Stan ko PIPLOVIĆ Sli kar Ru dolf Bunk

Stan ko PIPLOVI]

Slikar Rudolf Bunk

Bunk se rodio u Berlinu 1908. godine. Tu je studirao na [koli za primjenjenu umjetnost i Akademiji likovnih umjetnosti u razredu Karla Hofera istaknutog ekspresionista tvrdih kontrastnih boja i gr~evitih oblika. U po~etku je izlagao u Berlinu i Frankfurtu na Majni. Godine 1934. sudjelovao je na izlo`bi “Darmstädter Sezession” koju je nacisti~ka vlada nasilno zatvorila. Nakon toga boravio je kratko u [vicarskoj, ali nije dobio radnu dozvolu pa se opet vratio u Frankfurt. Neko vrijeme je `ivio u Berlinu, a 1936. emigrirao u [vedsku gdje je radio i izlagao. Odatle se vratio u Njema~ku pa je opet mijenjao boravi{ta. Ponovno je 1938. s obitelji oti{ao u emigraciju i nastanio se u Hrvatskoj na otoku Kolo~epu kod Dubrovnika, a idu}e godine u Splitu.1 Za sve to turbulentno vrijeme nije zanemarivao slikanje.

Prva samostalna Bunkova izlo`ba u Splitu prire|ena je 1940. godine. Otvorena je 18. svibnja u Salonu Gali} u Marmontovoj ulici. Umjetnik se predstavio s 47 slika u ulju i akvarelu koje su ispunile dvije dvorane. Oslikavale su na{e krajeve u kojima je boravio posljednjih godina. Ve} tada se istakao prikazivanjem krajolika, mrtvih priroda i portreta. Iako je pripadao krugu njema~kih ekspresionista, bio je i pod utjecajem modernog francuskog slikarstva. Izlo`ba je zatvorena koncem mjeseca. Me|utim uslijed te{kih ratnih prilika koje su ve} zahvatile Evropu, nije izazvala onoliku pozornost publike kakvu je zaslu`ivala.2

U drugom svjetskom ratu progonili su ga nacisti pa je 1944. godine oti{ao s obitelji u zbjeg u EL-Schatt gdje je sudjelovao u kulturnim i prosvjetnim doga|anjima. Od 1945. zaposlio se kao scenograf i re`iser u Narodnom kazali{tu u Splitu. Osim toga bavio se dekoracijama putni~kih brodova, tvornica i ugostiteljskih objekata.

Druga Bunkova izlo`ba u Splitu prire|ena je po~etkom velja~e 1955. u Domu kulture. Otvorio je direktor Galerije umjetnina dr. Kruno Prijatelj uz prisustvo mnogih javnih djelatnika. Izlo`eno je nekoliko slika iz 1944-1945. godine. Glavni dio je 65 crte`a aktova nastalih u posljednja 3 mjeseca. Te `enske figure su izvu~ene ~vrstim tvrdim crtama bez zaobljenja, ~esto bez sjena, u smirenom polo`aju kontemplacije. U na~inu prikazivanja i{ao je od akademizma gotovo do apstrakcije. U nekima se dosta pribli`io kubizmu, ali se ipak te{ko odvajao od realnog svijeta.3

Nakon dvadesetak mirnih godina provedenih u Splitu, Bunk je 1958. iz politi~kih razloga bio prisiljen napustiti Jugoslaviju. Preselio se u Hamburg gdje je nastavio

1 Rudolf G. Bunk. Katalog izložbe u Splitu, Hamburg 1997. 127-131. 2 Izložba njema kog slikara. ND 9. V. 1940. 6. - Izložba slika. ND 17. V. 1940. 6. - Izložba slikara Bunka. ND 25. V. 1940. 6. 3 Otvorena izložba slikara Bunka. SD 8. II. 1955. 4. - Madeleine Denegri: Razgovor s Rudolfom Bunkom o njegovoj umjetnosti i dosadašnjim ostvarenjima. SD 19. II. 1955. 5. - R. G. Bunk, Izložba crteža. Plakat u Galeriji umjetnina u Splitu, br. 917.

slikati i prire|ivati izlo`be. Me|utim ~esto je posje}ivao Split, sura|ivao s kazali{tem i u tom gradu izlagao. Tako je 1969. godine uprili~io u Galeriji umjetnina samostalnu izlo`bu od 9. do 24. svibnja. I nju je otvorio dr. Kruno Prijatelj. Bunk se predstavio s 26 djela u temperi pod naslovom “Sje}anje na Dalmaciju” koja su tematikom i koloritom reminiscencije na dugogodi{nji boravak u tom kraju. Izgubila se donekle njegova ranija sklonost kubisti~koj konstrukciji i `estina boje. U nekim tada izlo`enim krajobrazima i `enskim likovima slikar je dostigao vrhunac svog stvarala{tva suptilnih tonova.4 Tom prilikom Bunk je boravio u Splitu za koji je bio trajno emocionalno vezan. Stoga nije ni ~udo {to je u svojim djelima zapadao u sentimentalizam.5

