Ma ri na VINAJ No vi ne na nje ma~kom je zi ku ti ska ne u Osi je ku do po~etka Dru gog svjet skog rata

Marina VINAJ

No vi ne na nje ma~kom je zi ku ti ska ne u Osi je ku do po~etka Dru gog svjet skog rata

Mogu li i trebaju li novine osim informativnog podariti ~itateljima i koji drugi u`itak ili su tek moda kratkog daha? Definicije nam dopu{taju otklon od uobi~ajenog efemernog zna~enja, te }e svaki iole zainteresirani ~ita~ i{~itati svoju informaciju stvoriv{i od nje djeli} slike koju `eli dobiti.1

Pre{av{i put od letaka, pamfleta i kalendara, koji su niz godina bili nadomjestak za lokalna glasila, uvijek gu{eni strahom i prezirom vlasti, novine je kao prijeku potrebu za informacijom iznjedrilo vrijeme koje je u nesklonim nam politi~kim previranjima donijelo i u ove krajeve tzv. slobodu tiska.

A pri~a o osje~kim novinama umnogome je kasnila za sli~nim europskim pri~ama.

Iako je vi{e od tri desetlje}a nakon prvih zagreba~kih novina na latinskom jeziku zabilje`en prvi poku{aj izdavanja novina u gradu na Dravi, trebao je to biti Tjednik za sve stale`e u Osijeku i okolnim krajevima 1813. godine taj, kao niti slijede}i poku{aj nakon dva desetlje}a (kada se trebao pojaviti Tjednik o Osijeku i za Osijek- Wochenblatt von und für Essek) nije uspio kod Kraljevskog namjesni~kog vije}a ishoditi dozvolu za izdavanje uz obrazlo`enje da ovo kraljevstvo i njemu pridru`ene pokrajine su zasada snabdjevene dovoljnim brojem ~asopisa pisanih u jezicima koji vrijede na tom podru~ju.

Osijeku su tih prvih desetlje}a devetnaestoga stolje}a doista nedostajale novine, jer grad je imao svoj kulturni, i gospodarski `ivot koji pe{tanske i be~ke novine nisu mogle jasno oslikati.

Oba poku{aja izdavanja glasila u Osijeku potekla su iz prve svjetovne tiskare obitelji Divaldt, koja je svojim djelovanje obilje`ila gotovo stotinu godina osje~koga tiskarstva 1775.- 1857. godine u ovoj tiskari kona~no su tiskane i prve novine te burne 1848. godine - Der Volksredner für Vaterland, Freiheit und Gesetz für Kunst, Gewerbe und Wissenschaft

Najavljeno je da }e list izlaziti dva puta tjedno, kasnije pak tri puta tjedno. No, nakon devet ili po nekim izvorima ~ak sedamnaest brojeva Pu~ki govornik oblasno je obustavljen. Prvo glasili u Osijeku tiskano na njema~kom jeziku ~italo je ve}insko njema~ko stanovni{tvo Tvr|e i Donjega grada. Glavni urednik bio mu je nekada{nji glumac Emanuel Dornau, a o karakteru tih prvih novina naj~e{}e ~itamo da su u narodnom i politi~kom smislu bile otvoreno mad`arofilske, te ustajale protiv Zagreba, bana

1 Novine- serijska publikacija koja se izdaje u utvr|enim i ~estim razmacima, obi~no dnevno, tjedno ili polutjedno i koja izvje{tava o teku}im zbivanjima i temama od op}eg interesa ISBD(S), Novine - skupni naziv za redovita tiskovna (ugl. neukori~ena) izdanja s gl. svrhom da se {to prije sazna i {to prije objavi glas o nekom novom doga|aju vezanom za interese {to ve}eg broja ljudi

J. Horvat Povijest novinstva Hrvatske

Jela~i}a i prema tome protiv svih hrvatskih odnosno slavenskih `elja. Za mjesnu povijest svakako je list od va`nosti, jer registriraju}i vijesti iz bli`ih i daljnjih krajeva bilje`i i borbe izme|u ilirske i mad`eronske stranke u gradskom magistratu i `upaniji.2

