Godišnjak - Jahrbuch 2002

Page 73

VDG JAHRBUCH 2002

Stanko PIPLOVI]

Slikar Rudolf Bunk Bunk se rodio u Berlinu 1908. godine. Tu je studirao na [koli za primjenjenu umjetnost i Akademiji likovnih umjetnosti u razredu Karla Hofera istaknutog ekspresionista tvrdih kontrastnih boja i gr~evitih oblika. U po~etku je izlagao u Berlinu i Frankfurtu na Majni. Godine 1934. sudjelovao je na izlo`bi “Darmstädter Sezession” koju je nacisti~ka vlada nasilno zatvorila. Nakon toga boravio je kratko u [vicarskoj, ali nije dobio radnu dozvolu pa se opet vratio u Frankfurt. Neko vrijeme je `ivio u Berlinu, a 1936. emigrirao u [vedsku gdje je radio i izlagao. Odatle se vratio u Njema~ku pa je opet mijenjao boravi{ta. Ponovno je 1938. s obitelji oti{ao u emigraciju i nastanio se u Hrvatskoj na otoku Kolo~epu kod Dubrovnika, a idu}e godine u Splitu.1 Za sve to turbulentno vrijeme nije zanemarivao slikanje. Prva samostalna Bunkova izlo`ba u Splitu prire|ena je 1940. godine. Otvorena je 18. svibnja u Salonu Gali} u Marmontovoj ulici. Umjetnik se predstavio s 47 slika u ulju i akvarelu koje su ispunile dvije dvorane. Oslikavale su na{e krajeve u kojima je boravio posljednjih godina. Ve} tada se istakao prikazivanjem krajolika, mrtvih priroda i portreta. Iako je pripadao krugu njema~kih ekspresionista, bio je i pod utjecajem modernog francuskog slikarstva. Izlo`ba je zatvorena koncem mjeseca. Me|utim uslijed te{kih ratnih prilika koje su ve} zahvatile Evropu, nije izazvala onoliku pozornost publike kakvu je zaslu`ivala.2 U drugom svjetskom ratu progonili su ga nacisti pa je 1944. godine oti{ao s obitelji u zbjeg u EL-Schatt gdje je sudjelovao u kulturnim i prosvjetnim doga|anjima. Od 1945. zaposlio se kao scenograf i re`iser u Narodnom kazali{tu u Splitu. Osim toga bavio se dekoracijama putni~kih brodova, tvornica i ugostiteljskih objekata. Druga Bunkova izlo`ba u Splitu prire|ena je po~etkom velja~e 1955. u Domu kulture. Otvorio je direktor Galerije umjetnina dr. Kruno Prijatelj uz prisustvo mnogih javnih djelatnika. Izlo`eno je nekoliko slika iz 1944-1945. godine. Glavni dio je 65 crte`a aktova nastalih u posljednja 3 mjeseca. Te `enske figure su izvu~ene ~vrstim tvrdim crtama bez zaobljenja, ~esto bez sjena, u smirenom polo`aju kontemplacije. U na~inu prikazivanja i{ao je od akademizma gotovo do apstrakcije. U nekima se dosta pribli`io kubizmu, ali se ipak te{ko odvajao od realnog svijeta.3 Nakon dvadesetak mirnih godina provedenih u Splitu, Bunk je 1958. iz politi~kih razloga bio prisiljen napustiti Jugoslaviju. Preselio se u Hamburg gdje je nastavio 1 2 3

Rudolf G. Bunk. Katalog izložbe u Splitu, Hamburg 1997. 127-131. Izložba njemaPkog slikara. ND 9. V. 1940. 6. - Izložba slika. ND 17. V. 1940. 6. - Izložba slikara Bunka. ND 25. V. 1940. 6. Otvorena izložba slikara Bunka. SD 8. II. 1955. 4. - Madeleine Denegri: Razgovor s Rudolfom Bunkom o njegovoj umjetnosti i dosadašnjim ostvarenjima. SD 19. II. 1955. 5. - R. G. Bunk, Izložba crteža. Plakat u Galeriji umjetnina u Splitu, br. 917.

