Vinske zvijezde br. 4

ljeto

OSIGURAJTE VRHUNSKU KVALITETU VINA

Rješenja za kontrolu temperature u vinskim podrumima.

www.mbfrigo.hr

info@mbfrigo.hr

Rashladne komore

Kontrola fermentacije

Klimatizacija prostora

CHILLING YOUR WORLD

SINCE 1981

SAZNAJ VIŠE

MARIJA VUKELIĆ prof. glavna urednica

Dragi čitatelji, Poželjela sam s vama u ovome broju podijeliti katkad neopisive trenutke i osjećaje koji traju nakon što tijekom ljeta upoznate ljude, prohodate vinograde uzduž i poprijeko i istražite terroire, a sjećanja na njih živo traju do babljeg ljeta i dalje … Nadajmo se da će nam to toplo razdoblje, nakon 29. rujna (Miholja) koje se popularno zove upravo bablje ljeto, ipak doći, a da će kiše jesenje svoju melankoličnu uspavanu ljepotu pokazati onda kad im je i vrijeme, u studenom (za Martinje). Toplo ljeto vratit ću vam u sjećanje hvarskim temama, ljepotom otoka koji vinogradarstvo poznaje od 4. st. pr. Krista, njeguje ga i promišlja (i dalje) život „prije i poslije jematve“. I čuvaju misli Otok u iskonskim bojama, mirisima i okusima, u zvonkom osmijehu dragih ljudi i – njeguju misli tako prirodnu želju da se Otoku uvijek vraćate. Dok čitate i druge rubrike i teme koje su pripremili naši vrijedni suradnici, znam da će vam Hvar uvijek biti prvi u mislima. Kao i meni. Hvala ti, lipi Otoče!

marija@marijavukelic.com IMPRESSUM

Glavna urednica:

Marija Vukelić

Lektor:

Marko Kovačić

Grafička urednica:

Mirjana Kapitan

Urednik fotografije: Julio Frangen

Suradnici:

Franka Božičković

Adriana Strmotić

Stiv Cinik

Davor Šišmanović

Franjo Rizlinški

10-19

4-5 Tko piše

6-7 Najave i događaji

8 Ako ste propustili / još stignete!

10-19 Ocjenjivanje vina

21-23 Vinogorje Hvar

24-27 Vinska sorta / Bogdanuša

28-29 Najstariji trs plavca malog

30-31 Vinogradarski muzej / Pitve

32-35 Ja, vinar / Andro Tomić

36 Oui, chef! / Krsto Barbić

37 Hvarska gregada

38-39 Degustacija hvarskih vina i maslinovih ulja

32-35

50-53 66-69 80-81

58 Francuski i vino

59-61 Zadarsko vinsko pero

62-63 Iz Osijeka s ljubavlju

64 Vino i riječi

65 Vinske kapljice iz svijeta

66-69 Pjenušave priče

70-71 Vino i business

72-73 Edukacija / WSET (Wine & Spirit Education Trust)

74-75 Preporuka / Wine Box

76 Preporuka za vikend / Villa Porta No, Bale

78 Pozdrav iz Španjolske

40-42 Razgovor o vinu / Daniel Čečavac

43 Za one koji žele znati više

44-45 Vino na visokoj peti / Eva Krištof

46-47 Mladi i vino

48 Vino i civilizacija

49 Pogled u vinograd

50-53 Vinski putopis / Utah

54-55 Priče iz Istre i okolice

56-57 O ženama i o vinu / Gordana Čučković

79 Pozdrav iz Slovenije

80-81 Sir i vino vole se javno

82-83 Čokoladne mušice

84-85 Iz pivnice

86-88 Jaka alkoholna pića / Povratak gina

90-91 Masline i maslinarenje

92-93 Začin na pravi način / Fjori Fora

94 Vinski strip / Grozdek

MANUELA PLOHL

vinska stručnjakinja Po završetku sve tri razine vinske eduakcije WSET u Hrvatskoj, diplomantica je na Weinakademie Österreich u Austriji. Od 2020. godine WSET predavačica na Wine Academy Croatia. Vinska kolumnistica pri Zadarskom listu i osnivačica udruge Vinum. Nosi počasnu titulu Vinske dame u Ordo Equestris Vini Europae gdje je dugogodišnja članica.

ANJA NOVOSELIĆ

ocjenjivačica maslinovih ulja

Ocjenjivačica maslinovog ulja. Doktorica znanosti prehrambene tehnologije i stručnjakinja u području maslinovih ulja. Zaposlena na OPG-u Chiavalon u Vodnjanu kao voditeljica kontrole kvalitete u proizvodnji. Službena senzorska ocjenjivačica maslinovog ulja na Nacionalnoj listi pri Ministarstvu poljoprivrede RH. Aktivna ocjenjivačica u Panelu za senzorno ispitivanje maslinovog ulja pri Institutu za poljoprivredu i turizam u Poreču.

BRUNO GABERŠEK

vinski sudac

Diplomirao je tehnologiju vina na Biotehničkom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. Međunarodni je degustator i vinski pisac. Ima raznolika iskustva u vinskom sektoru: od organiziranja i rada za udrugu obiteljskih vinarija Slovenije, freelance savjetnik, posebice na području vinskih etiketa i zakonodavstva, postavljanje operative i marketinga za nove vinske brendove. Redovno predaje zakonodavstvo vinarstva za sommeliere. Njegova su strast pjenušci i vina izvornih sorti vinove loze.

EMIL PERDEC sommelier

Emil Perdec dugi niz godina bavi se sommelierstvom koje je zavolio radeći u kultnom restoranu Valsabbion u Pješčanoj uvali. Profesionalni put kasnije vodio ga je od restorana Zigante preko Rovinjskog hotela Monte Mulini do današnje funkcije direktora HiP-a u Plavoj Laguni. Sa suprugom Karin sommelierkom, vodio Wine bar Tinja u Puli. Dugi niz godina regionalni je povjerenik HSK za Istru a hobi mu je pisanje kolumni o vinima i vinskim destinacijama.

MIQUEL HUDIN

vinski pisac

Vinski sudac i pisac, podrijetlom iz Kalifornije (i Hrvatske). Živi u Kataloniji, u Španjolskoj. Vinsku karijeru počeo je u dolini Nape što je rezultiralo pisanjem serije knjiga o vinu Vinologue (2008.), a potom i pokretanjem internetske stranice Hudin.com (2010.). Dobio je nagradu Wine & Innovation Award (2020). Fortnum & Mason Awards proglasile su ga najboljim vinskim piscem (2017.). Dobitnik je nagrade Geoffrey Roberts (2016.).

GORAN GAZDEK novinar

Profesionalni novinar, radio na Radio Daruvaru, Glasu Slavonije i Bjelovarskom listu gdje je neko vrijeme bio glavni urednik. Danas je slobodnjak, vlasnik i urednik portala Virovitica. net. Osnivač i jedan od urednika portala za kulturu piva (Pivnica.net) koji već 17 godina svakodnevno donosi sadržaje o pivu i pivskom gospodarstvu. Direktor je Fra Ma Fu festivala – festivala reportaže i reportera. Piše kolumnu “Pivomanija” u dvotjedniku Agroglas.

BETTY KOSTER

stručnjakinja za sireve

Betty Koster potječe iz 2. generacije sirara u Nizozemskoj, od koje je naučila sve o nizozemskom siru. Samostalno je učila o stranim sirevima. Napisala je pet knjiga u proteklih 25 godina, a najpoznatiji su naslovi Passie voor Kaas, 500 favoriete kazen, Hollandse kaas (Strast za sirom, 500 omiljenih sireva, Nizozemski sirevi). Godine 1989. sa suprugom Martinom pokrenula je L’Amuse, butiknu prodavaonicu sireva u Haarlemu. Danas, 35 godina poslije, oni putuju svijetom podučavajući sparivanje sireva, ali i dalje rade u svojoj prodavaonici. Njihove kćeri, Thassia i Juliette, već su nestrpljive u želji da preuzmu posao.

MIRJANA MAKSIMOVIĆ

vinska stručnjakinja

Mirjana Maksimović predsjednica je Udruženja Žene i Vino Srbija. Rođena u gradu u kojem žene od davnina vino piju (ali ne prozvode), čini se nekako božjom voljom predodređena za posao kojim se bavi. Zaljubljenica u putovanja, vina i kulturu Balkana prezentira turistima širom svijeta te nije čudno što je vinski turizam i tema njezine doktorske disertacije u nastajanju. O vinu piše, ocjenjuje ga, pije i uživa.

IVA-ANTONIA CIRIMOTIĆ

univ. mag. ing. agr.

Diplomirala na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Stručnost je usmjerila na analizu vina i tla, vinogradarstvo te zaštitu bilja. Praktično iskustvo stekla je u laboratoriju na Zavodu za ishranu bilja. Pod stručnim vodstvom mentorice prof. dr. sc. Mirjane Herak Ćustić završila studij Zaštite bilja. U Laboratoriju za grožđe, mošt i vino naučila analitičke aspekte vinarstva uz mentoricu dr.sc. Antoniju Tomić i uspješno diplomirala. Tijekom studija radila je u Ministarstvu poljoprivrede. Motivirana za daljnji razvoj u struci, trenutno putuje svijetom i prikuplja dragocjena iskustva.

SANJA VLADOVIĆ

certificirana kušačica

čokolade IICCT Level 2

Marketinška stručnjakinja koja u slobodno vrijeme istražuje specialty čokolade i kakaovce kontroliranog podrijetla te organizira vođene degustacije, radionice i treninge o čokoladi i kakau za profesionalce i širu javnost. Sa suprugom Stivom Kahlinom vodi međunarodno nagrađivani brand TAMAN Artisan Chocolates.

IVANA ERHARDT DRAGANIĆ novinarka

Komunikacijska savjetnica, vlasnica obrta Cat Komunikacije za odnose s javnošću i edukacije, s više od 20 godina iskustva rada u različitim medijima. Urednica kulture i novinarka u Osječkom domu, suradnica Elle magazina, osnivačica i glavna urednica portala osijek031.com; bila je urednica u Večernjem listu, reporterka RTL televizije. Bila je vlasnica prvog vinskog bara u Osijeku „Vinska mušica“ gdje je predstavljala vinarije i vodila vinske večeri.

SAZNAJ VIŠE

Vinski grad Poreč

Datum: 19. - 29. 09. 2024.

Lokacija: Park Olge Ban / Poreč

Opis: Posjetitelji će svakog dana od 19 do 01 sat moći uživati u opuštenom i ugodnom ambijentu Vinskog grada te u širokoj ponudi brojnih istarskih, hrvatskih i inozemnih vinarija

Vinski party u plemićkom perivoju

Datum: 20.09.2024.

Lokacija: Posjetiteljski centar Dravska priča

Opis: Degustacija tri iznimne graševine – Graševina vrh iz 2023., PP Orahovica; Anđeo s greškom iz 2021., Vinarije Apolitico i Graševina izborne berbe 2022 Podruma Vineda.

Wine & Run – Vinski

maraton

Datum: 21.09. 2024.

Lokacija: Orahovica

Opis: Vinski maraton koji se ne trči nego šeće i to najljepšim pejzažima uz domaćine -vinarije PP Orahovica, Patkoš, Matković i destileriju Kostelac.

Vinski maraton, Zmajevac

Datum: 27. - 28.09. 2024.

Lokacija: Zmajevac / Baranja

Opis: Vinski ili lokalno na mađarskom jeziku poznat i kao Bor Maraton, jedna je od najpopularnijih vinsko-zabavnih manifestacija u Hrvatskoj. Jedinstveni vinski događaj gdje natjecatelji (maratonci) pomoću vinske karte pronalaze zmajevačke podrume, kušaju i ocjenjuju vina lokalnih vinara.

Jaskanski dani vina

Datum: 27. – 29. 09. 2024.

Lokacija: Perivoj kod dvorca Erdödy / Jastrebarsko

Opis: Kraj berbi, za njih najvažnijeg dijela godine, plešivički će vinari proslaviti zajedno s nama, na Danima vina na kojima će ove godine sudjelovati čak šesnaest vinarija.

Otvorenje Vinarije Iuris i Iuris Wine bara

Datum: 28.09.2024.

Lokacija: Hraščanska ul. 40 / Zagreb

Opis: Otvorenje nove vinarije (vinski podrum, punionica, prostrana terasa, Iuris Wine Shop) i kušaonice Iuris Wine Bar te kušanje izabranih vina.

Wine & Walk by the sea

Datum: 28.09. 2024.

Lokacija: Novigrad / Istra

Opis: Na 10 kilometara dugoj vinskoj stazi sudionike očekuje sedam okrjepnih stanica na kojima će svoja najbolja vina predstaviti cijenjeni lokalni vinari Demark, Vino Ghira, Moreno Ivančić, Leonardo Palčić, Pervino i Veralda.

Datum: 05.10.2024.

Lokacija: Motovun/ Istra

Teran Wine & Walk

Opis: Na 12 kilometara dugoj stazi moći će se kušati vina osam vrhunskih

lokalnih vinararija: Roxanich, Novak, Fakin, Valenta, Fachin, Benvenuti, Bertoša i Tomaz. Posjetitelji će na svakoj postaji uz odlično vino uživati i u specijalitetima lokalnih ugostitelja (Konoba Fakin, Konoba Pod voltom, Roxanich, Lovačka udruga “Fazan” Motovun, Tartufi Istra i Udruga tartufa „Istra“).

3. Bregfest – festival vina Bregovite Hrvatske

Datum: 25.10. 2024.

Lokacija: Lauba / Zagreb

Opis: Festival će se održati u Laubi, kući za ljude i umjetnost, u Zagrebu u petak 25. listopada 2024. godine. Za posjetitelje će biti otvoren od 14 do 21 sat. BregFest je središnja manifestacija udruge Bregovita hrvatska, a organizira se kako bi se vina Bregovite Hrvatske predstavila vinskoj publici Grada Zagreba.

Datum: 29.10. 2024.

Lokacija: Hotel Esplanade / Zagreb

Opis: Jesenska vinska manifestacija Udruženja „Vino Dalmacije“ kada Dalmacija, nakon ljetne sezone dolazi u Zagreb predsatviti najbolje iz svojih vinarija - perjanice podruma.

Vinske zvijezde br. 5 - jesen u čaši

Datum: 15.11.2024.

Lokacija: https://issuu.com/vinskezvijezde

Opis: Novi broj našega časaopisa priprema preporuku jantarnih i odležanih crnih vina uz stalne rubrike s novim vinskim sadržajima. Čitajte nas!

Dalmatinske Vinske Ikone 17. Zagreb VinoCom –

Datum: 28.11. - 01.12. 2024.

Lokacija: Hotel Zagreb / Esplanade

Opis: Jedan od naših najdugovječnijih i najvećih festivala vina i kulinarstva po 17. put održava se u prostorima Hotela Esplanade Zagreb.

Master Kishoni izdvojio je tri koktela pod nazivom Esplanade Highlights. Prvi je Paradise Garden, čiji je temelj Paradise Hennessy Cognac, remek-djelo kuće Hennessy. Kako kaže Madić, koktel je prožet notama tog jedinstvenog pića s voćnim notama sherry vina i blago pržene brazilske kave uz dašak kakaa i meda sa šafranom. Nadalje, profinjenost drugog koktela, Esplanade Royal, može se iščitati iz njegova imena, baš kao i iz okusa i načina posluživanja.

„Baza mu je rum X0 iz Perua, francuski liker Green Chartreuse, a pjenušavi završetak čini vrhunski francuski šampanjac Dom Perignon iz 2013. godine. Naravno, posebno je važna tehnika da liker ne bi postao

U čast skorašnjem stotom rođendanu hotela Esplanade talentirani koktel-majstor i voditelj Esplanade bara i usluga hrane i pića, Vjenceslav Madić, poznat kao Master Kishoni, osmislio je po jedan prigodan koktel za svako desetljeće i time podigao bar na premium razinu.

dominantan, već prisutan, a koktel se poslužuje u čaši Riedel Veloce Champagne Wine koju krase jestivi zlatni listići”, naveo je Madić.

Treći koktel nosi vrlo zanimljivo ime koje neposredno podsjeća na podneblje iz kojeg dolazi. Pedro je koktel koji se temelji na vrhunskoj tekili odležanoj 18 mjeseci u hrastovim bačvama u kojima se prethodno čuvao bourbon. Tu je i intenzivno aromatičan mezcal te Cordial Palo Santo. On mu daje neodoljivu notu balzama, karakterističnu za doba starih Egipćana i prvih hebrejskih plemena.

Navratite u Esplanade 1925 Bar, doživjet ćete pravo osvježenje u srcu Zagreba!

SAZNAJ VIŠE

Od ulaska u hotel do odlaska Boutique Hotel Bura bit će Vaš dom, ne samo hotel.

Odlična hrana

Fina pića

SAZNAJ VIŠE:

Veliko hvarsko ocjenjivanje

6. JELSA SUMMER WINE TASTING

piše: PROMO

foto: JULIO FRANGEN

Kako smo ocjenjivali?

Pri ocjenjivanju primjenjuje se metoda 100 bodova, prema ocjenjivačkom listiću svjetske organizacije OIV (Organisation internationale de la Vigne et du Vin). Vinske zvijezde vrednuju vina ocijenjena s 90 i više bodova kao zlatnu medalju, od 95 do 98,9 je veliko zlato, a 99-100 velika zvijezda. Bilo je prijavljeno 45 uzorka, 10 bogdanuša, 11 ostalih bijelih vina otoka, 6 ružičastih vina, 5 ostalih crnih vina otoka i 13 u kategoriji plavac mali. Ukupno 16 vina ocijenjeno je ocjenama većim od 90 bodova! Predsjednik komisije dr.sc. Leo Gracin, predsjednik udruženja Vino

Dalmacije uručio je priznanja najboljim vinima prema kategorijama (prvim mjestima) na Fešti vina. Stručna komisija brojila je 7 članova: Davor Šestanović, dipl.ing.agr – enolog/certificirani kušač, ocjenjivač, HAPIH; Eva Krištof, dipl.ing. agr. / certificirana kušačica, enologinja; Nikola Colnago –vinar/enolog/certificirani kušač; Boris Kovačević, dipl. ing.agr., enolog; Nikša Ćurin, sommelier HSK3; Đurđica Huljić, sommelierka, AIS; Daniel Čečavac, sommelier, DipWSET. Komisijom je predsjedao izv. prof. dr. sc. Leo Gracin; predsjednik udruženja Vino Dalmacije.

Komisija i organizatorica: Nikola Ćurin, Đurđica Huljić, Eva Krištof, M. Vukelić, Leo Gracin, Nikola Colnago, Boris Kovačević, Davor Šestanović, Daniel Čečavac

Na 72. Fešti vina proglašena najbolja vina otoka Hvara

„6. JELSA SUMMER WINE TASTING“ - donio je vinarima 5 priznanja po kategorijama

Veliko hvarsko ocjenjivanje dijeli se na pet kategorija: 1) bogdanuše 2) ostala bijela vina otoka 3) ružičasta vina 4) ostala crna vina otoka i 5) plavac mali

piše: MARIJA VUKELIĆ

foto: JULIO FRANGEN / VINOGRADARSKA ZBIRKA

6. hvarsko ocjenjivanje vina održano je 24. kolovoza 2024. u Vinogradarskoj zbirci Pitve Muzeja općine Jelsa, a bilo je podijeljeno na pet kategorija: 1) bogdanuše 2) ostala bijela vina otoka 3) ružičasta vina 4) ostala crna vina otoka i 5) plavac mali. U komisiji su bili renomirani vinski stručnjaci i stručni ocjenjivači iz cijele Hrvatske: „Ovo se ocjenjivanje održava pod pokroviteljstvom TZ općine Jelsa s udrugom „Hvarski vinari“ od 2019., u sklopu tradicionalne jelšanske Fešte vina. Na „6. Jelsa Summer Wine Tastingu“ sudjelovali su hvarski vinari s vinima lokalnih sorti hvarskoga vinogorja: bogdanušom i ostalim bijelim sortama otoka, ružičastim vinima, plavcem malim i ostalim crnim vinima otoka. Ocjenjivanje je pokrenuto prije svega da se vinare potakne na očuvanje i sadnju bogdanuša, u čemu smo i uspjeli jer je svake godine u kategoriji bogdanuša sve više uzoraka, a ukupne su ocjene sve više. Time naglašavamo važnost izvornih sorti i potičemo vinare da ih očuvaju kao nasljeđe i tradiciju otoka Hvara. Sva vina bila su pomno posložena za ocjenjivanje prema ostatku šećera, alkoholu i godini berbe. Budući da je ocjenjivanje bilo „naslijepo“, sve boce bile su zamotane u crnu košuljicu.“ - naglasila je voditeljica projekta Vinske zvijezde, Marija Vukelić.

91,40

SAZNAJ VIŠE

89,40

SAZNAJ VIŠE

Bogdanuša 2023. Hvar Hills

Bogdanuša 2023.

OPG Matković

90,00

SAZNAJ VIŠE

Bogdanuša 2023.

OPG Pavičić

93,40

SAZNAJ VIŠE

91,40

SAZNAJ VIŠE

Moderna Optimus 2022. Braća

Beleca 2023.

Plančić

Vina Tomić

91,80

SAZNAJ VIŠE

Pošip Selekcija 2023. OPG Pavičić

90,80

SAZNAJ VIŠE

Rosé plavac mali 2023.

OPG Pavičić

Opolo Nobile 2023.

Vina Tomić

87,00

89,40

SAZNAJ VIŠE

Rosé Marino, Vino Hvar 2023.

