulaciji glikemije kod osoba s dijabetesom? Moderna tehnologija može u značajnoj mjeri pridonijeti boljoj regulaciji šećerne bolesti kod dijela osoba sa šećernom bolešću. Moderna tehnologija nije indicirana za sve osobe sa šećernom bolešću. S druge strane, neke osobe oboljele od šećerne bolesti niti ne žele koristiti uređaj za kontinuirano mjerenje glukoze niti inzulinsku pumpu. Ono što svakako treba naglasiti jest činjenica da nažalost nekim osobama niti najmodernija terapija niti najmodernija tehnologija ne mogu pomoći u postizanju dobre regulacije šećerne bolesti, jer se ne pridržavaju osnovnih principa liječenja šećerne bolesti, a to su pravilna prehrana, redovita tjelovježba, postizanje i održavanje poželjne tjelesne

mase i redovito uzimanje propisane terapije. Tek uz pridržavanje navedenih načela moguće je postići dobru regulaciju šećerne bolesti i tu dolazimo do pitanja osobne odgovornosti pojedinca. Bez osobne odgovornosti neće biti niti napretka u liječenju niti smanjenja troškova liječenja.

JOŠ UVIJEK IMAMO VELIKE TROŠKOVE KOJE HZZO IZDVAJA ZA LIJEČENJE KOMPLIKACIJA DIJABETESA. NA KOJI NAČIN TO MOŽEMO PROMIJENITI? Od ukupnih troškova za liječenje osoba sa šećernom bolešću gotovo 90% čine troškovi liječenja kroničnih komplikacija. Samo ranim otkrivanjem i pravovremenim liječenjem šećerne bolesti moguće je promijeniti tijek bolesti, poboljšati kvalitetu života oboljelih, ali i smanjiti troškove liječenja dugoročno. Da bi to bilo moguće, nerijetko su potrebna dodatna financijska sredstva koja će, ako se pravilno utroše danas, rezultirati značajnim uštedama kroz nekoliko godina.

DIJABETES SE U POPULACIJI DOŽIVLJAVA OLAKO DOK SE NE DOGODE KOMPLIKACIJE. NI EDUKACIJA NI PREVENCIJA NAM NISU NA ZADOVOLJAVAJUĆOJ RAZINI. ŠTO MOŽEMO KAO ŠIRA ZAJEDNICA UČINITI? Podizanjem svijesti o pravilnoj prehrani, važnosti tjelovježbe i održavanja normalne tjelesne mase može se dobrim dijelom spriječiti ili barem odgoditi nastanak šećerne bolesti. Prihvaćanje zdravih životnih navika u najranijoj životnoj dobi može rezultirati smanjenjem rizika za nastanak šećerne bolesti u kasnijoj dobi. S druge strane, identifikacija osoba s povećanim rizikom za nastanak šećerne bolesti sljedeći je važan korak. Idealno bi bilo imati neki biokemijski pokazatelj koji bi bio predskazatelj nastanka šećerne bolesti. Iako se i u tom segmentu značajno napredovalo, posebno u području istraživanja glikana, za sada još uvijek možemo aktivno procjenjivati poznate rizične čimbenike za nastanak šećerne bolesti kao i kalkulator rizika. No usprkos tomu što znamo koji su čimbenici rizika za nastanak šećerne bolesti, još uvijek premalo mislimo o njima i premalo utječemo na smanjenje rizika.

KAKVO JE STANJE U SVEUČILIŠNOJ KLINICI VUK VRHOVAC S OBZIROM NA NEPRESTANI PORAST OBOLJELIH OD COVID- 19? OBAVLJAJU LI SE REDOVITE LIJEČNIČKE KONTROLE I MOGU LI PACIJENTI DOĆI NA RANIJE DOGOVORENE LIJEČNIKE PREGLEDE? U Sveučilišnoj klinici Vuk Vrhovac oboljelima od šećerne bolesti proteklih je mjeseci, usprkos pandemiji, kontinuirano pružana cjelovita dijabetološka skrb. Nakon prestanka prvog vala pandemije oboljeli od šećerne bolesti mogli su doći na dijabetološki pregled i pretrage. U Sveučilišnoj klinici Vuk Vrhovac oboljeli mogu obaviti dijagnostičke pretrage u svrhu otkrivanja i praćenja razvoja kroničnih komplikacija šećerne bolesti. Tako u Klinici, uz brojne dijabetologe, rade dva kardiologa i angiologa, tri neurologa i tri oftalmologa. Upravo takva organizacija rada dijabetološkog centra omogućuje

sveobuhvatnu skrb osoba sa šećernom bolešću. Kada govorimo o liječničkim kontrolama oboljelih tijekom pandemije COVID-19, moram zahvaliti svim liječnicima i medicinskim sestrama edukatorima Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac koji su uložili dodatan napor i uz svoje pacijente pregledali i više od 450 osoba sa šećernom bolešću koje nisu mogle ostvariti dijabetološki pregled u Kliničkoj bolnici Dubrava koja je sada COVID-bolnica.

S OBZIROM NA TO DA STE PREDSJEDNIK DRUŠTVA ZA DIJABETES I BOLESTI METABOLIZMA HLZ-A, KAKVA JE SITUACIJA PO PITANJU LIJEČENJA DIJABETESA U DRUGIM BOLNICAMA U RH? IMA LI DOVOLJNO DIJABETOLOGA I JE LI SKRB OSOBA SA ŠEĆERNOM BOLEŠĆU JEDNAKO DOSTUPNA U SVAKOM DJELU LIJEPE NAŠE? Nažalost, zbog teritorijalne rasprostranjenosti i razvedenosti jadranske obale nije realno očekivati da će svi građani Republike Hrvatske u svakom trenutku imati jednako kvalitetnu skrb o šećernoj bolesti. Međutim, upravo tome težimo i vjerujem da ćemo kroz nekoliko godina ostvariti jednaku skrb za sve osobe sa šećernom bolešću, neovisno o kojem dijelu Hrvatske se radilo. Često znam reći da hrvatsku dijabetologiju ne čini Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac kao Referentni centar Republike Hrvatske za dijabetes, niti Regionalni centri za dijabetes u Rijeci, Osijeku ili Splitu, niti klinički bolnički centri i kliničke bolnice, niti županijske bolnice... Hrvatsku dijabetologiju čini i najmanja ordinacija obiteljske medicine na najudaljenijem hrvatskom otoku. I tek kada postignemo jednaku skrb na najudaljenijem otoku i najmanjem mjestu u unutrašnjosti zemlje, moći ćemo reći da imamo dijabetološku skrb kakvu trebamo i kakvu naši građani zaslužuju... U posljednjih nekoliko godina ostvaren je velik napredak i u tome. Siguran sam da će uslijediti uvođenje telemedicine, mogućnosti elektronskih konzultacija i virtualnih ambulanti i to neće više biti samo neostvareni san. Uz telemedicinu čuda su moguća... Naravno, kontakt liječnika, medicinske sestre i oboljele osobe i dalje će biti od velike važnosti.

MEDICINA SE NEPRESTANO RAZVIJA, SVAKODNEVNO SE POJAVLJUJU NOVI LIJEKOVI NA TRŽIŠTU. ŠTO OČEKUJETE U SLIJEDEĆIH 100 GODINA KADA JE U PITANJU ŠEĆERNA BOLEST? Kad bi to bilo moguće, volio bih to doživjeti i biti ponosan koliko je dijabetologija napredovala. I sada sam ponosan kad pogledam dvadeset godina unatrag, koliko sam dugo u dijabetologiji, i kad vidim koliki je napredak ostvaren. Sjećam se, kad sam počeo raditi u dijabetološkoj ambulanti bilo je svega nekoliko terapijskih mogućnosti za liječenje šećerne bolesti, par tableta i tri vrste inzulina. A sada brojne terapijske mogućnosti pred liječnike stavljaju izazov kako iskoristiti moderne lijekove i modernu tehologiju i pri tome postići dobru regulaciju šećerne bolesti, bez negativnih posljedica. Pri tome prije svega mislim na postizanje dobre regulacije šećerne bolesti bez rizika od hipoglikemije i bez rizika od porasta tjelesne mase.

Kad razmislite, prije svega nekoliko godina bilo je nezamislivo da ćemo korištenjem nekih lijekova za liječenje šećerne bolesti postizati dobru regulaciju šećera u krvi, bez hipoglikemije, a pri tome će oboljeli mršaviti, imati bolju regulaciju arterijskog tlaka, značajno manju kardiovaskularnu smrtnost, manji rizik od srčanog infarkta, moždanog udara ili srčanog zatajivanja. I to vrlo brzo nakon početka korištenja tih lijekova... I ponovno moram s ponosom naglasiti da su i ti lijekovi dostupni oboljelima od šećerne bolesti u Republici Hrvatskoj.

U TIJEKU JE CIJEPLJENJE PROTIV BOLESTI COVID-19. KOJA JE VAŠA PREPORUKA ILI SAVJET OSOBAMA SA ŠEĆERNOM BOLEŠĆU? Brojne objavljene studije su potvrdile da su osobe sa šećernom bolešću sklonije razvoju teže kliničke slike COVID-infekcije. Oboljeli od šećerne bolesti češće zahtijevaju mehaničku ventilacijsku potporu, odnosno završavaju na respiratoru, nerijetko s fatalnim ishodom. Upravo je zamijećena povećana smrtnost osoba sa šećernom bolešću, posebice onih s pridruženom pretilošću, arterijskom hipertenzijom i kardiovaskularnom bolešću. Zato, nema dileme trebaju li se osobe sa šećernom bolešću cijepiti protiv COVID-a. Apsolutno se trebaju cijepiti protiv COVID-a, ali i protiv gripe i protiv pneumokoka. Jedinu iznimku čine osobe preosjetljive na cjepiva koje se o tome trebaju posavjetovati s imunolozma. Međutim, takvih osoba ima relativno malo. I nakon ove pandemije trebat ćemo misliti o cijepljenju. Ne znamo kakve će biti preporuke za eventualno docijepljivanje protiv COVID-a, ali svakako treba misliti i procijepljivati se sezonski protiv gripe i, oni koji to nisu, protiv

Dijabetes www.dijabetes.hr

pneumokoka. Cijepljenje je učinkovit način kako se zaštititi protiv poznatih infektivnih bolesti. I tu nema dvojbe.

I ZA KRAJ, IMATE LI KAKVU PORUKU ZA OSOBE OBOLJELE OD ŠEĆERNE BOLESTI? Pandemiji COVID-19 će doći kraj. Iako se sada to čini kao dalek i nedostižan san, siguran sam da će se ostvariti i to relativno brzo. Kraju pandemije možemo svi mi pridonijeti odgovornim ponašanjem i cijepljenjem protiv COVID-a. Pri tome treba misliti i na regulaciju šećerne bolesti, jer pandemija COVID-19 nije zaustavila razvoj kroničnih komplikacija šećerne bolesti. I sada, tijekom ove pandemije naučili smo koliko je važna dobra regulacija šećerne bolesti prije i tijekom COVID-infekcije. Studije su, naime, pokazale da su osobe s dobrom regulacijom šećerne bolesti imale blažu kliničku sliku COVID-infekcije u odnosu na one koje su imale lošu regulaciju šećerne bolesti. Zato pozivam sve oboljele od šećerne bolesti da pokušaju što bolje regulirati šećernu bolest, postizati što bolju regulaciju šećera u krvi, ali i arterijskog tlaka i masnoća u krvi. Ako ne uspijevaju postići dobru regulaciju šećerne bolesti, svakako bi trebali otići na pregled kod svog liječnika specijalista obiteljske medicine i specijalista dijabetologa. Samo dobrom regulacijom šećerne bolesti i odgovornim ponašanjem tijekom pandemije moguće je izbjeći teške, a možda i smrtonosne posljedice COVID-a. Vrata Sveučilišne klinike su otvorena za sve oboljele sa šećernom bolešću kojima treba dijabetološka skrb, a ne mogu je ostvariti iz nekog razloga u bližem dijabetološkom centru. U našoj je Klinici lista čekanja za prvi dijabetološki pregled tri do osam dana, što je, priznat ćete, za najveći dijabetološki centar u Republici Hrvatskoj impresivno.

