Ma ri ja KARBI] kaNi jem ci u Vara`dinu ti je kom sred njeg vi je

Ma ri ja KARBI]

Ni jem ci u Vara`dinu ti je kom sred nje ga vi je ka

Tijekom 12. i 13. stolje}a mre`a gradskih naselja pokrila je prostor me|urije~ja Save i Drave. Kolonizacijski proces, koji je u 12. stolje}u zahvatio srednju Europu, kao i preobrazbe u gospodarstvu te interes vladara ili zemlji{nog gospodara (plemi}a odnosno crkve), koji su podijeliv{i povlastice omogu}ili njihov razvoj, doveli su do nastanka brojnih urbanih sredi{ta.1 Jedan od gradova koji su se razvili u tom razdoblju, bio je i Vara`din, koji je najvi{i stupanj gradske samouprave, tj. status slobodnog kraljevskog grada, stekao povlasticama koje su mu podijelili kraljevi Andrija II. (1209.) i Bela IV. (1220.).2 Zahvaljuju}i svom smje{taju u blizini trome|e srednjovjekovne Slavonije, Ugarske i [tajerske, na raskrsnici va`nih putova koji su vodili prema Be~u, Italiji i Budimu, Vara`din se razvio u zna~ajan trgova~ki i obrtni~ki centar, te su se u njemu stjecali useljenici s raznih strana, me|u ostalima i oni iz njema~kih zemalja. Iako udio Nijemaca u gradskim naseljima srednjovjekovne Slavonije nije bio toliki kao u susjednoj Ugarskoj, gdje su Nijemci ~inili ve}inu gradskog stanovni{tva, njihov je utjecaj i u urbanim sredi{tima na ovom podru~ju bio zna~ajan.3 Napose je to bio slu~aj u Vara`dinu, koji je s obzirom na smje{taj predstavljao vrata njema~ke kolonizacije prema jugoistoku.4 Tijekom 16. stolje}a uklapanjem Vara`dina u Vojnu krajinu, ~iji se upravni centar nalazio u Grazu, veze s njema~kim zemljama dobivaju jo{ jednu dimenziju.5

1 Pitanju nastanka i razvoja slavonskih gradova posvećeni su brojni radovi. Ovdje ću upozoriti samo na knjigu Nevena Budaka, koja se bavi urbanizacijom Vara`dinske `upanije Gradovi Vara`dinske `upanije u srednjem vijeku (Zagreb-Koprivnica 1994), te sinteze hrvatske povijesti Nade Klaić Povijest Hrvata u razvijenom srednjem vijeku (Zagreb 1976) i Tomislava Raukara

Hrvatsko srednjovjekovlje (Zagreb 1997), u kojima se također obrađuje to pitanje, a i upućuje na relevantnu literaturu. Sa`et, ali precizan pregled razloga nastanka gradskih naselja u srednjovjekovnoj Slavoniji vidi u: Magdalena Apostolova Maršavelski,

Iz pravne prošlosti Zagreba (13.-16. stoljeće) (Zagreb 1998), str. 15, bilj. 1. 2 Tadija Smičiklas, Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae (dalje CD), sv. 3 (Zagreb 1905), str. 89-91, 186-187. 3 Ugarske su gradove uglavnom stvorili njemački naseljenici, koji su gospodarskim i rodbinskim vezama ostali usko povezani s njemačkim, i to napose s ju`nonjemačkim gradovima. Udio njemačkog stanovništva u ugarskim je gradovima bio izuzetno značajan sve do kraja srednjovjekovnog razdoblja. I najpoznatija među pravnim knjigama ugarskih gradova - budimska pravna knjiga (tj. Ofener Stadtrecht), u kojoj je oko 1420. sakupljeno budimsko gradsko pravo, napisana je njemačkim jezikom. Usp.

Néda Davori Relković, Buda város jogkönyve (Ofener Stadtrecht) (Budapest 1905); Korai magyar történeti lexicon (9-14. század) (Budapest 1994), str. 485; Katalin G. Szende, “Families in Testaments. Some aspects of demography and inheritance customs in a Late Medieval Hungarian town”, Otium 3/1-2(1995), str. 110. 4 Usp. Budak, Gradovi Vara`dinske `upanije, str. 43. 5 O organizaciji Vojne krajine vidi u: Fedor Moačanin, “Vojna krajina do kantonskog uređenja 1787.”, Vojna krajina (Zagreb 1984), str. 25-26, 29-30, 32.