Vina Carić

SAZNAJ VIŠE

Moderna Superbus 2020.

Braća Plančić

SAZNAJ VIŠE

SAZNAJ VIŠE

SAZNAJ VIŠE

Jubo'v 2021.

94,00

SAZNAJ VIŠE

Ukupni pobjednik ocjenjivanja

Pharos Maxvmus 2018.

Hvar Hills Winery

93,40

Plavac mali Exclusive 2018.

Zlatan Otok

94,00

SAZNAJ VIŠE

Divjok 2021.

Vina Luviji Hvar

SAZNAJ VIŠE

Plavac mali barrique 2016.

Vina Tomić

93,40

SAZNAJ VIŠE

Otok vina s tradicijom od 384. g. pr. Kr.

hvarska vina vam pružaju tradiciju i sunce u vašoj čaši

Otok Hvar, najsunčaniji otok na Jadranu, s tradicijom uzgoja vinove loze koja datira iz antičkih vremena (od 384. g. pr. Kr.), mjesto je gdje trostruka insolacija (izravno sunce, refleksija od mora i kamena s tla) daje iznimnu kvalitetu

grožđu. Uz ove iznimne uvjete i višestoljetnu tradiciju, vinari proizvode vrhunska vina od autohtonih hvarskih sorti, uključujući plavac mali, prč, bogdanušu i darnekušu.

UŽIVAJTE U AUTENTICNIM OKUSIMA MEDITERANSKOG SUNCA KROZ JEDINSTVENA HVARSKA VINA

piše: MARIJA VUKELIĆ

foto: JULIO FRANGEN

Hvarsko vinogorje pripada regiji Dalmacija, podregiji Srednja i južna Dalmacija. Vinovom lozom zasađeno je oko 320 ha ukupnih površina na otoku (izvor: APPPRR, ZPI HVAR, 2024). Na otoku je najviše hektara pod vinogradima u općini Jelsa (157,79 ha), zatim na području Staroga Grada (92,44 ha), grada Hvara (61,89) i Sućurja (4,18 ha). Najvažnija je sorta na Hvaru plavac mali sa 187,28 ha. Uz bogdanušu, prč i mekuju, izvorne bijele sorte Hvara, sve se više sadi pošip, a na otoku ima i međunarodnih crnih sorti te njihovih uspješnih spojeva – cuvéea sa sortama cabernet sauvignon, merlot, syrah. Na Hvaru se od ovih sorti proizvode različita vina, od bijelih vina laganog tijela, svježih i mineralnih, preko zavodljivih ružičastih vina (opola), najčešće od plavca maloga pa do fantastičnih crnih vina od plavca malog.

Male sorte hvarskoga vinogorja čuvaju autentičnost otoka: Mekuja (0,39ha); darnekuša (3,71 ha); prč (5,76 ha)

Jeste li znali?

Starogradsko polje (Starogrojsko poje), poznatije kao Ager, zaštićeni je kulturni krajolik u kojemu je antička grčka podjela zemljišta na parcele 180×900 metara, sačuvana do danas. Pod zaštitom je UNESCO-a kao najočuvaniji grčki katastarski plan. Ovo je polje tijekom svoje duge povijesti bilo zasađeno mnogim kulturama, među kojima i vinovom lozom.

Hvarski

vinogradi – jedan otok, različiti položaji i različita tla

Vinogradi na Hvaru nalaze se na raznim nadmorskim visinama i na različitim tlima: na južnoj su strani otoka strme padine, u unutrašnjosti visoravni, terasasti vinogradi i polja – Starogradsko i Jelšansko. U Starogradskom je crvenica, pogodna za uzgoj bogdanuše; u Jelšanskom polju su karbonatna, ilovasta tla, pogodna za uzgoj bijelih sorti grožđa. Na području grada Hvara – na tzv. forskim njivama (Milna, Hvar) karbonatna su tla na laporu: ondje se uzgajaju bijele sorte vrlo visoke kvalitete, o čemu svjedoči i fantastični Pošip Luviji koji je pobijedio na natjecanju Vinske zvijezde 2022.(prvo i jedino bijelo vino kao ukupni pobjednik ocjenjivanja!)

Tzv. Bonde (mineralno-karbonatna tla na pijesku), terasasti su vinogradi na području Pitava, Vrisnika, Svirača, Vrbanja i Dola, zasađena najviše plavcem malim. Južna strana otoka (tzv. hvarske plaže) imaju karbonatna tla sa dosta skeleta i propusna su za vodu. Pogodna su za uzgoj plavca malog za najbolja crna vina. Na južnoj strani su i najbolji položaji na otoku – Ivan Dolac i Sveta Nedjelja.

SAZNAJ VIŠE

Iz povijesti

Vinogradarstvo i vinarstvo spominju se na otoku Hvaru od vremena grčke kolonizacije u 4. stoljeću prije Krista. Hvarsko je vino bilo vrlo cijenjeno u doba Ilira i za vrijeme Rimljana u 2. st.pr. Kr. kada se povećava proizvodnja. Važnost vina raste u doba širenja kršćanstva, kada ono postaje važan dio crkvenog obreda. U doba Mletaka Hvar je bio najbogatije središte Dalmacije. Vino se izvozilo, a posebno su važna tržišta bile Venecija i Austro-Ugarska. U doba pojave bolesti loze u Europi (peronospore, pepelnice i filoksere) na Hvaru je povećan broj hektara pod vinogradima (5750 ha). Krajem 19. stoljeća osnivaju

se prve otočne zadruge, organiziraju otkup i prodaju vina. Godine 1890. hvarske vinograde napada peronospora, nakon toga i filoksera pa vinogradi propadaju što rezultira osiromašenjem stanovništva otoka i iseljavanjem u prekooceanske zemlje. Obnova vinograda nikad više ne dostiže nekadašnje površine.

O detaljima povijesti hvarskog vinarstva i vina može se mnogo saznati u Vinogradarskoj zbirci u Pitvama, gdje se interaktivno možete susresti s vinskim običajima i pričama, krećući od daleke prošlosti sve do danas.

SAZNAJ VIŠE

Bogom je danaHVARSKA BOGDANJUŠA!

piše: MARIJA VUKELIĆ

foto: JULIO FRANGEN

Bogdanuša (bogdanjuša, bojdanuša), bijela izvorna sorta otoka Hvara, zadnjih godina postiže sve bolje rezultate na ocjenjivanjima i sve više se (ponovno) sadi na otoku. Danas je posađena na 40,57 hektara. Podrijetlom je iz hvarskoga sela Vrbanj pa je često zovu i vrbanjka. Daje nježna, lagana vina, citrusna i osvježavajuća te je tako i najpopularnija ljeti, ali ne gubi svježinu ni u jesenje i zimsko doba (ako se ne rasproda tijekom ljeta). Vinificira se kao mirno vino, većinom i najčešće u svježim varijantama, ali može i dulje odležavati, može se macerirati, od nje se mogu raditi i pjenušava vina.

O SORTI: Bogdanuša (hvarski - bogdanjūša, bojdanuša) je srednje bujna, do bijna sorta. Redovne, stabilne i velike rodnosti. Najviše se (i isključivo) uzgaja u hvarskom vinogorju gdje je glavna bijela sorta. Na tržište stiže kao istoimeno kvalitetno vino zelenkastožute do zlatnožute boje s 11-12 vol.% alk. Izrazito je mineralna, laganoga do srednjeg tijela, srednje kiselosti (5,5 g/l). Prija uz lagana morska jela, bijelu ribu, bijelo meso te mlade kravlje i kozje sireve. Predaja kaže da joj naziv dolazi od „Bogom dana“ jer se nekada pila samo na vjerske blagdane, u posebnim prigodama.

ZANIMLJIVOST: Većina bogdanuša potječe od grožđa s crvene zemlje – crljenice, a najviše je vinograda na Ageru – „Starogrojskom poju“. Starogradsko polje je zbog svoje iznimne arheološke vrijednosti i parcelacije, sačuvane još od antičkih vremena, 2008. g. upisano na UNESCO-vu listu svjetske baštine. Kulturni krajolik Starogradskog polja primjer je vrlo staroga tradicijskog krajolika, zasađenog istim kulturama već 2400 godina te je najbolje sačuvana grčka parcelacija na Sredozemlju.

Brojke i hektari: Na području grada Jelse ima je najviše – 20,84ha; na starogradskom području 17,94 ha, na području grada Hvara 1,7 ha, a na području grada Sućurja najmanje – 0,09 ha. (Izvor: APPRRR, ZOI Hvar, 2024.)

Bogdanuša, foto: Edi Maletić, izvor: Zelena knjiga - hrvastke izvorne sorte vinove loze

Prije dvije godine održana je u Zagrebu sortna vinska radionica o bogdanuši u restoranu Trilogija Fino i vino. Terroirska hvarska radionica, prva (i zasad još jedina) u Zagrebu s toliko bogdanuša na jednom mjestu, pokazala je da ova sorta nije nužno samo „ljetna“, da prija i u jesen, da se može vinificirati u inoxu i u drvetu, ali sortnost, svježinu i mineralnost najbolje pokazuje i čuva nakon vinifikacije u tankovima od inoxa Degustacija je počela „sjajnom zvijezdom hvarskog neba“ Danicom vinarije Carić iz Svirača, pjenušavim vinom proizvedenim metodom charmat,

osvježavajućim i ugodnim za aperitiv. Slijedila je Bogdanuša Bell’Iakov 2021, pitka i ukusna, kao i Pinjata Bogdanuša 2021 iz istoimene konobe u Vrboskoj te Bogdanuša 2021 vinarije Svirče iz Svirača, sve s oko 11% alkohola, nježnoga tijela. Bogdanuša Pavičić, 2021 iz Vrbanja i Bonaca 2021 vinarije Ventus s 12% alkohola imale su i dalje lijepe citrusne note i srednje tijelo. Uz citruse, dodatne cvjetne mirise i mineralnost pokazale su bogdanjuša Carić 2021 i bogdanuša Leše 2021, obje s 12% alkohola. Bogdanuša 2021 Matković Nikole iz Vrboske bila je također citrusna, lijepe svježine. Bogdanuša Selekcija 2021 Pavičić bila je jačih alkohola (13%), jačega tijela od drugih zbog miješanja na finom talogu te poslije odležana dijelom u inoxu, a dijelom u barrique drvenim bačvicama. Zadnja bogdanuša na kušanju bila je iz 2020, Nedija vinarije Carić, kasnije berbe, macerirana dva dana, odležana u barrique bačvicama od bagrema (akacije) s aromama ukuhanoga voća, postojanom svježinom, kompleksnija od ostalih. PROČITAJ VIŠE

ŠTO MISLE O BOGDANUŠI?

Prof. dr. sc. Edi Maletić

Agronomski fakultet u Zagrebu

„Bogdanuša je nekad bila tipično „južno“ bijelo vino, teško i neharmonično (visok alkohol, niska kiselost), ponekad se i macerirala pa su takva vina bila i trpka. Prerađivala se s drugim sortama Hvara (kuč, rukatac, prč, mekuja…). Danas se od bogdanuše rade modernija vina, pristale boje i užitnosti. Krasi je svježina (za dalmatinske pojmove) te je dobrodošlo osvježenje na listi bijelih vina Dalmacije. Volim bogdanušu, dobra je i kao zobatica i u vinu. Međutim, mislim da prostora za napredak još ima, gdje bi se prilagođavanjem tehnologije u vinogradu i podrumu mogli izbjeći problemi izazvani toplinskim valovima, što ima velik utjecaj na vina, pogotovo bijela…“

Nikola Matković, vinar

OPG Matković

Nikola (Vina Matković), Vrboska

„Većina naših vinograda se nalazi na rubnom području „Agera“, na lokaciji „Strane“, podno brda Hum u Vrboskoj. Jedna je to od najboljih lokacija za uzgoj ove sorte vinove loze. Vinogradi su nam okrenuti prema južnoj strani na plitkoj crvenici: ona zahtijeva sortu grožđa koja izrazito dobro podnosi sušu, a bogdanuša je upravo ta! Izvorna sorta vinove loze otoka Hvara, zasad jedina bijela sorta kojom će se nasađivati budući nasadi vinograda vinarije Matković. Vina su joj svježa, pitka i lagana, savršena za ljetno osvježenje, brzo spremna za tržište. No postoji i tržište za odležana vina od bogdanuše, što smo testirali unazad dvije godine i ugodno se iznenadili. Za našu vinariju najcjenjenija i najperspektivnija bijela sorta vinove loze! Budućnost i status bogdanuše na otoku Hvaru više je nego zajamčena!“

DAVOR ŠESTANOVIĆ, dipl.ing.agr enolog

„Vino bogdanuša nekad je bilo okrepa težaka u ljetnim vremenima, a danas je prepoznatljivo vino s velikim tržišnim i gastronomskim potencijalom. Ako govorimo o sorti, treba joj vremena da krene u puni rod, ali kad ga dobije taj rod, on je konstantan i obilat. Osjetljiva je u vinifikaciji i treba svu pažnju i nježnost da se od nje dobije vrhunsko vino. Velike promjene i visoke temperature ne idu joj u prilog, ali s nama je na Hvaru oduvijek pa ćemo se prilagoditi njoj kako i mi svi vremenu.”

Luka Pavičić, vinar

Pavičić vina, Vrbanj

„Bogdanuša se po mom sjećanju uvijek cijenila puno više od ostalih bijelih sorti na Hvaru, sjećam se da su je i nekadašnje hvarske vinarije punile kao jedino bijelo kvalitetno vino. Naša je obitelj vezana uz bogdanušu jer je naša izvorna sorta koja nosi i drugo ime vrbanjka, odakle potječemo. Rodna je sorta, nekad se zna malo slabije oploditi, što je slučaj i ove godine. Vinificiramo je kao svježi i odležani tip vina. Svježa je, lagana i pitka, na što naši gosti u kušaonici jako dobro reagiraju, pravo ljetno vino zbog čega je i ja najčešće pijem. Želja nam je u budućnosti malo više je razvijati i u odležanoj varijanti (sur lie) što već i danas pokušavamo i vesele nas odlične povratne reakcije naših kupaca. Ali naravno da njena svježina uvijek prevladava, pa je prvi izbor za ljetne dane!

Ljubomir Makjanić, enolog

Vinarija Carić; Svirče

“Bogdanuša ili, kako je na Hvaru zovu, bogdanjuša, nekad zapostavljena sorta od koje se pravilo prosječno stolno vino do danas najtraženijeg bijelog grožđa i bijelog vina na otoku Hvaru pa i šire. Naime, uvijek se bogdanuša vrednovala malo više nego druge bijele sorte, ali veće razlike u aromatici i okusu od ostalih bijelih vina nije bilo. Danas je priča drugačija. Bogdanuša je aromatična, laganog tijela, osvježavajuća s umjerenim kiselinama – osobno mislim da je upravo takvu treba zajednički brandirati. Nezaobilazna je u većini hvarskih restorana i barova, a i šire, te je prepoznata kao pravo ljetno vino i vrlo često, zbog ograničenog broja butelja, hvarski se vinari suočavaju s problemom nestašice tijekom ljetnih mjeseci. Dodatno, zadnjih se godina novi vinogradi bogdanuše malo sade – a ni promjena klime nam ne ide u prilog. Svi se nadamo da će trenutna dobra otkupna cijena potaknuti mlađi naraštaj vinogradara da krenu u sadnju te da i ubuduće imamo prepoznatljivo hvarsko vino na svakom stolu.”

Ivo Duboković, vinar

Vina Duboković, Jelsa

„Naša bogdanjuša „Moja B“ fermentira na prirodnim kvascima, macerirana je, odležava na talogu. Takvu je proizvodimo još od 2008. Ona je dio mog nasljeđa, moje okoline i oduvijek je tako osjećam. Mislim da svježe bogdanuše treba repozicionirati na tržištu jer zbog loše promocije u prošlosti sorta danas još nema važnost koju zaslužuje. Za to nam trebaju zajednički napori, nadam se da će se to u budućnosti i dogoditi.“

Trs PLAVCA MALOG u polju “Draganjač”, posađen je davne 1860. g.

piše: MARIJA VUKELIĆ

foto: mv

„Prema dostupnim povijesnim dokumentima i morfološkim spoznajama, najstariji poznati vinograd i živući trsovi Plavca malog vlasništvo su g. Šime Šurjaka i nalaze se u Dolu na otoku Hvaru. Vinograd je posadio izvjesni g. Mato Stančić davne 1860. godine.” Ovo je rečenica koju sam mnogo puta ponavljala na radionicama plavca maloga u Zagrebu. I dolazeći često na Hvar, pitala sam se gdje je taj vinograd. Nekoliko puta provozala sam se kroz Dol, tražeći putokaz, ali nije ga bilo. Ipak, ove godine moj se dugo očekivani susret s tim vinogradom napokon ostvario. Gospođa Plenković Iz Vinogradarske zbirke Pitve nabavila mi je broj Šime Šurjaka mlađeg (unuka gore navedenog Šime Šurjaka) koji me, vrlo ljubazno, uputama preko telefona i Google Mapsa doveo, kamen po kamen, do najstarijega trsa plavca maloga u Hrvatskoj. Vrlo emotivan susret, u zvizdan, oko 15h, na +35 C. Ti drevni trsovi i ja. Na prelijepom položaju s pogledom na more, prema Braču, dvadesetak loza bilo je u vrlo dobrom stanju, vinograd uredan, nedavno pokošen, a grožđe plavca maloga bilo je već zrelo, slasno i ukusno. Kako je bilo lijepo sjesti u tišini u vinograd i zamišljati život težaka (lijepo opisan u pitovskom muzeju) koji se na ovome otoku uvijek prilagođavao ciklusima života

vinove loze. Kako i danas kažu Hvarani: život se dijelio u razdoblje prije i poslije jematve.

Uz dopuštenje Šime Šurjaka ml. prenosim dio teksta iz njegovih novina “Tartajun, Dol na Hvaru”, u kojemu je stručni dio o tome kako je prof. Ivan Pejić s Agronomskog fakulteta našao ovaj vinograd i o njemu pisao 2008. godine.

„Tako sam uz pomoć kolege Ivice Gabelića iz vinarije u Starom Gradu došao i do jednog starog vinograda u Dolu od svega 750 loza, katastarskog naziva „Draganjač“ i veličine svega 993 m2, čiji je vlasnik, ili bolje reći, sluga g. Šime Šurjak (rođen 1924.). Od njega saznadoh da je u samom gornjem dijelu parcele, odmah ispod velikog kamenog zida nastalog čišćenjem parcela od kamena u jednom malom dijelu, ne većem od 100 m2, preostalo još nekih 20-ak loza koje je posadio izvjesni g. Mate Stančić davne 1860. godine! Vinograd je potom naslijedio njegov sin Filip, a zatim prelazi u posjed g. Šime Šurjaka (današnji katastarski vlasnik je njegov sin Ivo Šurjak). Uz ovih nekoliko vrlo starih loza koje još uvijek rastu, kako se to stručno kaže, na „vlastitom korijenu“ g. Šime je nedavno od istih tih loza razmnožio još 120 novih, od čega polovicu na vlastitom korijenu (bez podloge).“

VIŠEPROČITAJ

DOBRO DOŠLI u Vinogradarsku zbirku, PITVE

Vinogradarski muzej smješten je u malom hvarskom mjestu Pitve, udaljenom 2 km od Jelse. Muzej se nalazi u nekadašnjoj zgradi pučke osnovne škole koja je prestala s radom 1965.godine i zasebna je zbirka koja pripada Muzeju općine Jelsa

piše: MARIJA PLENKOVIĆ

foto: JULIO FRANGEN / VINOGRADARSKA ZBIRKA / PHA. STUDIO

Otok Hvar suvremena je turistička meka za one željne predaha u ambijentu očaravajuće prirode i kulturne povijesti. Usmjerenost razvojnih tokova ovog otoka na turizam nije utrnula put tradicijski najvažnijoj gospodarskoj grani –vinogradarstvu, već je otvorila nove perspektive razvoja hvarskog vinarstva. Mala proizvodnja beskompromisno izvrsnih vina garancija je sve bolje prepoznatljivosti Hvarana na svjetskoj vinskoj sceni.

Zbog kontinuiteta uzgoja i ekonomskog značaja, vinova je loza doista najvažnija otočna kultura. I sama je morfologija brdovitog otoka više pogodovala uzgoju vinove loze i voćki nego ratarskih kultura. U 16. stoljeću vino postaje najvažniji izvozni proizvod i osnova egzistencije stanovnika otoka Hvara. Sve do polovine 20. stoljeća prinos grožđa i prihod od trgovine vinom u mnogome će diktirati dinamiku gladi i sitosti otočnog stanovništva. Zbog tih je povijesnih činjenica daleke

1989. godine u Pitvama osnovan Vinogradarski muzej. Nakon što je godinama bio izvan funkcije, prostor je obnovljen te ponovno otvoren za javnost u veljači 2023. godine pod okriljem Muzeja općine Jelsa. Novi stalni postav Vinogradarske zbirke oblikovan je kroz dvije glavne tematske cjeline. Jedna je posvećena tradicijskoj težačkoj zajednici – onima koje zemlja prehranjuje, koji su motikom i maškinom predano radili i stvarali otok koji danas s ponosom zovemo otokom vina. Kroz godišnji ciklus rada u vinogradu i konobi posjetitelji se upoznaju s tlima i kulturnim krajolikom otoka Hvara, tradicijskim postupcima rada oko vinove loze, umijećem spravljanja vina i drugih proizvoda od grožđa te osobitostima lokalne prehrane.