STOGODIŠNJICA OTKRIĆA INZULINA I RAZVOJ PRIPRAVAKA INZULINA Igor Bjelinski, dr. med., specijalist internist, subspecijalist endokrinolog i dijabetolog, KB Merkur, Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac Prije sto godina dijagnoza šećerne bolesti u djece značila je sigurnu smrt za 1 do 3 godine nakon dijagnoze. Jedina dostupna terapija kako bi se kontrolirala razina glukoze u krvi bila je rigorozna dijeta i smanjivanje unosa hrane gotovo do izgladnjivanja. Otkriće inzulina bilo je čudo znanosti koje je dramatično promijenilo način liječenja osoba sa šećernom bolešću, omogućilo im preživljavanje i produljilo trajanje života. Inzulin je pretvorio šećernu bolest, koja je dotad bila kratka, očajna i smrtonosna, u kroničnu bolest koja se može liječiti. U Torontu su 1921. godine kirurg Frederick G. Banting, student medicine Charles Best, prof. John Macleod, voditelj fiziologije Sveučilišta u Torontu i biokemičar James B. Collip otkrili inzulin i izolirali ga iz gušterače psa, a nakon toga i iz goveda. Za to otkriće su Banting i Macleod 1923. godine dobili Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu. Banting je nagradu podijelio s Bestom, a Macleod s Collipom. U spomen na to Svjetski dan šećerne bolesti proglašen je 14. studenog, na Bantingov rođendan. Prva klinička primjena inzulina dobivenog iz gušterače goveda bila je 11. siječnja 1922. godine, kada su dvije godine nakon dijagnoze šećerne bolesti injicirali inzulin četrnaestogodišnjem dječaku Leonardu Thompsonu iz Toronta. Leonard je preživio i oporavio se. U lipnju 1922. godine kompanija Eli Lilly proizvodi prve bočice regularnog inzulina (Iletin) koji je od 1923. godine bio komercijalno dostupan u SAD-u. Od 1923. godine inzulin se proizvodi i u Danskoj (August Krogh i Hans C. Hagedorn – to je bio začetak kompanije Novo Nordisk), a od 1925. godine inzulin

je bio komercijalno dostupan. U to vrijeme inzulin se izolirao iz gušterača goveda (razlikuje se od ljudskog u 3 aminokiseline) i svinja (razlika je u 1 aminokiselini), a od 10 do 55% bolesnika imalo je, zbog stvaranja antitijela na neinzulinske komponente u pripravku, alergijsku reakciju na mjestu davanja inzulina. Regularni inzulin je kratko djelovao i bolesnici su ga morali primati 2 do 3 puta tijekom 24 sata kako bi održali razinu glukoze što je moguće nižom. Zbog toga su znanstvenici pokušali sintetizirati bazalni (dugodjelujući) inzulin. Regularnom inzulinu morali su dodati neku tvar koja će mu usporiti brzinu iskorištenja i produljiti vrijeme djelovanja. 1936. godine Hans Christian Hagedorn sintetizirao je prvi bazalni inzulin protamin cink, čije je djelovanje bilo jako nestabilno. Inzulinu je dodan cink i bjelančevina protamin izolirana iz ribe. Isti znanstvenik 1946. godine proizvodi NPH inzulin (Neutral Protamin Hagedorn) u kojem je protamin ugrađen u strukturu inzulina. Taj inzulin bio je stabilniji i mogao se miješati s regularnim (kratkodjelujućim) inzulinom u istoj štrcaljki. 1953. godine sintetizirane su 3 vrste Lente inzulina, u kojima je povećana koncentracija cinka, a imali su različitu duljinu djelovanja. U 1960-im godinama na životinjske je inzuline 5 do 10% osoba razvijalo alergijske reakcije. Stoga su 1977. godine proizvedeni visoko pročišćeni (monokomponentni ili single peak) životinjski inzulini na koje su alergijske reakcije postale puno rjeđe, a lipodistrofija (propadanje potkožnoga masnog tkiva) praktički nestala.

Količina biološkog materijala (gušterače goveda i svinja) bila je ograničena i nedovoljna za proizvodnju inzulina zbog rastućih potreba. 1982. godine sintetiziran je biosintetski humanizirani inzulin (identične strukture kao ljudski inzulin) pomoću rekombinantne DNA tehnologije iz bakterije Echerichia coli ili iz kvaščeve gljivice. Bilo je to prvi put u povijesti da je neki lijek dobiven ovom, danas uobičajenom, tehnologijom. Tada su se mogle proizvoditi neograničene količine inzulina na koji su alergijske reakcije bile jako rijetke. Do 1920. godine šećerna bolest bila je rijetka i dijagnosticirala se samo kod djece. Tek su 1959. godine liječnici spoznali da postoje različiti tipovi šećerne bolesti, a od 1960. godine šećerna bolest se dijeli na tip 1 i tip 2. Nakon otkrića inzulina i mogućnosti liječenja oboljelih od šećerne bolesti tipa 1, u oboljelih su se počele razvijati kronične komplikacije šećerne bolesti karakteristične za starije osobe (oštećenje oka, bubrega i živaca te srčanožilne bolesti). Trebalo je 40 godina da se shvati veza između razvoja kroničnih komplikacija i razine glukoze u krvi. Studije u 1990-im godinama nedvojbeno su dokazale važnost dobre kontrole glikemije za sprječavanje ili odgađanje nastanka kroničnih komplikacija. Način davanja i djelovanja inzulina trebao bi što vjernije oponašati lučenje i djelovanje inzulina u zdrave osobe. To je u osoba s tipom 1 šećerne bolesti moguće postići bazal/bolus terapijom ili višekratnim dnevnim injekcijama inzulina (engl. multiple subcutaneous insulin injections MDI), u kojoj se daju 3 doze regularnog inzulina uz obroke i 1 do 2 doze NPH inzulina, a počela se primjenjivati 1980-ih godina. Međutim, ograničavajući faktor u postizanju dobre regulacije glikemije jest strah od hipoglikemije. Humanizirani inzulini koji su se tada koristili (regularni i NPH) po svom djelovanju (vrijeme početka djelovanja, najjačeg i prestanka djelovanja) nisu mogli vjerno oponašati način rada zdrave gušterače. Kratkodjelujući regularni inzulin presporo počinje djelovati, a djeluje duže od vremena iskorištavanja ugljikohidrata pa je dovodio do porasta glukoze neposredno nakon jela i niskih vrijednosti glukoze 3 do 4 sata kasnije. Srednje dugodjelujući NPH inzulin ne djeluje ravnomjerno, već od dana do dana ima veliku varijabilnost postizanja vremena kada doseže maksimum djelovanja i zato izaziva velik broj nepredvidljivih hipoglikemija. Stoga su sintetizirani analozi inzulina, u kojima su malim strukturnim promjenama u redoslijedu aminokiselina u molekuli inzulina postignute značajne promjene njegovog djelovanja. Analozi inzulina uz obrok (kratkodjelujući) imaju bržu apsorpciju i brži početak djelovanja, a vršno djelovanje je usklađenije s maksimumom apsorpcije ugljikohidrata, dok im je djelovanje kraće. Stoga se hipoglikemije rjeđe pojavljuju. Bazalni analozi inzulina imaju sporiju, stabilniju i ravnomjerniju apsorpciju, manju varijabilnost i produljeno djelovanje te izazivaju manje hipoglikemija. Godine 1996. proizveden je prvi kratkodjelujući analog koji je djelovao brže i kraće od regularnog inzulina pa se nije moralo tako dugo čekati od davanja inzulina do uzimanja obroka. Godine 2000. počeo se koristiti prvi bazalni analog kojem je djelovanje produljeno promjenom izoelektrične točke. Taj inzulin ima kiseli pH pa se taloži u nakupine molekula inzulina kad se ubrizga u neutralno tkivo organizma. Djelovanje drugoga bazalnog analoga produljeno je spajanjem Dijabetes www.dijabetes.hr

masne kiseline s inzulinom, čime je omogućeno njegovo vezivanje na albumin (bjelančevinu u krvi i tkivima). Time je postignuta veća stabilnost djelovanja inzulina. Godine 2006. proizveden je prvi udisajni (inhalatorni) inzulin, ali je nakon godinu dana povučen iz upotrebe zbog promjena na plućima koje je izazivao. Sljedeći udisajni inzulin registriran je 2015. godine i dalje je u upotrebi. Godine 2013. sintetiziran je prvi gotovo idealni bazalni analog koji traje dulje od 24 sata pa se može davati jednom dnevno, ima ravan profil djelovanja (jako malu varijabilnost djelovanja od dana do dana) i najmanji rizik nastanka hipoglikemija. Ipak, kratkodjelujući analozi inzulina nisu mogli dovoljno dobro oponašati djelovanje inzulina iz zdrave gušterače, nisu imali dovoljno brz početak djelovanja niti su dovoljno brzo dostizali maksimalno djelovanje. Godine 2017. počeo se koristiti prvi ultrakratkodjelujući analog inzulina, a 2020. godine drugi. Njihovo djelovanje bilo je još sličnije ljudskom inzulinu. Imali su još brži početak djelovanja i brže su dostizali maksimum djelovanja. Današnje vrste inzulina, način njihove primjene (bazal/bolus liječenje uz pomoć penova ili inzulinske pumpe) i uređaji za samokontrolu glukoze (glukometri – uređaji za samoodređivanje glukoze iz kapilarne krvi i sustavi za kontinuirano mjerenje glukoze u međustaničnoj tekućini – CGM continuous glucose meter) trebali bi omogućiti osobama sa šećernom bolešću normalan način života, uobičajeno trajanje života kao i kod osoba bez šećerne bolesti i život bez razvoja kroničnih komplikacija šećerne bolesti. Naravno da to podrazumijeva pridržavanje uputa o načinu života i prehrane koje se daju osobama sa šećernom bolešću, kao i dobru edukaciju o svim aspektima liječenja. Koja je budućnost razvoja inzulina? To su tjedni i mjesečni bazalni analozi inzulina, inzulini selektivni za jetru (glavnina djelovanja ljudskog inzulina odvija se u jetri, a ne u perifernim tkivima kao kad inzulin dajemo injekcijama u potkožno tkivo), inzulin s kardioprotektivnim djelovanjem, inzulin osjetljiv na glukozu (tzv. „pametni inzulin“), oralni inzulin u tabletama itd. Ipak, nijedan inzulin, bez obzira koliko dobar bio, ne može biti toliko „pametan“ da misli umjesto bolesnika i ispravi njihove pogreške u temeljnim principima liječenja šećerne bolesti. Zbog toga su osobe sa šećernom bolešću suradnici i pomoćnici dijabetolozima u liječenju svoje bolesti.

Suvremena primjena inzulina u liječenju šećerne bolesti tipa 1 (ŠB tipa 1) Dr. sc. Mladen Grgurević, dr. med., spec. internist, endokrinolog – dijabetolog, SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur

UVOD Šećerna bolest (ŠB) obuhvaća skupinu kroničnih metaboličkih poremećaja, koji nastaju uslijed nedostatka ili neadekvatnog djelovanja inzulina, a očituju se povećanom razinom glukoze u plazmi (GUP). Ovisno o patofiziološkim uzrocima povećane razine GUP-a, ŠB se dijeli na četiri osnovna tipa: • ŠB tipa 1 kao posljedica apsolutnog manjka inzulina uslijed razaranja i uništenja β-stanica Langerhansovih otočića gušterače u autoimunom ili idiopatskom procesu • ŠB tipa 2 kao posljedica relativnog manjka inzulina uslijed smanjene osjetljivosti ciljnih tkiva na inzulin, odnosno inzulinske rezistencije • ŠB u trudnoći (dijagnosticirana u 2. i 3. trimestru trudnoće) • specifični tipovi ŠB: • bolesti egzokrinog dijela gušterače • monogenetski oblici ŠB • endokrinopatije • lijekovima uzrokovana ŠB • ŠB u genetskim sindromima.

DIJAGNOZA ŠEĆERNE BOLESTI Dijagnoza ŠB postavlja se na temelju koncentracije glukoze u venskoj plazmi ili vrijednosti glikiranog hemoglobina (prema engl. glycated haemoglobin A1c, HbA1c). Vrijednosti glukoze

iznad 7,0 mmol/L natašte ili nasumični nalaz iznad 11,1 mmol/L ili vrijednosti HbA1c-a iznad 6,5%, izmjereni u dva navrata, upućuju na dijagnozu ŠB. Također, dijagnoza se može postaviti i provođenjem testa oralnog opterećenja glukozom (prema engl. oral glucose tolerance test, OGTT). Dijagnoza ŠB tipa 1 uz gore navedene kriterije potvrđuje se temeljem određivanja razine ednogenog inzulina, odnosno c-peptida, te prisutnosti specifičnih autoimunih protutijela. Poznato je nekoliko protutijela vezanih za ŠB tipa 1. Protutijela na endogeni inzulin (prema engl. insulin autoantibody, IAA), protutijela na dekarboksilazu glutaminske kiseline (prema engl. glutamic acid decarboxylase, GAD), protutijela protein 2 udružena s inzulinomom (prema engl. insulinoma-associated protein 2, IA2), podskupina protutijela na β-stanicu gušterače (prema engl. islet cell autoantibody, ICA) te protutijela na prijenosnik cinka (prema engl. zinc transporter 8 antibody, ZNT8).