I dok je Zagreb i{~itavao svoj Agramer Deutsche Zeitung, Osijek je 1864. godine dobio prve lokale novine Esseker Lokalblatt und Landbote. Osje~ki lokalni list i zemaljski vjesnik izlazio je gotovo pet godina. U podnaslovu ~itamo: Beletristische wochenschrift für Kunst, Industrie, Handel, Gewerbe und Landwirtschaft. Cilj ovog osje~kog lista je, kako se navodi u uvodniku, podizanje obrazovnog nivoa u narodu, u pobu|ivanju smisla za lijepo i uzvi{eno. Esseker Lokalblatt tiskan je u tiskari Carla Lehmana knji`ara i knjigove`e, koji je otkupio Divaldovu tiskaru, te na po~etku izla`enja bio i sam urednik. Osje~ke lokalne novine imale su svoje dopisnike iz Be~a i Pe{te, a jedan od urednika Geza Berger u svojoj rubrici Osje~ki {eta~ vrlo je britko oslikao sli~ice iz tadanjeg osje~kog `ivota.

Iz Lehmanove tiskare izi{le su jo{ jedne osje~ke novine politi~ki list Die Drau.

Istovremeno, dakle izlaze dva lista, a njihovi izdava~i postaju jedan drugome konkurenti. Dok je Osje~ki list slijedio vi{e knji`evnu koncepciju, Drava , te novine koje slijede, sve vi{e poprimaju karakter modernih novina s aktualnim prilozima. List su pokrenuli Ladislav grof Peja~evi} i Julije pl. Jela~i}, a pokrenut je pred po~etak saborske rasprave o nagodbi, da je podupre kao glasilo slavonske aristokracije.

Za Khuenova re`ima novine bivaju ~esto zabranjivane, a urednici dolaze u sukob s cenzurom. Uslijed brojnih polemika i neprilika s Dr`avnim odvjetni{tvom list je mnogo puta plijenjen. Die Drau izlazi do 1907. godine tri puta tjedno, no tada po~inje izlaziti kao dnevnik, a prestaje izlaziti 1. kolovoza 1932. godine. Spomenimo, tek da je tijekom 1885. godine kao prilog Die Drau izi{lo nekoliko brojeva Osje~koga lista: pu~kog organa za narodno-gospodarstvenu politiku, pouku i zabavu. Ono {to je Die Drau donosio svojim ~itateljima na njema~kom jeziku, to je trebao ovaj list i {irem puku donijeti na narodnom jeziku.

Posljednjih desetlje}a devetnaestoga stolje}a intenzivira se tiskarstvo u Osijeku. Pojavljuju se nove tiskare, te se bogati izdava~ka djelatnost, napose izdavanje novina.

Gotovo do kraja devetnaestog stolje}a novine u Hrvatskoj, a tako i u Osijeku njeguju stil tz. ~asopisnog oblikovanja svojih glasila, te i ~itamo u podnaslovima da su to glasila za politiku, znanost, umjetnost i gospodarstvo. Ta najranija izdanja nisu redovita, valjalo je sakupiti materijal za pojedini broj koji je cijeli i izgledao poput dovr{ene i lijepo ispripovijedane pri~e. Mije{ale su se ovdje i politi~ke vijesti, op}ekulturne, gospodarsko-savjetodavne, knji`evno-umjetni~ke. Stoga je zanimljivo re}i da te prve novine i nisu bile novine, ve} na neki na~in ~asopisi. I koncepcijski, ~esto s aktualnom politi~kom vije{}u negdje u sredini, a pri~om ili feljtonom na naslovnici. Dakako da su i prvi novinari uglednici iz dru{tvenog `ivota grada, ali vrlo ~esto umjetnici, knji`evnici. Mo`da iz straha od cenzure koja se tek ra|ala ili vi{e iz

2 Laszowski, E. Prve osje~ke novine // Hrvatsk list, 14. lipnja 1923., br. 11

neznanja, a potkovani knji{kim oblikom s u`itkom }emo u Die Drau ili Slavonische Presse i{~itavati kozerije ili pak knji`evne poku{aje Osje~ana.