Arhitektica Vanja Ilić dobila je nagradu Bernardo Bernardi 2024 za najuspješnije ostvarenje na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja, koju dodjeljuje UHA upravo za Vinogradarsku zbirku u Pitvama Muzeja općine Jelsa.

Kušaonica vina je polivalentna dvorana koja omogućava različite oblike rada sa zajednicom uz želju da muzej aktivno čuva naš odnos prema tradiciji, ali i istražuje mogućnosti njezine evaluacije u novom suvremenom kontekstu.

Muzejski postav osim predmeta sadrži multimedijalne sadržaje koji pridonose boljem razumijevanju i istraživanju sinergije godišnjih ritmova vinograda i težačke kulture Hvarana.

Druga tematska cjelina smještena je u prizemlju zgrade i fokusira se na suvremenu vinsku scenu otoka Hvara koju promatra kao rezultat kontinuiteta kulture vina, koji se na ovom otoku računa od dolaska antičkih Grka s otoka Parosa u 4. st. pr. n. e. do danas. Upoznavanje lokalne povijesti, sortimenta i vinarija posjetitelji mogu zaokružiti tematskim kušanjem vina hvarskih vinara. Kušaonica vina zapravo je polivalentna dvorana koja omogućava različite oblike rada sa zajednicom uz želju da muzej aktivno čuva naš odnos prema tradiciji, ali i istražuje mogućnosti njezine evaluacije u novom suvremenom kontekstu.

ANDRO TOMIĆ, doajen hvarskog vinarstva

piše: MARIJA VUKELIĆ

foto:

JULIO FRANGEN

Andro Tomić, karizmatični je vinar otoka Hvara i cijele hrvatske vinske scene, u čijoj obitelji tradicija vinogradarstva i vinarstva traje više od 170 godina. Studij je završio na zagrebačkom Agronomskom fakultetu, ali je proveo i šest poticajnih mjeseci na studijskom putovanju u Francuskoj, obišavši pedesetak podruma i upijajući nova znanja. Vrativši se u Hrvatsku, završio je magisterij i vratio se na rodni Hvar i 1997. Od kada je osnovao tvrtku Bastijana - pred vinoljupce i vinoznalce dolazi samo s vrhunskim vinima koja osvajaju mnoge nagrade na svjetskim i našim natjecanjima, pa tako i godinama na velikom hvarskom ocjenjivanju Jelsa Summer

Wine Tasting, na kojemu su vina Tomić često bila na postolju, a gotovo uvijek – među tri najbolja u kategorijama! Danas je posao potpuno preuzeo sin Sebastijan, koji je s ocem u poslu zadnjih 20-ak godina. Tijekom boravka na Hvaru razgovarala sam s njim zamolivši ga da malo usporedi nekadašnje i moderne tendencije (mode) u svijetu vina.

Hvar je (oduvijek) otok vina i vinarstva, koji mu je položaj na Sredozemlju?

Pouzdano se zna da loza na Sredozemlju postoji više od 3500 godina te da su Grci u 4. st.pr. Krista prilikom kolonizacije otoka Hvara počeli organizirano njegovati tu kulturu. Počeci su bili u starogradskom polju, uz trgovački i administrativni grad Pharos. 2 stoljeća kasnije Rimljani nakon osvajanja otoka šire vinogradarske površine na potencijalno sva plodna staništa te usavršavaju proizvodnju vina. S velikom geometrijskom preciznošću starogradsko polje rasparcelirano je u brojne kvadratne parcele, što

Cabernet sauvignon

je u svijetu

organoleptički

afirmirana sorta, prepoznatljiva mirisa i okusa. U

vinariji Tomić došli smo do spoznaje da se prirodna taničnost i tvrdoća plavca savršeno uklapa u plemenit miris i okus cabernet sauvignona. Upravo zato Bastijana proizvodi uspješno dva spomenuta vina u simbiozi plavaca i cabernet sauvignona, što je tržište odlično prihvatilo: Illyricum je od grožđa iz područja Vire (jugozapadno od grada Hvara) i Caplar od grožđa s južne strane otoka.

VINAR

predstavlja primjernu organizaciju poljoprivrednog kompleksa koji zovemo ager pharensis. Najnovija istraživanja pokazuju da postoji još stariji grčki ager ispod rimskog agera. Antička svjedočanstva kao villae rusticae, preše za vino, amfore, ornamenti, skulpture s rimskim motivima te novac s likovima Demetra, Dionisa i Libera potvrđuju visok utjecaj vina na gospodarski i društveni život na otoku. Od tada pa do današnjih dana loza izravno utječe na sve civilizacijske tokove na otoku i ostaje nezaobilazni pratitelj čovjeka služeći mu za hranu, piće i veselje. Nije slučajno da se vinogradarstvo na otoku Hvaru razvilo do nevjerojatnih granica. Tome svakako pridonosi i činjenica da su Hrvati dolaskom u novu postojbinu i na otok prihvatili kršćanstvo i njegove običaje što je važno za kontinuitet vinarske proizvodnje. Krajem 19. st. na otoku je bilo 5700 ha vinograda. Toj ekspanziji pogodovala je pojava

bolesti vinove loze, luga, peronospore i filoksere u zapadnoj Europi, što je naglo uvjetovalo potražnju za našim vinima. Tada su sagrađene i mnoge luke na otoku Hvaru, kanalima i potocima zaustavljene su mnoge bujice koje su odnosile plodnu zemlju, a broj stanovništva povećao se za 30%.

Kada su prvi zapisi o vašoj obitelji u vinarstvu, i kako ste vi počeli proizvoditi vina?

Mi smo vinarska i vinogradarska obitelj. O tome svjedoči konoba u staroj jezgri Jelse iz 1853. godine, kao povijesni dokaz da su se naši stari bavili vinogradarstvom. Ondje se vino točilo kao i u drugim konobama u Jelsi. Možemo reći da sam ja bio prvi školovani enolog u obitelji i među prvima krenuo flaširati vina, te tako na neki način i modernizirao pristup proizvodnji i prodaji.

Pozicije vinograda na početku i sada vinarije Tomić? Što se promijenilo?

Prvi vinogradi bili su obiteljski i svi su bili oko Jelse, u Jelšanskom polju. Danas uz te vinograde u Jelšanskom, imamo vinograde u Starogradskom polju (Ageru) te ekološke vinograde sjeverozapadno od grada od grada Hvara: shvativši da se vinogradarstvom na otoku bavi sve manje ljudi, odlučili smo zasaditi vlastite vinograde, tako vinarija danas posjeduje oko 10 ha vlastitih vinograda, većinom orijentiranih prema organskoj proizvodnji jer osim što podrazumijeva proizvodnju zdravog grožđa i kvalitetnog vina, osigurava i očuvanje okoline i ljudskog zdravlja. Koliko je važan vinogradarski posao za vrhunska vina, veliko je trojstvo je vinogradar-podrumar-vinar, jedno bez drugoga ne može, zar ne? Kako je to bilo kod vas u početku, a kako danas?

Kad smo krenuli, sve smo radili sami, u našoj obitelji, ja sam bio sve to: vinogradar-podrumar-vinar. Uvijek smo imali radnike po poljima, za obrađivanje vinograda i berbu (imamo ih i danas, većinom starije ljude, nema mnogo mladih, nažalost). Danas u vinariji

imamo enologinju Marinu Jakas, a sin Sebastijan je direktor vinarije, on vodi kompletno poslovanje.

Bogdanuša je donedavno bila (samo) u uspješnom „braku“ (cuvéeu) s pošipom, u vrlo popularnoj

Beleci. Prošle godine pojavila se kao monosortno vino (berba 2022.) i odmah pobijedila u kategoriji „Bogdanuša“ na hvarskom ocjenjivanju. Velik uspjeh, na samom početku ...

Nije to baš početak, mi smo prvu bogdanušu stavili u bocu 2008., probali smo izaći s njom monosortno, ali tada jednostavno nije išlo pa smo je podijelili prijateljima. Tada je, 2009., nastala Beleca i osvojila (i danas osvaja) nezamislivo mnogo vinoljubaca, to je i dan danas naše najpopularnije bijelo vino. Nažalost, dugo smo čekali bogdanušu jer je prva reakcija tržišta (2008.) bila negativna: ona je naime taj negativan prizvuk naslijedila iz prošlosti – ne zbog grožđa (koje je oduvijek dobro) nego zbog tadašnje loše tehnologije proizvodnje. Kada smo vidjeli da tržište postaje spremno, 2022. smo je ponovno stavili u bocu – i prošle je godine pobijedila!

U vašem su sortimentu i naše i crne sorte. Koja je važnost izvornih i „nužnost“ međunarodnih sorti? Illyricum i Caplar vrhunska su vina koja imaju izvornost plavca malog i dodir svjetske prepoznatljivosti – cabernet sauvignona. Kako ste došli na ideju spojiti „naše i svjetsko“?

Plavac mali je vino koji mi Hrvati poznajemo i pijemo s lakoćom, lokalna je sorta, svi je poznaju i vole. A stranci ne poznaju plavac, nisu navikli na njegove visoke alkohole, nisku kiselost i prvenstveno trpkost. Cabernet sauvignon je, s druge strane, najraširenija svjetska crna sorta, svi su ga u svijetu (barem jednom) probali i mogu ga prepoznati po aromatici. Kad stranci osjete nešto poznato u mirisu i na nepcu, odmah im je lakše kušati i kupiti vina. Osim toga, cabernet sauvignon ima bolju kiselost pa dulje traje (znamo da je u Bordeauxu neophodan u poznatim cuvéeima) –a to daje vinu dodatnu vrijednost i, što je vrlo važno – mogućnost kvalitetnog i dugog odležavanja. Prvi

Caplar (i sam naziv je spoj početnih slogova dviju sorti) proizveli smo iz berbe 2008, a prvi Illyricum je iz 2016. To je ujedno bilo i prvo naše vino s ekološkom markicom. Spoj dviju sorti u kojoj cabernet ima prihvatljivu (i prepoznatljivu) aromu, nema agresivnost i drskost koju nekad ima plavac s mnogo tanina. Kažu ljudi da je to vrlo dobra kombinacija... Vaš je podrum doista jedinstven. Odiše svečanom atmosferom i povijesnom ljepotom. Kako je nastao? Kako se gosti osjećaju kad kušaju vina u njemu? Mi smo u Dalmaciji vezani uz Italiju, uz Rim. Poznate su priče o starim Rimljanima koji su ispijali vino i opijali se. Znamo da su imali posebne prostorije, triklinije, gdje su se nalazili, uživali u dobrim vinima, razgovarali i pjevali. Htjeli smo napraviti jednu posebnu prostoriju po uzoru na te triklinije. Izvadili smo 1000 kubika kamena i napravili prostor gdje imamo degustacije vina. Kad nam dolaze gosti iz svijeta, mi im pričamo o starim Rimljanima, čak imamo i toge koje mogu odjenuti. Pričamo im kako je to nekada bilo, kako su Rimljani pili: često bi se opili jer su mnogo pili, zatim bi se iz triklinija premjestili na stepenice i čak povraćali. I onda bi – nastavili dalje piti.

Prostor naše kušaonice izrađen je od posebnih materijala (vadili smo riječne sedimente, kamenje i rezali ga). I Dioklecijanovi su podrumi od istog materijala. I stupovi su od posebnog materijala. Na dnu je istarski kanfanar. Prostorija je predviđena za uživanje kao nekad.

Vinarstvo na otoku, nekada i sada?

Velike vinarije koje su građene poslije 1945. godine nisu pružale nikakvo jamstvo dobre proizvodnje vrhunskih vina. Vinarije u Jelsi, Starigradu i Svirčima samo su čuvale vina od infekcije i oksidacije. U tim objektima nije se moglo proizvoditi vino vrhunske kakvoće bez adekvatnih drvenih posuda i kondicionirane temperature u vinarijama. Prve boce vrhunskog vina Pharos napunjene su tek 1977. godine. Danas na Hvaru imamo petnaestak malih proizvođača, kapaciteta od 1 do 25 vagona koji uz besprijekornu proizvodnju

(kvaliteta grožđa, temperatura fermentacije, adekvatni spremnici, selekcionirani kvasci…) mogu jamčiti proizvodnju vrhunskih vina. Danas na otoku Hvaru postoji petnaestak sorti grožđa od kojih se proizvodi vino. Ipak, postoje neke dominantne sorte koje se koriste isključivo za proizvodnju kvalitetnih i vrhunskih vina. To su bijele sorte bogdanuša, prč, pošip, maraština i muškat bijeli. Od crnih sorata potpuno dominira plavac, (tek) posljednjih petnaestak godina sadi se cabernet sauvignon i merlot. Cabernet sauvignon je u svijetu organoleptički afirmirana sorta, prepoznatljiva mirisa i okusa. U vinariji Tomić došli smo do spoznaje da se prirodna taničnost i tvrdoća plavca savršeno uklapa u plemenit miris i okus cabernet sauvignona. Upravo zato Bastijana proizvodi uspješno dva spomenuta vina u simbiozi plavaca i cabernet sauvignona, što je tržište odlično prihvatilo: Illyricum je od grožđa iz područja Vire (jugozapadno od grada Hvara) i Caplar od grožđa s južne strane otoka.

Bogdanuša je elegantna, svježeg okusa i voćne arome. Odlično se sljubljuje s pošipom koji ima jače tijelo i nešto viši alkohol što naše vino Beleca godinama pokazuje.

„Vino se pije na ure, ne na litre“ prepoznatljiva je poruka vaše vinarije koja nam vrlo jasno predlaže da u vinu uživamo polako (i oprezno). Vaša poruka mladim vinarima otoka Hvara i posjetiteljima?

Mnogo mladih ljudi je krenulo u proizvodnju vina, upisuju Agronomski fakultet, stječu potrebna znanja, uče i razvijaju se te shodno tomu na otoku radimo sve bolja vina, kultura vina podiže se iz dana u dan, sve više prodaju se vina lokalnih vinara. Dodatno, naše čisto more, priroda i atraktivan položaj omogućuju razvoj turizma i enogastronomije, a turisti, naši i strani, žele kušati autohtone proizvode, među kojima i lokalna vina. To nam svima na otoku daje poticaj da idemo naprijed, posebice mladima. Na Hvaru je turistička ponuda znatno uznapredovala, među ostalim i zahvaljujući odličnoj vinarskoj ponudi i prezentacijama koje naši vinari nude u svojim sve ljepšim i boljim podrumima, i – tako treba i nastaviti!

foto: JULIO FRANGEN

KRSTO BARBIĆ

Na čarobnom položaju, na južnoj strani otoka Hvara, u mjestašcu Zavali nalazi se obiteljski restoran Davor. Ondje Krsto Barbić ne prestaje oduševljavati gurmane svojim tradicijskim jelima, većinom ribljim, ali i bravetinom koja se peče na štapu smriča… Što nam je ukratko otkrio o sebi?

Prvi put u kuhinji…

Mislim da sam direkt iz rodilišta došao u kuhinju.

Prvo jelo kojim si bio baš zadovoljan… Francuska salata; 8. razred ili prvi srednje, kad smo počeli učiti kuhati u školi.

Jelo koje si dugo usavršavao…

Raža svetog Jakova, tzv. ražina na suho, specijalitet našeg restorana.To je raža koja se kuha bez ikakve vode, temeljca, vina, koja se dugo grije u jednoj teći i na kraju se skuha u svom šugu.

Uzor u kuhinji?

Izdvojio bih svoju nonu Jelicu, mamu Vilmu i Hrvoja Zirojevića.

Definicija tvojeg kuhanja u tri riječi…

Češnjak, kapula, petrusin

Najdraži kutak u kuhinji… Roštilj.

Što jedeš za doručak?

Paštetu Gavrilović.

Ne voliš jesti…

Suši. Ali ne zato što ga ne volim nego zato što mi je jednom bio presijo pa ga više ne mogu na uva smislit.

Kvalitete vrhunskoga kuhara

Treba volit ovaj posao. Naravno, i talent je tu, ali mislim da je ljubav prema kuhanju najbitnija.

Omiljeno ljetno jelo i uz koje vino…

Lešo junetina, šalša i riba bilo koja na gradele. Uz bogdanjušu.

Gregada ili brudet…

Gregada uvijek. Uz bogdanjušu, a može i graševina.

Omiljeni aperitiv…

Pivo.

Desert koji treba kušat kod vas

Pitovska torta koju radi moja majka po izvornoj recepturi. Baš je popularna, ljudi je jako vole.

Najdraže meso zimi …

Bravetina. Uglavnom se radi na špicu, na to se nataknu komadi, lagano se grije pola sata da se stopli i onda ide žar ispod. Uz neki jači pošip!

Sarma uz vino?

Sarma mi je jedno od najdražih jela, uz rizling ili graševinu ! Imamo i 10 godina dugu tradiciju da na moj rođendan 8. kolovoza, supruga i punica skuhaju ogromnu teću sarmi !

Što radite zimi?

Putujemo, družimo se po kominima, radimo na održavanju restorana i – radimo na jelovniku za sljedeću sezonu.

Urestoranu Davor u Zavali jede se zacijelo najbolja gregada na Hvaru, a možda i u cijeloj Dalmaciji. Prenosimo kratku definiciju ovog autohtonoga jela, a za recept – morat ćete na Hvar! Krišto će vam rado otkriti svoje tajne.

Gregada je tradicionalno hvarsko jelo. Potječe još iz antičke Grčke odakle samo ime dolazi. Glavni sastojci su riba i krumpir, što navodi na zaključak da je jelo modificirano u 15. stoljeću

kada je krumpir uvezen iz novootkrivene Amerike. Gregada se radi od prvoklasne bijele ribe te krumpira koji se reže na ploške, čija debljina ovisi o veličini ribe, tako da se svi sastojci kuhaju u isto vrijeme. Riba se, zajedno s krumpirom, češnjakom, lukom i rajčicama, stavi u lonac te se sve zalije bijelim vinom. Gregada najbolje ide uz vino bogdanušu, izvornu hvarsku sortu.

Bogdanuša Pavičić, 2023

„Svježa, voćna, mineralna, lagana, pitka, užitna“ neki su od komplimenata koje je bogdanuša Pavičić dobila na velikom ocjenjivanju hvarskih vina - 6. Jelsa Summer Wine tasting. Ocjenjivači su je i ove godine u kategoriji bogdanuša nagradili visokim trećim mjestom sa sjajnih 89,40 bodova. Posebno su nahvalili fantastičnu usklađenost alkohola i kiselosti, nježnu citrusnost i trajnost okusa te dug završetak. Lijepo zaokruženo vino braće Pavičić jasno pokazuje i njihov odnos prema sorti koju istinski vole i cijene. To potvrđuju ocjene i visoka mjesta na hvarskom ocjenjivanju od predstavljanja prve butelje te hvarske uzdanice 2020. – kada su i pobijedili. Kvaliteta je konstanta, razlika u bodovima među najboljima je minimalna, kao i ove godine. Želite li je još kušati, i dalje je dobro vrijeme za to. Iako volimo reći da je ona pravo ljetno vino –bogdanuša Pavičić ima skladno tijelo koje može pratiti i komplesknija riblja jela pa i cijeli ručak, od aperitiva nadalje. Posebno dobro ide uz hvarsku gregadu koju preporučuje chef Krsto iz Zavale. Bablje ljeto tek nam dolazi, možda je idealan trenutak da se nakon ljetnih žega uputite na Hvar, u slikovito selo Vrbanj gdje je kušaonica i konoba OPG-a Pavičić i kušate je – ondje gdje ćete je doživjeti svim čulima uz vinare koji su je stvorili. Jer tako se najbolje uči o vinima, tako se vina najbolje osjećaju i razumiju. A kada dođete i upoznate ih, tim ćete se divnim nasmijanim vinarima uvijek vraćati na degustaciju.

KUPI VINO

HEDONISTIČKA večera s maslinovim uljima

Sva su čula uživala u nedjeljnoj večeri, 25.8.2024. u kušaonici

maslinovih ulja Seca

Eva Marija u Gdinju na otoku Hvaru, gdje smo održale drugo sljubljivanje naslijepo maslinovih ulja i hvarskih vina uz pomno osmišljene sljedove mediteranske večere. Prvo takvo sljubljivanje bilo je prošle godine, posjetitelji su bili doista impresionirani – i jednostavno smo događaj morale ponoviti. S guštom!

piše: MARIJA VUKELIĆ

foto: JULIO FRANGEN

Za goste željne doživljaja koji uključuje ispreplitanje svih čula, Eva Marija Čurin nudi degustacije ulja i vina prema najavi cijele godine, ali posebna je bila večer u kojoj se sve to dogodilo – naslijepo! Na početku večeri, goste je pozdravila domaćica, pokazavši im kako se pravilno kuša maslinovo ulje u plavoj staklenoj čašici, na sortnom ulju levantinki te opisala karakteristike svih ulja koja će se poslije kušati naslijepo. O vinskim sortama i vinima Hvara govorila sam ja, najavivši autohtone hvarske sorte, kako bi pogađanje i otkrivanje bilo (nešto) lakše... Nakon uvoda, počela je degustacija.

Večera ... maslinova ulja, vina, začini, čarolija

Za početak večeri poslužena je „aperitivna maslina“ s domaćom pogačom – maslina sorte leccino u salamuri s ekstradjevičanskim maslinovim uljem

Selekcija Seca uz dodatak cvijeta soli i mediteranskih začina – kadulje, ružmarina, timijana i origana. Jednostavno, a fino!