LIJEČENJE ŠB TIPA 1 Liječenje svih oblika ŠB pa tako i ŠB tipa 1 usmjereno je na postizanje i održavanje normoglikemije, odnosno postizanje i održavanje razine GUP-a unutar individualno postavljenih granica koje se odražavaju kroz ciljani HbA1c i vrijeme unutar ciljnog raspona (prema engl. Time in range, TIR). Liječenje se sastoji od primjene temeljnih mjera i inzulinske farmakoterapije. Temeljne mjere liječenja obuhvaćaju pravilnu

prehranu, svakodnevnu tjelesnu aktivnost i terapijsku edukaciju, one se tretiraju jednakovrijedno kao i farmakoterapija te zahtijevaju izravni svakodnevni angažman samih bolesnika. U liječenju ŠB tipa 1, kako se u osnovi radi o nedostatku inzulina, primjenjuju se inzulinski pripravci u obliku supstitucijske terapije. Inzulin se primjenjuje kao: • intenzivirana inzulinska bazal-bolus terapija, odnosno višekratne dnevne subkutane injekcije inzulina (prema engl. multiple daily insulin injection, MDII) • kontinuirana subkutana inzulinska infuzija (prema engl. continuous subcutaneous insulin infusion, CSII) • kontinuirana intraperitonealna inzulinska infuzija putem inzulinske pumpe.

INTENZIVIRANA BAZAL-BOLUS INZULISKA TERAPIJA Tehnološki napredak tijekom 100 godina od samoga otkrića inzulina omogućio je proizvodnju novih, učinkovitijih oblika inzulina uz manje nuspojava i s dodatnim povoljnim učincima na organizam. Tako su danas dostupni suvremeni bazalni i prandijalni inzulini koji omogućuju manje dnevne oscilacije vrijednosti GUP-a uz manje hipoglikemija, odnosno manju glukovarijabilnost, i koji se koriste u bazal-bolus obliku liječenja. Kada govorimo o suvremenim inzulinskim analozima, tada svakako ne smijemo zaobići bazalne analoge druge generacije poput glarginaU300 i degludeka koji djeluju 24 sata bez značajnije vršne aktivnosti smanjujući učestalost hipoglikemija, poboljšavajući metaboličku regulaciju bolesnika i, ne manje važno, kvalitetu života. Oni se primjenjuju jedanput na dan, najčešće navečer oko 22 sata, i pokrivaju dnevne potrebe za bazalnim inzulinom. Prilagodba dnevne doze bazalnog inzulina određuje se primarno temeljem vrijednosti GUP-a natašte. Ciljana vrijednost GUP-a natašte za veliku većinu osoba sa ŠB je 4-6 mmol/l te se ovisno o izmjerenoj vrijednosti GUP-a natašte doza bazalnog inzulina povećava ili snižava za po 2 jedinice svakih 2-3 dana do postizanja ciljnih vrijednosti GUP-a natašte. Također treba spomenuti i suvremene prandijalne inzulinske analoge koji se primjenjuju uglavnom neposredno prije obroka i čija uporaba značajno smanjuje skokove GUP-a nakon obroka. Brzi aspart inzulin (FIASP) i ultrabrzi lispro inzulin (Lyumjev) su trenutno najnoviji prandijalni inzulini.

INZULINSKA PUMPA Inzulinska pumpa je medicinski uređaj koji omogućuje kontinuiranu isporuku inzulina najčešće u potkožno tkivo, odnosno CSII. Primjena inzulinskih pumpi započinje 1976. godine te one najvjernije oponašaju lučenje inzulina od strane gušterače. U inzulinskim pumpama koriste se samo ultrakratkodjelujući inzulinski analozi. Prednosti CSII nad MDII su bolja metabolička regulacija, manje hipoglikemija, manje dnevne oscilacije glukoze, manja potreba za inzulinom, poboljšanje kvalitete života bolesnika i u konačnici manja smrtnost. Zbog svega navedenog liječenje putem inzulinske pumpe danas u razvijenom svijetu predstavlja standard u skrbi osoba sa ŠB tipa 1. U primjeni su dvije osnovne vrste inzulinskih pumpi, klasične i tzv. „patch“ inzulinske pumpe. Klasične se sastoje od trajnog kućišta s izvorom napajanja, motorom i zaslonom te promjenljivog spremnika inzulina i infuzijskog seta. Za razliku od klasičnih, „patch“ inzulinske pumpe imaju trajni daljinski upravljač sa zaslonom te promjenjivo kućište s izvorom napajanja, motorom, Dijabetes www.dijabetes.hr

spremnikom inzulina i kanilom. Od 1976. godine, odnosno od pojave prve inzulinske pumpe pa do danas, njihov izgled, praktičnost i kvaliteta značajno su se promijenili. U početku se radilo o pionirskim uređajima veličine naprtnjače, više primjenljivim u znanstvenoj zajednici nego u svakidašnjem životu. Danas su to mali diskretni uređaji veličine pametnog telefona koji uspješno komuniciraju sa senzorima za kontinuirano praćenje glukoze stvarajući sustave koje nazivamo „umjetna gušterača“. Od trenutno tržišno dostupnih sustava „umjetne gušterače“ najnapredniji je Medtronic MiniMed 780G, tzv. Advanced hybrid closed loop system koji potpuno automatizirano isporučuje bazalnu dozu uz poaluatomatiziranu isporuku bolus doze inzulina pred obroke s obzirom na vrijednosti glukoze koje je izmjerio senzor. Drugim riječima, u slučaju prijetnje hipoglikemije pumpa prestaje isporučivati inzulin, a u slučaju porasta vrijednosti glukoze na temelju matematičkih algoritama povećava isporuku bazalnog inzulina. Isporuka bolus inzulina pred obroke odvija se poluatomatski, odnosno i dalje je nužno računanje ugljikohidrata i unošenje njihove predviđene količine u pumpu uz automatizirane korektivne boluse od strane samoga susutava. Advanced hybrid closed loop system trenutno omogućuje najkvalitetniju metaboličku regulaciju uz vrlo visoki TIR i mali udio hipoglikemija. Također, što je gotovo jednako važno, navedeni sustav omogućuje do sada najkvalitetniju metaboličku regulaciju bolesti uz najmanju opterećenost samoga bolesnika te posljedično i najbolju kvalitetu života korisnika Advanced hybrid closed loop sustava. U fazi istraživanja su tzv. dualne ili dvohormonske pumpe, koje osim inzulina koriste i glukagon te isporukom glukagona sprječavaju evetualne hipoglikemije.

APLIKACIJE ZA PAMETNE TELEFONE I „PAMETNA“ INZULINSKA PENKALA Pametni telefoni danas predstavljaju uobičajeni dio sustava za nadzor rada inzulinske pumpe, kontinuriranih mjerača glukoze i „umjetne gušterače”. Posljednjih nekoliko godina dostupan je sve veći broj aplikacija za lakše upravljanje ŠB – ugljikohidratni (UH) kalkulatori pružaju lakše računanje doze inzulina, podatke o glikemijskom indeksu hrane, o udjelu UH u hrani itd. Treba istaknuti poznatije aplikacije poput Fooducate, MySugr, BG Monitor Diabetes. Također, sve više se koriste i tzv. „pametna“ inzulinska penkala spojiva s kontinuiranim mjeračima glukoze u organizmu (prema engl. continuous glucose monitoring, CGM) i integriranim UH kalkulatorom.

ZAKLJUČAK Tehnološki razvoj iz dana u dan unazad 100 godina, odnosno od otkrića inzulina, nudi sve veće mogućnosti u liječenju i prije svega u poboljšanju kvalitete života osoba sa ŠB tipa 1. Povećava se broj novih inzulinskih pripravaka koji osim kvalitetnije regulacije ŠB nude i dodatnu vrijednost u smislu smanjenja hipoglikemija i glukovarijabilnosti. Također, medicinski uređaji u obliku inzulinske pumpe i sustava pumpa-senzor tzv. „umjetnih gušterača“ postaju standard u liječenju ŠBT1, a sve više osoba sa ŠB koristi aplikacije za lakše upravljanje bolešću. Liječenje ŠB svakim danom postaje sve uspješnije, a metabolička regulacija, baš kao i kvaliteta života bolesnika, nedvojbeno sve bolja.

Dijabetički vremeplov HSDU Šećerna bolest ima dugu povijest koja seže sve do antike. Međutim, tijekom tog razdoblja, zbog slabog poznavanja anatomije, patofiziologije i nedostatka dijagnostičkih alata, bolest je ostala izuzetno zbunjujuća za liječnike. Najstariji poznati zapis o šećernoj bolesti potječe još iz 1552. godine prije nove ere. Ebersov papirus sadrži zapise egipatskog liječnika Hesy-Ra koji opisuju učestalo mokrenje kao simptom misteriozne bolesti koja je uzrokovala i mršavost. U to doba primijećeno je i da mrave privlači urin osoba koje su imale ovu bolest.

Ebersov papirus Dijabetes www.dijabetes.hr

U zapisima hindskih liječnika Charaka i Sushhrutaā iz 400. – 500. godine prije nove ere prvi put se opisuje slatkoća urina te opisuju dvije vrste, kasnije nazvane dijabetesom tipa 1 i tipa 2. U 2. stoljeću nove ere Areatus uvodi naziv dijabetes prema grčkoj riječi diabaínein (prolaziti) jer uočava da se tekućina ne zadržava u tijelu, već samo kroz njega prolazi kao kroz cijev. Njegov opis bolesti naglašava učestalo mokrenje, pojačanu žeđ i kratko preživljavanje bolesnika. Napisao je da je dijabetes tajanstvena bolest. U 11. stoljeću nazivu dijabetes dodaje se oznaka mellitus prema latinskoj riječi mellitus (med), sladak kao med, kada nastaje današnji naziv bolesti dijabetes mellitus (DM). Poslije toga, značajnog napretka u razumijevanju bolesti nije bilo sve do 16. stoljeća i prepoznavanja šećerne bolesti kao ozbiljne sustavne bolesti. Razliku između dijabetesa melitusa i insipidusa prvi je uočio i 1769. godine u svojoj klasifikaciji bolesti objavio Cullen, kojemu se, prema nekima, pripisuje i zasluga za pripajanje pridjeva mellitus nazivu bolesti. Mnogo kasnije, tek 1776. godine, poznati engleski liječnik Dobson proveo je istraživanje kojim je dokazano da urin pacijenata sadrži šećer te stoga ima slatki okus. Nakon ovog otkrića bolest se počela zvati SD – bolest šećera. Odavde započinje moderna povijest dijabetesa. Otkriće i napredak inzulina kao liječenja dijabetesa može se pratiti od 19. stoljeća. Claude Bernard otkriva da jetra izlučuje

tvar koja utječe na razinu šećera u krvi te 1857. izolira glikogen, čime postaje poznata uloga jetre kao važnog organa u šećernoj bolesti. Paul Langerhans, student medicine iz Berlina, 1869. otkriva stanice unutar gušterače. Te će se stanice kasnije po njemu nazvati Langerhansovi otočići. Godine 1898. Joseph von Mering i Oskar Minkovski pokazali su da uklanjanje gušterače u pasa dovodi do obolijevanja od dijabetesa. Eugene Opie otkriva 1901. godine kako Langerhansovi otočići proizvode inzulin i da je uništavanje tih stanica rezultiralo dijabetesom. Još jedan važan znanstvenik kojega treba pamtiti u povijesti otkrića inzulina jest Paulescu. Godine 1916. Paulescu je, proučavajući pankreatektomiju na psima, zaključio da intravenska injekcija vodene otopine ekstrakta gušterače omogućuje smanjuje šećera u krvi kod pasa s dijabetesom. Prvi svjetski rat sprječava nastavak pokusa i tek 1921. Paulescu objavljuje dokaze o pokusima. Prije 100 godina otkriće inzulina promijenilo je svijet. Od tada je šećerna bolest od smrtne postala kronična bolest. Inzulin je od tada spasio milijune života i smatra se jednim od najvećih medicinskih dostignuća svih vremena. Kanadski tim znanstvenika koji su činili Fredrick G. Banting, Charles H. Best, J. J. R. Macleod i James B. Collip otkrio je 1921. godine inzulin. Oni su uspješno izolirali inzulin iz gušterače psa, čime je započelo stoljeće revolucionarnih inovacija u skrbi osoba sa šećernom bolešću i od tada su spašeni mnogi životi.

Leonard Thompson-prije inzulina i dva mjeseca nakon dobivanja inzulina Slična je priča i o Elizabeth Hughes Gossett (1907. – 1981.). Kćeri američkog političara Charlesa Evansa Hughesa, Elisabeth, dijagnosticiran je dijabetes u dobi od 11 godina, a u kolovozu 1922. počela je koristiti inzulin. Preživjela je, završila fakultet, udala se, rodila troje djece i iznenada umrla od srčanog udara u 74. godini.

Charles Best i Frederic Banting Inzulin je u početku bio nazvan isletin da bi kasnije bio preimenovan u inzulin kao izvedenica riječi insula, što znači otok. Leonard Thompson, četrnaestogodišnji dječak, prva je osoba sa šećernom bolešću koja se liječila inzulinom. Leonard je imao dijabetes od prosinca 1919. godine, bio je vrlo slab, težak nešto više od 29 kilograma i nije se očekivalo da će živjeti još dugo. Nakon primanja injekcija inzulina u siječnju 2022. godine, šećer u krvi mu pada, nestali su ketoni u urinu, počeo se osjećati bolje, spašen je od moguće smrti. Živio je još 13 godina, a preminuo je od upale pluća u 27. godini.