73


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook

Articles inside

Mar ga re ta MATIJEVIĆ Franz Pfan ner (1825. – 1909.) - ili krat ko o do pri no su nje ma~kih tra pi sta jago spo dar skom raz vit ku ban ja lu~kog kra

20min
pages 279-286

Vla di mir GEIGER njeFOLKSDOJ^ERI - Fa tum ko lek tiv ne kriv

1hr
pages 287-324

Ivan ĆOSIĆ-BUKVIN Po sli je rat na sud bi na Ni je ma ca Cvel fe ri je u Izvje{}ima op}in skih Ko mi si ja za rat ne zlo~ine

8min
pages 325-328

Vla do OBAD In me mo riam: Mar ko Le it ner (Ro man Ale xan dra Sa che ra-Ma so cha: "Die Ölgärten bren nen

19min
pages 329-336

Bran ko OSTAJMER Bi blio gra fi ja Godi{nja ka Nje ma~ke na rod no sne za jed ni ce / VDG Jah rbuch 1994.-2002

14min
pages 337-346

Su za na LEČEK ka i Folksdoj~eri“Fre ies Heim” – Hrvat ska re pu bli kan ska sel ja~ka stran

50min
pages 201-220

Ma ti ja PIGLER maNi jem ci u Ban kov ci

22min
pages 229-240

Mi lan VRBANUS Pri log prou~avan ju pi var stva u Osi je ku u prvoj po lo vi ci 18. stol je}a

20min
pages 221-228

Bog dan MESINGER Ri ta u li za ci ja sje}anja ma(Antro po lo{ki ogled o o~uvan ju znan ja o umi nu lim kul tu ra

10min
pages 273-278

Ivan PEDERIN skog rataAu stri ja u eu rop skoj pu bli ci sti ci u doba oko Prvog svjet

2hr
pages 111-170

Go ran BEUS RICHEMBERGH naO ne kim hrvat skim mu zi ko lo zi ma i skla da tel ji ma nje ma~kih ko ri je

23min
pages 179-188

Vla sta ŠVOGER tungNi jem ci i Nje ma~ka na stra ni ca ma li sta Südsla wi sche Ze i

27min
pages 189-200

Ma ri na VINAJ No vi ne na nje ma~kom je zi ku ti ska ne u Osi je ku do po~etka Dru gog svjet skog rata

15min
pages 171-178

Li di ja DUJIĆ naPo du nav lje - eu rop ski ob zor Ba u e ro vih ro ma

17min
pages 95-102

Lud wig BAUER zovKul tur ni iden ti tet Po du nav skih Ni je ma ca kao knji`evni iza

11min
pages 89-94

Bran ka BALEN Pfal zo vo sak ral no sli kar stvo

20min
pages 79-88

Zlat ko VIRC maVin ko va~ki Ni jem ci u hrvat skim dru{tvi

26min
pages 53-64

Stan ko PIPLOVIĆ Sli kar Ru dolf Bunk

11min
pages 73-78

Snježana PAUŠEK-BAŽDAR Teze iz ke mi je Iva na Pe tra Kar la gro fa Ser ma ge na Te re zi jan skoj vite{koj aka de mi ji u Be~u

13min
pages 65-72

Lo vor ka ČORALIĆ neBa run Mak si mi li jan Gall i Brinjsko-li~ka buna 1746. go di

17min
pages 45-52

Mira KOLAR-DIMITRIJEVIĆ [to su prav ni ci Ernest Spies i Lju de vit (Lud wig) Zim per mann ra di li u Sri je mu i u Be o gra du ti je kom Prvog svjet skog rata i kako im je tuuz vra}eno na nji ho vu do bro

27min
pages 31-44

Zla ta ŽIVAKOVIĆ-KERŽE Obi telj Engel hardt u go spo dar skom `ivo tu Osi je ka ku(Pri lo zi za prou~avan je mli nar ske in du stri je u Osi je

18min
pages 11-22

ske(Pri log prou~avan ju go spo dar ske po vi je sti na po dru~ju @upa ni je Sre i me

16min
pages 23-30

UVODNIK

4min
pages 9-10
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.