Drugi je slijed bio domaći raviol s punjenjem od račića i sira, uz nju su ponuđena dva ulja: levantinka i aromatično ulje s bosiljkom (dobiveno maceracijom dehidriranog bosiljka i iz vlastite proizvodnje). Iako je bosiljak osvojio mirisom, bolja kombinacija uz odabrano vino bila je – levantinka ! Levantinka je vrhunsko monosortno ulje srednjeg intenziteta, s mirisima zelene trave i zelenog badema. Uz

bruschettu poslužena je izvorna hvarska sorta, bogdanuša 2023 vinarije Matković iz Vrboske, koja je na velikom hvarskom ocjenjivanju vina „6. Jelsa Summer Wine Tasting“ osvojila 2. mjesto u kategoriji bogdanuša s visokih 90 bodova. Bogdanuša (bogdanjuša ili vrbanjka) sorta je lijepih citrusnih mirisa, daje vesela, mineralna, osvježavajuća vina koja se gotovo sva popiju ljeti.

Treći je slijed bio bakalar uz kremu od poriluka, poslužen uz ulja Selekciju i Leccino. Leccino (monosortno ulje pojačane gorčine i pikantnosti) jelu je dao egzotičnost, ali uz posluženo vino Selekcija je odnijela pobjedu. Selekcija je višesortno ulje od oblice, lastovke, levantinke i leccina. Ulje je slatko, srednjeg intenziteta, blage gorčine i pikantnosti, harmonično i ugodno. U čaši je bio prpošni mošusni Prč 2023 vinarije Vujnović iz Sućurja, još jedna izvorna sorta otoka Hvara koju (prč ili parč je naziv za jarca koji u doba parenja ispušta intenzivne i ne baš uvijek ugodne mirise) nazivaju afrodizijakom pa je time kombinacija bila još intrigantnija.

Četvrti slijed – lungić i batat s umakom od suhih šljiva i crnog vina, dozvao je crno vino, Tomićev Illyricum 2021, uz ulja Selekciju i aromatično maslinovo ulje s čilijem. Čili je bio malo prejak za vino, ali onima koji vole ljuto – kombinacija se svidjela. U čaši je bio odlični cuvée cabernet sauvignona i plavca malog kultnoga hvarskog vinara Andre Tomića, poznatog po sjajnim vinima, autentičnoj kušaonici – i po izjavi „Vino se pije na ure, ne na litre!“

Peti slijed bio je desert – krostata od smokve sa sladoledom od vanilije i s nekoliko kapi aromatiziranog maslinovog ulja s limunom uz Prošek vinarije Duboković izmamila je uzdahe. To ulje dobiveno je istodobnim hladnim prešanjem plodova maslina i limuna, izrazito je osvježavajuće, okusi i mirisi savršeno se nadopunjuju. Prošek je tradicionalno desertno vino Dalmacije, radi se od prosušenoga grožđa čime zadržava šećere, tj. slatkoću. Prošek Don Petar radi se od autohtonog hvarskog plavca malog, odležava u korištenoj drvenoj bačvi, opojan je, gust i nije presladak.

Kušaonica maslinovih ulja Seca Eva Marija otvorena je 2022. Nalazi se usred maslinika površine 5 ha, što je prava rijetkost na otoku Hvaru, na 250 m nv na položaju Seca /čita se „seca“ kako se i piše/ po kojemu je dobila ime. Posađeno je ukupno 13 različitih sorti maslina. Najzastupljenije su oblica, levantinka, lastovka i leccino, a od njih se proizvodi nekoliko vrsta ekstra djevičanskoga ulja. Uz monosortna ulja levantinke i leccina, Eva Marija proizvodi i aromatizirana ulja s limunom, bosiljkom i čilijem te ulja Selekcija i Premium. Proizvodnja se odvija pod certificiranim ekološkim nadzorom.

Berba maslina, zašto ne?

„Počinje početkom listopada, a trajanje ovisi o količini maslina i o broju ljudi koji nam dolaze pomoći. Na berbi je uvijek veselo, zanimljivo i – radno! Emocije su neopisive, obitelj i prijatelji su na okupu, atmosfera odlična! A nakon berbe, prijem u masliniku. Ima li boljeg?“ – najavljuje berbu Eva Marija iz Gdinja na Hvaru. Želite li u berbu – javite se na seca.evamarija@gmail.com

POGLEDAJ LINK

DANIEL ČEČAVACautentičan i

svoj, poput dalmatinskih vina

razgovarala:

Daniel je sommelier, edukator, Weinakademik, vinar i još mnogo toga, što nema veze s vinom. Vjerojatno su ga svi vidjeli barem jedanput na HTV-u, u emisiji gdje je stručno, ali vrlo jednostavno i pitko, opisivao vina široj publici hrvatskih vinoljubaca. Naglašavam riječ pitko, što ukazuje na njegovu svijest o publici kojoj se obraća i razinu razumijevanja vina koju želi objasniti. Samo jedna je to od njegovih uloga u vinskom svijetu edukacije u Hrvatskoj i izvan nje, a sam je iznimno mnogo uložio i dalje ulaže u znanje, od sommelierstva preko stvaranja svojeg autentičnog crnjaka Jeke, do prezentacija, radionica i ocjenjivanja. Tko god ga zna osobno, iskreno mu se divi zbog iznimnog vinskog znanja, ali i nesebičnog širenja svega što zna o vinima –s drugima. Osim toga, skroman je, pristojan, nenametljiv, rječit i elegantan – ima sve ono što se cijeni kod vrhunskih sommeliera Nedavno stručno sudjelovanje u komisiji na hvarskom ocjenjivanju bilo je prigoda za ovaj razgovor.

MARIJA VUKELIĆ foto: PRIVATNA ARHIVA

Marija: Prije pitanja o vinu, tvoja angažiranost i radišnost u obiteljskom poslu vrlo je opsežna i zahtjevna. Čime se baviš, kad nisi s vinom?

Daniel: Kada nisam s vinom (mada je to rijetko) bavim se obiteljskim poslom, a to je proizvodnja i održavanje sigurnosnih plažnih ograda na plažama diljem Jadrana. K tome sam petnaest godina aktivni vatrogasac DVD Promajna. Otac je to i sam bio, kao i predsjednik društva, a sestra je tajnica, tako da mogu reći da imamo vatrogasnu postrojbu u kući! Ovo smo ljeto itekako imali posla i nadam se da će se barem dio šume obnoviti. Volim planinariti sa svojim društvom HPD Veliko Brdo. More mi je drago, ali planina još draža. Volim se ekstremnije penjati i znam da će me planina uvijek nagraditi svojom mističnošću i ljepotom. A i vino na tim visinama priča drugačiju priču.

Marija: Vino ti je velika strast. Kako se pokrenula i koliko je trajao put do prestižne WSET diplome? (četvrti iz Hrvatske s WSET diplomom, uz Anu Đogić, Janicu Tomić i Srđana Lisca)

Daniel: Program „WSET Diploma in Wines & Spirits“ upisao sam 2016. godine u Londonu, a 2018. prebacio sam predavanja u Austriju na Weinakademie. Diploma se sastojala od šest cjelina: pjenušava vina, fortificirana vina, mirna vina, vinogradarstvo i vinifikacija, jaka alkoholna pića (više ih nema, jer od 2020. WSET ima zaseban program za „spirite“) te „closed book case study“ / „coursework assignment“. Želja mi je bila dublje upoznati materiju vina, svjetske regije i stilove vina. Ali možda najvažnija od svega bila je činjenica da sam kroz učenje, otkrivanje i kušanje počeo mijenjati pristup teoriji i kušanju te shvaćati da nije dovoljno reći „što je nešto“ već „zbog čega“ i „zašto“ je to tako. Vidici su se uvelike počeli širiti te sam počeo ‘razmišljati kao detektiv te pisati kao odvjetnik’.

Marija: Obrazovni put do WSET diplome dugotrajan je i skup...

Daniel: Put nije bio lak, pogotovo kod nabavke i troška vina za pripremu ispita, između ostalog zato što sam bio jedini iz Dalmacije koji je pohađao „Diplomu“ i nisam imao s kim podijeliti troškove nabavke vina. Ponekad je to bilo demotivirajuće jer učiš sam, kušaš sam i putuješ sam. Mnogo je dinamičnije kada si dio grupe pa se međusobno ispitujete i zajedno kušate vina. No s druge strane, imao sam zadovoljstvo upoznati prekrasne ljude iz cijelog svijeta i predavače s kojima sam putovao po eminentnim Europskim vinskim regijama. 2017. uzeo sam kratku pauzu kako bih bio s obitelji, a onda početkom 2018. opet nastavio studij u Rustu, u Austriji. Trenutno je sad petero ili šestero Hrvata na tom prestižnom studiranju u Austriji. Veseli me što

će i oni uskoro postati dio te vinske obitelji, a time i dodatno ojačati našu vinsku scenu.

Marija: Koji ti je ispit bio najzahtjevniji?

Daniel: Osam mjeseci pripremao sam se za taj ‘vrući’ ispit pod nazivom Wines of the world, koji traje oko šest sati i sastoji se od 12 vina na kušanju na slijepo i 5 esejskih pitanja. Takvi te ispiti iscrpe i psihički i fizički, a nakon toga samo želiš popiti pivo na kauču u tišini kod kuće. Svih šest cjelina položio sam iz prvog pokušaja, što me jako razveselilo. Ispiti su zahtjevni i traže od tebe visok stupanj koncentracije, analize i „detektivskog“ razmišljanja. Knjige nisu dovoljne, moraš biti u toku s trendovima, čitati strane časopise, pratiti portale i poslovne publikacije. Vinski svijet brzo raste, širi se – pa uz one klasične vinske regije moraš znati što se događa u novorastućim regijama, što je novo na svjetskom vinskom tržištu, pratiti aktualnosti u legislativama, stilovima vina te izazovima u industriji. Mnogo je tu informacija pa je stoga važno imati dobru dnevnu organizaciju i pomno planiranje.“

Marija: Kad si završio studij i diplomirao, što si radio?

Daniel: Nastavio sam sa savjetovanjem u segmentu pića te obukom osoblja restorana i hotela. Povremeno sam vodio vinske ture za profesionalce pa sam tako u više navrata organizirao vinsko putovanje Dalmacijom za svoje kolege Weinakademikere iz Europe te profesore s Austrijskog instituta Weinakademie koji je ujedno i Master of Wine centar. Nedugo zatim ukazala mi se prilika da budem vinski novinar u emisiji Klub 7, u kojoj sam debitirao ni manje ni više nego s prilogom o velikom vinaru Vedranu Kiridžiji. Bilo je tu i drugih faca, poput Ernsta Loosena, njemačkog barda rajnskog rizlinga. U međuvremenu Klub 7 se ugasio, a nastala je emisija Fino i vino u kojoj sam donedavno bio novinar i koproducent.

Marija: Na svjetskoj razini, koji su trendovi u pijuckanju vina?

Daniel: Trendovi pjenušavih vina definitivno su u porastu dok je rosé još u stabilnoj konzumaciji. No svakako su u trendu vina s manjim postotkom alkohola, te ona od autohtonih sorti i manjih šarži s individualnih mikrolokaliteta. Tu su naravno i tzv. prirodna vina (low intervention wines), u čijoj se proizvodnji ne koriste selekcionirani kvasci, kao ni sumpor (ili u manjoj mjeri), a često se izbjegava i filtracija.

Marija: Koje vino možeš preporučiti za svaki trenutak?

Daniel: Rosé od plavca malog braće Pavičić s Hvara. U tom vinu mogao bih uživati u bilo koje doba dana pa i godine.

Marija: Koja te vinska regija najvišem inspirira (osim tvoje Dalmacije)?

Daniel: Južna Afrika mi je „vrh“. Obožavam njezinu raznolikost i sortiment. Mnogo je tu mlađih, vrlo dinamičnih vinara koji stvaraju vrlo karakterna vina. Marija Kako si se odlučio na stvaranje svojega vina i kako je nastala prva Jeka?

Daniel: Prva Jeka nastala je 2016. godine kao plod suradnje s vinarijom Grabovac. Ideja je bila napraviti terroirsko crno vino te objediniti dalmatinsko otočje s Dalmatinskom zagorom. Otoci će dati raskoš i koncentraciju, a unutrašnjost eleganciju i finesu. Želja mi je bila spojiti dalmatinske sorte i položaje „grand cru“, a vino se radi isključivo u najboljim godinama. Prva Jeka bila je kombinacija plavca malog i vranca s tri mikrolokaliteta (Dingač na Pelješcu, Sv. Nedelja na Hvaru i Vučja Draga u Imotskom). 2019. suradnju sam nastavio s Dariom Gašparom, butiknim vinarom te vinogradarskim konzultantom iz Umčana kod Vrgorca. Jeku smo nadogradili i sortom trnak (trnjak), a odnedavno i udjelom starih nasada izvorne plavke (plavine). Jeka odležava 24 mjeseca u najskupljim francuskim bačvama, finog zrna (50% novim i 50% dvogodišnjim bačvama), a zatim još dodatnih 12 mjeseci u boci. Proizvodnja je oko 1000 boca i 70 magnuma.

Marija: Koliko je berbi Jeke dosad bilo i radiš li je uvijek s istih položaja?

Daniel: Od 2016. do danas bilo je šest berbi Jeke. Hvar je gotovo uvijek rezerviran za plavac mali (mikrolokalitet Medvid Bod), vranac je iz Imotskog iz mjesta Bušanje, a trnak i plavka su iz polja Jezero kod Vrgorca. No otkrivam i druge zanimljive lokalitete i autohtone sorte pa se veselim budućim izvedbama Jeke.

Marija: Koja je berba Jeke sad na tržištu i gdje se može kupiti i/ili popiti ?

Daniel: Trenutno je na tržištu berba 2019., a početkom sljedeće godine ići će berba 2020. Jeka se nalazi na kartama najprestižnijih hrvatskih restorana i hotela, kao što su 360 u Dubrovniku, Dvor u Splitu, Theatrium u Zagrebu i Nebo u Rijeci. U maloprodaji je dostupna u vinotekama Vivat i Moments.

Marija: Što misliš o hvarskim vinima i potencijalu dalmatinskih sorti?

Daniel: Hvarska vina su vrlo dinamična i krasi ih bogat autohtoni sortiment. Prosječna kvaliteta sve je veća i veseli me sve veći broj mikrovinarija. One su zapravo dragulji Dalmacije. Plavac mali uvijek će imati čvrsto utočište, no budućnost su sorte poput bogdanjuše i pošipa .

Marija: Što trenutno radiš?

Daniel: Trenutno sam direktor marketinga u vinariji Vina Delmati, najvećoj dalmatinskoj vinariji,

| rujan 2024.

smještenoj u Vrgorcu, s godišnjom proizvodnjom od oko milijun boca. Također sam aktivni predavač na fakultetu Hotelijerstvo i gastronomija u Makarskoj pri Sveučilištu u Splitu. Ondje držim dva predmeta: enologiju i sommelierstvo te vina svijeta.

Marija: Dalmatinska vina u budućnosti?

Daniel: Dalmacija je jedinstvena mikroregija u svijetu. Zapravo, kad govorimo o vinskim područjima, držim da u svijetu ne postoji raznovrsnija regija s tolikim bogatstvom autohtonog materijala. Ne samo vinove loze nego i maslina. Dalmatinskih je sorti dakle puno, a dalmatinskih vina zaista je malo. Kvaliteta je dobra i sve je veća. Dalmatinska vina vrlo slikovito opisuju svoj terroir, mjesto gdje su nastala i tko ih je napravio. To je vrlo važno jer danas u svijetu nedostaje takvih iskrenih vina. Sve više vidimo i vina iz single vineyarda i to mi se strašno sviđa. S pošipom se može postići međunarodni iskorak, no tada mi i naši gosti ne bismo imali što piti :) Fokus treba biti na očuvanju autohtonih sorti i boljoj interpretaciji njihovih potencijala. Dakle, treba raditi na održavanju konstantnosti kvalitete i biti što autentičniji. Biti svoj.

MALI VINSKI

LEKSIKON

ČEP – Čepovi za zatvaranje vinskih boca najčešće su izrađeni od pluta. Vina namijenjena starenju zatvaraju se dužim i kvalitetnim čepovima, a vina namijenjena skoroj konzumaciji zatvaraju se kraćim čepovima slabije kvalitete. Vino u podrumu treba biti položeno tako da vlaži i širi čep kako bi se spriječio ulazak zraka u bocu. Prostor između čepa i razine vina u boci, tzv. zračni jastuk, ne smije biti manji od 0,3 cm ni veći od 3 cm. Suhi izvinuti čep može propuštati zrak i omogućavati mu da dospije u doticaj s vinom, što narušava kvalitetu vina. Najkvalitetniji čepovi izrađuju se od kore hrasta plutnjaka, a glavni je proizvođač Portugal.

DEKANTIRANJE – Od francuskog décantantion, taloženje, bistrenje, pretakanje (vina); pravilno odvajanje vina od njegova taloga nastaloga za vrijeme starenja. Dekantiranje također omogućuje vinu da „diše“, čime se pojačava njegova aroma. Dekantiraju se velika, karakterna vina, starija vina, vina punjena u boce bez filtracije, vina s vidljivim talogom, vina odnjegovana u hrastovoj bačvi (barrique). U pravilu se dekantiraju crna vina, ali katkad i bijela. Neki stručnjaci preporučuju dekantiranje vina starijih od pet godina otprilike dva sata prije posluživanja.

DOC (denominazione di origine controllata, tal.) – Oznaka kontroliranog podrijetla u talijanskom sustavu klasifikacije kvalitetnih vina, proizvedenih u određenom području, koja se počela primjenjivati 1966. godine. Postoji dvjestotinjak područja sa statusom DOC, a za svako vrijede posebna pravila koja određuju područje proizvodnje, dopuštene sorte grožđa i prinos, a katkad i uvjete starenja vina. Ista oznaka DOC (denominação de origem controlada, port.) označava kontrolirano podrijetlo najboljih vina Portugala. Prvi je nacionalni klasifikacijski sustav, nastao 1756.

DOCG (denominazione di origine controllata e garantita, tal.) – Oznaka je kontroliranog i zajamčenog podrijetla. Nose je vina koja prema strogim pravilima moraju udovoljavati najvišim standardima kvalitete (u pogledu sorata grožđa, visine prinosa i sl.) te dobivaju državni pečat. Vina se ispituju i testiraju prije nego što im se oznaka dodijeli. Danas tu oznaku ima 78 talijanskih vina (po regijama: Pijemont 19; Lombardija 5; Emilija Romanija 2, Toskana 11, Kampanija 4, Sardinija 1, Lacij 1, Furlanija-Julijska krajina 4; Veneto 14; Umbrija 2; Marche 5; Abruzzo 2; Apulija 4, Bazilikata 1)

EVA KRIŠTOF Enologinja zaljubljena u Hvar

piše: MARIJA VUKELIĆ

foto: JULIO FRANGEN / FREEPEK

Mlada nada na enološkom nebu hrvatske vinske scene Eva Krištof pridružila nam se ovog ljeta na šestom velikom hvarskom ocjenjivanju vina, „6thJelsa Summer Wine Tasting“. Profesionalni put ove rođene Zagrepčanke, srcem i dušom vezane uz otok Hvar, na kojem se nalazi drugi dom njezine obitelji, započeo je prije 17 godina na Agronomskom fakultetu. Nakon i za vrijeme studija, iskustvo je stjecala na Novom Zelandu, u Kaliforniji, Španjolskoj, kao i u slavonskim te hvarskim vinarijama. Posljednjih nekoliko godina Eva je enologinja slavnih Dubrovačkih podruma, a uz to se na poziv Hrvatske agencije za poljoprivredu, hranu i selo (HAPIH) educirala i svojim je ekspertizama pridružila i onu za certificiranu kušačicu vina. Različita podneblja, vinogorja, terroiri i sorte uvijek su joj izazov u vinogradu i u podrumu, a konačni je rezultat u boci i čaši – uvijek zadivljujući! Pročitajte što mi je ispričala u razgovoru za rubriku Vino na visokoj peti.

Prvi susret s vinom ...

Kad sam progledala! Vino je u mojoj familiji, kao i u većini dalmatinskih, religija. Moji roditelji oduvijek

„Vino je ljubav, stvaranje, umjetnost,

život i radost. Vinogradarstvo nije posao nego poziv, vinarom ili enologom se ne postaje, za to se čovjek rađa!!

su cijenili vrhunska vina. Otkad znam za sebe nema obiteljske fešte koju nisu obilježila pomno odabrana vina ili prigode u kojoj se za stolom nije nadugo i naširoko pričalo o vinima, procjenjivala njegova kvaliteta, boja i gustoća. Budući da je pola našeg života vezano uz Hvar, gdje je naš drugi dom, ne samo što smo uživanje u hrani podignuli na višu razinu, nego smo i produbili svoju strast prema vinima.

Odluka o studiju ...

Vjerujem da je o mojem studiju odlučila sudbina jer enologija nije posao nego poziv. Farmacija je bila moj prvi izbor, a agronomija posljednji. Iako me vinogradarstvo oduvijek fasciniralo, uživala sam u njuškanju, kušanju i slušanju priča hvarskih vinara i nepogrešivo prepoznavala specifične nijanse i mirise koje ih čine posebnima, no to je za mene bila igra i nije bilo nekog da me u tom pravcu usmjeri. No život je pomiješao karte i ja sam čudesnim spletom okolnosti upisala studij za koji sam rođena.

Vino je ...