Elizabeth Hughes Gossett Sir Frederick G. Banting i J. J. R. Macleod za otkriće inzulina 1923. godine dobivaju Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu, koju su odlučili podijeliti sa suradnicima Bestom i Collipom. Nakon toga još su tri Nobelove nagrade dodijeljene znanstvenicima za rad na inzulinu. Frederick Sanger dobio je Nobelovu nagradu 1958. godine za otkriće strukture molekule inzulina, Dorothy Crowfoot Hodgkin dobiva 1969. Nobelovu nagradu za opis trodimenzionalne strukture inzulina, a 1977. godine Nobelova nagrada dodjeljuje se Rosalyn Sussman Yallow za radioimunoanalizu inzulina. Godine 1923. započinje komercijalna proizvodnja inzulina, čime on postaje dostupan za široku potrošnju.

Prvu transplantaciju gušterače u čovjeka izveli su 1966. godine William Kelly i Richard Lillehei sa Sveučilišta u Minnesoti. Jedan od najvrjednijih tehnoloških pronalazaka u zbrinjavanju osoba sa šećernom bolešću jest glukometar. Prvi glukometri proizvedeni su početkom 70-ih godina prošlog stoljeća. Bili su veliki, komplicirani za upotrebu i skupi te su se koristili uglavnom u bolnicama. Glukometri za „kućnu“ uporabu na tržištu se javljaju početkom 80-ih godina prošlog stoljeća. U 1972. godini inzulin postaje prvi terapijski protein stvoren pomoću tehnologije rekombinantne DNA. Ovaj je „humani inzulin“ identičan inzulinu koji proizvode naša tijela, visoko je pročišćen i može se proizvoditi u neograničenim količinama, što uvelike proširuje pristup osobama sa šećernom bolešću. Jednostavnije i sigurnije apliciranje inzulina započelo je 1985. godine s pojavom inzulinske olovke/pena. Velike staklene štrcaljke zamjenjuju se inzulinskim olovkama, čime se poboljšava kvaliteta života osoba sa šećernom bolešću te im se omogućava da na diskretan i precizan način ubrizgaju odgovarajuću dozu inzulina kada je to potrebno.

Od otkrića inzulina do danas učinjeno je mnogo u razumijevanju i liječenju šećerne bolesti, a jedna od najvažnijih godina je i 1955., kada se oralni hipoglikemici počinju upotrebljavati u liječenju. Početkom 60-ih godina 20. stoljeća počinje nova era u razumijevanju šećerne bolesti. Istraživačima postaje jasno da postoji nekoliko vrsta dijabetesa, pri čemu je dijabetes tipa 2 najzastupljeniji. Inovacije u medicini od tada su usmjerene na rješavanje različitih karakteristika različitih vrsta dijabetesa i na razvoj lijekova, posebno za liječenje dijabetesa tipa 2. Godine 1963. dr. Arnold Kadish razvio je prvu inzulinsku pumpu. Nažalost, malo se pozornosti posvetilo Kadishovu uređaju zbog njegove nepraktičnosti za svakodnevnu upotrebu, odnosno njegove veličine slične „vojnom ruksaku“. Devedesete godine prošlog stoljeća predstavljaju novu eru u razvoju inzulinskih pumpi, kada je započela proizvodnja funkcionalnijih pumpi s boljim performansama i prihvatljivih osobama sa dijabetesom.

Dijabetes www.dijabetes.hr

Američka agencija za hranu i lijekove 1999. godine odobrila je prvi uređaj za kontinuirano praćenje glukoze (CGM), tj. za očitavanje razine glukoze u krvi, što daje nadu osobama s dijabetesom koje žele steći veću kontrolu nad svojim zdravljem. Sveučilište u Cambridgeu 2013. godine razvija umjetnu gušteraču koja spaja tehnologiju inzulinskih pumpi s kontinuiranim praćenjem glukoze. Iako lijek za dijabetes tek dolazi, otkrićem inzulina i dalje se spašavaju životi milijuna ljudi širom svijeta. Više od 3000 godina liječnici su ispitivali uzroke i liječenje šećerne bolesti, ali je najveći napredak postignut tijekom posljednjih dvaju stoljeća zahvaljujući razvoju kemije, fizike i farmakologije. S obzirom na to da biotehnologija pomaže medicini da napreduje, nitko ne zna što će donijeti budućnost. Sigurni smo samo u jedno: povijest dijabetesa još uvijek se piše.

Šećerna bolest i COVID-19 Tomo Lucijanić, dr. med., specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije, KB Dubrava S obzirom na globalni teret šećerne bolesti, gdje se procjenjuje da oko 500 milijuna ljudi ima šećernu bolest, jasno je da će i velik broj ljudi sa šećernom bolesti biti zaražen koronavirusom. U Hrvatskoj službeno je registrirano 315.000 osoba sa šećernom bolesti, a smatra se da postoji gotovo još toliko ljudi koji ne znaju da imaju šećernu bolest, odnosno nije im postavljena dijagnoza. Prije pandemije COVID-19, šećerna bolest bila je po učestalosti četvrti uzrok smrti, a u pandemiji COVID-19 pokazalo se da je šećerna bolest jedan od glavnih čimbenika rizika za razvoj teških oblika COVID-a, a time i višeg rizika za smrtni ishod. Unazad gotovo godinu dana, koliko u Kliničkoj bolnici Dubrava liječimo najteže oboljele od COVID-19, u pravilu su to bolesnici s teškim i kritičnim oblicima bolesti. Oni obično imaju opsežne upalne promjene pluća i potrebno im je bolničko liječenje uz terapiju kisikom. Stanje takvih bolesnika brzo se mijenja i česta su nagla pogoršanja kroz svega nekoliko sati, kada je potrebno čak i liječenje respiratorom. Zašto je tome tako? Visoke razine glukoze u plazmi suprimiraju imunosni sustav. U tipu 2 šećerne bolesti prisutno je stanje kronične blage upale koje daje jedan odgođeni i modificirani,

jednom riječju: neadekvatan odgovor na infekciju kao što je ona koronavirusom. Praćenje tih bolesnika pokazalo je da su u dijabetičara u početku bolesti COVID-19 češće blaže kliničke slike uz niže vrijednosti temperature i odsutnost zabrinjavajućih simptoma, dok je kasnija faza bolesti naglašena, kada se u dijabetičara češće javlja tzv. citokinska oluja, viši su upalni parametri i opsežnije upalne promjene na plućima nego u onih koji nemaju šećernu bolest, a sve su to karakteristike teških oblika bolesti COVID-19 s mogućnosti brzog pogoršanja stanja, kada je moguć i smrtni ishod. Ono što vidimo u praksi otprilike odgovara podatcima iz drugih zemalja koje su imale mnogo veći broj bolesnika nego Hrvatska, primjerice Kina, Italija ili UK, a to je da u hospitaliziranih bolesnika zbog teškog oblika COVID-19 imamo značajno veću učestalost bolesnika sa šećernom bolesti nego u općoj populaciji. Također je veća učestalost šećerne bolesti u bolesnika liječenih u jedinicama intenzivnog liječenja i respiratorom, a još veća je kod umrlih od bolesti COVID-19. Podatci iz Kine govore da je prevalencija šećerne bolesti u Kini 7,4%, dok je udio bolesnika sa šećernom bolesti među bolesnicima

s teškim oblikom COVID-19 bio 16,2%, a kod onih liječenih u jedinicama intenzivnog liječenja čak 22,2%, a izračunati rizik za prijem u JIL, mehaničku ventilaciju ili smrt bio je 3,6 puta veći nego u bolesnika bez šećerne bolesti. U Britaniji na uzorku od 24.000 umrlih od COVID-19 njih 33% je imalo šećernu bolest, dakle trećina, dok je procijenjena prevalencija dijabetesa u općoj populaciji oko 6%. Na ove brojeve značajno utječu dob bolesnika, regulacija šećerne bolesti prije i za vrijeme hospitalizacije, prisutnost drugih kroničnih bolesti, arterijske hipertenzije i koronarne bolesti, bolesti bubrega, i što je vrlo važno – prekomjerna tjelesna masa, koja se pokazala kao neovisni čimbenik rizika za teški oblik bolesti COVID-19 i smrtni ishod – čak do 4 puta veći rizik za prijem u jedinicu intenzivnog liječenja, kamo zaista idu najteži bolesnici. Ovo nam ilustrira potrebu za proaktivnim pristupom u liječenju šećerne bolesti u ovih bolesnika, bez obzira na to što šećer u krvi ovdje nije u prvom planu.

IMAJU LI OSOBE SA ŠEĆERNOM BOLEŠĆU POVIŠEN RIZIK ZA RAZVIJANJE DUGOTRAJNOG COVID-A? KAKVA SU VAŠA ISKUSTVA IZ KB DUBRAVA? Većina ljudi s blagim oblikom COVID-a oporave se nakon 1-2 tjedna od početka bolesti, a oni s teškim oblicima bolesti najčešće se oporave unutar 6 tjedana. Ako su simptomi COVID-a prisutni dulje od 4 tjedna, to se naziva long COVID-om ili produljenim COVID-om, a najčešće su prisutni simptomi kao što su umor, slabija tolerancija napora, bolovi u prsima, bolovi u zglobovima, palpitacije, kratkoća daha, određene psihijatrijske smetnje –anksioznost, depresija, čak i razvoj PTSP-a, smetnje koncetracije i pamćenja, općenito jedna smanjena kvaliteta života. Ako takve smetnje traju dulje od 12 tjedana, to se naziva postCOVID sindromom. Raste i broj naših pacijenata s dijabetesom koji su preboljeli COVID-19, a imaju takve smetnje. Dostupni podatci variraju, no ukupna učestalost je oko 30% i raste s dobi i težinom bolesti. S obzirom na teže oblike COVID-a kod bolesnika sa šećernom bolesti, možemo očekivati i višu incidenciju, kako dugotrajnog COVID-a, tako i post-COVID sindroma. Službenih podataka za KB Dubravu za sada nemamo, no u izradi je Registar bolesnika liječenih u Respiracijskom centru KB Dubrava te će uskoro biti dostupni vrijedni podatci.

TREBA LI SE SVAKI OBOLJELI OD ŠEĆERNE BOLESTI KADA DOBIJE COVID-19 OBRATITI SPECIJALISTU DIJABETOLOGU RADI KOREKCIJE TERAPIJE (U SLUČAJU DA ŠEĆER POČNE RASTI UNATOČ TERAPIJI)? U pravilu će savjet obiteljskog liječnika u samoj akutnoj bolesti biti dostatan, no u slučaju nejasnoća i neuspjeha u kontroli glikemije uvijek se može kontaktirati i dijabetologa. Kod većine bolesnika sa šećernom bolesti COVID-19 ipak ima blaži tijek i ne traje dugo, no i u takvih bolesnika vidjeli smo da često rastu vrijednosti glukoze u plazmi; kod onih koji su na inzulinu često su potrebne veće doze kako bi se šećer spustio, a Dijabetes www.dijabetes.hr

nakon preboljele bolesti obično se vrijednosti glikemije vrate na one kakve su bile prije bolesti COVID-19. Druga je priča kod onih bolesnika koji razviju teške oblike COVID-a gdje je taj poremećaj značajniji, a nerijetko pacijenti dođu s određenim hitnim stanjima vezanim za šećernu bolest kao što su dijabetička ketoacidoza ili hiperosmolarno hiperglikemijsko stanje. Takvi teški bolesnici liječe se u bolničkim uvjetima i šećerna bolest se tada barem privremeno regulira inzulinskom terapijom, a svakako im je tada dostupan i dijabetolog.

KAKAV JE DALJNJI SAVJET ZA KONTROLE ONIH DIJABETIČARA KOJI SU PREBOLJELI COVID-19? VRAĆAJU LI SE I ŠEĆERI NAKON PREBOLJENJA KORONE UGLAVNOM NA CILJANE VRIJEDNOSTI (POD PRETPOSTAVKOM DA JE ŠEĆERNA BOLEST PRIJE COVID-A BILA DOBRO REGULIRANA)? Dijabetičarima se svakako preporučuje cijepljenje, s obzirom na to da spadaju u rizičnu skupinu ljudi koji imaju veći rizik za razvoj teških oblika bolesti, kao i za smrtni ishod. Čak i nakon preboljelog COVID-a preporučuje se cijepljenje protiv SARS-CoV-2, a i dalje vrijedi preporuka za cijepljenje protiv pneumokoka i gripe. Osim cijepljenja i dalje je važna uloga svakog pojedinca u pridržavanju osnovnih epidemioloških mjera, kao što je često pranje ruku, nošenje maski i održavanje socijalne distance. Vrijednosti glikemije u većini slučajeva se vrate na one kakve su bile prije bolesti COVID-19, međutim kod velikog broja bolesnika šećerna bolest je bila loše regulirana od ranije ili je sada ona novootkrivena i bit će potrebna modifikacija dosadašnje terapije ili uvođenje terapije kod onih koji ju nisu uzimali. Svakako je potrebno redovito ići na dijabetološke kontrole kako bi se terapija na vrijeme prilagodila.