Prve tragove njema~kog utjecaja u Vara`dinu nalazimo u spomenutim povlasticama Andrije II. i Bele IV. u odredbi kojom se gra|anima daje pravo izbora gradskog suca za koga se ka`e da ga gra|ani nazivaju rihtarom (quem rihtardum solent appellare).6 Naziv rihtardus za suca dolazi od njem. der Richter, te posredno svjedo~i o prisutnosti Nijemaca u gradu ili barem o vezama s njema~kim zemljama.

Nijemci koji su se useljavali u Vara`din bili su jednim dijelom trgovci, a drugim obrtnici.

Prema navodima nekih autora, jaka je trgovina izme|u [tajerske i ovih krajeva postojala ve} u 12. stolje}u,7 a o trgovini Vara`dina s njema~kim zemljama svjedo~e nam i privilegiji Andrije II. i Bele IV. u kojima se navodi da gra|anin nije du`an pla}ati tribut, osim u slu~aju ako sa svojom robom ide u Njema~ku (in Theutoniam), kada pla}a 3 denara za svaka natovarena kola.8 Njema~ke zemlje bile su tada i naj~e{}i cilj poslovnih putovanja vara`dinskih trgovaca.9 Preko Vara`dina i{ao je prema njema~kim zemljama i izvoz stoke iz Ugarske, a vjerojatno i iz Slavonije,10 a na sajmove u Vara`dinu dolazili su i trgovci iz njema~kih zemalja.11 Trgova~ke veze Vara`dina i njema~kih zemalja bile su, kao {to smo vidjeli, jake, te je razumljivo da su se pojedini njema~ki trgovci, koji su poslom dolazili u grad i stalno u njemu nastanili.

Dolazak obrtnika, pak, ~esto je bio, osim s potragom za boljim poslovnim mogu}nostima, povezan s vandrovanjem, tj. sustavom osposobljavanja majstora, koji je od kalfe i {egrta tra`io da tijekom {kolovanja putuje i obu~ava se kod raznih majstora. Nerijetko se pritom de{avalo da su se kalfe o`enile majstorovom k}erkom ili udovicom, naslijedile posao i tako ostale u gradu. Me|u ostalim i njema~ki su kalfe na taj na~in postajale dio vara`dinske svakodnevnice.12

Vandrovanje je na jo{ jedan na~in utjecalo na veze Vara`dina i njema~kih zemalja. Uz njema~ke obrtnike koji su se tako nastanili u Vara`dinu, tim su vezama doprinosili i ro|eni Vara`dinci koji su se nakon vandrovanja po njema~kim zemljama vra}ali ku}i.13

Utjecaj Nijemaca i veza s njema~kim zemljama na razvoj obrta u Vara`dinu vidljiv je i pri organizaciji tamo{njih cehova. Zna~ajnu ulogu u organizaciji cehova njema~ki su cehovi imali, uostalom, i drugdje u hrvatskim zemljama.14 Ustaljeni postupak pri organizaciji ceha bio je da majstori odre|ene struke preuzmu pravila nekog starijeg ceha iste struke iz drugog grada, te ga dadnu na potvrdu gradskom sucu i vladaru.15 Na vara`dinske cehove utjecali su pritom prvenstveno cehovi iz susjednih zemalja

6 CD, sv. 3, str. 89, 186. 7 Mira Ilijanić – Slavko Kapustić, “Prilog istra`ivanju stanovništva i urbanog razvoja Vara`dina do zaključno 16. stoljeća”,

Vara`dinski zbornik (Vara`din 1983), str. 171. 8 CD, sv. 3, str. 89, 187. Pod Njemačkom se u ovoj odredbi podrazumijevaju zemlje koje se nalaze u sklopu njemačkog carstva, pa i područje današnje Slovenije, a ne samo njemačke zemlje u u`em smislu. 9 Budak, Gradovi Vara`dinske `upanije, str. 46. 10 Budak, Gradovi Vara`dinske `upanije, str. 92. 11 Mira Ilijanić, “Vara`din u 16. stoljeću”, Radovi Zavoda za znanstveni rad JAZU u Vara`dinu 2 (1988), str. 452. 12 Ilijanić – Kapustić, “Prilog istra`ivanju”, str. 178; Budak, Gradovi Vara`dinske `upanije, str. 98-99. 13 Usp. Ilijanić, “Vara`din u 16. stoljeću”, str. 453. 14 Rudolf Horvat, Povijest trgovine, obrta i industrije u Hrvatskoj (Zagreb 1994), str. 198. 15 Budak, Gradovi Vara`dinske `upanije, str. 95.