Vino je ljubav, stvaranje, umjetnost, život i radost. Vinogradarstvo nije posao nego poziv, vinarom ili enologom se ne postaje, za to se čovjek rađa. Ne samo u smislu predispozicija koje nužno moraš imati, nego još i više nepokolebljive vjere u tu plemenitu disciplinu, goleme ustrajnosti, snage da se prebrode najgori trenuci poput kiše koja odnese urod.....

Osim vina volim …

Volim putovanja, prirodu, ljude, glazbu i ples. Svako putovanje otvori mi nove vidike, ispuni dušu i nečem novom nauči. Netaknuta priroda, bilo da se radi o šumi ili komadiću morskog raja, smiruje me i puni mi baterije. Bez dragih ljudi i radosnih druženja život ne mogu ni zamisliti. Plešem otkad znam za sebe, a pjevam otkad se probudim dok ne utonem u san.

Otok Hvar je za tebe ...

Mjesto najveće sreće. Hvar je moj dom, u našoj prekrasnoj uvali svi Krištofi su oduvijek najsretniji, a ja iznad svih. Hvar je jedino mjesto na svijetu gdje se uvijek osjećam zadovoljno, ispunjeno, sigurno i smireno, kojem ću se uvijek vraćati ako ne na njemu i živjeti. Na kraju krajeva, da nije nema Hvara koji me zarazio svojim mirisima i okusima odmalena, ja danas ne bih bila to što jesam.

Hvarska vina ... prije nekoliko godina i danas ...

Raduje me velik broj vinara različitih generacija na otoku, kao i to što se u odnosu na 2017., kad sam se ja u Hvar Hillsu mučila i učila, kvaliteta vina znatno poboljšala, a tehnologija napredovala. Sjajno je što imamo i sve više mladih ljudi u vinarijama koji su jamac budućnosti hvarskog vinogradarstva i neke od najboljih hrvatskih vinara od Marijana, Tomića i Plenkovića, Plančića, Carića koji su nepresušna baza znanja i od kojih svi moramo učiti. Čvrsto vjerujem da, taj spoj mladosti (koja po prirodi stvari vuče naprijed ) s neprocjenjivim iskustvom i nesagledivim znanjem otočkih legendi naše vinogradarstvo može dignuti na još višu razinu.

Počela je berba. Očekivanja?

Sretni smo što nam je ovogodišnja berba znatno bolja od lanjske, tim više što je ovo ljeto bilo jedno od najvrućih u povijesti i prave kiše nismo odavno

vidjeli. Nama je najvažnije da je grožđe zdravo, njegova kvaliteta vrhunska i da jematva napreduje očekivanim tempom. Kako smo tek na polovici jematve, ne bih davala nikakve prognoze. Dosad smo preradili oko 40 tona grožđa i čeka nas još toliko, tako da gledamo u nebo i molimo Boga da nas vrijeme posluži.

Knjiga o vinu?

Odlazak našeg najpoznatijeg vinara ljetos me ponukao da ponovno pročitam „Parišku presudu“ o jednom od prijelomnih trenutaka na svjetskoj vinskoj sceni za koje je zaslužan upravo Miljenko Grgić. Upravo sam završila s čitanjem dviju sjajnih knjiga o umijeću kušanja vina, „Secrets of the Sommeliers“ i „The Sommelier’s Atlas of Taste“ kako bih se dodatno educirala o tajnama tog posebnog zanata koji je posve drugačiji od enologije. I sad uživam u genijalnoj knjizi „Postmodern Winemaking“ koju mi je preporučio dragi kolega.

Vino i visoka peta?

A što je visoka peta u vinarstvu, kad se ona nosi? U našem poslu nema razlike između muškaraca i žena, svi smo isti, svi „ginemo“ podjednako i svi prema cilju koračamo u ravnim cipelama!

(na) mladima SVIJET OSTAJE

piše:

MARIJA VUKELIĆ

foto: ANAMARIA ŠESTANOVIĆ / ANGEL KARLO MILINA ALBA

Kad se nađete na Korčuli, a imate sreće provesti nekoliko dana u domu velikoga Branimira Cebala, u kamenoj kući iz 1771. godine, osjećajući istodobno dah prošlosti, nasljeđe i veliko poštovanje prema njemu za sve što je učinio za korčulanski/lumbarajski grk, budeći se sa suncem koje s istoka miluje Lumabarajsko polje – zahvalnost je riječ kojom se mogu sažeti mnogi osjećaji. Kroz prozor moje sobe pogled prelazi od mora i Pržine, gdje su se, kaže legenda, iskrcali Periklovi potomci, preko Poja u kojemu dozrijeva stotinama godina to zlatno grožđe Lumbarde, do zapada, gdje pogled

seže do mjesta i put vodi prema gradu Korčuli. S mojega prozora vide se vinogradi nekoliko generacija obitelji koje nose prezime Cebalo, o čemu je govorio i Branimir: „Od davnina naši stari proizvode grk na tom pijesku. Kad onemoćaju, sinovi preuzimaju i uvode novu tehnologiju. Većina ostvaruje dobre poslove, neki se vraćaju iz inozemstva jer ih vuče ljubav prema baštini i Lumbardi.“ (izvor Lumbarajski grk, Od psefizme do naših dana, Nikola Mirošević i suradnici, bibl. Hrvatska baština). Stari s vremenom onemoćaju, neki odu na drugi svijet, a grk ostaje. Ostaje s mladima. Ostaje mladima. I kad vam kažu tamo u poju, „Hodi se napi...“ popijte s njima grka, jer samo je ondje onaj – pravi!

LUCIJA CEBALO, VINARIJA VITIS Živi u selu Lumbardi, nositeljica je OPG-a, zadužena za prezentaciju vinarije i kompletno poslovanje. Uz to obrađuje i brine se za svoje vinograde zajedno s mužem Lukom te s ocem Stjepanom koji je sa svojim ocem Bartulom započeo posao, vrhunski opremio podrum i ozbiljno krenuo u svijet vinarstva. „Tradiciju vinarstva u našoj je obitelji započeo Mato Cebalo 1755. godine kad je u svojoj kući u podrumu otvorio točionicu vina. Otad se naša obitelj bez prestanka bavi vinarstvom i vinogradarstvom. Za vrijeme 1. i 2. svjetskog rata vino smo prodavali brodom za Dubrovnik, a poslije se vino prodavalo većim zadrugama na otoku, sve do 2005. kad je moj tata Stjepan Cebalo odlučio zajedno sa svojim ocem (nažalost pokojnim Bartulom) napraviti prvo samostalno buteljirano vino. Danas, u sklopu vinarije imamo terasu i kušaonicu s predivnim pogledom na Lumbarajsko polje. Posla ima poprilično, zanimanje za lokalna vina raste, a glavna atrakcija jest naš grk od kojeg pravimo vino u dva stila: klasičan suhi svježi grk i odležani polusuhi. Uz grk imamo pošip, rosé i plavac mali. Naš je otok prepoznatljivo i važno vinogorje regije Srednja i Južna Dalmacija. U samom mjestu iz godine u godinu raste broj vinarija, vinara i samih vinogradara. Naš Lumbarajski grk sad je znano i cijenjeno vino uz dobar marketing i usavršavanje kvalitete mjesto i samo vino mogu postići veliku popularnost u rangu šampanjca... priča je tu, vino je vrhunsko, ne vidim razloga zašto ne.

FRANE CEBALO, VINARIJA CEBALO Živi u Lumbardi, nositelj je OPG-a, brine se o vinogradima, podrumu, proizvodnji i prodaji.

„Počeo sam s ocem, Branimirom, 10 godina radili smo zajedno i sad sam ja nastavio. Žao mi je što ga više nema s nama. Kao dijete sam bio u vinogradima i dolazio na berbu i punjenje, pred kućom mi je vinograd, to je moj život. Čini mi se da vinogradarstvo i vinarstvo na otoku idu dobrim putem, sve više je mladih zainteresiranih za vinogradarstvo na otoku. Svatko želi pokušati, a ima i onih koji to smatraju samo trgovinom. Mi imamo tradiciju nasljedstva, moj otac je bio prvi koji je ostavio dobar posao u pošti, uzeo motiku, platio stručnjaka enologa i krenuo pripravljati vino na suvremen način. I ja idem putem koji je zacrtao. Mi stvaramo vino od vlastitoga grožđa, ništa ne kupujemo, sve je naše, sve sami obrađujemo – 12000 loza imamo, a plan mi je jedino proširiti vinograde i posvetiti se proizvodnji, ne želim kušaonicu. Naš grk ima zacrtani put do svojih kupaca već godinama i uvijek nas svi nađu ovdje. Danas svjedočimo da se vino grk pojavljuje posvuda (Pelješac, Zadar). Probao sam ih sve, drukčiji su to okusi. Meni je naš grk – pravi. Kvaliteta grka je stalna – iako je lani bila dosta loša vinogradarska godina, opet smo dobili oznaku vrhunskoga vina. A ova godina zasad mi se čini dobra, berba je završila, sad je na redu podrum i vinifikacija, sretan sam i jedva čekam da vino dođe do boce.“

pripremila: FRANKA BOŽIČKOVIĆ

VDolazak LOZE u Hrvatsku

ećina izvora tvrdi da su Tračani iz Male Azije prenijeli vinovu lozu u kontinentalni dio današnje Hrvatske, a Feničani i Grci na jadransku obalu i otoke iako se neki znanstvenici protive teoriji seljenja.

Povijesna znanost nije još riješila dvojbu jesu li Iliri izvorno poznavali i sadili vinovu lozu ili su ih sadnji naučili grčki kolonisti i Feničani. Neovisno o odgovoru Feničani i Grci nedvojbeno su imali velik utjecaj na širenje vinove loze u primorskoj Hrvatskoj. Mnogi autori navode Istru kao regiju s najstarijim tragovima uzgoja vinove loze i proizvodnje vina. Tvrde da je ilirsko pleme

Histra primilo kulturu vinove loze od Feničana. Naime, kad su Rimljani u Il. stoljeću prije Krista pokorili Histre, zatekli su ondje razvijeno vinogradarstvo i maslinarstvo. Blaga sredozemna klima, pitoma polja, uvale i osunčane padine na jadranskim otocima i u priobalju od davnina su privlačile osvajače. Stari Grci na takvim su položajima osnivali gradovedržave (polise). Feničani, a zatim i Grci, donosili su sadnice vinove loze i maslina te proizvodili vino i maslinovo ulje.

Na otoku Visu nađene su čaše i vrčevi iz VI. stoljeća prije Krista.

Na grčkom novcu, koji je bio kovan na otocima Hvaru i Visu, bio je otisnut grozd s lišćem, a na drugoj strani vrč s vinom. Vino s otoka Visa u Jadranskome moru kao „najbolje od svih vina“ spominje grčki pisac koji je živio u Il. stoljeću prije Krista.

VINOGRADI biti „pametni“?

piše: PROMO

foto:

ALTI AGRO D.O.O.

Mogu, uz primjenu različitih digitalnih rješenja za optimizaciju i unapređenje vinogradarske proizvodnje.

Digitalnim rješenjima olakšava se praćenje proizvodnje i donošenje važnih odluka na temelju precizno prikupljenih podataka uz pomoć senzora koji prikupljaju različite nizove podataka. Neki od njih su: bespilotne letjelice (pop. dronovi) opremljene multispektralnim kamerama čije snimke daju vrijedne informacije o stanju vegetacije vinove loze, zatim meteorološke postaje koje prikupljaju meteo podatke i omogućavaju alarmiranje pri pojavi najvažnijih bolesti u vinogradima te senzori za tlo koji prate stanje tla –od potrebe za vodom do potrebe za hranjivima. Svi ti nizovi podataka u konačnici su izvor informacija za vinogradara, no njihova obrada, integracija, kompilacija i analiza vrlo je kompleksan proces koji se provodi programskim rješenjima prilagođenima

VINEYARD ANGEL

• inovativna programska platforma

• primjenjuje tehnologiju letjelica i moć umjetne inteligencije

• precizna analiza stanja vinove loze

• kvalitativno zoniranje vinograda

• brojenje i geolociranje nedostajućih trsova

• predikcija pojave bolesti

POGLEDAJ VIDEO

Stručnjakinja za pametno vinogradarstvo

Ivana je diplomirala i doktorirala na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, a tema doktorskog rada bila je vezana uz pametno vinogradarstvo i primjenu novih tehnologija u proizvodnji. Osnivačica je tvrtke Alti Agro d.o.o. koja je specijalizirana za primjenu novih tehnologija u poljoprivredi i razvoj novih digitalnih rješenja. Voditeljica je razvoja programske platforme Vineyard Angel za pametno vinogradarstvo, enolog je te ovlašteni senzorni ocjenjivač vina i o

za vinogradarstvo. Jedno takvo inovativno rješenje – platforma VINEYARD ANGEL – rezultat je rada domaćih stručnjaka iz tvrtki Alti Agro i TIS Grupe, a jedinstveno je po tome što iz snimke dobivene iz letjelice analizira isključivo vegetaciju vinove loze u redu, pri čemu se točnost svih dostupnih analiza višestruko povećava. Također, rješenje sadržava i prediktivne modele za najvažnije bolesti vinove loze te daje pravovremena upozorenja na pojavu bolesti. Omogućava i brojenje nedostajućih trsova u vinogradu iz samo jedne snimke iz letjelice. Svi podaci, analize i izvještaji smješteni na jednostavnoj platformi, koja od vinogradara ne zahtijeva dodatni unos podataka, a omogućava pregled stanja vinograda i detaljne personalizirane izvještaje prema potrebi vinogradara.

IVANA RENDULIĆ JELUŠIĆ

SAZNAJ VIŠE

I UTAH ima vinograde

Utah & Cedar City

Utah je jedna od zapadnih država Sjedinjenih Američkih Država. Obuhvaća brojna jezera, beskrajna polja i kanjone. Prevladava suha, polusuha i pustinjska klima. Jedna je od najsuših država u zemlji s jednim od najnižih postotaka relativne vlažnosti zraka. Temperature su ljeti iznimno visoke, no zbog niske vlažnosti zraka čine se lakše izdržljivijima nego npr. u Zagrebu ili na Floridi gdje je relativna vlažnost više nego dvostruka. Stanovništvo je orijentirano na obitelj i poljoprivrednu proizvodnju, posebno na sektor stočarstva. Trenutno sam u južnom djelu države, u planinskom gradiću Cedar Cityju, sat vremena vožnje udaljenom od Nevade. No već je zbog tih pola sata vožnje prema zapadu u nizinu razlika u temperaturi čak za 15°C.

Tijekom vožnje autocestom od Salt Lake Cityja do Cedar Cityja gotovo je nemoguće vidjeti početak ili kraj pašnjaka i polja na kojima je posađeno krmno bilje. Imaju dobro razvijene sustave za navodnjavanje koji su im prijeko potrebni u ljetnim mjesecima kada sunce zapeče i pali svaki travnjak koji nema ugrađene prskalice. Prevladavaju šume smreke i jele te mješovite crnogorice i bora, koje mogu vrlo lako izgorjeti u

piše: IVA ANTONIA CIRIMOTIĆ foto:

Može se sa sigurnošću reći da kombinacije vulkanskog tla, suhog zraka, vrućih dana i svježih noći imaju velik utjecaj na karakteristike vina

čestim požarima. Ipak, zahvaljujući dobroj organizaciji države, ne traju dugo i odmah sve službe interveniraju.

Vinska cesta Utaha

Cedar City je nedaleko od Nacionalnog parka Zion smještenog na spoju regija visoravni Colorado, Velike zavale i pustinje Mojave. Park ima jedinstvenu geografiju i niz životnih zona s neobičnom biljnom i životinjskom raznolikošću. Nacionalni park Zion obuhvaća kanjone, planine, rijeke i prirodne lukove. Zidovi kanjona su crvenkasti i žutosmeđi Navaho pješčenjak erodiran sjevernim ogrankom rijeke Virgin. Upravo je ondje smještena vinska cesta Utaha, koja se sastoji od četiri vinarije: Bold Delaney Winery, Zion Vineyards , I/G Winery & Tasting Room i Water Canyon Winery. Najstariji vinogradi imaju manje od 10 godina, a vina tog područja već osvajaju zlata na natjecanjima. U prosjeku su vinogradi na 1371,6 metara nadmorske visine, što donosi tople dane i hladne noći koji u kombinaciji s vulkanskim tlom stvaraju posebne uvjete za proizvodnju vina. U tom južnom dijelu države vinogradi se sve više šire i stvara se nova vinska regija. Vinogradari i poslovni ljudi iz Kalifornije sele se u ovaj dio zemlje jer su temperature

VINSKI PUTOPIS

za proizvodnju vina na obali postale ekstremne. I/G vinarija bila je prva na tom području, otvorena 2012. godine. Tijekom posjeta vinariji upoznala sam vlasnika i vinara Douga MC Combsa, koji mi je ispričao više o vinima Utaha i prikazao njihovu ponudu vina. Ponuda im je zaista bogata te, osim svojih, nude i vina iz cijeloga svijeta uz plate s pršutom i kobasicama. Doug i njegov tim morali su savladati mnogo izazova kako bi otvorili vinariju. Naime, Utah je vjerski orijentirana država prema Crkvi Isusa Krista svetaca posljednjih dana, poznata i kao Mormonska crkva, u kojoj se ne odobrava pretjerana konzumacija alkohola. Na festivalima se alkohol ne može pronaći, kao ni u trgovinama. Ako želite popiti čašu vina, morate otići u specijalizirane trgovine alkoholnim pićima ili posjetiti jednu od vinarija. Alkohol se služi do jedan sat iza ponoći, a u dva sata svi barovi moraju biti zatvoreni. Također, Utah je među državama koja ima nešto veći porez na alkohol, pa izlaženje do ranih jutarnjih sati ovdje nije toliko popularno. Srećom, Las Vegas je blizu za one koji su željni provoda.

Vinarija Zion Vineyards

Tijekom posjeta vinariji Zion Vineyards upoznala sam vinara Roberta Ceca. Kao mladić došao je u Las Vegas kako bi se obogatio i tako je započeo svoju vinarsku priču: upoznao je vlasnika jednog casina i s njim počeo ulagati u Zion Vineyards. Vina iz vlastite proizvodnje prodaju kockarnicama. Kušaonicu su otvorili 2023., a nalazi se na neobičnom položaju usred kamenih stijena. Iako je Hrvatska bogata i puna povoljnih položaja za uzgoj vinove loze, takvo nešto još nisam vidjela. Nikad ne bih pomislila da se na takvom pustinjskom tlu, usred golemih stijena, na žezi i suncu koje je često nesnosno, može naći ikakav usjev i još k tome - da daje izvrsne rezultate.

Kušanje vina

U ponudi imaju pet bijelih i pet crnih sorti, a na kušanju nude tipičnu američku kuhinju s krilcima na roštilju. Za početak kušala sam Sauvignon Blanc iz 2021. godine, na vinskoj karti opisan kao „svježe bijelo vino s notama jabuke i kruške“. Pod takvim utjecajima temperature nije se moglo očekivati previše svježine. Naizgled je boja vina bila blijedožuta. Mirisom se nije isticalo kao sauvignoni s naših područja, pogotovo oni

| rujan 2024.

ocjenjivani u ljetnom broju časopisa Vinske zvijezde Vino je bilo tupo, ne previše cvjetno ni voćno, što je okusom i potvrdilo, s minimalnim notama kruške. To zasigurno nije bio tipičan sauvignon, a alkoholna se jakost previše isticala. Vino nije bilo dovoljno rashlađeno, a dan je bio nesnosno vruć. Nešto niža temperatura serviranja bila bi poželjna za takav tip vina.

Albariño berbe 2022. godine s 14% alkohola imao je dobro izbalansiranu kiselost i slatkoću, a alkoholna jakost nije se isticala. Vino je bilo svježe s aromama nektarine, dinje i limunove korice. Također, vremenski uvjeti bili su izrazito topli toga dana i vino je trebalo biti bolje ohlađeno.

Zinfandel sa 16.3 % alkohola – cuvée je dvaju zinfandela iz vinograda starih 13 i 30 godina. Vino je bilo vrlo viskozno s notama pekmeza od šljive, kupina, začina i drva, što je potvrdilo i u okusu. Na nepcu –puno konzistencije, gotovo kao sirup s koncentriranim okusima tamnog voća, začina i vanilije. Izazivalo je osjećaj slatkoće u ustima nakon gutanja. Završetak je bio dug, ali ne prenapadan niti previše taničan. Na pitanje o ostatku šećera rečeno mi je da su sva vina suha i da nema nikad ostatka šećera (što je bilo teško povjerovati). Iako je postotak alkohola visok, nije se toliko osjetio na miris i okus. Tehnologijom je očito bila

dobro postignuta ravnoteža između kiselina i šećera. Vino od zinfandela uzgajanog u Hrvatskoj mnogo je taničnije, s notama višnje i crvenog bobičastog voća i nije toliko „glatko“ i viskozno kao vino iz ovog polupustinjskog područja.

Miscela Rossa 2022 je spoj 60 % cabernet sauvignona, 30% zinfandela i 10 % tempranilla, s 14 % alkohola. Viskozno vino s prevladavajućim (očekivanim) notama cabernet sauvignona. Osjetio se miris papra i začina, pomiješanih s aromama crvenog bobičastog voća i drva. Vino je srednje trpkoće, imalo je manje tijela od prethodnog zinfandela, ali svježije; vino s dugim završetkom i kompleksnošću te dobro izbalansiranom kiselošću. I ono je na nepcu davalo osjećaj slatkoće, na što je Robert ponovio da nema nikakvih ostataka šećera.