JE LI ŠEĆERNA BOLEST KOJA SE RAZVIJE TIJEKOM BOLESTI COVID-19 NEKI DRUGI TIP ŠEĆERNE BOLESTI? ILI JE ONA, KOLIKO JE DOSADA POZNATO, “KLASIČNA ŠEĆERNA BOLEST” KOJU JE POTREBNO DRŽATI POD KONTROLOM KAKO SE NE BI RAZVILE KOMPLIKACIJE? Učinak COVID-a na kontrolu glikemije dijelom je posljedica samoga akutnog upalnog odgovora na infektivnu bolest koji dovodi do inzulinske rezistencije i posljedično hiperglikemije. Također i terapija koja se daje u bolesti COVID-19, kao što su kortikosteroidi, podiže vrijednosti glukoze u plazmi. Sve to može pogoršati od ranije prisutnu šećernu bolest, a postoje nova istraživanja koja ukazuju na to da sam koronavirus može djelovanjem na B-stanice gušterače uzrokovati šećernu bolest. O kakvom god scenariju da se radi, bitno je šećernu bolest držati pod kontrolom, jer na rizik od razvoja teškog oblika COVID-a utječe i regulacija šećerne bolesti prije infekcije SARS-CoV-2, kao i regulacija za vrijeme infekcije. Također, uz optimalnu regulaciju šećerne bolesti i rizik za razvoj kroničnih komplikacija šećerne bolesti bit će najmanji mogući.

Novi glukometar povodom 100 godina inzulina

Šećerna bolest tipa 2 bez dodatnih komplikacija Šećerna bolest tipa 2 u Hrvatskoj je dijagnosticirana kod 315.298 odraslih osoba. Kako tek 60% oboljelih osoba ima postavljenu dijagnozu, procjenjuje se da je ukupan broj oboljelih blizu pola milijuna, što je više od 12% populacije. Uz to, šećerna bolest je treći vodeći uzrok smrti u 2019. godini, zbog čega zaslužuje dužnu pažnju u promišljanju dugoročne strategije hrvatskoga zdravstvenog sustava. Kao vodeća hrvatska udruga oboljelih od šećerne bolesti, Hrvatski savez dijabetičkih udruga smatrao je svojom obvezom uključiti se u javni dijalog o mogućnostima unaprjeđenja liječenja oboljelih od šećerne bolesti tipa 2, kako bismo naglasili potrebu promjene pristupa bolesti: od puke regulacije laboratorijskih nalaza prema jačanju svijesti o potrebi prevencije te dugoročnim ciljevima kao što su sprječavanje kardiovaskularnih i renalnih (bubrežnih) komplikacija. Tako za prvi tjedan svibnja ove godine organiziramo panel raspravu Bez dodatnih komplikacija s ciljem da otvorimo konstruktivan dijalog dionika hrvatskoga zdravstvenog sustava o terapijskim opcijama koje omogućuju smanjenje učestalosti bolničkog liječenja, infarkta miokarda, moždanog udara, dijaliza te smrti osoba sa šećernom bolešću tipa 2. Naime, uz srčani i moždani udar kao posljedice ateroskleroze, tu su neuropatija, odnosno oštećenje perifernih živaca, komplikacije na očima koje mogu završiti sljepoćom te oštećenja bubrega koja mogu dovesti i do njihovog zatajenja.

Stoga su u liječenju dijabetesa među najvećim izazovima kontrola međusobno povezanih multiorganskih komplikacija, osobito srčanog i bubrežnog tipa. Ove komplikacije dovode do učestalih hospitalizacija, sve većeg gubitka kvalitete života i prerane smrti. Uz neizmjernu važnost unaprjeđenja liječenja s ciljem podizanja kvalitete života i smanjenja smrtnosti, ne smijemo nikako zaboraviti ni ulogu ukupnog troška komplikacija: kardiovaskularne komplikacije vodeće su po udjelu troškova u liječenju šećerne bolesti tipa 2 i prema podatcima koji datiraju još u 2016. godinu predstavljaju udio od čak 57% u svim troškovima liječenja komplikacija. Iako na liječenje komplikacija kod pacijenata s dijabetesom tipa 2 odlazi značajan dio proračuna Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, još uvijek je nisko zastupljena primjena naprednih lijekova za koje je dokazano da u velikoj mjeri sprječavaju nastanak tih komplikacija. Stoga je uz podizanje svijesti o riziku obolijevanja od dijabetesa tipa 2, promociju uravnotežene prehrane, potrebe za redovitim kretanjem te preventivnih pregleda, nužno raditi i na kvalitetnijem liječenju oboljelih. Vjerujemo kako su prevencija, rano otkrivanje i optimalna terapija za osobe oboljele od šećerne bolesti tipa 2 presudni za poboljšanje kliničkih ishoda i kvalitete života, sprječavanje komplikacija i dulji život oboljelih, ali i za dugoročno održivo upravljanje zdravstvenim sustavom.

#Pokrenise na internetskom YouTube kanalu HSDU-a

Kako smatramo da je usvajanje zdravih životnih navika kao prevencija dijabetesa, ali i ostalih kroničnih nezaraznih bolesti vrlo važno te da o tome ne treba samo govoriti, nego i djelovati, krajem 2020. godine započeli smo s novim projektom tjelesnog vježbanja #Pokrenise putem internetskog kanala YouTube. Budući da nam je i dalje zbog pandemije COVID-19 onemogućeno druženje i zajedničko provođenje tjelesne aktivnosti u udrugama, smatrali smo da je ovo način kako bismo pomogli da se i dalje pridržavate zdravih životnih navika. Do sada smo snimili osam vježbi prilagođenih osobama svih generacija. Na YouTube kanalu Saveza možete pogledati vježbe, i ne samo pogledati,

nego i vježbati, a kad budete željeli i imali prilike možete – uz sva predavanja koja smo stavili na YouTube – i vježbe pokazati članovima svojih udruga. Vježbe prezentira Marta Janković Mach, fizioterapeutkinja i magistra kineziologije koja se vrlo rado odazvala i svoje znanje podijelila s nama. I dalje ćemo svaka dva tjedna snimiti novi set vježbi koje će biti postavljene na naš YouTube kanal. Nadamo se da će vas ove vježbe potaknuti na svakodnevnu tjelesnu aktivnost, pridržavanje i usvajanje zdravih životnih navika te održavanje dobrih šećera i odgađanje komplikacija koje smanjuju kvalitetu života.

Glikemijski indeks hrane Glikemijski indeks hrane je mjerna jedinica za brzinu kojom razina šećera u krvi poraste nakon konzumiranja određene vrste hrane. Glikemijski indeks je pokazatelj koliko svaki gram dostupnog ugljikohidrata u namirnici (ne računajući vlakna)

Dijabetes www.dijabetes.hr

povisuje razinu glukoze u krvi u odnosu na čistu glukozu. Pokazalo se da upotreba glikemijskog indeksa hrane dodatno doprinosi poboljšanju kontrole glikemije. Taj pojam prvi je primijenio dr. Jenkins 1981. godine.

REZULTATI ANKETE HSDU-a O STAVOVIMA OSOBA SA ŠEĆERNOM BOLEŠĆU O CIJEPLJENJU PROTIV BOLESTI COVID-19 U HRVATSKOJ Anketa je napravljena putem online obrasca objavljenog na web stranici i FB stranici Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga. U anketi je sudjelovalo 300 osoba sa šećernom bolešću iz svih krajeva RH. Prosječna dob ispitanika bila je 57 godina (najmlađi ispitanik imao je 18, a najstariji 86 godina).

U anketi je sudjelovalo 161 (54%) žena i 139 (46%) muškaraca.

U anketi su sudjelovale 103 (34%) osobe sa šećernom bolešću tipa 1, 182 (61%) osobe sa šećernom bolešću tipa 2, 15 (2%) osoba s ostalim tipovima (npr. Mody, Lada) i niti jedna osoba s gestacijskim dijabetesom.

74 (25%) ispitanika u anketi izjavilo je da su oni ili članovi njihovih obitelji preboljeli COVID-19, a 226 (75%) izjavilo je da oni ili članovi njihovih obitelji nisu preboljeli COVID-19.

U anketi je 153 (51%) ispitanika izjavilo da će se cijepiti, 88 (29%) da se neće cijepiti, 41 (14%) još nije odlučilo, a 18 (6%) se već cijepilo. Najčešći razlozi zašto se ispitanici žele cijepiti: • da zaštite sebe i druge • rizična su skupina (imaju više bolesti) • žele izbjeći teški oblik bolesti • radi sigurnosti • žele putovati. Najčešći razlozi zašto se ispitanici ne žele cijepiti: • ne vjeruju u cjepivo, sumnjaju u cjepivo • strah od nuspojava cjepiva • misle da cjepivo nije dovoljno testirano • jer su preboljeli COVID-19.

HALO HALO INFO TELEFON HSDU-a

01 55 30 503

Svakog utorka i četvrtka pozivom na broj 01 55 30 503 od 17:00 do 19:00 sati možete razgovarati s dežurnim stručnjakom/stručnjakinjom

Raspored i imena gostujućih stručnjaka na HALO HALO INFO TELEFONU objavljivat ćemo na www.dijabetes.hr i na Facebooku, a informaciju možete dobiti i pozivom na broj mobitela 091 31 31 020.

S obzirom na velik interes pozivatelja, nastavljamo i dalje s Info telefonom dva puta tjedno. Time želimo omogućiti osobama sa šećernom bolešću, članovima njihovih obitelji, odnosno svima onima koji brinu o vlastitome zdravlju i prevenciji kroničnih bolesti te onima koji su u povećanom riziku od obolijevanja od šećerne bolesti da na jednom mjestu dobiju potrebnu pouzdanu informaciju, koristan i vrijedan savjet ili točan odgovor od stručnih osoba ne odlazeći u zdravstvenu ustanovu. To je posebice važno u vrijeme epidemije COVID-19. U suradnji sa stručnjacima iz Sveučilišne klinike „Vuk Vrhovac“ KB Merkur, svi zainteresirani koji trebaju savjet vezano za regulaciju šećerne bolesti, prevenciju, metode liječenja, terapiju i komplikacije dijabetesa mogu nazvati na besplatni Info telefon 01 55 30 503 utorkom i četvrtkom od 17:00 do 19:00 sati. Razgovor s liječnicima i medicinskim sestrama u potpunosti je anoniman, možete se predstaviti samo ako želite. Na Info telefonu dežuraju dijabetolozi, neurolog, kardiolog, oftalmolog i diplomirane medicinske sestre. HSDU je ovu posebnu telefonsku liniju uveo kao dodatnu pomoć i savjetovanje za osobe sa šećernom bolešću, članove njihovih obitelji, njihove prijatelje te sve ostale koji se suočavaju sa šećernom bolešću, žive s njom ili se žele informirati. Veselimo se Vašim novim pitanjima! Zahvaljujemo svim stručnjacima koji dežuraju na Info telefonu i pomažu našim korisnicima, također i tvrtkama koje nam omogućavaju provedbu ovog projekta.

Raspored za svibanj i lipanj 2021.

04.05.2021.

KARDIOLOG Želite li savjet o dijabetesu i kardiovaskularnim bolestima, koronarnoj Neva Brkljačić, dr. med., spec. internistica bolesti srca, perifernoj arterijskoj bolesti, prevenciji, ranom otkrivanju i kardiologinja, SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur i liječenju, obratite se našoj dežurnoj liječnici.

06.05.2021.

DIJABETES Želite li savjet vezano uz šećernu bolest i akutne i kronične Krešimir Martinac, dr. med., internist komplikacije, posebice o dijabetičkom stopalu te prevenciji, ranom i dijabetolog, SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur otkrivanju i liječenju, nazovite našega dežurnog liječnika.

11.05.2021.

PREHRANA Trebate li savjet o dijetoterapiji, tjelesnoj aktivnosti, samozbrinjavanju Snježana Gaćina, dipl. med. techn., i samokontroli šećerne bolesti, obratite se našoj diplomiranoj glavna sestra Zavoda za šećernu bolest SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur medicinskoj sestri.

13.05.2021.

DIJABETES Trebate li savjet vezano uz šećernu bolest tipa 1 ili tipa 2 i akutne i dr. sc. Tomislav Božek, dr. med., kronične komplikacije, o prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju, tada endokrinolog – dijabetolog, SK „Vuk nazovite našega dežurnog liječnika. Vrhovac“, KB Merkur

18.05.2021.

DIJABETIČKO STOPALO Imate li problema sa stopalima (poremećaji cirkulacije krvi, oštećenje Vilma Kolarić, dipl. med. techn., glavna živaca, sprječavanje ozljeda, kada se obratiti liječniku), savjeti i sestra, SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur informacije naše glavne sestre bit će Vam korisni.

20.05.2021.