U prosincu 1972. godine u Muzeju grada Splita Bunk je izlo`io 15 crte`a ostvarenih u raznim tehnikama na temu “Splitski motivi”. U njima se opetovano osje}ala nostalgija za Jadranom. Me|u zapa`enijim radovima su “Riva”, “Ribarske ku}e” i “Na periferiji”.6

Osim slikarstvom, Bunk se bavio i kazali{nom scenografijom kada je nakon rata 1945. godine radio u Narodnom kazali{tu u Splitu. Scenski je uprizorio vi{e od 120 predstava, a nekoliko ih je i re`irao. Iz tog razdoblja najradije se sje}ao predstava Dan odmora Ivana Katajeva, zatim Lete}eg Holandeza i Udovice iz Efeza. Od opera najdra`a su mu bile re`ije prvih predstava opera Carmen G. Bizeta i Tosce G. Puccinija. Sam je smatrao da je bio uspje{niji u dramama koje su mu pru`ale vi{e slobode kreiranja. Kasnije kao gost u splitskom kazali{tu, napravio je scenografije za desetak premijera.

Na ljeto 1974. spremao se ponovno posjetiti Split za kojega su ga vezale lijepe uspomene i prijateljstva. Ali iznenadna smrt u ateljeu u Hamburgu zaprije~ila mu je tu `arku `elju. Preminuo je 8. srpnja te godine.7 Ipak Split se jo{ jednom susreo s Bunkovom umjetno{}u. Uo~i 90. obljetnice umjetnikovog ro|enja 1997. prire|ena je njegova retrospektivna izlo`ba. Otvorena je 15. listopada u pala~i Milesi. Poticaj je potekao od obitelji, a radove je odabrala njegova k}er Bojana Bunk-Denegri. Organizatorima su za tu prigodu ustupili Bunkove radove splitske obitelji, a ~etrdesetak ih je dopremljeno iz Njema~ke. Ostvarenju su uz rodbinu, pomogli Ministarstvo kulture, Splitsko-dalmatinska `upanija i Poglavarstvo grada Splita. Izlo`ba je bila zapa`en kulturni doga|aj.8

U isto vrijeme uprili~ena je u Hrvatskom narodnom kazali{tu u Splitu izlo`ba Bunkovih predlo`aka kazali{nih scenografija za dramu, operu i balet nastalih u razdoblju 1945 - 1964. godine. Tehnika je razli~ita: tu{, kreda, pastel i tempera.

4 Vladimir Rismondo: Slikarstvo Rudolfa Bunka. Mogu nosti XVI/1969. br. 7, 839. -Izložba Rudolfa Bunka u Splitu. SD 8. V. 1969. 4. - R. G. Bunk. Katalog izložbe. 5 D. Šeri : Slikam prirodu. Susret s njemačkim slikarom i scenografom Rudolfom Bunkom. SD 14. V. 1969. 4. - Božidar Jelenić:

Oštrina vizije. Izložba Rudolfa Bunka u splitskoj Galeriji umjetnina. SD 2. VI. 1969. 4. 6 Izložba Rudolfa Bunka u Splitu. SD 1. XII. 1972. 4. - A. Filipić: Nostalgična deskripcija. “Splitski motivi “ Rudolfa Bunka u

Muzeju grada Splita. SD 13, XII. 1972. 4. 7 Duško Kečkemet: U spomen slikara Rudolfa Bunka. Umjetnik istaknutoga kvaliteta. SD 13. VII. 1974. 6. - Kruno Prijatelj:

Sje anje na Rudolfa Bunka. Mogućnosti, Split XXI/1974. br. 8, 947-952. 8 Rudolf G. Bunk. Katalog izložbe, Hamburg 1997. - J. Pari : Zaboravljeni Bunk. SD 15. X. 1997. 36. - Sandi Viduli :

Retrospektiva Rudolfa G. Bunka u Zavodu HAZU. Vjesnik novoga. SD 29. X. 20.