[tajerske i Ugarske. Vara`dinski ceh ranarnika, brija~a i kupali{tara preuzeo je 1557. svoja pravila od istovrsnog po`unskog ceha, s time {to je tekst statuta bio s njema~kog preveden na latinski jezik.16 Godine 1561. potvr|ena su pravila vara`dinskog tkala~kog ceha, koja je ovaj preuzeo od ceha iz Graza,17 a 1589. pravila vara`dinskog pe}arskog ceha, koja su prepisana od istovrsnog ormo{kog ceha. Pravila ormo{kog pe}arskog ceha sastavljena su po uzoru na grada~ka, bilo da su u Ormo` stigla preko Ptuja ili direktno iz Graza.18

Koliki je bio udio Nijemaca u stanovni{tvu srednjovjekovnog Vara`dina, nemogu}e je to~no utvrditi, ve} se samo mogu dati odre|ene procjene. Tako o narodnosnoj strukturi stanovni{tva Vara`dina, odnosno o udjelu Nijemaca u njemu, ne{to mo`emo re}i kroz analizu imena, prezimena i pridjevaka koja nalazimo u vara`dinskim gradskim zapisnicima. Ove nam knjige donose podatke o poslovanju stanovnika Vara`dina, ovda{njem nasljednom pravu, gradskoj upravi, krivi~nim djelima, te spominju brojne osobe. Na`alost, izme|u ostalog i zbog ~estih po`ara, sa~uvani su samo djelomi~no. Iz 15. stolje}a raspola`emo tako sa zapisnicima iz 1454.-1464. i 1467.-1469., a za 16. st. onima iz 1587.-1589. i od 1592. do kraja stolje}a.19 Nedostatak gradskih zapisnike iz prve polovine 16. stolje}a u na{oj analizi donekle nadokna|uje popis vara`dinskih gra|ana iz 1520. godine, koji se ~uva u Dr`avnom arhivu u Nürnbergu.20

Ovdje treba napomenuti da rezultate dobivene analizom imena, prezimena i pridjevaka treba uzeti s krajnjim oprezom, te da na osnovu njih ne mo`emo sa sigurno{}u zaklju~ivati o narodnosnoj pripadnosti osoba o kojima je rije~. Njema~ko ime, prezime ili pridjevak ne zna~i nu`no i njema~ko podrijetlo. Mogu}e je da je re~ena osoba u Vara`din do{la preko njema~kih zemalja, te joj je prezime dobilo njema~ki oblik ili da pridjevak nosi po mjestu iz kojeg je do{la u Vara`din, a ne po mjestu odakle je potekla.

Na osnovu analize imena, prezimena i pridjevaka oko 900 osoba, koje nisu gradski du`nosnici, a spominju se u zapisnicima u 15. st. M. Ilijani} i S. Kapusti} su utvrdili da oko 110 (12%) njih nosi njema~ka prezimena.21 Uz osobe s njema~kim prezimenima, osim osoba sa slavenskim, nalazimo spomenute i Talijane, Francuze i Ma|are. Osim ove analize podatke o narodnosnoj strukturi u 15. st. daju nam i podaci o sucima i prise`nicima, koji se spominju u gradskim zapisnicima. Od ~etvorice sudaca zabilje`enih u 15. st. jedino bi Matija Pugnar (Pwgnar) mogao biti