Jo{ uvijek pi{u}i za uski krug ljudi, te prve novine bile su prisni izvjestitelji zabava, kulturnih i politi~kih zbivanja, nastoje}i ~itatelju pru`iti, ne toliko ono {to mora, ve} vi{e ono {to `eli pro~itati.

Poput pro~itane knjige, ~esto bi se nakon nekoliko brojeva financijski i tematski istro{ili urednici, te bi od najavljivanih tekstova u uvodnicima ostalo tek obe}anje da }e se ponovo javiti jo{ bolji i zanimljiviji. 1869. godine u tiskari Carla Lehmanna po~inju izlaziti prve ilustrirane novine u nas: Esseker allgemeine illustrierte Zeitung. Ovaj list po uzoru na sli~ne njema~ke unosi ne{to novo u tada{nju tiskarsku produkciju: brojne su vijesti iz kulturnog `ivota Osijeka, izlaze romani u nastavcima, etnografski i knji`evni prilozi. Esseker allgemeine illustrierte Zeitung za uzor je imao lajpci{ki Illustrierte Zeitung te je nakratko (prestao je izlaziti nakon 27 broja) donio duh Europe u na{ grad.

Danas, oprostite na ovoj digresiji iz suvremenosti, Osijek ima jedno dnevno glasilo, i jo{ jedan list koji izlazi tri puta tjedno, dakako, {tuju}i nezaustavljiv razvoj medija, tek usporedne radi sedamdesetih godina pro{loga stolje}a na{ grad imao je ~ak ~etiri lista : Esseker Lokalblatt und Landbote, Die Drau , Esseker allgemeine illustrierte Zeitung, Slavonia Früher i der Syrmier Bote - novine koje su izlazile tek dva mjeseca u tiskari Vatroslava Moder{ickog.

Spomenimo jo{ dva lista za koja doznajemo tek iz bilje`aka Oskara Frimla Antunovi}a, velikog bibliofila, a koji se ne nalaze u Zbirci novina osje~koga Muzeja niti u NSK: Esseker Zeitung, politi~ki dnevnik unionisti~ke orijentacije, te Esseker Tagblatt - osje~ki dnevnik za narodne interese. Po bilje{kama Frimla izlazili su tek mjesec dana.

U tiskari Dragutina Sandora tiska se od 1878. godine opozicijski list Esseker Zeitung: Organ für Politik, Volkswirtschaft und Unterhaltung. Svake nedjelje slijedio je prilog Illustrierte beletristische sonntags Beillage der Esseker Zeitung. Zanimljivo je da je kao prilog novinama izlazio i roman u nastavcima Zwei Spieler. Osje~ke novine ugasile su se 1. listopada 1879. godine.

Gotovo sve do sada spomenute novine razli~itog politi~kog i strana~kog opredjeljenja izlaze na njema~kom jeziku. Dakako, vrijeme o kome govorimo, vrijeme je Osijeka koji se razvijao u Austro-Ugarskoj Monarhiji. U tada{njem Esseku, gradu od dvadesetak tisu}a stanovnika - pred kraj 19. stolje}a, Nijemci su ~inili polovinu.3

Brojne druge narodnosne skupine izmije{ane na jugoistoku Monarhije prihvatile su njema~ki jezik kao jezik svakodnevice, koji se odr`ao do po~etka dvadesetog stolje}a.

Dakako da je povezanost Osijeka Be~a bila daleko bolja ponekad od veze Zagreba i Osijeka. Razumljivo je stoga da su i novine u vrijeme o kome govorimo izlazile uglavnom na njema~kom

3 Obad- Slavonska knji`evnost na njema~kom jeziku

jeziku, ali su za suradnike imale brojne Hrvate: Izidor Kr{njavi, Jakob Frank, Franjo Sudarevi}, Josipa Glembaj....jer njema~ki je bio jezik komunikacije obrazovnog gra|anstva i jezik kulturnih doga|anja, a novina na nacionalnom jeziku nije bilo...Kada su po~etkom 20. stolje}a napokon stvoreni uvjeti za slobodan izri~aj na hrvatskom jeziku, bilo je lako ste~eno iskustvo prenijeti u doma}im novinama. Zanimljiva je stoga pojava hrvatskih novina upravo u vrijeme izrazite dominacije tiska na njema~kom jeziku, a u vrijeme kada preporodne ideje jo{ nisu dovoljno zagrijale Osje~ane.