Me|u predstavama na kojima je radio su Hamlet, Stupovi dru{tva, Glembajevi, Duboko korijenje, Na kraju puta, Na tri kralja ili kako ho}ete, Dobar vojnik [vejk, Ukro}ena goropadnica, Udovica iz Efeza. Tu su i opere Aida, Otello, Tosca, Carmen, Turandot, Dioclesian, Ero s onoga svijeta i balet Stranac. O radovima je govorio akademski kipar Ka`imir Hraste. Tim ostvarenjima obilje`io je Bunk zna~ajno razdoblje u scenskom `ivotu Splita. Osobno je smatrao da zna~ajan trenutak za scenografiju nije premjera, ve} ona proba na pozornici, na kojoj je postavljeno djelo po prvi put sagledano u svim aspektima. Bio je vrstan poznavatelj povijesnih okvira radnje i materijala u {to je unosio mnogo osobne invencije. Temeljito je pristupao svakom zadatku pa se brinuo da kostimi, pa i maske, budu uskla|eni sa scenskim okvirom. U realizaciji zamisli naro~ito su ga smetali nesporazumi s ostalim sudionicima u postavi kazali{nog djela. Te{ko su mu padali njihovi posebni zahtjevi od redatelja, glumaca, obrtnika pa do financijera. Svaki od njih je na svoj na~in remetio prostornu koncepciju rasporeda kulisa. Sku~ene prilike u kojima je radio, prisiljavale su ga da iznalazi takva tehni~ka i prostorna rje{enja na bini koja }e i pored tih slabosti, o~uvati povezanost, razvidnost i kontinuitet radnje. Ta svoja iskustva opisao je kroz slu~aj uprizorenja drame njema~kog knji`evnika Bartolta Brechta Dobri ~ovjek iz Sezuana. 9

Danas se u Galeriji umjetnina u Splitu ~uva 16 Bunkovih radova prete`no akvarela. Nabavljeni su uglavnom poslije drugog svjetskog rata, ali su godine dosta nesigurne.

Bunkov opus jo{ uvijek pobu|uje zanimanje likovnih teoreti~ara i kriti~ara. Tako je nedavno Vladimir Rismondo mla|i usporedio jedan njegov portret s dvama portretima koje su napravili Karlo Hofer njegov u~itelj i Antun Zuppa njegov suvremenik. Geometrijskom metodom poku{ao je ra{~laniti i objasniti Bunkov opus. Iako je ukazao na neke posebne zna~ajke njegovog shva}anja prostora, autor namjerno nije iznio ~vr{}e zaklju~ke, ve} je Bunkovo djelo upotrijebio kao pokusni poligon za provjeru specifi~nog na~ina istra`ivanja.10 ***

Bunk se dugogodi{njim boravkom zaljubio u na{u zemlju i postao dijelom te kulturne sredine. Zna~ajno je doprinio hrvatskoj likovnoj umjetnosti. Tu je stekao op}e priznanje kao slikar visokog kvaliteta. Brojni radovi u galerijama i muzejima Splita, Zagreba i Rijeke te privatnim zbirkama zna~e njegovo stalno prisustvo u tom kraju.

Bunk je po~eo stvarati u okviru njema~kog ekspresionizma s naznakom unutra{njeg pro`ivljavanja, ali umjerenog bez grotesknog, tragi~nog niti socijalnog anga`mana. I deformacije oblika su mu blage. Nije imao neki odre|eniji razvojni put niti nagla{ene stvarala~ke faze. Slu`io se stalno raznim izra`ajnim sredstvima od realizma do ruba apstrakcije, zavisno od onoga {to je smatrao najprikladnijim da se izrazi. Kada je `elio ostvariti ritmi~ku igru crtovlja, bio je skloniji nagla{enijoj stilizaciji. Ipak u kasnijim radovima osje}a se romantika koja je {tetila likovnosti.

9 Izložba Bunkovih scenografija u HNK. Rad arobnjaka. SD 29. X. 1997. 20. -Rudolf Bunk: Kunst der vielen Künste.

Sonntagsblatt 19. VI. 1960. 10 Vladimir Rismondo ml: Portret Zorislave Smodlaka Rudolfa Bunka (iz 1941.) u povijesnom kontekstu i svjetlu geometrijske analize. Adrias, Zagreb-Split 1998-2000. br. 8-10.

Ni tematski se nije ograni~avao. Radio je pejza`e, mrtve prirode i portrete. Isto tako rabio je sve slikarske tehnike. Na slikama je nagla{en crte`, sna`nih kontura i definiranih oblika. Tako ome|ene plohe ispunjene su ~istim bojama bez mije{anja i sjena. Sve je radio u {irokim i sna`nim zamasima bez detaljiziranja. Te`io je plo{nosti. Svugdje je mirovanje, nema pokreta niti radnje koja bi odvla~ila pozornost od ugo|aja. Koliko god se u nekim Bunkovim djelima osje}a te`nja za sa`imanjem i apstrakcijom, ipak mu je podloga fizi~ka stvarnost.

U koncepciji pejza`a prevladava centralni raspored. Postizavao ga je tako da u sredini slike fokusira neki objekt, ali i obrnuto da se predmeti nalaze postrance, a u sredini dominira praznina. Dubinu je izra`avao kroz 3 odvojena plana pri ~emu su u prvom uvijek sna`ni detalji. Gotovo nigdje nema `ivih bi}a, sama pusto{, ali je ipak atmosfera napeta. Boje su mu jednako intenzivne i ~iste naprijed i u pozadini.