16 Artur Krajanski, “O statutu vara`dinskog ceha ranarnika, brijača i kupalištara iz god. 1557.”, Spomenica Vara`dinskog muzeja 1925-1935. (Vara`din 1935, pretisak 1995), str. 58. 17 Mirko Androić, “’Nauvka tkalechkoga mestre modussi nauade, red, szloboschine y prauicze’. Pravila ceha tkalaca u Vara`dinu iz godine 1561. na hrvatskom jeziku”, Arhivski vjesnik 10(1967), str. 62. 18 Marija Mirković, “’Renesansna’ cehovska pravila kao podloga pećarskih propisa od XVI-XVIII stoljeća u Vara`dinu”, Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske 21(1972), br. 3, str. 26-27. 19 Sačuvani gradski zapisnici 15. st. objavljeni su u: Zlatko Tanodi-Adolf Wissert, Poviestni spomenici slobodnoga i kraljevskoga grada Vara`dina, sv. 2/1 (Vara`din, 1944), a oni iz 16. st. u: Josip Barbarić i dr., Zapisnici poglavarstva grada Vara`dina (dalje ZPGV), sv. 1-3 (Vara`din, 1990-1992). 20 Popis je objavljen u prilogu Ljerke Perči “Popis građana Vara`dina iz 1520. godine”, Radovi Zavoda za znanstveni rad JAZU u Vara`dinu, 1 (1986), str. 267-276. 21 Ilijanić-Kapustić, “Prilog istra`ivanju”, str. 178.

Nijemac, ali ni to nije sigurno po{to je pugnar tijekom srednjeg vijeka bio u sjeverozapadnoj Hrvatskoj uobi~ajen naziv za obrtnike koji izra|uju lukove i strijele. Me|u prise`nicima godine 1454. od 24 prise`nika njih 11 ima slavenska, a njih 4 njema~ka imena, dok je kod preostalih 9 nemogu}e utvrditi narodnosnu pripadnost.22

U popisu iz 1520.23 od 350 navedenih gra|ana njih oko 12 % nosi njema~ka prezimena ili je pobli`e ozna~eno njema~kim nazivom za odre|eno zanimanje. Ovi su podaci iz prve polovine 16. stolje}a bliski onima dobijenim analizom gradskih zapisnika u drugoj polovini 15. stolje}a, te se na neki na~in me|usobno potvr|uju.

Me|u gra|anima Vara`dina i u drugoj polovini 16. stolje}a nalazimo one koji nose njema~ka prezimena. Npr. od 144 osobe, koje se kao stranke spominju u gradskim zapisnicima u prvih {est mjeseci 1592. godine, njih 7 nosi njema~ka prezimena.24 Me|u Nijemce, koji `ive u Vara`dinu krajem 16. stolje}a, vjerojatno se ubraja i trgovac Wolfgang Fierer, koji se u gradskim zapisnicima spominje od 1592. do 1598. godine. Fierer je u Vara`dinu posjedovao ku}u i vrt, a zanimljivo je da je bio i ptujski i vara`dinski gra|anin, {to pokazuje veliku pokretljivost tada{njih trgovaca.25 Jedan od najistaknutijih vara`dinskih gra|ana s njema~kim prezimenom u ovom je razdoblju bio Georgius Flaisman (Flaysman), koji se prvo spominje kao gra|evni blagajnik prilikom obnove vara`dinske tvr|e polovinom 16. stolje}a, a potom ostaje `ivjeti u Vara`dinu, te u njemu djeluje kao graditelj. Njegov ugled dokazuje i ~injenica da je u vi{e navrata bio biran za gradskog suca.26 Godine 1588. me|u osobama je koje su trebale primiti na stan ablegate za zasjedanja Hrvatskog sabora.27

Posebnu grupu me|u Nijemcima, koje u Vara`dinu susre}emo tijekom 16. stolje}a, ~ine pla}enici koji pripadaju posadi vara`dinske tvr|e.28 Do njihovog dolaska u Vara`din do{lo je u sklopu organizacije obrane protiv Turaka i smje{tanjem sredi{ta Slavonske krajine u Vara`din.29 U vara`dinskim gradskim zapisnicima oni se spominju uglavnom u negativnom kontekstu. God. 1594. spominje se slu~aj u kojem je jedan od njema~kih pla}enika, Profoz, smrtno ranio drugoga, Rudolfa Kobena, u gostionici Petra Cafuka, te je zbog toga pogubljen.30 Nekoliko godina kasnije (1599.) prisustvo njema~kih pla}enika spominje se, pak, kao razlog nedostatka slu{kinja u