Zaključno

Opisano podneblje ima uspješniju proizvodnju crnih vina nego bijelih. Može se sa sigurnošću reći da kombinacije vulkanskog tla, suhog zraka, vrućih dana i svježih noći imaju velik utjecaj na karakteristike vina. Razvija se potpuno novi terroir koji će se lako raspoznati po posebnim karakteristikama. Jedna od prvih bila bi sveprisutna viskoznost u crnim vinima s visokim alkoholima i slatkoćom koja se javlja nakon gutanja.

ZABORAVLJENE istarske sorte grožđa

piše: EMIL PERDEC

foto: privatna arhiva vina Damjanić / Institut za poljoprivredu i turizam Poreč

Po svim parametrima berba 2024. u Istri trebala bi biti vrlo dobra po kvaliteti grožđa, a manje po količini. Vrijeme je većim dijelom godine bilo lijepo i toplo, povremeni problem bile su niske temperature i obilne padaline u vrijeme cvatnje. Ipak, bit će dobrih vina, ponajviše malvazija i terana, dominantnih uzdanica vinske Istre. Uz te dvije prepoznatljive marke u Istri je zasađeno dosta međunarodnih sorti grožđa koje su se na našem najvećem poluotoku dobro udomaćile. Neke od njih, poput merlota i cabernet sauvignona ovdje su više od stotinu godina, chardonnay je prisutan pedesetak godina a sauvignon bijeli i syrah tek dvadesetak godina. U zadnjih desetak godina vinski trendovi diljem Europe okrenuti su revitalizaciji zaboravljenih autohtonih sorti grožđa koje su morale

Grozd Duranije

Grozd Hrvatica

Okrugli stol o zaboravljenim sortama na Institutu u Poreču

uzmaknuti pred onim međunarodnim. Tako sam ove godine za vrijeme posjeta talijanskim vinskim regijama Abruzzo, Pijemont i Lombardija imao prilike kušati neka vina od zaboravljenih sorti koje se također postupno revitaliziraju. Ekipa stručnjaka Porečkog instituta za poljoprivredu i turizam krenula je s revitalizacijom nekih zaboravljenih sorti grožđa uz podršku Istarske županije pokretanjem znanstvenog projekta nazvanog „Potencijal pet zanemarenih istarskih autohtonih sorti vinove loze“. Riječ je o sortama garganja, dolčin, plavina (surina), hrvatica i duranija (brajdenica). Dolčin je sorta s potencijalom isključivo za mirno vino, garganja i plavina imaju odličan potencijal za pjenušava vina, hrvatica je pogodna za lagana mirna i pjenušava rosé vina. Potencijal plavine prvi je prepoznao Giorgio Clai koji ju je počeo koristiti u svojem pjenušcu „Clai Brut Nature“. Hrvatica je mnogima ljubiteljima vina još u sjećanju kao masovno rosé vino koje je nekad na tržište plasirao PIK Umag. Danas je Danijel Kraljević koristi u svojem roséu, a zasadio ju je i novigradski Pervino.

Najveći potencijal vidi se kod duranije, pogodne za pjenušava vina, ali i lagana mirna bijela vina, kao svojevrsna istarska verzija baskijskog Txakolija. Duranija ili brajdenica šezdesetih je godina prošlog stoljeća u središnjoj Istri bila veoma cijenjena sorta grožđa, po zasađenosti uz bok malvaziji istarskoj. Vinogradari su je voljeli jer je davala dobar rod, ali neredovito, uz jednu manu: bila je podložna osipanju. Današnja je situacija poprilično loša: prema najnovijim podacima u aktualnoj zastupljenosti sorata u istarskim vinogradima duranija je na 48. mjestu sa samo pola hektara površine. U revitalizaciji duranije najdalje su otišle garažna vinarija Agapito iz Marčenegle i poznata istarska vinarija Damjanić iz Fuškulina koja trenutno ima zasađenih oko 1500 čokota. Paolo Agapito i Ivan Damjanić rekli su da su zadovoljni rezultatima koje daje duranija te su najavili sadnju dodatnih nasada. Nadam se da će još neki od Istarski vinara slijediti primjer Claia, Agapita i Damjanića pa ćemo za koju godinu na tržištu imati više vina dobivenih od zaboravljenih istarskih sorti grožđa.

Vinarija Damjanić

Profesionalni pristup uvijek daje ŽELJENI REZULTAT

piše: MIRJANA MAKSIMOVIĆ, Žene i vino Srbije

foto: privatna arhiva vinarije

Gordana Čučković menadžerica je vinskog turizma vinarije Vinum u Sremskim Karlovcima, u Srbiji

Sremski Karlovci, vinogradarski gradić nadomak Novog Sada, a na samim padinama Fruške gore, oduvijek su poznati po osunčanim vinogradima i vrhunskim vinima. U davna vremena, pa i danas, kada se ovdje kupuje kuća, uvijek se prvo gleda ima li već izgrađen vinski podrum ili makar mogućnost da se izradi. Jer živjeti u gradu vina, a nemati vlastiti vinski kutak, makar za uživanje u nektaru bogova, apsolutno je nezamislivo.

Prema tradiciji, vinski su podrumi horizontalno ukopani u zemlju i nazivaju se lagumi. Zbog stabilne temperature, kako zimi tako i ljeti, ali i dovoljno vlage, i

danas se koriste za preradu i smještaj vina. Kao centar Srijemske episkopije, do prije nekoliko desetljeća, Sremske Karlovce posjećivali su mahom vjerski turisti. Istini za volju, i tada se znalo da ovdje svaka kuća proizvodi vino pa je svatko imao svojeg omiljenog domaćina na čija se vrata uvijek moglo zakucati u potrazi za pokojom litrom dobrog vina. Razvojem vinskog sektora u Srbiji, posljednjih dvadesetak godina, neke od tih malih obiteljskih proizvodnji prerastaju u ozbiljne obiteljske poslove. Podižu se novi zasadi, proširuju proizvodni kapaciteti i grade prostori za prijem gostiju. I dok se do prije dva desetljeća ovdje vino moglo degustirati samo u podrumu, na dvorištu ili eventualno za blagovaonskim stolom domaćina, danas Sremski Karlovci postaju prava mala meka vinskog turizma Srbije. Od 24 registrirane vinarije,

samo u ulici Karlovačkog mira smješteno ih je 6. Ipak, pred jednom od njih, gužva je nešto veća nego kod ostalih...

Tajna uspjeha vinarije Vinum osnovana je na vinima vrhunske kvalitete koja su, primjera radi, ove godine osvojila 3 dvostruka zlata, 6 zlatnih i 8 srebrnih medalja samo na ovogodišnjem ocjenjivanju vina Balkana (Balkan International Wine Competition) i uza sve to, nagradu za najbolje bijelo suho vino Balkana. Ulazeći u dvorište vinarije, promatrajući arhitekturu objekata, gost stječe dojam da ulazi u kuću dobrog domaćina. Manja grupa turista vrlo će vjerojatno biti ugošćena u prostoru stare kuće opremljene stilskim namještajem, ali i modernom vinskom opremom, dok će veće grupe biti adekvatno smještene u novijem prostoru koji je praktično dozidan iznad dijela za preradu vina i starog vinskog laguma. Vinarija je opremljena tako da u istom trenutku može ugostiti i dva autobusa gostiju, a kako sve to postiže, saznali smo od Gordane Čučković, menadžerice vinskog turizma vinarije Vinum.

Koliko ste dugo u vinsko turističkom poslu i jeste li zadovoljni razvojem vinskog turizma u Srbiji? U ovom poslu sam od 2011. godine i moram priznati da se stvari odvijaju brže i bolje nego što sam mogla pretpostaviti kada sam ulazila u svijet vina. Tijekom tog desetljeća i koju godinu više, bila sam upraviteljica u dvije (i sada treća) za Frušku goru vrlo važne vinarije. Kao rođena Karlovčanka rasla sam spoznajući Sremske Karlovce kao atraktivnu turističku destinaciju, ali je i pored toga ovoliki broj današnjih vinskih turista nadišao sva moja očekivanja.

S obzirom na iskustvo koje imate u radu sa svim tim ljudima, možete li istaknuti nešto što se njima ovdje najviše sviđa i u kojim vinima najviše uživaju?

Nekog apsolutnog pravila nema, ali sigurno je da turisti iz naših vinarija uvijek odlaze nasmijani, zadovoljni gostoprimstvom, stečenim znanjem i

doživljenim iskustvom. Što se općeg dojma tiče, zanimljivo im je sve od arhitekture grada, preko slavne povijesti Sremskih Karlovaca, posebno una području obrazovanja, preko vinarske tradicije i gostoljubivog stanovništva, do dobre autentične hrane i vrhunskih vina. Od vina im je zanimljiva spoznaja utjecaja terroira kada su u pitanju međunarodne sorte, različiti stilovi koji odaju jednu veliku svestranost naše lokalne fruškogorske sorte grašac bijeli koji vinificiramo kao pjenušavo vino rađeno po tradicionalnoj metodi, kao mirno suho vino iz inoxa i kao odležalo barikirano vino. Ipak, najveći dojam često ostavlja naš bijeli i crveni bermet koji, osim po jedinstvenoj recepturi, plijeni pozornost i svojim povijesnim doprinosom razvoju Sremskih Karlovaca i Fruške gore općenito još od vremena Marije Terezije pa i danas.

Kakvi su planovi za budućnost i kako mislite da najviše možete pridonijeti daljnjem razvoju vinskog turizma Sremskih Karlovaca?

Mislim da je neophodno podizati razinu usluge iz dana u dan kao i stalno raditi na vlastitom znanju. Pristalica sam koncepta doživotnog učenja jer mislim da se svijet ubrzano mijenja i da je za opstanak svakog poslovanja važno pratiti trendove čak i onda kada odlučite svoj pristup zadržati na razini tradicije.

Chardonnay & Chablis

Znamo već da je u šampanjcima taj francuski glas [š] koji se piše ch, a u šampanjcima je vrlo često sorta chardonnay, uz pinot crni i meunier Odličan chardonnay možete kušati u burgundijskom mjestu Chablis [šabli], na sjeveru Burgundije, koje je poznato upravo po chardonnayu. Ipak, dobro je znati da je chardonnay rođen na jugu Burgundije, u selu Chardonnay, u podregiji Mâconnais [makone]. Iako je i dalje vrlo popularan u Francuskoj, sjetimo se da je odatle rado otišao na put oko svijeta – i zadržavši se u drugim vinogorjima i vinogradima, stekao je svjetsku slavu. Osvojio je svijet. Lijepo se, uz Europu, udomaćio u Kaliforniji, Španjolskoj, Južnoj Africi, Čileu i Australiji. Ima ga u Rusiji, Kanadi, Japanu i Kini.

Kad bismo tražili najbolje francuske chardonnaye, put bi nas odveo do sela Montrachet [monraše] gdje nam je taj [š] – koji se piše ch – u sredini riječi, stoga ga opet čitamo [š]. Želimo li detalje u jeziku i savršenstvo u vinu, dolazimo do sela Chassagne-Montrachet [ša:sanj monraše] i Pouligny-Montrachet [pulinji monraše], koja daju od ove sorte ponajbolja bijela vina – na cijelome svijetu. Tu je i selo Meursault [mer:so], s fantastičnim chardonnayima, ali nema u njemu glasa [š] pa ga samo usput spominjem.

U svakom slučaju, spomenutim burgundijskim selima možemo se nakloniti i reći Chapeau! [ša:po] čime bismo izrazili svoje divljenje njihovim senzacionalnim vinima. Chapeau je francuska riječ za šešir – pa bismo je u ovom slučaju mogli prevesti sa Skidam šešir/kapu što kažemo i u hrvatskom kada nekom izražavamo divljenje!

SAZNAJ VIŠE

POGLEDAJ VIDEO

ZADARSKO VINSKO PERO

NOVI SJAJ Kraljevskih vinograda

piše: MANUELA PLOHL

foto: MANUELA PLOHL, JULIO FRANGEN

Usrcu turističkog naselja Punta Skala, u blizini slikovitih Petrčana smjestili su se Kraljevski vinogradi. Vinarija je osnovana 2010. godine i već više od desetljeća osvaja srca ljubitelja vina nudeći svojim posjetiteljima jedinstveno iskustvo prekrasnog okružja s pogledom na velebne vinograde i divno sinje more. Kraljevski vinogradi, prepoznati su diljem Hrvatske ponajviše po sorti pošip koja je postala zaštitni znak vinarije. Nakon proširenja kapaciteta restorana još veći broj posjetitelja može uživati u renoviranom

ambijentu. S terase se pruža nezaboravan pogled na vinograde i more. Obnavljanje prostora donijelo je svježinu i sofisticiranost dok je istovremeno zadržana prepoznatljiva toplina i gostoljubivost.

Novost je i dolazak Jordanke Režan, renomirane chefice s dugogodišnjim iskustvom. Šira javnost čula je za Jordanku kada je postala privatna velekuharica našeg nogometnoga velikana Luke Modrića u Madridu. Jordanka je donijela novi vjetar u kuhinju. Preoblikovala je ponudu restorana uvevši atraktivna jela koja savršeno odgovaraju vrhunskim vinima vinarije. Taj zaokret mogao bi Kraljevskim vinogradima donijeti još veći uspjeh.

Vinska paleta Kraljevskih vinograda

Priča o Kraljevskim vinogradima počinje u vinogradima danas smještenima na čak dva lokaliteta. Osim svima znane Punta Skale vinarija posjeduje i vinograde na lokaciji Nin-Zaton. Vinogradima je zasađeno ukupno 40 hektara s gustim nasadom od 8000 trsova po hektaru.

Bijela vina

Prvo vino kojim smo započeli kušanje ujedno je i najnovija uzdanica u ponudi vinarije. Riječ je o bijelom cuvéeu simboličnog naziva 1066. Mnogima je poznata priča o Kraljevskim vinogradima, koji su zapravo kraljevski poklon hrvatskog kralja Petra Krešimira IV. opatici Čiki, i samoj kraljevske krvi. Ta etiketa odaje počast povijesnoj godini od iznimne važnosti za ovu vinariju. Berba 2023. mješavina je pošipa, sauvignon blanca, chardonnaya i žilavke uz svježe arome limuna i jabuke te začuđujuće nudi i natruhe zelenog voćnog spektra. Pošip vino ulazne razine, iz 2023. godine, mnogo je toplije, s mednovoćnim mirisom dinje, limuna i limunike.

Dozvolite si kraljevski tretman posjetom Kraljevskim vinogradima. Ondje možete uživati u divnim vinima uz vrhunske gastronomske specijalitete, a sve to dok upijate prekrasne zalaske sunca nad zadarskim arhipelagom.

Posebno mjesto zauzima Pošip Prestige iz 2022. godine, koji je osvojio zlato na Decanter World Wine Awardsu 2022. godine, za berbu 2015. Nasljednik nagrađenog vina i dalje se ističe kvalitetom, što ukazuje na konstantu u kvaliteti. Kupcima je to iznimno važna karakteristika.

Vino se odlikuje punim tijelom i toplom aromatikom s notama tropskog voća i gorkim bademima na kraju. Vino je fermentirano u inoxu, a dio vina odležao je u hrastovim bačvama, što mu daje složenost i dubinu okusa te ga čini idealnim pratiteljem uz bogatija jela s morskim plodovima i razne sireve.

Za one koji traže vrlo intenzivan doživljaj tu je Pošip Barrique iz 2022. godine. Odležan godinu dana u barrique hrastovim bačvama, nudi izražene note vanilije, klinčića, dima, žute jabuke i breskve. Kraljevski vinogradi ne zaboravljaju ni ljubitelje slađih vina, pa tako u ponudi imaju i Muškat žuti, polusuhi iz 2022. godine, čija grožđana aroma stvara ugodu i ležernu pitkost.

Ružičasta vina

Rosé iz 2023. godine, mješavina je plavca malog i crljenka te pokazuje konstantnu kvalitetu iz godine u godinu, sa svojim elegantnim tijelom srednje punoće i voćnim notama lubenice, jagode i crvenog ribizla. Već smo navikli na visoku razinu kvalitete

ružičastih vina kod brojnih zadarskih proizvođača vina, što je posljedica izvrsne sirovine i vrhunske kvalitete crnih sorata na zadarskom području. Kraljevski vinogradi proizvode i polusuho ružičasto vino, simboličnog naziva Amulet. Mješavina je plavca malog i crljenka, a stilistikom neodoljivo podsjeća na slavna američka vina popularno prozvana White Zin

Crna vina

Kraljevski vinogradi dobro su znani i po crnim vinima. Plavac mali iz 2019. godine, nudi elegantne tanine i bogatstvo okusa, no bez opterećujuće visokih alkohola. Crljenak 2020. pravi je biser među crnim vinima. Odlikuje se elegancijom i izvanrednim balansom. Proces proizvodnje uključuje maceraciju od 8 do 10 dana, nakon čega vino zrije godinu dana, dijelom u inoxu, a dijelom u 500-litarskim hrastovim bačvama. Crljenak se ističe tipičnim tribidraškim aromama, s ugodnim taninima i postojanim kiselinama koje osiguravaju dugovječnost vina. Gladiator iz 2020. mješavina je plavca malog, merlota i syraha te je upravo ova recentna berba nagrađena zlatom na Decanteru 2023. godine. Gladiator oduševljava svojim fino zrnatim taninima, bogatstvom aroma crne kave, kupine i duhana.

Kraljevski tretman Kraljevskih vinograda I stoga… Dozvolite si kraljevski tretman posjetom Kraljevskim vinogradima. Ondje možete uživati u divnim vinima uz vrhunske gastronomske specijalitete, a sve to dok upijate prekrasne zalaske sunca nad zadarskim arhipelagom. Treba li bolja pozivnica?!

ZADARSKO VINSKO PERO

PROČITAJ VIŠE

ZORAN PANTALON, vlasnik vinarije

MIRISNA jesen stiže, s berbama završava jedan ciklus i počinje novi - ŽIVOT VINA

piše: IVANA ERHARDT DRAGANIĆ, osječka vinska mušica foto: FREEPEK

Ne miriše cvijeće, ali miriše sve oko nas. Jabuke i kruške u voćnjacima, dozrelo grožđe u vinogradima, zimnica što se sprema i dunje žute sa ormara. Te dunje žute odmah me bacaju u djetinjstvo. U spavaću sobu omame Rozine. Taj slatkasti i nježni miris dunja, koje su stajanjem sve više sjajile, gubeći sitne dlačice, i sve više žutjele i sve više mirisale. Možda je bio miris intenzivniji jer je njezina soba bila mistična. Uvijek u tami iz koje se bjelina širila vezom platnenim jastučnicama s velikoga hrastova bračnog kreveta. Na sredini velika lutka u raskošnoj haljini u stilu Marije Terezije. A na hrastovim ormarima, s teškim vratima koja su u toj tišini stvarala jedini zvuk kada bi ih se otvaralo, onu specifičnu škripu i pucketanje, poslagane dunje po veličini. Od najmanje do najveće. I taj miris u toj hladnoj i tamnoj sobi. Miris koji najavljuje bogatstvo jeseni. Jedan ciklus koji se završava. Ta omamina soba, ali i cijela kuća, baš nekako u ovo vrijeme ljeta na izmaku, kad sunce slabije grije i ranije liježe na počinak, bila je naša tvornica

snova. Njezine stare i kvrgave ruke, s pomoću naših malih i mekih dječjih, vješto su kalale šljive bijele i plave. Šporet se veselio pucketajući dok se na njemu pušilo iz velikih plavih lonaca i šerpi. Imala je dvije velike kuhače, poput vesala, i s njima je veslala po tom pekmezu, izbjegavajući njegove vrele poljupce po koži. Nas je tjerala podalje. Ali se šalila. Onako vesela i nasmijana zadala bi nam svakom što će biti naš dio u tom festivalu pekmeza. Zaokruživala je rodnu godinu. Početak jeseni je to vrijeme kada radovi u tvornici pod vedrim nebom daju najviše plodova. Plodova koji se spremaju, prerađuju, a kreacijom stvaraju proizvodi za uživanje. U vinogradima traju berbe, ponegdje već i završavaju. Ova je godina s dugim, pretoplim i suhim ljetom požurila berače u vinograde. Bobice koje nektar bogova daruju nama vinoljupcima, ranije su se napunile šećerima. S berbom završava jedan ciklus. Ciklus kreiranja vina u vinogradu. I sada slijedi onaj čarobni, u podrumu. Volim berbe, iako ne sudjelujem u njima više. Kao djetetu i djevojci bio mi je gušt sa škarama hodati u redovima, odmicati polusuho lišće vinove loze i u ruci držati grozdove, mirisne i slatke. Brali bismo, brbljali, zobali bobe, virili

„Jesen stiže, dunjo moja...