Prvog srpnja 1878. godine po~eo je izlaziti Branislav - list za politiku i narodno gospodarstvo urednika Martina Poli}a. @ele}i nacionalno zagrijati Osje~ane Poli} je odustao od izdavanja nakon nepunih godinu dana uvidjev{i da mu se list pojavio prerano. Osje~ani, to~nije oni koji su ~itali novine imali su svoj Die Drau, a oni kojima je Branislav bio namijenjen jednostavno nisu razumjeli njegove re~enice. Nepuna godina izla`enja nije trgnula Osijek u kojemu }e se nacionalna svijest probuditi tek po~etkom dvadesetog stolje}a osnutkom Prve hrvatske dioni~ke tiskare i pojavom Narodne obrane.

Osje~anin Carl Laubner nakon stru~nog usavr{avanja u Njema~koj i Austriji, te rada u zagreba~kim tiskarama otvara u Osijeku tiskaru u Kapucinskoj ulici, te 1. listopada 1885. godine izdaje Slavonische Presse - novine koje su izlazile gotovo ~etiri desetlje}a.

Iako se vodio kao glavni urednik sam Laubner nije pisao . Prvi mu je urednik bio Victor Hahn, a 1889. godine za glavnog urednika dolazi Carl Benda, koji je svojim imenom i djelom obilje`io izla`enje Slavonskog tiska puna tri desetlje}a. Ro|en u Moravskoj, u njema~koj obitelji, radio je u Be~u, a potom do kraja `ivota u Osijeku. Na `alost, jedno od prvih i najzna~ajnijih novinarskih pera na{ega grada skon~alo je gradskoj ubo`nici.

Slavonische Presse izlazio je tri puta tjedno do 1893. godine kada postaje dnevnik.

Pre`ivjev{i Hrvatsko-ugarsku nagodbu, aneksiju Bosne, vladavinu Khuena Hedervarija, te stvaranje Kraljevine SHS, Slavonische Presse na svojim stranicama zabilje`io je zna~ajno razdoblje pro{losti Osijeka. Iako pisan na njema~kom jeziku, brojni su ~lanci u kojima se osje}a izrazito hrvatski karakter, posebno kod opisa pojedinih kulturnih doga|anja, te u ~estim prijevodima hrvatskih pjesama.

Dvadeseto stolje}e, pojava prvih hrvatskih novina, ra|anje novih tiskara, te ja~anje politi~ke oporbe, vrijeme je kada se novine po~inju profilirati, pa se pojavljuju politi~ki, strana~ki listovi. Ovaj tzv. obavijesno-politi~ki pristup novinama nastupio je upravo po~etkom dvadesetoga stolje}a. Novine se moderniziraju i u tehni~kom smislu, a bitno se mijenja i njihova koncepcija. Politi~ke vijesti dobivaju prednost, dolaze na prednju stranicu. Vijest postaje kra}a, jezgrovita, postaje va`no doznati je {to prije, tako da novinari izlaze iz svojih ureda gdje su stvarali tekst i po~inju pisati vijesti, ~esto izravno ih govore}i u telefonsku slu{alicu.

Izlaskom kolportera na ulicu vijest je bli`a ~itatelju, no bli`a je ve}em broju ~itatelja, ona nije vi{e privilegij odabranih, ona je roba, ne skupa, dostupna svima. Novine postaju zaokupljene nacionalnom i strana~kom politikom, te prate njezine

uspone i padove, brojni su stoga strana~ki listovi, jer svaka stranka nastoji iznijeti svoju istinu. Novine postaju va`an, gotovo najva`niji izvor informacija.

