Mala škola laboratorijskih nalaza HSDU Iako su laboratorijski nalazi namijenjeni liječnicima koji prema njima postavljaju dijagnoze bolesti, zbog praćenja tijeka bolesti, kao i uspješnosti terapije, i laicima je važno kakvi su i što znače rezultati vađenja krvi. Osim referentnih vrijednosti, često zbunjuju i kratice kojima ne znamo smisao. To jesu stručni izrazi, ali korisno je da znamo njihovo značenje. Na taj način lakše ćemo shvatiti koja vrsta pretraga je obavljena u laboratoriju i koji je značaj dobivenih rezultata mjerenja.
ŠTO SU REFERENTNE VRIJEDNOSTI? Najvažniji način procjene laboratorijskih rezultata jest njihova usporedba s referentnim vrijednostima odnosno rezultatima mjerenja kod referentne populacije. Stvaranje referentnih vrijednosti sastojaka krvi dugačak je i mukotrpan posao. Statistički dovoljan broj ispitanika brižljivo se odabire, svrstava prema godinama i spolu, a uzorci im se uzimaju u standardnim uvjetima. Rezultati se statistički obrađuju i u konačnici daju tzv. referentne intervale. To su rasponi vrijednosti određenog sastojka krvi očekivani za referentnu populaciju. Krv ovako brižljivo odabranih ljudi obrađuje se jednakim postupkom kao i Vaša krv, pa se rezultati mjerenja mogu usporediti. U idealnim uvjetima sve osobe iz jedne grupe (npr. zdrave osobe) imale bi rezultat unutar referentnog intervala, a osobe koje spadaju u drugu skupinu (npr. bolesnici ili osobe s određenim stanjem) imale bi rezultate pretraga izvan referentnog intervala. U stvarnosti, kako je riječ o biološkim procesima, ovakve oštre granice ne postoje.
USPOREDBA LABORATORIJSKIH NALAZA I REFERENTNIH VRIJEDNOSTI Na laboratorijskom nalazu referentne vrijednosti su najčešće naznačene desno od vrijednosti dobivenih iz uzorka vaše krvi. Izmjerena se vrijednost tada uspoređuje s referentnom vrijednosti i pri tome treba u obzir uzeti i klinički značaj takvog nalaza.
32
Osim usporedbe izmjerene vrijednosti nekog testa s referentnim intervalima (dakle, referentnom populacijom) za neke je analize važnija usporedba s prethodnim rezultatima tog istog testa za pojedinu osobu (radi se o analizama koje imaju veliku interindividualnu varijabilnost). Dakle, ako Vama izmjerene vrijednosti odgovaraju području tzv. očekivanih ili referentnih vrijednosti, zaključak je da ste i Vi najvjerojatnije zdravi. Različito je značenje vrijednosti koje su „više“ ili „niže“ od očekivanih, referentnih vrijednosti, a konačnu prosudbu o Vašem zdravlju može dati samo liječnik.
ŠTO ZNAČE KRATICE NA LABORATORIJSKOM NALAZU? AFP – alfa feto protein – tumorski biljeg za jetru ALT – alani-aminotransferata – jetreni enzim ALP – alkalna fosfataza – jetreni enzim APTV – aktivirano parcijalno tromboplastinsko vrijeme ASO – antistreptolizinski titar (infekcija streptokokima) AST – aspartat-aminotransferaza – jetreni enzim ASTAL – antistafilokokni titar (infekcija stafilokokom) A-Tg – tireoglobulinska protutijela A-TPO – mikrosomalna protutijela štitnjače Ca – kalcij CA 125 – tumorski biljeg za jajnike CA 15-3 – tumorski biljeg za dojke CA 19-9 – tumorski biljeg za crijeva i gušteraču CA 72-4 – tumorski biljeg za želudac CEA – karcinoembrionalni antigen – tumorski biljeg za crijevo CK – kreatin kinaza CRP – C-reaktivni protein – najosjetljiviji pokazatelj akutne faze upale DHEA-s – dehidroepiandrostendion-sulfat Fe – željezo u krvi fPSA – slobodna frakcija PSA – tumorski biljeg FSH – folikul-stimulirajući hormon fT3 – slobodna frakcija T3