Ne miriše više cviće, zumbul, lale, jorgovani...“

među trsovima i iščekivali mošt. O tako je bio sladak i gust. Ručno se muljačom u tom malom vinogradu, sestrinih krsnih kumova, muljalo. Berba je doživljaj. Vrhunac planiranja, rada i brige u vinogradu, koji započinju trenutkom rezidbe sa svakom novom kalendarskom godinom. Volim jedan vinograd i jednu vinariju na krajnjem istoku Hrvatske. Volim ja više tih vinarija na toj najistočnijoj točki Lijepe naše, ali u toj jednoj na Radošu, naučila sam puno o vinima. Sve što me zanimalo, što nisam znala, naučila sam od njezina vlasnika Mladena Papka. Inače, Mladen i njegova bolja polovica Snježana, prekrasni su ljudi koji su toliko ljubavi utkali u svoju priču s vinima. A vinarija na mjestu Mladenove rodne kuće, pod starim orahom usred vinograda, kao da ste došli u raj na zemlji. Mladen je enciklopedija vinska. I sretna sam i ponosna što sam od početka od njihove prve samostalne berbe pod imenom Vina Papak, nekako bila uključena. Upoznala sam ga prije, dok je bio glavni enolog, a potom i direktor jedne velike vinarije, a s uzbuđenjem sam pratila njihovu samostalnu priču. Uglavnom, to je paleta od pjenušaca do ledene berbe. Sve sama finoća na nepcu, da ti srce ustreperi i pamet stane. Ali

htjela sam pisati o kušanju mladih vina. I to sa znalcem. I to s posebnom časti, jer sam jedne godine bila prva žena koja je kušala mlada vina. „Mladene, pa sva su iste boje i mutna, kako ću ja to?“. „Samo pomiriši prvo, i što osjećaš?“, smije se on i nastavlja „Hajde, hajde, znaš ti to?“. I bilo je uistinu i doživljaj i zanimljivo. I ne samo što prepoznaješ sortu, već osjećaš da vino ima puno potencijala. Ako do tada nisam razumjela što to znači, taj dan sam shvatila. I kad vidiš ta bijela vina, jer pretežno ima u asortimanu bijele sorte, koja izgledaju poput limunade, sa zanimanjem čekaš to njegovanje, odležavanje, ocjenjivanje i buteljiranje. Promatrajući vinare, shvatiš jedno: koliko je znanja, vještina i posebno strpljivosti potrebno da se odnjeguje izvrsno vrhunsko vino. I onda kada netko kaže kako je vino skupo u odnosu na pivo, dobijem „žgaravicu“. Posebna je to ljubav. I jedna anegdota. Iz vinarije Papak. S predstavljanja vina, kad se atmosfera razgali, slijedi čuvena Mladenova, koja dodatno nasmije goste: „Bijelo vino je za smijeh, a crveno za grijeh!“. Ostanite mi zdravo! I pohodite koju berbu, osjetite grozd u ruci, i dajte svoj pečat budućem vinu koje volite...

IN MEMORIAM Luko Paljetak

(19. kolovoza 1943. – 12. svibnja 2024.)

BERBA

Grožđe je zrelo, sad ga treba gniječit, pripremite se, djevojke, u badanj nitko tko nije vječit ne smije stupit, jer će kletva nada nj pasti, a na nas poljubac od rose jutarnje što vas skriva kao velo, raspustite sad kose, obnažite se, do bedara tijelo okupajte u viru slatkog soka, jer bez vas nema nit će bit pijanstva; u vinu je dubòka mudrost, u vinu sva su prostranstva i zvjezdoznanstva sva i sva izgnanstva i sve samoće i šutnje i riječi, vi pripadnice članstva zanosnog, koje srce srcem liječi. Grožđe je zrelo, sad ga gazit treba, djevojke, kao što što nȃs gaze bozi, šaljući sada s neba blagoslov svakoj vašoj nagoj nozi, jer ondje gdje se jedna s drugom spaja penje se loza sve do vrata raja.

“ “

NAJSTARIJI trs, vino, vinarija …

pripremila: ADRIANA STRMOTIĆ

Najstariji živući trs na svijetu Stara trta, nalazi se u središtu grada Maribora. Riječ je o sorti modra kavčina. Budući da je trs stariji od 400 godina, jasno je da je preživio i filokseru jer je rastao na dravskom pijesku.

Napoleon je i u zatočeništvu svakoga dana uživao u boci svojeg omiljenog vina. Jedna od preostalih desetak boca upravo tog vina, Grand Constance 1821, na aukciji je prodana za 21 222 funte. Vino je iz Cape Towna, iz najstarije vinarije Južne Afrike Groot Constantia koja i danas proizvodi to slatko vino. Berba je to bobica koja se odvija noću.

Kad smo kod najstarijih vinarija, svakako treba spomenuti Château de Goulaine u dolini rijeke Loire koji vino proizvode od 1000. godine, kao i najstariju talijansku vinariju Barone Ricasoli osnovanu 1141. godine. I danas možete uživati u njihovim vinima. U podrumu hospicija u Strasbourgu čuva se najstarije vino na svijetu odležano u drvenim bačvama. To srednjovjekovno bijelo vino iz Alzasa datira iz 1472. godine, dosad je triput kušano, a odležat će još 250 godina, što svakako ostavlja mjesta za još koje kušanje.

Sretan vam Dan ŠAMPANJACA 25. listopada!

piše: MARIJA VUKELIĆ

foto: JULIO FRANGEN / FREEPEK

Posljednji petak u listopadu vinski su blogeri proglasili Danom šampanjaca. Koliko znate o tom posebnom vinu, jednom od najpopularnijih u svijetu?

Šampanjac je vino: to je pjenušavo vino koje nosi ime svoje pokrajine. Tri su glavne sorte od kojih se proizvodi: pinot noir, (pinot) meunier i chardonnay. Chardonnay šampanjcu daje svježinu i eleganciju, pinot noir voćnost, a meunier tijelo. Šampanjac se proizvodi tradicionalnom metodom zvanom još i „champenoise“ /ša :pənoaz/. Četiri su manje poznate sorte koje se koriste u proizvodnji šampanjaca. To su arbanne, meslier, pinot gris i pinot blanc.

Šampanja je jedna od najpoznatijih vinskih regija na svijetu u kojoj se proizvede oko 300 milijuna butelja na 34 200 hektara, u tri glavne podregije: la Montagne de Reims, la Côte des Blancs i la Vallée de la Marne. Vinogradi Šampanje posebni su jer, većinom od crnog grožđa (pinot noir 38%, meunier 31%, chardonnay 31%), proizvode - bijelo vino. Od ukupne proizvodnje šampanjaca 42.6% proda se u Francuskoj, a 57,4% u svijetu.

Jeste li znali?

Pluteni čep šampanjca može izletjeti iz boce brzinom od 50-60 km/h. N/V (non vintage) oznaka na boci znači da nije označeno godište berbe grožđa za šampanjac. Brut nature, Extra brut, Brut, Extra sec, Sec, Demi sec, Doux oznake su razine slatkoće od potpuno suhog ka slađem, napisane su vidljivo na prednjoj etiketi boca. Šampanjac se hladi u hladnjaku najmanje 12 sati prije konzumiranja ili u vjedrici s ledom pomiješanim s vodom. Za još brže hlađenje dobro je u tu vjedricu dodati šaku krupne soli. Šampanjac se nekad pio iz plitkih širokih čaša – coupe. Nakon toga, u modu su došle visoke duguljaste čaše u kojima mjehurići dulje traju – flûte. Postoje naravno i čaše samo za šampanjac koje su uspješan spoj zadnjih dviju – tulipe. Danas su moderne i čaše za bijelo vino, koje dulje zadržavaju miris i koncentriraju okus. A vi – odaberite one koje vam se najviše sviđaju

Boca šampanjca otvara se bez trešnje. Kad skinete foliju i žičanu kapicu na čepu, rotirajte bocu jednom rukom dok drugom čvrsto držite čep. Čep (i tlak u boci) tako će biti pod vašom kontrolom. Čep će izaći sam, elegantno i nečujno – i bez prolijevanja omiljenih mjehurića. U čašu se najprije ulijeva trećina, kad se pjena slegne doliju se druge dvije trećine željene količine šampanjca.

CHAMPAGNE DEVAUX u Zagrebu

piše: PROMO

foto: VRUTAK

Šampanjska kuća Devaux, poznata po složenim, aromatičnim i skladnim šampanjcima, dolazi iz podregije Côte des Bar, iz mjestašca Villeneuve u općini Bar-sur-Seine.

Na zagrebačkoj prezentaciji u Vrutku Jean-Noël Girard, komercijalni direktor za izvoz vinarije Devaux, naglasio je da ta šampanjska kuća ima dugu tradiciju, od 1846. Nude šampanjce linije Classic (odležane 3 godine), linije Collection D (odležane 5 godina), Rosé de Riceys i posebnu etiketu izrađenu u suradnji s Michelom Chapoutierom - Sténopé. Šampanjce proizvode samo od sorti crni pinot i chardonnay: bijele od bijelih (D Blanc de Blancs brut), bijele od crnih (Coeur des Bar Blanc de Noirs) te bijele od kombinacije dviju sorti (Grande Réserve, Cuvée D, D Millésimé 2014, Sténopé 2013) i Rosé Coeur des Bar.

Kuća Champagne Devaux obrađuje oko 150 hektara vinograda. Osim loza u Côte des Baru gdje odlično uspijeva crni pinot, imaju vinograde

u područjima Côte des Blancs i Montgueux, gdje chardonnay postiže svoje ponajbolje rezultate, te na terroirima Vitry i Sézanne. Šampanjce prave od grožđa sa strmih jugoistočnih padina koje se protežu do riječnih obala, što vinima daje svježinu i strukturu.

Majstor podruma Michel Parisot u ovoj je šampanjskoj kući od 1999., zaljubljenik u glazbu i motocikle, poznat po svojim složenim aromatičnim i skladnim šampanjcima. Od dolaska u vinariju cilj mu je bio stvoriti šampanjce nevjerojatnog okusa, koji se lako piju – u čemu je i uspio! Za svoj je rad već dobio niz vrlo vrijednih nagrada te je proglašen najboljim proizvođačem pjenušavih vina 2020. u izboru vinskog ocjenjivanja International Wine Challenge.

Cuvée D Brut, iz linije Collection D, oduševljava već na prvi pogled sitnim, elegantnim i dugotrajnim mjehurićima. Vrlo uspješan spoj sorti pinot crni (55%) i chardonnay (45%) s više prestižnih šampanjskih terroira Côte des Bar, Côte des Blancs, Montgueux, Montagne de Reims objašnjava nam kompleksnost i slojevitost ovoga šampanjca. U njemu je i tridesetak posto vina iz „rezerve“, od kojih je dio odležao u drvenim bačvama. Alkoholna fermentacija provedena je većinom u inox spremnicima, a dijelom u drvenim bačvama. Šampanjac odležava na talogu minimalno 5 godina u buteljama od 0,75, a minimalno 7 godina u bocama magnum i jeroboam! Ne možete ga ne poželjeti! Kad ga pomirišite, osvojit će vas miris bijeloga cvijeća i bijeloga papra uz malo vanilije, uz prepoznatljive ali ne prenapadne šampanjske note brioša. Ugodna svježina s mirisom kore mandarine i naranče, kremoznost i duga trajnost na nepcu potiču osjećaj zadovoljstva i uživanja. Pijuckajte ga kao aperitiv, a onda nastavite uz cijeli obrok – lijepo će se spojiti s pačjom paštetom, kozicama na žaru, brancinom, jakobovim kapicama, raviolima od jastoga s kokosom i limetom i parmezanom, žabljim krakovima, i s desertima poput čokoladnog brownieja s kruškom i nasjeckanim orasima. Cijena je doista prava sitnica za takve zadivljujuće mjehuriće! Santé!

POGLEDAJ LINK

Jeste li znali?

Šampanjsku kuću Devaux vodile su tri udovice

Obiteljska saga Devaux počinje s braćom Julesom i Augusteom Devauxom sredinom 19. stoljeća. Kućom Devaux tada su upravljale tri inspirativne žene koje su vodile obiteljsku vinariju s izuzetnom energijom i talentom. Prva žena, Claude-Joseph Devaux (rođena Ducray), ostala je udovica u dobi od 39 godina 1843., osnovala je 1846. i upravljala kućom Maison Veuve A. Devaux u Epernayu sa svojim sinom François-Augusteom. Njegova supruga, Augusta-Maria Herbin, postala je druga „udovica Devauxa″ nakon smrti François-Augustea 1879. Bila je zadužena za vinariju do 1895. Brand Devaux brzo je postao uspješan. Do kraja stoljeća Devaux je izvozio 75% svoje proizvodnje. Zatim je 1907., nakon smrti Charles-Augustea Devauxa, Marguerite Marie-Louise, treća „udovica iz Devauxa“ (rođena Hussenot), preuzela uzde i upravljala vinarijom do svoje smrti 1951. u dobi od 80 godina, čime je zaključena izvanredna saga “Udovice iz Šampanje”. Naslijedila su je njezina dva sina. Posljednji u lozi Devaux, Jean-Paul Auguste Devaux, bio je bez nasljednika. On je 1987. povjerio budućnost Devauxa – branda s prestižnom prošlošću i uzbudljivom budućnošću – „Union Auboise“, sada „Groupe Vinicole Champagne Devaux“.

POGLEDAJ VIDEO

UHrvatskoj se najviše pozornosti medijski i marketinški posvećuje Decanterovom natjecanju. Najveće je na svijetu s oko 18.000 uzoraka godišnje. Uz Decanter tu su IWC koji se održava u Londonu, Mundusvini u Njemačkoj, Concours Mondial iz Bruxellesa svake godine u drugoj zemlji, Vinalies Internationales u Parizu (najvažnije OIV natjecanje), IWSC nešto popularniji za žestoka pića nego za vina, Berlin, Beč te još nekoliko ocjenjivanja vina samo jedne sorte.

Na gotovo svim natjecanjima sistem je sličan. Komisija sastavljena od predsjednika i članova (57) ocjenjuje vina na slijepo, te se najbolja i najlošija ocjena brišu. Predsjednici komisija su MW (master od wine), MS (master sommelier), ugledni enolozi, najpoznatiji vinski kritičari... a članovi komisije su enolozi, vinski novinari, WSET Diplomanti, ASI sommelieri i drugi uglednici iz svijeta vina. Osim u Parizu, gdje su u komisiji samo enolozi. Predsjednik komisije katkad će članove zamoliti da opet razmotre ocjenu vinu, ako se njegova uvelike razlikuje od njihove. Vina koja dobivaju srebro ili veće medalje kušaju opet druge komisije, a zlata se kušaju i treći put. Vina se najčešće ocjenjuju po sortama, a potkategorije mogu biti godišta, regije, cijene vina i brojne druge. Decanter raspoređuje vina u pet cjenovnih kategorija, a kod drugih ocjenjivanja nema te distinkcije. To je i jedan od razloga da vino od 4-5 eura maloprodajne cijene katkad dobije bolju ocjenu od nekog mnogo skupljeg vina. Dalje u tekstu pokušat ću vam nabrojiti gotovo sve ostale faktore koji utječu na ocjene na takvim natjecanjima.

Ocjenjivanja su relativno skupa, a broj poslanih uzoraka ovisi o tome koliko vinar vjeruje u

Ocjenjivanje vinapozadinska priča

Često mi postavljaju pitanje koliko vrijede medalje sa svjetskih vinskih natjecanja?

Amerikanci bi rekli da je to jedno od onih pitanja za milijun dolara. U nastavku ću vam probati pobliže objasniti zašto je teško jednoznačno odgovoriti na to pitanje. Nadam se da od svih „za“ i „protiv“ nećete biti više zbunjeni nego na početku. Ali i to je lako moguće.

piše: FRANJO RIZLINŠKI

koje vino, ali i o tome koliki mu je proračun za natjecanja. Poštarina za poslane uzorke kreće se od 200 do 300 eura po vinu, čemu treba pridodati 4-6 boca vlastitog vina. Ako šaljete šest do sedam skupljih vina na pet natjecanja, doći ćete do troška od gotovo 3000 eura. Tu troškovima nije kraj. Ako osvojite medalju koju želite aplicirati na bocu, tu medalju morate naručiti i, naravno, platiti organizatoru ocjenjivanja. Iz tih razloga dio vinara ili ne šalje ili šalje iznimno malo vina na svjetska natjecanja. U igri velikih brojeva često se desi da je vinar koji je poslao šest vina na pet natjecanja prošao bolje od onog koji je poslao jedno vino na jedno natjecanje. Vinari koji su uvjereni da njihova marka ne treba dodatna priznanja više ne šalju vina na ocjenjivanja. Koliko sam informiran, u Hrvatskoj je Krauthaker jedan od njih.

Subjektivan dojam ocjenjivača jedan je od važnijih faktora kod dodjele medalja. Bez obzira na profesionalnost ocjenjivača, svaki od njih ima i neke svoje preferencije, tj. neke karakteristike koje traži u vinu. To može biti viša ili niža kiselina, ostatak šećera koji mu/joj smeta te brojni drugi faktori. Ocjenjivači ne vole govoriti o tomu jer žele zadržati sliku maksimalno objektivnih, ali realno je ocjenjivanje vina poput rasprave o tome koji je zgoditak na prvenstvu bio najbolji. Teško da će se neko društvo ikad jednoglasno složiti oko toga. Skupi li se komisija koja naginje višim kiselinama u vinu, a vaše vino iz trenutne berbe možda je nešto nižih kiselina, iako odlično izbalansirano, izgubit ćete često presudnih bod-dva. Kako sam i osobno povremeno član domaćih komisija za ocjenjivanje vina, mogu vam otkriti još jednu subjektivnost kod samih ocjenjivanja. Ako vaše vino, koje realno vrijedi 89 bodova, u nizu vina bude iza nekog

lošije vina, gotovo će sigurno biti ocijenjeno s 90+ bodova. Logika vrijedi i u obrnutom smjeru: ukoliko to isto vino dođe iza najboljeg vina u nizu, teško ćete dobiti više od 87 bodova. Uza svu utreniranost ocjenjivača, vrlo je teško biti objektivan u takvim slučajevima.

Obratite pozornost na to koja su vina neke vinarije dobila nagrade. Vrlo se često na natjecanja šalju predikati: od kasne berbe do ledene ili izborne berbe prosušenih bobica. Takva vina često dobivaju visoke ocjene. Ali koliko ih često pijemo i koliko su vam relevantan pokazatelj ičega? Osim toga, primijetit ćete da dio vinara u Hrvatskoj šalje na natjecanja ista vina više godina zaredom. Počnu zato što je vino prošle godine bilo premlado, a ove je u punoj zrelosti, a sada se često vinari koriste tom mogućnošću kao marketinškim trikom. Znaju da će im određeno vino donijeti medalju pa podebljavaju zbroj medalja.

I konkurencija je izrazito važan faktor. Na većini na početku teksta navedenih natjecanja postoji maksimalan broj medalja u nekoj kategoriji, npr. ne može više od 40% vina dobiti medalju. To je često ograničavajući faktor kad na natjecanja šaljete vina koja se proizvode u cijelom svijetu, poput sauvignona, chardonnaya ili merlota Tako se može dogoditi (i događalo se) da dobijete bod više nego prošle godine za određeno vino, da jedne godine dobijete srebro, a iduće broncu. Vinari u prosjeku bolje ocjene dobivaju za naše izvorne sorte

I manipulacije su djelomično moguće. Vinari na natjecanja teoretski mogu poslati jedno vino, a poslije u bocu uliti neko drugo, slično. U prijavi morate poslati analizu hrvatskog zavoda za

vinarstvo, pa kad organizator natjecanja provodi svoju analizu, a provodi je, mora se uvjeriti da se dobiveni rezultati poklapaju. Kod većine natjecanja u prijavi morate navesti gdje se vaša vina mogu kupiti, kako se mogao uzeti s terena kontra uzorak. To se, međutim, najčešće događa kad osvojite neku od najvećih medalja (platina, veliko zlato, best of show), a kod srebra i bronci izrazito rijetko. Važna je činjenica s natjecanja i s kime se uspoređujemo. Najbolja/najskuplja vina svijeta ne sudjeluju na ocjenjivanjima. Vrlo jednostavno, sve osim platine bio bi im podbačaj, pa bi im to bio prevelik rizik u odnosu na moguće prednosti. Prije ih je ocjenjivao Robert Parker, a sad ih ocjenjuju najveći svjetski vinski kritičari.

I godina berbe može biti važan faktor kod ocjene. Kišna 2023. u Hrvatskoj sigurno nije bila berba kakva bi se mogla poželjeti, dok je možda negdje na drugom kraju svijeta bila odlična. Dosta se pisalo o padu broja hrvatskih zlatnih medalja na ovogodišnjem Decanteru, što se opravdavalo lošom berbom, ali i prije su mlada vina vrlo rijetko osvajala zlata pa smatram da bi uzroke trebalo tražiti negdje drugdje. Ukupan pad broja hektara u Hrvatskoj (prepolovio se u zadnjih 20 godina) te odlična prodaja kroz turizam, kad nemate potrebe promovirati nešto što znate da ćete ionako prodati, prije bi bili razlozi pada zlatnih medalja. Ali ozbiljan zaključak nije moguće izvest iz jednog ocjenjivanja.

Za kraj bih vam preporučio da katkad s društvom napravite kušanje na slijepo. Ista sorta, slične berbe, sličan cjenovni razred. Uz zagarantirano odličnu zabavu doći ćete do iznenađujućih rezultata. A tad kreće potreba za dodatnom vinskom edukacijom.

WSET (Wine & Spirit Education Trust):

GLOBALNI VOĐA u vinskoj edukaciji od 1969. godine

Kvalifikacije, standardi i predavači u Hrvatskoj

WSET (Wine and Spirit Education Trust), najprestižnija je svjetska institucija za edukaciju o vinu i jakim alkoholnim pićima.

WSET kvalifikacije dostupne su kroz mrežu od više od 800 odobrenih programa pružatelja (Approved Programme Providers) tj. APP-ova diljem svijeta.