Zanimljivo je napomenuti da 1911. godine u Hrvatskoj izlazi 17 dnevnika, a posebno se informativno novinarstvo {iri nakon Prvog svjetskog rata. Pred Drugi svjetski rat raste naklada dnevnim listovima, {iri se krug ~itatelja, novine dobivaju nove ~itatelje: `ene i djecu koji tra`e svoje priloge.

Brojna su izdanja koja u novinskoj formi ne donose ovaj tip informacija. U formi novina u vremeni izme|u dva rata izlazila su brojna strukovna glasila, listovi raznih dru{tava i organizacija. Informacije koje donose ti~u se odre|ene skupine ljudi, te iako u svom naslovu imaju naziv novine, one to u sadr`ajnom smislu nisu.. [to se doga|a s njema~kim listovima u ovom razdoblju?. Uz vode}e hrvatske dnevnike Narodnu obranu i Hrvatski list naklada Die Drau i Slavonische Presse opada, te poku{aj izla`enja nezavisnog dnevnika Der Abend 1929. pod uredni{tvom Lavoslava Seligera i njegovo ga{enje slijede}e godine najbolje je opisano rije~ima novinara Hrvatskoga lista. Prestankom Der Abenda nestaje u Osijeku njema~koga dnevnika. Der Abend je zapravo bio nasljednik stare Die Drau u kojoj je sam urednik Selinger dugi niz godina radio. Njema~ki je dnevnik mogao u Osijeku opstojati u svoje vrijeme, dok gra|anstvo nije bilo nacionalno organizirano kao danas. Jer ~im se u Osijeku pojavio hrvatski dnevnik Hrvatski list, po~eo je teren za njema~ki dnevnik bivati sve u`i, a broj pretplatnika i ~itatelja sve manji. Nisu ga mogli uzdr`ati niti rutinirani novinari kao g Julije Pfeiffer i Lavoslav Selinger.

I kao {to je prije tridesetak godina Branislav nije imao dovoljno svojih ~itatelja, tako se i njema~ki tisak po~inje okretati manjim grupama ~itatelja, odustaju}i od dnevni~kih izdanja.

Nakon Prvog svjetskog rata, ulaskom u novu dr`avu i hrvatska nacionalna glasila bivaju vrlo ~esto pod udarom vlasti, tako da je Hrvatski list neko vrijeme bio zabranjen, te izlazio pod imenom Hrvatski glas

Tako tiskom Prve hrvatske dioni~ke tiskare vi{e od dva desetlje}a od 1919. godine izlazi tjednik na njema~kom jeziku Christliche Volkszeitung

Za`ivio je tako 1927. godine tjednik Volksbote vlasnika i izdava~a dr. Huberta Wagnera u tiskari Hatnik i Grau u @upanijskoj ulici.

No zanimljivo je izla`enje politi~kog glasila Volksrecht : Organ der Socialdemokratischen Partei glavnog urednika Slavka Hen~a. Koji je prve brojeve svoga politi~kog tjednika tiskao u Zagrebu, a od broja 14 u Tiskari Leopolda Friedmana. List je pred po~etak Prvog svjetskog rata bio ukinut Banskom naredbom.

U istoj tiskari je tijekom 1931.- 1933. godine izlazio tjednik Male novine s prilogom Volkszeitung za svoje njema~ke sugra|ane.

Schlawonischer Volksbote : Wochenblatt der Deutschen in der Savebanschaft und Baranja po~eo je izlaziti 1936. godine kao tjednik uz redoviti slikovni prilog Wort und Bild, te 1941. godine mijenja podnaslov: Heimatblatt der Deutschen in Kroatien.

Brojna dnevna i tjedna izdanja Osijeka pronalazila su svoje ~itatelje, tako da je svatko ~itaju}i odre|eni list na neki na~in i otkrivao svoju politi~ku pripadnost. @ivot se ovog me|ura}a osje~kog doista okretao oko olovnog sloga, `estoko polemiziraju}i, brane}i ideje svojih urednika koji su vrlo ~esto postajali nacionalni heroji.