22 Usp. Ilijanić-Kapustić, “Prilog istra`ivanju”, str. 178; Zlatko Herkov, “Organizacija uprave grada Vara`dina i njezin djelokrug od 15. do 18. stoljeća, Vara`dinski zbornik (Vara`din 1983), str. 222. 23 Perči “Popis građana Vara`dina iz 1520. godine”, str. 271-275. 24 ZPGV, sv. 2, str. 81-145. 25 ZPGV, sv. 2, doc. 27, str. 94-95, doc. 94, str. 135, doc. 99, str. 138, doc. 359, str. 264, doc. 387, str. 276; sv. 3, doc. 145, str. 174-175. 26 Ilijanić, “Vara`din u 16. stoljeću”, str. 449, 454. 27 ZPGV, sv. 1, doc. 156, str. 182-183. 28 Njemački vojnici (Deutsche Knechte, Germani) koje spominju naši izvori, a koje i inače nalazimo u va`nijim utvrdama Vojne krajine, bili su u vrijeme o kojem govorimo uistinu većinom Nijemci, ali su se među njima nalazili i pojedini Slovenci, Hrvati,

Mađari, Poljaci. Naziv njemački vojnici označavao je posebnu vrstu pješaka (Moačanin, “Vojna krajina”, str. 33; Vojna enciklopedija, sv. 5 (Beograd 1973), str. 7-8). Iz toga razloga ne mo`emo sve vojnike koje naši izvori zovu Germani smatrati etničkim Nijemcima, ipak većina njih je to bila. 29 O organizaciji Slavonske krajine, značenju Vara`dina u obrani od Turaka i o vara`dinskoj utvrdi vidi: Milan Kruhek,

“Izgradnja obrambenog sustava Slavonske granice u tijeku 16. stoljeća”, Povijesni prilozi, 11(1992), str. 1-38. 30 ZPGV II, str. 278-279.

Vara`dinu. Ove su radije bile izdr`avane od svojih ljubavnika, njema~kih ~asnika, do~asnika i vojnika, nego slu`ile po ku}ama.31 Prisustvo njema~kih pla}enika dovodilo je i do poskupljenja prehrambenih proizvoda. Godine 1588. zabilje`eno je da su pla}enici, koji su raspolagali gotovim novcem, bili spremni otkupiti hranu i po dva-tri puta ve}oj cijeni od uobi~ajene, {to je poga|alo stanovnike.32

O njema~koj prisutnosti u Vara`dinu svjedo~i nam i kori{tenje njema~kog jezika u ovom gradu. Prije svega, ovdje treba spomenuti kori{tenje njema~kog jezika u gradskim zapisnicima. Uz zapisnike vo|ene na latinskom jeziku, kojim su vo|eni i zapisnici 16. stolje}a, u 15. st. nalazimo i zapisnike pisane njema~kim jezikom. Od ukupno 174 upisa iz 15. st. njih 59 ili oko 34% napisano je njema~kim jezikom. Analiza upisa koju su proveli Mira Ilijani} i Slavko Kapusti} pokazala je da upotreba njema~kog jezika nije ovisila o tome tko je bio sudac ili prise`nici odnosno stranke u pravnim poslovima. Ovi autori smatraju da je do kori{tenja njema~kog jezika u gradskim zapisnicima do{lo stoga {to su mnogi vara`dinski notari bili Nijemci, kojima je lak{e bilo koristiti njema~ki nego latinski jezik. Upotreba njema~kog jezika ne bi, prema tome, bila posljedica zna~ajnog udjela Nijemaca u stanovni{tvu Vara`dina.33 Iako je materinji jezik notara mogao donekle utjecati na izbor jezika kojime je upis vr{en, smatram da to nije mogao bio odlu~uju}i ~initelj. Grad poput Vara`dina sigurno je mogao prona}i gradske notare vi~ne latinskom jeziku, te njegova uprava nije mogla biti prisiljena koristiti notare koji se slu`e njema~kim jezikom stoga {to dovoljno ne znaju latinski. Smatram da vara`dinski gradski zapisnici ne bi bili vo|eni na njema~kom da taj jezik nije bio kori{ten me|u stanovni{tvom Vara`dina. Ipak, ovim ne mislim re}i da je njema~ki bio naj~e{}e kori{ten jezik u Vara`dinu. Da Nijemci nisu u Vara`dinu ~inili ve}inu stanovni{tva u drugoj polovini 15. st. pokazale su i prethodne analize. Ovdje treba uzeti u obzir da su njema~ki jezik sigurno poznavali i koristili i stanovnici koji nisu bili njema~kog podrijetla, ali su poslom bili upu}eni prema njema~kom govornom podru~ju.