DIJABETES OPĆENITO I SUVREMENE TEHNOLOGIJE U LIJEČENJU ŠEĆERNE BOLESTI Želite li razgovarati ili se posavjetovati s našim dežurnim liječnikom, dr. sc. Mladen Grgurević, dr. med., spec. možete mu postaviti različita pitanja vezana za šećernu bolest, liječenje internist, endokrinolog – dijabetolog, SK tabletama i/ili inzulinom, suvremenim tehnologijama i slično. „Vuk Vrhovac“, KB Merkur

25.05.2021.

27.05.2021.

01.06.2021.

08.06.2021.

10.06.2021.

15.06.2021.

17.06.2021.

24.06.2021.

29.06.2021.

Dijabetes www.dijabetes. hr

NEUROLOG Želite li se savjetovati o neurološkim komplikacijama šećerne prim. dr. sc. Sandra Vučković Rebrina, bolesti, oštećenju osjeta i živaca, prevenciji i liječenju dijabetičke dr. med., neurologinja, SK „Vuk Vrhovac“, polineuropatije, tada nazovite našu dežurnu liječnicu. KB Merkur OFTALMOLOG Želite li razgovarati o očnim promjenama kao komplikaciji šećerne dr. sc. Romano Vrabec, dr. med., bolesti te prevenciji, liječenju i terapijskim mogućnostima, tada oftalmolog, SK „Vuk Vrhovac“, KB nazovite našega dežurnog liječnika. Merkur KARDIOLOG Želite li savjet o dijabetesu i kardiovaskularnim bolestima, koronarnoj Neva Brkljačić, dr. med., spec. internistica bolesti srca, perifernoj arterijskoj bolesti, prevenciji, ranom otkrivanju i kardiologinja, SK „Vuk Vrhovac“, KB i liječenju, obratite se našoj dežurnoj liječnici. Merkur PREHRANA Trebate li savjet o dijetoterapiji, tjelesnoj aktivnosti, samozbrinjavanju Snježana Gaćina, dipl. med. techn., i samokontroli šećerne bolesti, obratite se našoj diplomiranoj glavna sestra Zavoda za šećernu bolest SK medicinskoj sestri. „Vuk Vrhovac“, KB Merkur DIJABETES Trebate li savjet vezano uz šećernu bolest tipa 1 ili tipa 2 i akutne i dr. sc. Tomislav Božek, dr. med., kronične komplikacije, o prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju, tada endokrinolog – dijabetolog, SK „Vuk nazovite našega dežurnog liječnika. Vrhovac“, KB Merkur DIJABETIČKO STOPALO Imate li problema sa stopalima (poremećaji cirkulacije krvi, oštećenje Vilma Kolarić, dipl. med. techn., glavna živaca, sprječavanje ozljeda, kada se obratiti liječniku), savjeti i sestra, SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur informacije naše glavne sestre bit će Vam korisni. DIJABETES OPĆENITO I SUVREMENE TEHNOLOGIJE U LIJEČENJU ŠEĆERNE BOLESTI Želite li razgovarati ili se posavjetovati s našim dežurnim liječnikom, dr. sc. Mladen Grgurević, dr. med., spec. možete mu postaviti različita pitanja vezana za šećernu bolest, liječenje internist, endokrinolog – dijabetolog, SK tabletama i/ili inzulinom, suvremenim tehnologijama i slično. „Vuk Vrhovac“, KB Merkur OFTALMOLOG Želite li razgovarati o očnim promjenama kao komplikaciji šećerne dr. sc. Romano Vrabec, dr. med., bolesti te prevenciji, liječenju i terapijskim mogućnostima, tada oftalmolog, SK „Vuk Vrhovac“, KB nazovite našega dežurnog liječnika. Merkur DIJABETES Želite li savjet vezano uz šećernu bolest i akutne i kronične Krešimir Martinac, dr. med., internist komplikacije, posebice o dijabetičkom stopalu te prevenciji, ranom i dijabetolog, SK „Vuk Vrhovac“, KB otkrivanju i liječenju, nazovite našega dežurnog liječnika. Merkur

Online predavanje HRANA I PREHRANA – VAŽNA ODREDNICA ZDRAVLJA Zrinka Mach, mag. soc. geront. Hrvatski savez dijabetičkih udruga u suradnji s Dijabetičkim društvom Trogir i Lions klubom Trogir organizirali su 25. veljače online predavanje Hrana i prehrana – važna odrednica zdravlja za sve naše udruge članice Saveza, ali i za sve one koje zanima pravilna prehrana koja je uz redovitu tjelesnu aktivnost važna u očuvanju zdravlja i prevenciji kroničnih nezaraznih bolesti. Predavanje je održala dr. sc. Eva Pavić rukovoditeljica Službe za prehranu i dijetetiku KBC-a Zagreb. U svom predavanju dr. Pavić je naglasila kako hrana poput voća, povrća, žitarica i mahunarki, sjemenki, kvalitetnog mesa i ribe pomaže očuvanju zdravlja, dok hrana koja ima energijsko bogatstvo, a malu nutritivnu vrijednost, koja ima puno soli i masnoća šteti našem zdravlju. Najčešće takva vrsta prehrane dovodi do metaboličkog sindroma. Dr. Pavić nam je pojasnila kako pretilost nastaje najčešće kao neravnoteža unosa energije i potrošnje energije s druge strane, zbog manjka tjelesne aktivnosti, zbog velike količine sjedenja i velike količine energijski bogate hrane, a sve to dovodi do nakupljanja visceralne masnoće koja je problematična i povezana s kardiometaboličkim rizikom. Određeni gubitak na tjelesnoj masi dovodi do značajnih poboljšanja u različitih dijagnoza i dovodi do puno boljih rezultata koji mogu dovesti do smanjenja simptoma bolesti ili da se oni čak povuku. U svom predavanju dr. Pavić je naglasila kako su tjelesna aktivnost, pozitivno razmišljanje i utjecaj hrane ono čime možemo djelovati na prevenciju šećerne bolesti ili poboljšanje šećerne bolesti, kronične bolesti srca i moždanog udara. Namirnice kojima možemo djelovati na to su cjelovite žitarice, povrće, voće, fermentirani mliječni proizvodi, riba, maslinovo ulje, orašasti plodovi, a pozitivan utjecaj imaju i umjerena količina kave, kakaa i čajeva. Ono što ima negativnu posljedicu i što je direktno povezano s pojavnošću karcinoma jest procesirano meso odnosno suhomesnati proizvodi, crveno meso u velikoj količini, posebice kad se kombinira sa suhomesnatim proizvodima. Kod mlađih osoba koje imaju genetsku predispoziciju za razvoj šećerne bolesti jako je važno da ne pretjeruju s konzumacijom jaja. Do 3, 4 ili 5 jaja tjedno je u redu, ali nikako tu količinu nije dobro konzumirati odjednom. Velik problem predstavljaju zašećereni napitci odnosno gazirana pića, voćni sirupi, voćni sokovi. Zašećereni napitci usko su povezani s inzulinskom rezistencijom, disfunkcijom β stanica gušterače, visceralnim adipozitetom, dislipidemijom i upalom. Konzumacija zašećerenih napitaka dovodi do nastanka metaboličkog sindroma, šećerne bolesti tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti. Prevelika količina fruktoze koja nije zamjenski šećer za saharozu i nije odabir za osobe sa šećernom bolešću te se metabolizira drugačije čini jetru masnom, dovodi do inzulinske rezistencije, dovodi do povećane tjelesne mase, povišenih urata i povišenog krvnog tlaka, što je opet usko povezano s bolestima srca, karcinomima, demencijom i šećernom bolešću. Takvih fruktozno-glukoznih sirupa imamo najviše u zašećerenim napitcima, ali i u keksima. Osim fruktoze velik su problem sol i masnoće, tako da svakodnevno konzumiranje pekarskih proizvoda poput bureka koji sadrže

veliku količinu kalorija, ugljikohidrata i masnoća ima negativne posljedice na zdravlje. Upravo nezdravi način prehrane, niska tjelesna aktivnost i puno stresa dovodi do upalnih procesa koji su povezani i s povećanim krvnim tlakom, šećernom bolešću, poremećajem lipida i apnejom, što u konačnici dovodi do srčanih bolesti. Najveći problem i prvi čimbenik rizika za sve ove kronične bolesti jest hipertenzija. Ako nam krvni tlak nije pod kontrolom i ako jedemo previše slano, bubrezi nažalost ne mogu izlučiti preveliku količinu natrija bez porasta arterijskog tlaka jer je to jedan od temeljnih poremećaja u osoba s hipertenzijom. Preporuka za pravilni odabir dijete ili načina prehrane jest mediteranski ili DASH način prehrane, što bi ukratko značilo izbjegavanje rafiniranih namirnica, prevelike količine škrobaste hrane, prevelike količine hrane bogate jednostavnim šećerima, procesirane hrane, odnosno suhomesnatih proizvoda, industrijskih transmasti kroz industrijske šarene konditorske proizvode koji se u sve većoj količini uvoze u RH i hrane s prevelikom količinom soli. Ono što definitivno ima zdravstvenu korist i dobrobit jest unos voća, orašastih plodova, ribe, povrća, fermentiranih mliječnih proizvoda, cjelovitih žitarica, svih mahunarki i slično. Čimbenici koji nam pomažu u kontroli hipertenzije jesu povećani unos voća i povrća, ribe i vlakana te ono što je jako bitno: redovita tjelesna aktivnost. Kod kupovine gotovih proizvoda uvijek je važno pročitati deklaraciju, jer tek nakon čitanja možemo vidjeti što unosimo u svoj organizam. Iako su stalne nedoumice između konzumacije margarina, maslaca i ulja, najbolji odgovor dala je Klinika Mayo: ako imate šećernu bolest, pretili ste ili imate rizik od kardiovaskularnih bolesti ili ste preboljeli infarkt, bolje je da jedete margarin jer on sadrži nezasićene masne kiseline, za razliku od maslaca koji sadrži zasićene masne kiseline. Ako ste dijete, adolescent ili osoba koja nema ranije navedene rizike, jedite maslac jer ćete unijeti veću količinu vitamina topivih u masti, ali i jednog i drugog jedite u količini od 5 grama (jedna čajna žiličica po porciji serviranja). Danas znamo da loši ugljikohidrati ili loše masnoće mogu dovesti do porasta LDL-a, a prevelika količina ugljikohidrata do povećanja triglicerida. Trigliceridi rastu uglavnom od alkohola i loših, odnosno jednostavnih ugljikohidrata, a LDL je često povezan sa stresom, pušenjem, lošim načinom života, ali i s povećanim unosom loših masnoća. Isto tako nas je podsjetila koliko je zdrava i važna mediteranska prehrana, posebice kao sredstvo za borbu protiv upala i kroničnih bolesti. Dr. Pavić nas je upozorila na prirodne kancerogene koji se nalaze u hrani, ali i naglasila kako svakodnevno konzumiranje 50 grama suhomesnatih proizvoda povezana za kancerogenezom. U zaključku je navedeno kako pretile osobe trebaju reducirati svoju težinu, redovito biti tjelesno aktivne, reducirati unos crvenog mesa, apsolutno izbaciti transmasti, voditi računa o vrsti ugljikohidrata, glikemijskom indeksu i unosu vlakana i prebaciti se na mediteransku prehranu. Nakon predavanja dr. Pavić je neumorno odgovarala na velik broj pitanja znatiželjnih gledatelja.