U Bunkovom opusu nema kompozicija s ve}im brojem ljudi. Radio je pojedina~ne portrete mla|ih sna`nih osoba. Pogledi su im zami{ljeni, uprti u daljinu. Izra`avaju unutra{nja pro`ivljavanja i du{evno stanje smirenosti, ali i neke rezignacije ili nemira. Mrtve prirode su jednostavne i na granici realiteta. Tu je kolorizam dolazio do vrhunca. O Bunkovoj umjetnosti se mnogo pisalo. Njegovo djelo dobilo je jednodu{no priznanje istaknutih povjesni~ara i kriti~ara umjetnosti.11 Ipak je ostao slabije poznat {iroj kulturnoj javnosti.

BUNKOVE SLIKE U GALERIJI UMJETNINA U SPLITU

• Pejsa`, akvarel kupljen od autora, 1940. godine ? • Pejsa`, akvarel kupljen u Salonu Gali} u Splitu , 1944. ? • Ribar, akvarel darovao autor, 1946. ? • Djevojka na prozoru, ulje darovano, 1947. ? • Autoportret, akvarel darovao Savjeta za prosvjetu i kulturu, 1951. ? • Ribarske la|e, ulje darovala Oblasti Splita, 1952. • Maslinik, ulje zamjena za sliku Cate Duj{in, 1962. • @enski portret, gva{ kupljen od autora, 1955. ? • @enski aktovi, akvarel, • Autoportret, tempera kupljeno od autora, 1969. • @enski portret, akvarel, darovala Oblasti Split • Plakat izlo`be crte`a u Domu kulture u Splitu, darovao Salon Gali} ? • Primorski pejsa`, akvarel, dar • Djevojka, ulje, dar • Tu`na `ena, ulje kupljeno od I. Kaliterne, 1991. • Makedonka, akvarel, dar autora, 1946.

11 Vidjeti npr. Tonko Maroevi : Rudolf Gerhart Bunk. Katalog izložbe 1997. godine.

Pal me na rivi, 1940.

Po gled na Tro gir, oko 1941.

, } i l k r M e j i r a M . e đ g t e r t r o P . 3 4 9 1 Ka ta log izložbe 1969. u Split

Au to por tret

BILJE[KE

Kratice ND Novo doba, Split SD Slobodna Dalmacija, Split

Fi gu re, 1945

Der Maler Rudolf Bunk

Rudolf Bunk (Berlin, 1908 – Hamburg, 1974) studierte in seinem Heimatort an der Schule für angewandte Kunst und an der Akademie der bildenden Kunst Szenographie und Malkunst. Im Jahre 1934 verließ er Deutschland wegen nazistischen Drohungen und siedelte zuerst in die Schweiz und danach nach Schweden über. Im Jahre 1938 kam er nach Kroatien und siedelte sich in Split an. Dort hatte er im Jahre 1940 seine erste Ausstellung, wobei er 47 Bilder in Öl und Aquarell darstellte. Er hob sich mit Landschaften, Stilleben und Portraits hervor. Nach dem Zweiten Weltkrieg, in der Zeit von 1945-1948, arbeitete er als Szenograph in dem Volkstheater in Split. Während dieser Zeit hatte er Ausstellungen in Split und Rijeka. In Februar 1955 hatte er in Split seinen zweiten selbstständigen Auftritt mit einigen Bildern und 65 Zeichnungen.

Er schuf die Szenographie für mehr als 120 Vorstellungen und führte für einige die Regie. Er war ein ausgezeichneter Kenner der historischen Rahmen und Materialien, in die er viele Neuigkeiten brachte. Mit diesen Werken bezeichnete Bunk eine wichtige Periode im Theaterleben der Stadt Split.

Nachdem er Split verließ lebte er in Hamburg, wo er seine Werke auch darstellte. Mit der Stadt Split verbanden ihn schöne Erinnerungen und Freundschaften und deswegen besuchte er Split von Zeit zu Zeit. Er bereitete Ausstellungen vor und arbeitete mit dem Theater zusammen. Im Jahre 1969 stellte er sich in der Galerie der Kunstwerke mit 26 Werken im Tempera unter dem Titel « Erinnerungen an Dalmatien» dar. Im Jahre 1972 hatte er im Museum der Stadt Split eine Ausstellung von 15 Zeichnungen, in denen man die Nostalgie fühlte. Er gehörte dem Kreis der deutschen Expressionisten an und war unter dem Einfluss der französischen Malerei. Im Jahre 1997, unmittelbar vor dem 90. Geburtsjubiläum, dachte die Stadt Split an ihn und organisierte seine retrospektive Ausstellung. Zur gleichen Zeit fand im kroatischen Volkstheater die Ausstellung seiner Szenographien statt.