Njema~ki je jezik u Vara`dinu prisutan i u nazivima obrta. U izvorima uz latinske, hrvatske i ma|arske nazive nalazimo i one na njema~kom. Njema~ki nazivi za obrte koji se spominju u vrelima su npr. Goldschmid, Schneider, Schuster. 34 Ponekad se nalaze i u iskrivljenim oblicima. Tako se u zapisnicima iz druge polovine 15. st. javljaju pugnar (Bognar), tislar (Tischler), paytler (Beutler).35 U oporuci Jelene Taclin iz 1562. godine spominje se Ursula zvana tyslaricza, 36 a u gradskim zapisnicima iz 1597. spominje se Matthias tislar. 37 Godine 1588. spominje se Andrewicza zostaricza (od njem. Schuster).38 Ovdje treba napomenuti da se njema~ki nazivi za obrte mogu tuma~iti i utjecajem njema~kih cehova na grad, a ne samo prisutno{}u Nijemaca u Vara`dinu.39

31 Rudolf Horvat, Povijest grada Vara`dina (Vara`din 1993), str. 134. 32 Horvat, Povijest grada Vara`dina, str. 115-116. 33 Ilijanić – Kapustić, “Prilog istra`ivanju”, str. 178. 34 Perči, “Popis građana”, str. 271-272. 35 Herkov, “Organizacija uprave grada Vara`dina”, str. 222. 36 ZPGV, sv. 1, doc. 35/1, str. 94. 37 ZPGV, sv. 3, doc. 87, str. 146. 38 ZPGV, sv.1, doc. 267, str. 273. 39 Budak, Gradovi Vara`dinske `upanije, str. 94.

Tragove kori{tenja njema~kog jezika u Vara`dinu nalazimo i u nazivu gradskih du`nosnika, pomo}nika gradskog kapetana, koji su bili zadu`eni za red u pojedinim gradskim ~etvrtima, a za koje se uz latinski naziv quartaliones koristi i njema~ki Virtalmaister. 40 Za gradske stra`are izvori 15. stolje}a koriste i naziv na njema~kom jeziku, te se spominje Michael wachtar. 41 Isto tako, njema~ki su i nazivi nekih ulica, kao npr. ceste koja je od ju`nih gradskih vrata vodila prema Vara`dinskim Toplicama i za koju se uz latinski naziv Longa villa koristi i njema~ki Lange Gasse. 42

Zanimljive su i kombinacije vi{e jezika u imenima osoba. Primjer za to je npr. slu~aj brata Domenica de Lalija, voditelja obnove vara`dinske tvr|e sredinom 16. stolje}a, Giovannija da Como, graditelja i uglednog gra|anina Vara`dina, koga se u vara`dinskim izvorima naziva Johannes zydar Cumersee,43 te koji na ovaj na~in u svom imenu spaja oblike iz latinskog, hrvatskog i njema~kog jezika.

Usporedno kori{tenje latinskog, njema~kog i hrvatskog jezika u Vara`dinu potvr|uju nam i pravila vara`dinskog ceha tkalaca iz 1561. godine. Tekst pravila na latinskom, njema~kom i kajkavskom dijalektu hrvatskog jezika sa~uvan je u prijepisu i potvrdi vara`dinskog suca Jurja Mikul~i}a od 8. rujna 1710. godine.44

Na prisutnost njema~kog jezika u Vara`dinu mo`da upu}uje i jedna osobitost jezika zapisnika tamo{njeg mesarskog ceha s kraja 16. stolje}a. Ovi su zapisnici vo|eni hrvatskim jezikom, ali se u njima dvoznamenkasti brojevi uz na~in uobi~ajen u hrvatskom, navode i na na~in uobi~ajen u njema~kom, a ne u hrvatskom jeziku, tj. prvo se navodi broj koji ozna~uje jedinicu, a potom onaj koji ozna~uje deseticu. Tako u spisima iz 1594. godine stoji i da su kupili Voizka zedem fierthunkow za thridezeth peth nouacz, ali i Ittem kwpilzem taheth zapethdwadezeth Nowacz. 45