Online predavanje PREHRANA U SLUŽBI ZDRAVLJA Zrinka Mach, mag. soc. geront. Zbog velikog interesa za predavanja vezana uz prehranu odlučili smo organizirati novo predavanje za sve naše članove, kao i ostale zainteresirane. Tako smo 8. travnja održali online predavanje Prehrana u službi zdravlja. Predavačica nam je i ovaj put bila dr. Eva Pavić, rukovoditeljica Službe za prehranu i dijetetiku KBC-a Zagreb i voditeljica dijabetičkog savjetovališta. Tako nas je dr. Pavić podsjetila kako hrana koju jedemo može biti najmoćniji oblik medicine, ali i najsporiji oblik otrova. Postoji zlatno pravilo za pravilnu prehranu koja mora biti uravnotežena, umjerena i raznovrsna. Ono s čim se mi danas susrećemo i što nas najviše muči od ranog djetinjstva pa do pozne dobi jest metabolički sindrom koji je usko povezan s problemima današnjice, a to su pretilost koja može dovesti do dijabetesa i inzulinske rezistencije, zatim hipertenzija i hiperlipidemija. Dr. Pavić nam je prezentirala rezultate jednog istraživanja koje se odnosi na masnu jetru, a u kojem se kaže da konzumacija kave smanjuje rizik od fibroze i ciroze jetre (dvije do tri šalice kave dnevno). Čimbenici rizika za razvoj nealkoholne masne bolesti jetre su arterijska hipertenzija, dijabetes, visceralna pretilost, pušenje, pretjerana konzumacija alkohola, opstruktivna apneja u snu i nezdrava prehrana s puno masnoće, crvenog mesa i fruktoze. Namirnice koje doprinose liječenju masne jetre kao i čišćenju organizma su čajevi od maslačka, metvice, matičnjaka i kamilice, sikavice/silimarina, sirutka, zeleno lisnato povrće i sok od cikle, mrkve i jabuke. U današnje vrijeme velik problem predstavlja velika potrošnja gaziranih pića gdje doslovno s pola litre možemo unijeti 50 do 60 grama šećera. Takvi napitci sadrže glukozno-fruktozni sirup koji je povezan s inzulinskom rezistencijom, disfunkcijom β stanica gušterače, visceralnim adipozitetom, dislipidemijom i upalom. Potrošnja zašećerenih napitaka pogoršava rizik za nastanak metaboličkog sindroma, šećerne bolesti tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti. Dr. Pavić nam je citirala i uvaženoga dječjeg endokrinologa Lustiga koji je rekao: „Neuroni vole da ih se golica, a ne da otupe“, što upravo čini hrana bogata fruktozno-glukoznim sirupom koja dovodi do masne jetre, inzulinske rezistencije, povećane tjelesne težine, srčanih bolesti, karcinoma, demencije i dijabetesa. Problem je svih nas da ne registriramo kako i s manjom količinom hrane koja nema neku nutritivnu vrijednost, ali ima veliko energijsko bogatstvo i veliku količinu loših masnoća, u organizam unosimo mnogo ugljikohidrata i mnogo kalorija za koje trebamo puno vremena da se to potroši. DASH dijeta i mediteranski princip prehrane najbolji su načini prehrane za smanjenje krvnog tlaka i bolje opće zdravlje. Takav način prehrane uključuje cjelovite žitarice, mahunarke, povrće, voće, nemasno meso i ribu, mlijeko i mliječne proizvode, orašaste proizvode, sjemenke, začine i biljna ulja, uz neophodnu redukciju soli, šećera, transmasnih kiselina, ali i povećanje tjelesne aktivnosti. Pri konzumaciji alkohola moramo biti umjereni, a to je jedno piće na dan za žene i do dva pića na dan za muškarce. Isto tako moramo znati da ni kalorijska vrijednost alkohola nije zanemariva, jer 1 gram alkohola ima 7 kcal (npr. pivo 0,33 l=142 kcal). Dr. Pavić nas je upoznala kako maslinovo ulje ima zdravstvenu Dijabetes www.dijabetes. hr

potvrdu Europske agencije za sigurnost hrane. Polifenoli maslinovog ulja sprječavaju oksidacijsko oštećenje lipida. Konzumacija maslinovog ulja može pomoći u smanjenju LDL-a, smanjenju oksidativnog stresa, smanjenju upalnog procesa, smanjuje osjetljivost na inzulin, poboljšava endotelnu funkciju te smanjuje agregaciju i koagulaciju trombocita. Mediteranska prehrana nije sinonim za maslinovo ulje, nego je to bogatstvo prehrambenih vlakana, omega tri masnih kiselina, nitrita koji se nalaze u zelenom lisnatom povrću, polifenola koji se nalaze u voću i povrću, mahunarkama i žitaricama i, u konačnici, bogatstvo vitamina i minerala. Dr. Pavić je navela kako nam je potrebna dnevna količina polifenola u iznosu od 500 mg, a to se može unijeti u organizam s jednom šalicom čaja, jednom jabukom, jednom narančom, 100 g borovnica i 100 g brokule. Ta optimalna dnevna količina može utjecati na kancerogene, metaboličke, upalne i vaskularne negativne učinke pušenja i prekomjerne konzumacije alkohola. Mediteranska prehrana ne podrazumijeva prevelik unos mesa, nego dobru kombinaciju hrane koja nam daje sve bogatstvo esencijalnih aminokiselina, a koje su nam bitne za rast i razvoj, kao i za normalno funkcioniranje organizma. U hrani su nam neobično važna vlakna, posebno u kombinaciji s vitaminima i mineralima. Upravo djeca koja nisu u svojoj adolescenciji jela zeleno lisnato povrće i voće imaju puno veći rizik za razvoj karcinoma dojke. Konzumacija od tri serviranja voća na dan za vrijeme adolescencije smanjuje rizik za razvoj karcinom dojke za 25%. Dr. Pavić je napomenula kako tjelesna aktivnost u odnosu na zdravlje probavnog sustava ne pomaže samo u prevenciji, nego utječe i na našu crijevnu mikrobiotu na takav način da stimulira naš imunološki sustav i stvaranje kratkolančanih masnih kiselina koje su krajnji produkti ugljikohidrata i na taj način se hrane one dobre bakterije u našim crijevima, a i potiče stvaranje serotonina, dobrog neurotransmitera od kojega se osjećamo bolje. Kako bismo sporije starjeli, potrebno je putem hrane unijeti 500 mg polifenola konzumirajući žitarice, bobičasto voće, orašaste plodove, jogurt za doručak, ribu za ručak, brokulu, leću ili neko drugo povrće uz maslinovo ulje, domaće šljive koje su najbogatije antioksidansima iz našeg područja, nar iz mediteranskog podneblja, a za večeru namaz od avokada i čašu dobrog vina. Za sporije starenje potrebno je pojesti i dvije voćke zbog polifenola, popiti šalicu zelenog čaja poslije ručka kako bi nam pomogao u otapanju masnoća te šalicu kave. I nakon ovog predavanja bilo je mnogo pitanja prisutnih slušatelja na koja je dr. Eva Pavić neumorno odgovarala. I za kraj, velika hvala doktorici Pavić za uloženo vrijeme i trud kako bi nam prenijela mali dio svoga znanja i pomogla nam da se naučimo što zdravije hraniti te na taj način preveniramo i odgodimo bolest i što sporije starimo. Zbog velike zainteresiranosti za dosadašnja predavanja, s njima ćemo nastaviti i dalje. Ovo je prilika i da pozovemo sve one koji su zainteresirani za online predavanja da nam se jave i predlože teme koje ih zanimaju, a mi ćemo se potruditi takva predavanja organizirati.

PRILAGODBA PREHRANE KOD INZULINSKE TERAPIJE Josipa Matanić, mag. nutricionizma dr. sc. Eva Pavić, univ. spec., dipl. ing. Služba za prehranu i dijetetiku KBC Zagreb Prehrana kod šećerne bolesti temelji se na uobičajenim principima pravilne prehrane. Mediteranski način prehrane, koji karakterizira visok unos nezasićenih masnih kiselina, može poboljšati metabolizam glukoze i smanjiti rizik za kardiovaskularne bolesti te se oboljelima preporučuje kao jedan od najboljih načina prehrane. Cilj je osigurati odgovarajući energijski unos kako bi se zadovoljile sve metaboličke potrebe i poboljšala kontrola glikemije. Pravilna prehrana zajedno s drugim mjerama liječenja pridonosi pozitivnom utjecaju na zdravlje, postizanju i održavanju ciljane tjelesne mase, odgovarajućih vrijednosti glikemije, krvnog tlaka i lipida te, u konačnici, odgađanju ili sprječavanju razvoja komplikacija. Preporuka je konzumirati raznoliku i nutritivno bogatu hranu u odgovarajućim količinama, a ritam i broj obroka ovisi o vrsti šećerne bolesti (i terapiji koja se primjenjuje). Za bolesnike koji primaju predmiješane inzulinske analoge u dvjema ili trima dozama ili bazal-bolusnu inzulinsku terapiju, preporučuje se konzumaciju hrane rasporediti kroz 3-4 obroka tijekom dana (3 glavna te 1 noćni obrok). Ugljikohidrati predstavljaju glavni izvor energije, izvor su prehrambenih vlakana, daju okus hrani te su glavna odrednica inzulinske doze i postprandijalnog odgovora na glukozu (porast šećera u krvi nakon konzumacije obroka). Kontroliranje unosa ugljikohidrata, bilo brojenjem ugljikohidrata ili procjenom zasnovanom na iskustvu, ostaje ključna strategija u postizanju regulacije glikemije, jer oni su ti koji podižu razinu šećera u krvi nakon obroka. Nisu svi ugljikohidrati isti: ŠEĆERI – pojedinačne molekule ili kratki lanci molekule šećera (glukoza, fruktoza, laktoza, saharoza itd.) – dodani šećeri u zaslađenim napitcima i konditorskim proizvodima te prirodno prisutni šećeri u voću ili mlijeku

ŠKROB – duži lanci molekula ugljikohidrata – cjelovite žitarice (zob, heljda, ječam, raž i sl.), mahunarke (grah, leća, slanutak i sl.), škrobno povrće (krumpir, batat, grašak, kukuruz i sl.) VLAKNA – neprobavljivi ugljikohidrati – neškrobno povrće Preporučuje se prednost dati kvalitetnim izvorima ugljikohidrata kao što su cjelovite žitarice, mahunarke, voće i povrće te mlijeko i fermentirani mliječni proizvodi. Ugljikohidratna hrana koja u svom sastavu sadrži vlakna dulje se probavlja te doprinosi boljoj regulaciji glikemije (vlakna usporavaju ulazak glukoze u krvotok) → složeni ugljikohidrati. S druge strane, poželjno je izbjegavati unos industrijskih proizvoda koji sadrže veliku količinu dodanog šećera, visokofruktoznog sirupa (zaslađeni napitci, konditorski i pekarski proizvodi) → jednostavni ugljikohidrati. Sadržaj masti i proteina u obroku također mijenja (usporava) brzinu apsorpcije ugljikohidrata. Dnevni plan prehrane temelji se na unosu određenog broja jedinica serviranja iz šest osnovnih skupina hrane, prilagođenih energijskim potrebama bolesnika. Skupine hrane osmišljene su kako bi se izbalansirao svakodnevni unos hrane koja je po sastavu i značaju u prehrani slična. Jedna jedinica serviranja određene količine hrane iz iste skupine sadrži približno jednaku količinu ugljikohidrata, proteina i masti, a time i približno jednaku energetsku vrijednost. Za svaku skupinu postoje preporuke kolika je veličina serviranja koja predstavlja količinu hrane koju je potrebno unijeti kako bi se zadovoljila jedna jedinica serviranja te koja je hrana po svom sastavu odgovarajuća zamjena. Serviranja se razlikuju za svaku skupinu hrane, a ukupan broj serviranja ovisi o preporučenom dnevnom energijskom unosu.

Važno je uskladiti dozu inzulina prije obroka s ukupnim unosom ugljikohidrata. Potrebe svakog pojedinca su individualne, a preporučena količina ugljikohidrata ovisi o dobi, stupnju uhranjenosti, razini tjelesne aktivnosti, trenutnim te ciljanim vrijednostima šećera u krvi. Potrebno je mjeriti vrijednosti šećera prije svakog obroka te obrok konzumirati 10 – 15 minuta nakon davanja inzulina. Jedini izuzetak je ako su vrijednosti šećera prije obroka niske; tada je preporuka najprije jesti pa nakon jela uzeti inzulin.

Kako odrediti dnevni unos ugljikohidrata? Ne postoji idealna i univerzalna raspodjela kalorijskog unosa iz ugljikohidrata, proteina i masti za sve oboljele od šećerne bolesti. Najčešće ugljikohidrati čine 50–55% ukupnog dnevnog energijskog unosa.

Dijabetes www.dijabetes.hr

Uzmimo kao primjer dnevni energijski unos od oko 1500 kcal gdje ugljikohidrati čine 50% (750 kcal). Znajući da je kalorijska vrijednost 1 g ugljikohidrata 4 kcal/g možemo izračunati ukupnu dnevnu količinu ugljikohidrata 750/4 = 187,5 g; a podijelivši to na 3 obroka dolazimo do konačne brojke od oko 60 g ugljikohidrata po glavnom obroku te dodatnih 10 g ugljikohidrata u noćnom obroku (šalica mlijeka ili fermentiranog mliječnog proizvoda – jogurt s probiotikom, kefir, acidofil). Kako prilagoditi potrebnu količinu inzulina u obroku? Iz omjera ugljikohidrata i inzulina koji dobijete od liječnika saznat ćete koju količinu ugljikohidrata pokrivate s 1 jedinicom inzulina (npr. omjer I:UGH = 1:10 znači da 1 jedinica inzulina pokriva 10 g ugljikohidrata → što dalje znači da za obrok koji sadrži 60 g ugljikohidrata trebate 6 jedinica inzulina da biste pokrili toliku količinu ugljikohidrata). Osim toga, potrebno je uzeti u obzir trenutnu i ciljanu vrijednost šećera u krvi te korekcijski faktor (također ga dobijete od svog liječnika) kojim ćete korigirati te doze. Uzmimo npr. da je trenutna vrijednost šećera u krvi prije obroka 15 mmol/L, a ciljana vrijednost je 6 mmol/L te korekcijski faktor 2. Jednostavnim izračunom: trenutna razina šećera – ciljana razina šećera/korekcijski faktor dobijemo (15-6)/2 = 4,5 što znači da su potrebne 4,5 jedinice inzulina kako bi se trenutne vrijednosti šećera spustile do ciljanih vrijednosti. U konačnici se može zaključiti da Vam je u takvoj hipotetskoj situaciji potrebno 6 jedinica inzulina kako biste pokrili količinu ugljikohidrata koju planirate konzumirati u tom obroku te 4,5 jedinica kako biste previsoke vrijednosti šećera spustili do ciljanih → ukupno: 7,5 jedinica inzulina prije obroka.

