TEMA BROJA
OŽUJAK 2022. | BROJ 9/GODINA III. | ČASOPIS O INTEGRATIVNOJ AROMATERAPIJI
22
Mirisni trening
“Miris je najneposredniji, a ujedno i najrazumljiviji jezik koji postoji” (“Tragom parfema” Cristina Caboni)
Olfaktorni sustav dijeli se na periferni dio koji se sastoji od olfaktornog epitela i olfaktornih neurona te centralni dio koji uključuje njušni režanj ili olfaktorni bulbus , olfaktorni trakt, prednju olfaktornu jezgru, amigdalu, olfaktorni tuberkul, hipokampus. Za osjet mirisa odgovorno malo područje na sluznici nosa, olfaktorna regija, koja sadrži oko 10 milijuna njušnih stanica ili olfaktornih neurona koje na svojim dendritima sadrže posebne proteine (receptore) koje na sebe vežu mirisne molekule. Kada molekule iz zraka uđu u nosne hodnike, stimuliraju cilije ili trepetljike na olfaktornim receptorima te dolazi do elektrokemijskog impulsa koji podražuje njušni živac i prenose ga u olfaktorni bulbus. Olfaktorni se put nastavlja prema čeonom režnju, potom ide do hipotalamusa, amigdale i hipokampusa gdje dolazi do interakcije sa ostalim senzornim podražajima. Dakle, preko njušnih i živčanih stanica (neurona), putem transmitera i elektrokemijskog impulsa, miris direktno ulazi u limbički sustav.
OLFAKTORNA DISFUNKCIJA
Postoje dvije glavne vrste olfaktornih poremećaja: kvantitativni - promijenjena oštrina našeg njuha i kvalitativni- iskrivljen osjet mirisa. Kvantitativni poremećaji mirisa su hiperosmija (povećana osjetljivost na mirise), hiposmija (smanjena osjetljivost na mirise) i anosmija (potpuni gubitak mirisa). Najčešći uzroci anosmije (potpuni gubitak mirisa) i hiposmije (smanjena osjetljivost na mirise) jesu: bolesti paranazalnih sinusa (23%), infekcije gornjeg dišnog trakta (19%) i trauma glave (do 15% svih njušnih poremećaja). Statistike prije Covida upućuju na to da između 4% i
25% populacije pati od neke vrste olfaktornog poremećaja u rasponu od smanjene sposobnosti njuha (hiposmije) do potpunog gubitka mirisa (anosmije) (Keller i Malaspina, 2013.) (1). Jedna studija (Croy et al, 2016.) pokazala je da ako povećamo broj pojedinačnih testiranih molekula mirisa, vjerojatno će svi biti anosmični prema barem jednoj od njih. Drugim riječima, znanost sugerira da svatko od nas ne osjeti neki miris.
GUBITAK MIRISA KAO SIMPTOM COVID-A
Mnogo više ljudi je u posljednje vrijeme doživjelo gubitak mirisa, jer je to jedan od primarnih simptoma Covid-19
22/ESSENT I A