Na kraju treba naglasiti da su razli~ite narodnosne skupine, koje su `ivjele u Vara`dinu, `ivjele zajedno. Poslovali su zajedno i me|usobno sklapali brakove, te su se njihovi obi~aji i tradicije stapali.46 Slavensko stanovni{tvo, koje je bilo najbrojnije, postepeno je asimiliralo pripadnike drugih skupina, {to je vidljivo i u prezimenima, koja uz germansku ili romansku osnovu imaju slavenski sufiks na –i}.47 Udio doma}eg stanovni{tva stalno se pove}avao i useljavanjem u grad iz okolnih prostora. Postepeno prevladavanje hrvatskog jezika vidljivo je i u ~injenici da su u gradskim zapisnicima s kraja 16. stolje}a pisanim latinskim jezikom iskazi stranaka na kajkavskom dijalektu

40 Herkov, “Organizacija uprave grada Vara`dina”, str. 222. 41 Ilijanić-Kapustić, “Prilog istra`ivanju”, str. 172. 42 Ilijanić-Kapustić, “Prilog istra`ivanju”, str. 173. 43 Ilijanić, “Vara`din u 16. stoljeću”, str. 449 44 Androić, “’Nauvka tkalechkoga mestre’”, str. 54, 61. 45 Krešimir Filić, Vara`dinski mesarski ceh, Povijesni spomenici grada Vara`dina. Cehovski spisi 1 (Vara`din 1968), str. 109. Iako bi navođenje jedinice prije desetice moglo predstavljati utjecaj slovenskog, vjerojatnije da se radi o utjecaju njemačkog jezika (Usp. Antun Šojat, “O grafiji i jeziku zapisnika Vara`dinskoga mesarskog ceha”, Radovi Zavoda za znanstveni rad JAZU u

Vara`dinu 2 (1988), str. 499). 46 O brakovima među pripadnicima različitih etničkih skupina svjedoči nam i slučaj Jelene, udovice Ivana Ljubčića, čiji je drugi mu` bio Luka Germanus (ZPGV, sv. 3, doc. 52-53, str. 127-128). 47 Ilijanić-Kapustić, “Prilog istra`ivanju”, str. 178.

hrvatskog jezika,48 kao i u ~injenici da je zakletva gradskog suca u 16. st. bila na hrvatskom jeziku.49 Poput drugih etni~kih skupina i njema~ka je skupina bila podlo`na procesu asimilacije, a udio se Nijemaca u stanovni{tvu, kako to pokazuju i prije navedeni podaci, postepeno smanjivao (umjesto oko 12% osoba s njema~kim prezimenima u 15. i prvoj polovini 16. stolje}a, krajem 16. stolje}a samo ih je 5%). Ipak, Nijemci su do kraja 16. stolje}a igrali va`nu ulogu u Vara`dinu, te me|u njima nalazimo ugledne trgovce, obrtnike i gradske du`nosnike.

De ut sche in Vara`din während des Mit te lal ters

Auch Deutsche gehörten zu den Siedlern, die im Mittelalter aus verschiedenen Gebieten nach Vara`din kamen - einem Handels-und Handwerkerzentrum, das sich an einer wichtigen Wegkreuzung in der Nähe der Dreiländergrenze zwischen Slawonien, Ungarn und der Steiermark befindet. Sie waren Händler und Handwerker, einige von ihnen hatten aber auch wichtige Ämter in der Stadtverwaltung inne. Obwohl die Deutschen nicht die größte Volksgruppe darstellten, war ihr Anteil an der Stadtbevölkerung bedeutend und die deutsche Sprache gehörte zu den Sprachen, die im Alltag benutzt wurden. Der deutsche Einfluss ist auch bei der Gründung der Vara`diner Zünfte, die nach deutschem Vorbild organisiert wurden, spürbar.

48 Ilijanić, “Vara`din u 16. stoljeću”, str. 455. 49 Horvat, Povijest grada Vara`dina, str. 28.