VDG JAHRBUCH 2001
Marija KARBI]
Nijemci u Vara`dinu tijekom srednjega vijeka Tijekom 12. i 13. stolje}a mre`a gradskih naselja pokrila je prostor me|urije~ja Save i Drave. Kolonizacijski proces, koji je u 12. stolje}u zahvatio srednju Europu, kao i preobrazbe u gospodarstvu te interes vladara ili zemlji{nog gospodara (plemi}a odnosno crkve), koji su podijeliv{i povlastice omogu}ili njihov razvoj, doveli su do nastanka brojnih urbanih sredi{ta.1 Jedan od gradova koji su se razvili u tom razdoblju, bio je i Vara`din, koji je najvi{i stupanj gradske samouprave, tj. status slobodnog kraljevskog grada, stekao povlasticama koje su mu podijelili kraljevi Andrija II. (1209.) i Bela IV. (1220.).2 Zahvaljuju}i svom smje{taju u blizini trome|e srednjovjekovne Slavonije, Ugarske i [tajerske, na raskrsnici va`nih putova koji su vodili prema Be~u, Italiji i Budimu, Vara`din se razvio u zna~ajan trgova~ki i obrtni~ki centar, te su se u njemu stjecali useljenici s raznih strana, me|u ostalima i oni iz njema~kih zemalja. Iako udio Nijemaca u gradskim naseljima srednjovjekovne Slavonije nije bio toliki kao u susjednoj Ugarskoj, gdje su Nijemci ~inili ve}inu gradskog stanovni{tva, njihov je utjecaj i u urbanim sredi{tima na ovom podru~ju bio zna~ajan.3 Napose je to bio slu~aj u Vara`dinu, koji je s obzirom na smje{taj predstavljao vrata njema~ke kolonizacije prema jugoistoku.4 Tijekom 16. stolje}a uklapanjem Vara`dina u Vojnu krajinu, ~iji se upravni centar nalazio u Grazu, veze s njema~kim zemljama dobivaju jo{ jednu dimenziju.5
1
2
3
4 5
Pitanju nastanka i razvoja slavonskih gradova posvećeni su brojni radovi. Ovdje ću upozoriti samo na knjigu Nevena Budaka, koja se bavi urbanizacijom Vara`dinske `upanije Gradovi Vara`dinske `upanije u srednjem vijeku (Zagreb-Koprivnica 1994), te sinteze hrvatske povijesti Nade Klaić Povijest Hrvata u razvijenom srednjem vijeku (Zagreb 1976) i Tomislava Raukara Hrvatsko srednjovjekovlje (Zagreb 1997), u kojima se također obrađuje to pitanje, a i upućuje na relevantnu literaturu. Sa`et, ali precizan pregled razloga nastanka gradskih naselja u srednjovjekovnoj Slavoniji vidi u: Magdalena Apostolova Maršavelski, Iz pravne prošlosti Zagreba (13.-16. stoljeće) (Zagreb 1998), str. 15, bilj. 1. Tadija Smičiklas, Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae (dalje CD), sv. 3 (Zagreb 1905), str. 89-91, 186-187. Ugarske su gradove uglavnom stvorili njemački naseljenici, koji su gospodarskim i rodbinskim vezama ostali usko povezani s njemačkim, i to napose s ju`nonjemačkim gradovima. Udio njemačkog stanovništva u ugarskim je gradovima bio izuzetno značajan sve do kraja srednjovjekovnog razdoblja. I najpoznatija među pravnim knjigama ugarskih gradova - budimska pravna knjiga (tj. Ofener Stadtrecht), u kojoj je oko 1420. sakupljeno budimsko gradsko pravo, napisana je njemačkim jezikom. Usp. Néda Davori Relković, Buda város jogkönyve (Ofener Stadtrecht) (Budapest 1905); Korai magyar történeti lexicon (9-14. század) (Budapest 1994), str. 485; Katalin G. Szende, “Families in Testaments. Some aspects of demography and inheritance customs in a Late Medieval Hungarian town”, Otium 3/1-2(1995), str. 110. Usp. Budak, Gradovi Vara`dinske `upanije, str. 43. O organizaciji Vojne krajine vidi u: Fedor Moačanin, “Vojna krajina do kantonskog uređenja 1787.”, Vojna krajina (Zagreb 1984), str. 25-26, 29-30, 32.
11