Mo`da nostalgi~no, ali vjerovalo se onome {to novine ka`u. Vrijeme koje slijedi nakon razdoblja u kome sam nastojala oslikati tek dio novinskog stvarala{tva grada Osijeka, donijelo je druga~iju pri~u i pokazalo jo{ jednom da su mijene u svemu, pa tako i u ~itanju i va`nosti pojedinih natpisa doista stalne.

Li te ra tu ra:

• Ana li Lek si ko graf skog za vo da FNRJ, Gra|a za bi blio gra fi ju ju go sla ven ske pe rio di ke, sv.2, Za greb,1956. • Be lan.Simi}, A. No vi ne // Hrvat ski lek si kon sv.2, Za greb,1997. • Bo sen dor fer, J. Po vi jest ti po gra fi je u Osi je ku // Gra|a za po vi jest knji`ev no sti hrvat ske, knj.14, Za greb,1939. • Buri}, V. Prvi poku{aj knji`ev nog i kul tur nog udru`ivan ja u Osi je ku / /Ra do vi

Cen tra za znan stve ni rad Vin kov ci br.3, Za greb, 1975. • Fi rin ger, K. Je dan poku{aj iz da van ja no vi na u Osi je ku 1813.// Hi sto rij ski zbor nik, br. 1/2, Za greb, 1952. • Fi rin ger, K. Prve osje~ke no vi ne // Zbor nik Arhe o lo{kog klu ba Mur sa,

Osi jek, 1936. • Fi rin ger, K. Po nov no spri je~en iz da van ja no vi na u Osi je ku 1835.// Hi sto rij ski zbor nik br.1/4, Za greb, 1954. • Friml-Antu no vi}, O. Ru ko pi sne bil je{ke iz ostav{tine Oska ra Frim la Antu no vi}a poh ran je ne u He me ro te ci Mu ze ja Sla vo ni je • Fruk, M. Nje ma~ko no vin stvo u Osi je ku // Godi{njak Nje ma~ke na rod no sne za jed ni ce, Osi jek, 1997. • Fruk, M. Po~eci nje ma~kog no vin stva u Osi je ku // Godi{njak Nje ma~ke na rod no sne za jed ni ce, Osi jek, 1998. • Her ge{i}, I. Hrvat ske no vi ne i ~aso pi si do1848., Za greb, 1936. • Hor vat, J. Po vi jest no vin stva Hrvat ske, Za greb, 1962.

• ISBD(S): Me|una rod ni stan dar dni bi blio graf ski opis se rij skih pu bli ka ci ja,

Za greb, HBD, 1992. • La szow ski, E. Prve osje~ke no vi ne // Hrvat ski list, 14. i 15.lip nja 1923. • Mal ba{a, M. Osje~ka bi blio gra fi ja sv.1 i 2, Osi jek,1981., 1985. • 15. Mal ba{a, M. Po vi jest ti skar stva u Sla vo ni ji, Za greb, HBD, 1978. • Med ved, I. Prvi osje~ki ti po gra fi i knji go ve`e // Ju bi lar ni al ma nah Klu ba hrvat skih knji`ev ni ka i um jet ni ka u Osi je ku, Osi jek, 1929. • Maru{ev ski, O. Pri log istra`ivan ju ti skar skog umi je}a u Hrvat skoj: Prve ilu stri ra ne no vi ne u Hrvat skoj // Vi je sti mu ze a la ca i kon zer va to ra, br.3,

Za greb, 1972. • No vak, B. No vin stvo // Alma nah hrvat skog nak lad ni{tva, no vin stva, knji`ni~ar stva, bi blio te kar stva s adre sa rom, Za greb, 1997. • Obad, V. Sla von ska knji`ev nost na nje ma~kom je zi ku, Osi jek, 198(5).? • Vi naj, M. He me ro te ka // Bla go Mu ze ja Sla vo ni je, ka ta log izlo`be, Osi jek, 1997. • Vi naj, M. Po vi jest osje~kih no vi na, ka ta log izlo`be, Osi jek, 1998. • Vi naj, M. Gra|a za bi blio gra fi ju osje~kih no vi na 1848.-1945. rkp. ma gi star skog rada, Osi jek, 2001.