RECEPTI KRUMPIR PUNJEN SIROM (za 2 osobe)

Sastojci:

2 krumpira, 1/4 čaše svježeg sira, sjeckani parmezan, vlasac, bosiljak, 25 g sira Gruyère

Priprema:

Pecite cijeli krumpir u pećnici sat i pol na 180 stupnjeva, kad je pečen, prepolovite ga, izdubite i pomiješajte izvađene komadiće krumpira sa sjeckanim začinskim biljem, svježim sirom i sirom Gruyère. Napunite krumpir smjesom, pospite parmezanom i stavite u pećnicu još 10-15 minuta. Energetska vrijednost jedne porcije: Ugljikohidrata Bjelančevina Masti

105 kcal 14 g 7,5 g 3g

JUHA OD KRUMPIRA S JUNETINOM (za 1 osobu)

Sastojci:

100 g krumpira, 60 g mljevene junetine, 50 g crvenog luka, 50 g mrkve, 30 g kiselog vrhnja (do 12% masnoće) (2 jušne žlice), 20 g brašna, 5 g ulja (1 čajna žlica), 5 dl vode, sjeckani list peršina, crvena paprika, sol i papar po želji.

Priprema:

Na ulju propirjati sitno sjeckani luk, dodati crvenu papriku te krumpir (oguljeni) i mrkvu izrezanu na kockice. Podliti s 5 dl vode i kuhati na laganoj vatri. Kad je krumpir mekan, dodati mljevenu junetinu. U dvije žlice vode razmutiti brašno te dodati u juhu i prokuhati petnaestak minuta. Posoliti i popapriti po želji. Prije posluživanja dodati žlicu sjeckanog lista peršina te dvije žlice kiselog vrhnja. Energetska vrijednost porcije: Kruh i zamjene Povrće Meso i i zamjene Masnoće i zamjene

329,1 kcal 2 jedinice 1 jedinica 2 jedinice 2 jedinice

OKRUGLICE SA SIROM (za četiri osobe)

Sastojci:

1 jaje, 20 dag svježega kravljeg sira, 16 dag pšenične krupice (griza), 6 dag kiselog vrhnja (12% mliječne masnoće, četiri velike žlice)

Priprema:

Šljive operite pod mlazom mlake vode, ocijedite, Ocijeđeni kravlji sir protisnite kroz cjediljku i umiješajte žutanjak i krupicu. Ostavite stajati 1/2 sata. Tada umiješajte čvrst snijeg od bjelanjka. Rukom oblikujte okruglice i kuhajte ih u ključaloj vodi desetak minuta (dok ne isplivaju na površinu). Kuhane okruglice složite na tanjur i prelijte kiselim vrhnjem. Poslužite sa zelenom salatom. Energetska vrijednost po osobi: 802 kJ (191 kcal) 2 jedinice iz skupine KRUH I ZAMJENE 1 jedinica iz skupine MESO I ZAMJENE 1/2 jedinice iz skupine MASNOĆE I ZAMJENE

KIFLE S ORASIMA (za 40 kifli)

Sastojci:

Tijesto: 50 dag brašna, 1 prašak za pecivo, 1 dl vrhnja (do 12% mliječne masnoće), 24 dag margarina, 25 dag sitno naribane mrkve Nadjev: 20 dag oraha, 2 dl mlijeka (0,9% mliječne masnoće), 10 dag praškastog sladila s energetskom vrijednošću (koje se može kuhati)

Priprema:

Sastojke za tijesto dobro zamijesite i po potrebi dodajte malo vrhnja. Razvaljajte tanko tijesto, izrežite ga na kvadratiće i nadjenite orasima. Savijte kvadratiće u kifle, složite na lim i pecite. Energetska vrijednost 1 kifle: 588 kJ (140 kcal) 1 jedinica iz skupine KRUH I ZAMJENE 1 1/2 jedinica iz skupine MASNOĆE I ZAMJENE

Dijabetes www.dijabetes. hr

WOMEN4LIFE

Zrinka Mach DIPL. ING. MED. LAB. DIAGN., MAG. SOC. GERONTOLOGIJE

Predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga

Motivacija u radu…

Profesionalni put…

Po završetku studija, kao diplomirani inženjer medicinsko-laboratorijske dijagnostike, radila sam u zdravstvu, no oboljela sam od kronične bubrežne bolesti. Uslijedile su dijalize, a zatim, nakon pet godina i transplantacija bubrega. U tom razdoblju sam uvidjela koliko se kroz aktivnosti udruga, odnosno taj dio nevladinog sektora može pridonijeti unaprjeđenju skrbi o oboljelima. Shvatila sam da oboljeli moraju aktivno sudjelovati u tom složenom procesu. Sudjelovala sam u radu brojnih udruga, a od 2017. godine predsjednica sam Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga koji trenutno okuplja 49 udruga osoba sa šećernom bolešću. U međuvremenu sam završila i studij socijalne gerontologije u Sloveniji, a trenutačno sam i doktorand na tom području.

Vode li žene svijet?

S mog gledišta još uvijek živimo u muškom svijetu. Voljela bih da se žene manje doživljavaju kao međusobna konkurencija te da si pružaju međusobnu potporu i podršku. Upravo lojalnost među muškarcima smatram ključnim razlogom njihovog lakšeg uspjeha. U prilog tomu govore i moja iskustva.

Najviše me motivira pružanje pomoći drugima. Kad ostvarimo pomak, napredak u kvaliteti života oboljelih, napredak u dostupnosti terapija, to je najveća nagrada. Cilj nam je da Hrvatski savez dijabetičkih udruga postane reprezentativan, da se što više ljudi želi uključiti u rad Saveza i kroz njega se izboriti za svoja prava.

O sebi u tri riječi...

Uporna, empatična i pravična.

Izazovi na vrhu? Budućnost…

Stalno se morate dokazivati dosad ostvarenim i potvrđivati dosadašnji rad, a istovremeno biti spremni na nove izazove. U Hrvatskoj, po pitanju dostupnosti lijekova i suvremenih pomagala za osobe sa šećernom bolesti trenutačno ne zaostajemo za drugim članicama EU i ostatkom svijeta. Ono što bismo trebali promijeniti jest način razmišljanja oboljelih od kroničnih bolesti. Važno je kod oboljelih osvijestiti potrebu da aktivno sudjeluju u svom liječenju i da su pritom suradljivi. Šećerna bolest je vrlo dobar primjer kako oboljeli svojim angažmanom mogu utjecati na bolju kontrolu bolesti i smanjenje broja komplikacija. Zato smo jesenas pokrenuli i kampanju „Pokreni se!“ kroz koju smo željeli ukazati na značaj prevencije, edukacije, ranog otkrivanja bolesti i usvajanja zdravih životnih navika.

Preuzeto iz Women4Life, Pharmabiz, ožujak 2021.

Z R I N K A M AC H

“

Važno je kod oboljelih osvijestiti potrebu da aktivno sudjeluju u svom liječenju

Dijabetes www.dijabetes.hr

39 29

Akcija mjerenja tlaka i šećera, Garešnica, 6. veljače 2021. Antonija Pleša, Centar Krugovi

Garešnica Mećavi i niskim temperaturama usprkos, uspjeli smo održati Akciju mjerenja tlaka i šećera u prostoru Gradske tržnice u Garešnici. Ova akcija dio je aktivnosti projekta Otvorimo vrata zdravlja koji je financirala Europska unija iz Europskoga socijalnog fonda. Također, to je i zadnja (treća) akcija koju smo proveli u Garešnici, u suradnji i uz svesrdnu podršku članova Dijabetičke udruge Garešnica i više medicinske sestre u mirovini Marice Muhvić. Članovi Centra za edukaciju, savjetovanje i humanitarno djelovanje Krugovi bez poteškoća su s takvom podrškom odradili mjerenja lijepom broju zainteresiranih građana Garešnice. Na svakoj akciji pojavi se dio korisnika koji su prije mjerenja živjeli u uvjerenju da nemaju zdravstvenih problema, a nakon mjerenja budu usmjereni na kontrolu kod svoga obiteljskog liječnika i na redovitije samokontrole. Za visoki tlak se često kaže da je „tihi ubojica“. Redovite kontrole i samokontrole dio su procesa liječenja ili prevencije bolesti i odraz aktivne brige o zdravlju na koju smo svi pozvani. Građanima koji su se odazvali podijeljene su brošure Zdravi deserti osmišljene i tiskane u sklopu projekta Otvorimo vrata zdravlja, najnoviji primjerci časopisa Dijabetes te Bojanka za rast i razvoj duše, za odrasle, kreirana u Krugovima. Akcija mjerenja tlaka i šećera održana je uz pridržavanje epidemioloških mjera. Zahvaljujemo građanima Garešnice za iskazanom strpljenju i disciplini.

Naše aktivnosti Branko Lulić Ekipa TV Jadran posjetila je 7. siječnja 2021. godine našu udrugu i uz poduži razgovor o problemima koji muče našu populaciju naglasili smo da je bitno ugrožena preventivna, primarna, sekundarna i tercijarna zdravstvena zaštita uslijed pandemije koronavirusa. Imali smo 9. veljače 2021. godine razgovor s predstavnicom Zavoda za vještačenje koja nas je upoznala s pravima osoba sa šećernom bolešću i invaliditetom. Preminuo je naš simpatizer gospodin Kažimir Škare te je njegova obitelj odlučila donirati našoj udruzi 14.500,00 kn. Velika im hvala na ovoj prekrasnoj gesti. Prijavili smo naš projekt Edukacija i rehabilitacija osoba sa

Split šećernom bolešću na Javni poziv Splitsko-dalmatinske županije te pripremamo naš projekt na Javni poziv Grada Splita. Aktivni smo oko sazivanja Izborne skupštine HSDU-a i pripremamo se i za našu Redovnu godišnju skupštinu SDD-a. Redovito održavamo individualno savjetovalište i pomoć putem telefona i elektroničke pošte. U uredu redovito radimo svakog utorka od 9:30 do 11:30 i srijedom od 17:00 do 19:00 sati. Svoje obveze blagovremeno podmirujemo. S tugom u srcu javljamo da nas je napustio naš neumorni, uzorni i dragi prijatelj i kolega Nikola Šimunović (bivši naš predsjednik i aktivni sudionik u stvaranju i organizaciji HSDU-a). Hvala mu na svemu učinjenom i laka mu zemlja.

Dječji kutak Dragi čitatelji, u rubrici Dječji kutak objavljujemo radove vaših mališana. Stoga vas sve i na dalje pozivamo da nam šaljete njihove uratke, bilo da je riječ o tekstovima ili crtežima, a mi ćemo se truditi sve ih objaviti. Očekujemo vaše uključivanje u što većem broju kako bismo i putem našeg časopisa predstavili našu vrijednu i kreativnu djecu.

SPOJI BROJEVE I OBOJI

Dijabetes www.dijabetes.hr

OBOJI

Otkrivanje šećerne bolesti jednostavno je i brzo. Rana dijagnoza može pridonijeti boljoj regulaciji bolesti i izbjegavanju dugoročnih komplikacija.1

znanje

svijest o riziku

dijabetes tip 2 pandemija

promjena

zdrave životne navike

Osobe s nedijagnosticiranom šećernom bolešću tipa 2 izložene su riziku od razvoja komplikacija poput sljepoće, zatajenja bubrega ili srčanih bolesti.2 Neki nisu svjesni simptoma. Drugi sumnjaju da je šećerna bolest ozbiljna ili se boje da će dijagnoza utjecati na njihov posao ili obitelj. Upoznavanje čimbenika rizika i probir ako ste pretili, živite nezdravo ili imate šećernu bolest u obitelji jednostavni su prvi koraci ka dužem i zdravijem životu.1

Reference: 1. WHO. Global report on diabetes. World Health Organization. 2016. 2. International Diabetes Federation. IDF Diabetes Atlas. 7th edn. Brussels, Belgium: International Diabetes Federation. 2015.

INZULIN

193 milijuna ljudi ima neotkrivenu šećernu bolest.2 Jeste li jedan od njih?

SC-HR-00441

Casopis Dijabetes-Slatki zivot 2-2021

Articles inside

Ljetni kamp za djecu i mlade Halo halo Info telefon HSDU-a

Prilagodba prehrane kod inzulinske terapije

Tranzicija bolesnika sa šećernom bolesti tip 1 iz pedijatrijske u internističku skrb Šećerna bolest i COVID-19

Utjecaj tjelesne aktivnosti na regulaciju šećerne bolesti Rezultati ankete HSDU-a o stavovima osoba sa šećernom bolešću o cijepljenju protiv bolesti

HrvatskeSuvremena primjena inzulina u liječenju šećerne

Strukturirana edukacija osoba sa šećernom bolesti tipa 1 bolesti Dijabetički vremeplov

UVODNIK