Mreža je dostupna u 75 zemalja svijeta na čak 15 jezika i više od 117.000 studenata svake godine završi neki od tečajeva te prestižne ustanove.

Akademija WSET osnovana je u Londonu prije 50-ak godina i za nju se tvrdi da je preduvjet za stjecanje zvanja Master of Wine, što je najviše zvanje u vinskome svijetu. Većina današnjih Master of Wine u svijetu prije stjecanja tog znanja završila je akademiju WSET.

EnoKultura d.o.o. nositelj je APP-a za WSET kvalifikacije u Hrvatskoj i djeluje pod imenom Wine Academy Croatia provodeći WSET edukacije u Hrvatskoj od 2013. godine.

Suosnivač i glavni predavač na ustanovi Wine Academy Croatia (WAC) Dražan Dennis Šunjić svojim impozantnim tridesetogodišnjim iskustvom ostavlja neizbrisiv trag u svijetu vina. Sa zavidnom karijerom koja uključuje dvadeset i sedam godina rada u londonskim restoranima, od kojih je jedanaest proveo kao sommelier u vrhunskim restoranima poput W’SENS (*** Michelin Star). Svojom stručnošću i znanjem obogaćuje svijet vina i okuplja vrsne predavače koji već godinama čine tim Wine Academy Croatia i podižu razinu znanja kod svih studenata koji se odluče na WSET edukaciju.

U Hrvatskoj je moguće završiti Level 1, Level 2 i Level 3 Award in Wines, a od proljeća/zime 2023. godine u ponudi su Level 1 i Level 2 Award in Spirits uz stručna predavanja Darija Grabarića. Edukacije se održavaju u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Zadru, Dubrovniku, Korčuli i Istri, a ovisno o zanimanju, i u drugim hrvatskim gradovima. Tečajevi su idealni za ljubitelje vina i jakih alkoholnih pića, sve one koji žele naučiti više o vinu te sve one koji rade u industriji vina, ugostiteljstvu, hotelijerstvu i svim granama turizma.

Na tečaju Level 1 polaznici dobivaju odličan temelj za samostalno istraživanje stilova vina, sljubljivanje hrane i vina, informacije o pravilnom čuvanju vina i način serviranja vina različitih sorti i stilova. Degustacija

piše: PROMO

foto: JULIO FRANGEN

vina sastavni je dio svakog predavanja te se tijekom edukacije kuša 9 različitih vina.

Tečaj Level 2 zamišljen je kao stručno usavršavanje djelatnika zaposlenih u vinskoj industriji, ali i kao edukacija kojom vinski zaljubljenici postaju vinski znalci, a omogućava bolje razumijevanje vina.

Od samoga osnutka Wine Academy Croatia, u njezinim je redovima jedna od glavnih predavačica za Level 3 bila i dr. sc. Janica Tomić koja nas je iznenada i prerano napustila ove godine. Bila je posebna žena, golemog znanja i jos većeg srca. Njezinim preranim odlaskom hrvatska vinska scena mnogo je izgubila, kao i svi oni koji su je poznavali te svi budući WSET studenti. Bila je naša hrvatska Jancis!

Obuhvaća teoretsko i praktično znanje o vinima svijeta te se kušaju čak 44 uzorka vina iz cijelog svijeta. Level 3 fokusira se na utjecaj vinskih sorti, klime i vinifikacije na različite stilove vina proizvedene diljem svijeta. Ne pokriva samo vinske sorte i regije, već i pjenušce, desertna i fortificirana vina te osnove o jakim alkoholnim pićima. Kuša se ukupno 76 uzorka vina. Po uspješnom završetku bilo koje razine svaki student dobiva WSET-ovu diplomu i značku koja je međunarodno priznata. Svi zainteresirani se mogu prijaviti online putem prijavnice na sljedećoj mrežnoj adresi https://wineacademycroatia.com/prijavnica-2/ Svi jesenski termini objavljeni su na mrežnoj stranici https://wineacademycroatia.com/termini/ WSET se ponosi svojim kredibilitetom i kvalifikacijama najvišeg standarda te je u cijelom svijetu prepoznat kao jedna od najprestižnijih vinskih institucija. Visoki su standardi i po pitanju WSET predavača te su svi članovi tima pomno birani i vrsni su stručnjaci u svom polju.

SAZNAJ VIŠE

POGLEDAJ VIDEO

VINOLIKE & WINEBOXususret 10. rođendanu!

piše: PROMO

foto: JULIO FRANGEN

Splitski Vino.like osnovao je Siniša Koceić 15. veljače 2015. ubrzo su mu se pridružili kao ravnopravni partneri Alen Gulan i Rajner Rogulj, a uskoro će proslaviti važnu desetu godina postojanja. Krenuli su kao zaljubljenici u vina s posebnim naglaskom na izvorne sorte i male vinare. Njihove prve promocije i radionice kao što su „Izgubljene sorte Dalmacije“ ili „Zlatarica dalmatinska princeza“ bile su odlično primljene i posjećene. Drugi cilj bio je vinska edukacija djelatnika u ugostiteljstvu jer su često bili svjedoci da strani gost zna o vinima više nego konobar koji ga poslužuje. Sve veća potražnja restorana za

izvornim sortama i malim vinarima rezultirala je stvaranjem distribucije Vino.like, a uskoro i vinotekom Winebox. Kako se posao širio, rastao je asortiman u distribuciji i vinoteci. Danas u Wineboxu možete naći respektabilan uvozni asortiman, pomno birane male vinarije i vina koja nisu dostupna u retailu. Svoje kupce gledaju kao partnere koje stalno educiraju o svim aspektima potrebnima za bolju prodaju jer to i jest krajnji cilj. Vinoteka Winebox šlag je na tortu ili produžena ruka distribucije Vino.like jer u njoj možda nećete naći na polici vinske gigante poput Korlata, ali ćete sigurno pronaći ponekog malog „no name“ vinara kojemu je pomoć u prodaji potrebnija. Da se taj rad isplatio dokaz je zlatarica, izvorna sorta vrgoračkog vinogorja koja je do prije nekoliko godina bila totalna nepoznanica, a danas je najprodavanije bijelo vino Vine.boxa. Iako vinski biznis i širina poslovanja uzimaju svoj danak, svaku vinsku kartu koju kreira Vino.like distribucija lako je prepoznati po izvornim sortama Dalmacije i malim hrvatskim vinarima. Dalmacija je riznica izvornih sorti – oduvijek je bila i bit će neiscrpan izvor i put vinoteke Winebox i distribucije Vino.like.

U ZAGRLJAJU kamena, dizajna i prirode

piše: PROMO

foto: JANA JOCIF I STEFAN JOHAM

„Ništa se ne desi, ako prvo ne sanjamo,“ poznata je rečenica američkog pjesnika Carla Sandburga, koja savršeno opisuje naš put. Mi smo godinama sanjali malo mjesto pod suncem gdje bi sve bilo po našoj mjeri, gdje bismo spojili sva naša znanja, iskustva i ljubavi, gdje bismo mogli ugostiti i prijatelje i goste i gdje bi istovremeno bio i naš dom.

Naš san, koji nam se na početku činio gotovo prevelik da bismo ga sanjali, jer bi to također značilo okrenuti naše živote naglavačke, ostvario se u pitoresknim Balama, u srcu Istre. U roku od dvije godine iz stare kamene ruševine stvorili smo prostor za nas i naše goste, gdje se sve temelji na izvrsnom dizajnu, održivosti, recikliranju i prijateljskom pristupu prema prirodi (osobito u vinu i hrani). Villa Porta no spoj je svega što jesmo i što volimo.

Villa Porta no za nas je neka vrsta kazališta, s pet malih pozornica, u kojem se odvija naš život. Pet je malih pozornica pet soba, od kojih je svaka posvećena drugom aspektu našeg života. Naši prijatelji (i) gosti mogu uživati u jedinstvenom iskustvu u sobama, koje su posvećene: Istri, gdje se nalazi „naše malo mjesto pod suncem“; vinu, koje nam je prije više od dva desetljeća promijenio životni put; kruhu, koji je od bake pekarice naslijeđena ljubav; ružama, kojima smo zasadili veliki ružičnjak pri dolasku u Bale; Africi, gdje je rođen naš sin.

Kako nam dolazi jesen, za koju vjerujemo da je u Istri ne samo najljepša, nego i najukusnija, pozivamo vas, da nam se pridružite na vrlo posebnom vikendu. Vikendu za prijatelje, koji pripremamo zajedno s prijateljima iz časopisa Vinskih zvijezda. Od petka do nedjelje kuhat ćemo (zajedno), guštati u „prirodnim“ vinima, (na)učiti ponešto novo (o vinima, kruhu, maslinovim uljima), odmoriti se od gradske vreve i zajedno stvoriti nezaboravne uspomene.

Dragi prijatelji, veselimo se druženju s vama, kod nas u Villi Porta no, Nina Levičnik & Radovan Černelić

SAZNAJ VIŠE

RIOJA iz 1964!

piše: MIQUEL HUDIN

foto: MH / JULIO FRANGEN

Montecillo je vinarija u kojoj se vino proizvodi kroz velik dio povijesti Rioje, a osnovao ju je 1870. Celestino Navajas Matute u selu Fuenmayor. Godine 1973. Grupo Osborne kupio je vinariju i izgradio velike moderne podrume niz cestu u Navarreteu, ali su zadržani i izvorni drevni podrumi u Fuenmayoru koji postoje stoljećima i datiraju iz vremena prije postojanja vinarije.

Tijekom našeg nedavnog posjeta starom podrumu, vinarka Mercedes (Merche) García Rupérez rekla je nakon početnog kušanja: „U redu, sad idemo dolje odabrati bocu“. Pomislio sam zadovoljno da će se kušati vina iz 2005., 2001., 1994., 1984. i 1981., neko iz fantastične ponude njihove arhive. Kad smo sišli, trebalo je izabrati jedno vino od preostalih tisuću ili više boca njihove berbe iz 1964.godine! Iskreno, prije preseljenja u Španjolsku nisam znao ništa o berbi 1964. u Rioji. Španjolsko vino bilo je u to vrijeme uvelike zanemareno na međunarodnoj razini, pa je dolazilo i odlazilo bez mnogo priče. Na primjer, berba Bordeauxa iz 1961. bila je daleko poznatija, ali u osnovi su na istoj razini, što se tiče kvalitete. Idealan niz klimatskih uvjeta omogućio je nevjerojatnu ravnotežu zrelosti, ali s dovoljnom gustoćom da se napravi vino koje može starjeti i trajati zauvijek. Pretpostavljam da je 1964. zapravo bila prva berba koja je Rioju postavila na kartu modernog doba budući da su se zbog

zahtjeva Gran Reserva za starenje mnoga vina pojavila u prodaji početkom 1970-ih.

Vina Monty 1964

Vino je bilo uzorno! Sve dobro što se Rioji može dogoditi kad odleži bilo je u tom vinu, ali uza sve tercijarne note koje su bile u usponu, u njemu je još bilo voća, bez imalo prezrelosti. Cijelo vrijeme je ta navojna kiselost neprestano gurala vino u čaši, dajući mu život, dok su se aromatski i okusni profili mijenjali. U potpunosti priznajem da nisam od onih koji traže stara vina i općenito volim piti mlađa vina, ali postoji neosporna privlačnost i razina složenosti u vinu kao što je ovo koje ne može biti replicirano u mlađoj boci. Uza sve što sam ovdje spomenuo, vino jednostavno traje, i ako čepovi izdrže ili ako se ponovno začepe vina, lako će (po)trajati još mnogo desetljeća u budućnosti.

Ako slučajno naiđete na ove ili druge Rioje iz 1964., svakako ih kušajte jer bila je to epska berba za regiju iz klimatskog vremena u koje se vjerojatno više nikad nećemo vratiti.

REBULA, vino s tisuću lica

piše: BRUNO GABERŠEK

foto: JANA JOCIF (ZA VINA BLAŽIČ)

Za vas koji ste za sortu rebulu samo načuli, evo početne usporedbe: rebula u Goriškim brdima vinarima znači isto kao malvazija vinarima u Istri! Da, vodeća bijela sorta grožđa po svemu, a najviše po svojoj univerzalnosti. Važno je znati da je sorta preporučena za uzgoj u Goriškim brdima i Vipavskoj dolini, ali je ima i na Krasu. Od ukupno 600 hektara rebule (4,1% u Sloveniji), u Goriškim brdima Rebula danas ima čak 21% svih vinograda, a u Vipavskoj dolini 10%. Rebula voli opoku (laporna tla) na padinama –uzBRD(A)icama, gdje kao nearomatična sorta daje svoju karakterističnu mineralnost i svježinu. Upravo te karakteristike daju rebuli „tisuću“ lica – od svježe, pitke tekuće berbe, preko rebula odležanih nekoliko godina u barriqueu, pa sve do fenomenalnih jantarnih vina, popularnih „oranža“, koji nas svojim stilom odvode u daleku prošlost, kad je riječ enologija bila nepoznata. Ne smijemo nikako zaboraviti ni pjenušava vina, gdje

Blažič, Rebula selekcija, 2018, Goriška Brda

Vino se stvara od grožđa iz vinograda starih 30 i 13 godina, 14 dana traje maceracije, fermentacija je spontana s vlastitim kvascima. Vino odležava 3 godine u starim korištenim bačvama od 500 litara, ne filtrira se. Punjeno je u bocu u rujnu 2021. Zlatno žut je boja s jantarnim nijansama. Bouquet je umjereno naglašen, raskošan, otvoren i nimalo sramežljiv, kakva inače zna biti rebula. Zrelo voće, zimske kruške, karamela, maslac, bijelo cvijeće, također malo istočnjačkih začina. Suha u ustima, s jasnim oporim osjećajem na nepcu, koji zaokružuje nota grafita.

Srednjega tijela, visokih kiselina, punoga i kompleksnog okusa, nudi cijeli paletu aroma u smjeru kave, drveta, karamele. Prvoklasna odležana rebula s velikim potencijalom. Preporuka sparivanja: ovčetina, riba na žaru, steak. Temperatura serviranja: 13 - 15°C.

se rebula rado sretne sa sortom chardonnay ili pinot noir. Posljednjih godina vinari su sorti toliko podignuli popularnost i „image“ da joj je posvećen jedan od najprofesionalnije organiziranih vinskih događaja nazvan „Brda home of Rebula“, koji će se održati 25. rujna 2024 u Goriškim Brdima! Dobrodošli ste!

JESEN sa sirevima

Betty Koster potječe iz 2. generacije sirara u Nizozemskoj, od koje je naučila sve o nizozemskom siru. Samostalno je učila o stranim sirevima. Napisala je pet knjiga u proteklih 25 godina, a najpoznatiji su naslovi Passie voor Kaas, 500 favoriete kazen, Hollandse kaas (Strast za sirom, 500 omiljenih sireva, Nizozemski sirevi). Godine 1989. sa suprugom Martinom pokrenula je L’Amuse, butiknu prodavaonicu sireva u Haarlemu. Danas, 35 godina poslije, oni putuju svijetom podučavajući sparivanje sireva, ali i dalje rade u svojoj prodavaonici. Njihove kćeri, Thassia i Juliette, već su nestrpljive u želji da preuzmu posao.

Stiže jesen! Moje omiljeno godišnje doba s promjenama boja svijeta oko nas. Mirisi kamina, jabuka, karamele i mokrog lišća. Sve to najavljuje berbu grožđa.

piše: BETTY KOSTER

foto: JF/BK

Obećala sam osmisliti vam savršenu platu sireva. Za početak sam izabrala sireve isprane korečim se sirutka ocijedi iz sira (sirutka je tekućina preostala nakon sirenja), ti sirevi se peru. Neki od njih peru se salamurom (slanom začinjenom vodom) dok ne sazriju, a ljepljiva im narančasta koža zamiriše aromatično i bogato. Neki se četkaju čim bakterije oblikuju narančastu koru. Time malo dulje sazrijevaju. Ponekad proizvođač salamuri dodaje alkoholna pića kao što je Marc de Bourgogne, pivo ili vino. To potječe od svećenika koji su to radili kako bi se sirevi duže čuvali. Fromage de Curé Nantais, opran vinom Muscadet, još se proizvodi prema toj ideji svećenika. Nije vam dovoljno jak? Onda probajte Époisses au Marc de Bourgogne. Taj sir treba jesti žlicom.

Sočan, bogat i vrlo aromatičan (te iznenađujuće dobar uz Lambrusco). Taj mi se svidio uz traminac od Bolfana. Sir je stavljen na pozornicu da zablista stvarajući note maslaca i voća. Teško vam ga je pronaći?

Onda samo kupite Taleggio, izvanredan za uparivanje. Ipak, taj talijanski sir trebalo bi jesti bez kore. Kremast, slan i orašastog okusa.

Druga su obitelj polutvrdi sirevi. Polutvrdi koluti, obično su stari od dva do pet mjeseci. Ovisno o veličini, ako pritisnete koru, još možete osjetiti elastičnost. Većina Gouda, većina Tommea i većina malih planinskih sireva pripada toj obitelji. Može biti oprana, može biti prirodna kora ili zaštićena premazom. Jedna im je stvar zajednička, rijetko su jakog okusa, obično orašasti, zemljani i blago aromatični. Goudu je lako spojiti s vinima, ali Morbier je uzbudljiviji. U neka stara vremena uzgajivači su imali više mlijeka

u jesen i zimu jer su krave bile opuštene u štalama, ali ipak nedovoljno da se napravi cijeli kolut Gruyèrea ili Comtéa. Zato bi napravili sloj skute, prekrili ga pepelom da ga zaštite, a od večernjeg mlijeka napravili drugi sloj na vrhu.

Tako je rođen Morbier. Aromatičan, orašast, s notama sijena, savršen za ovu sezonu! Još jedan prekrasan polutvrdi sir je Alp Blossom (alpski cvijet). Taj sir izrađuje se od mlijeka smeđih švicarskih krava koje pasu na planinama kod Austrije. Kad se njihovo mlijeko pretvori u sir, kora se pere, kao kod većine alpskih sireva. Bakterija Linens čini koru ljepljivom i narančastom, savršenom za kotrljanje koluta kroza sloj sušenog organskog cvijeća s tih planina. Godišnje doba određuje koje će cvijeće završiti na siru, dok

cvijeće određuje koje ćete okuse dobiti. Paletu okusa ovog sira opisala bih kao slatku, orašastu i cvjetnu.

Par iz snova uz ova dva polutvrda sira bilo je vino Medea Malvazija Istarska iz Istre. Okus vina je vrlo cvjetan, s citrusnim notama, s aromama tropskog voća i breskve uz meku bademastu gorčinu. To su note koje bi mogle uznemiriti ljubitelje sira, ali kad je vino tako aromatično i mineralno, zaista pristaju.

Tvrdi sirevi namijenjeni su dužem zrenju. Vrlo stara Gouda (više od dvije godine) s kristalima tirozina u sebi, hrskava i poput maslaca, ponekad čak i s notama kave. Ti kristali tirozina često se pogrešno nazivaju kristalima soli. Zapravo oni su umami u siru, donose vam endorfine. Umami na japanskom znači „ukusni, slani okus“, označava okus koji se često opisuje kao mesna, slana slast koja produbljuje okus jela.

Naravno, poslužit će i stari Comté ili Beaufort. Možda Cheddar iz Engleske ili Parmigiano Reggiano iz Italije. Za ove sireve okus ovisi o načinu na koji ih režete. Comté ili Beaufort treba rezati na tanke ploške, kako bi se slojevi okusa topili u ustima. Staru Goudu i Parmigiano Reggiano treba rezati na komade kako kristali ne bi izgubili oblik. Oni dodaju hrskavu kvalitetu paleti. Jača bogata vina dobro će se upariti, ali i aromatično bijelo može prijati. Ovdje vas može iznenaditi čak i pojačano vino.

Nevjerojatno iznenađuje Comté star 24 mjeseca u kombinaciji s tankim komadićem čokolade s udjelom kakaovca oko 50% i čašom hvarskog prošeka! Vrtuljak okusa u super ravnoteži. Prošek se radi od grožđa koje se suši se na suncu, a vino zatim razvija note sušenog voća poput smokava, suhih grožđica i marelica.

Ovi jesenski sirevi najavljuju sezonu dugih ugodnih noći, ispunjenih toplim druženjima s prijateljima, ukusnim sirevima i finim vinom!

SAZNAJ VIŠE POGLEDAJ VIDEO

Kratki vodič kroz kušanje ČOKOLADE

piše: SANJA VLADOVIĆ

foto: JULIO FRANGEN

Ljubitelji vina i ljubitelji čokolade imaju štošta zajedničko pa dok većini ljudi rujan donosi melankoliju zbog završetka ljeta i početka svakodnevnih obaveza, za ljubitelje vina i ljubitelje čokolade to je vrijeme uzbuđenja i radosti. Rujan ljubiteljima vina donosi iščekivanje novih berbi, a niže temperature kraja ljeta za ljubitelje čokolade je početak nove sezone uživanja u omiljenoj namirnici. Naime, čokolada, u svoj svojoj raskoši i dekadenciji, ne trpi ljetne vrućine. Bolje joj odgovara svježina rujanskih večeri. Nakon ljetnog suzdržavanja u rujnu kušanje čokolada opet postaje dio naše svakodnevice i uvijek iznova jedan od boljih trenutaka u danu. No da bismo zaista mogli uživati u svim okusima i aromama koje možemo otkriti u kockici čokolade, kušanju čokolade moramo pristupiti malo drugačije nego što je to uobičajeno. S obzirom na iznimno velik broj spojeva okusa i aroma, čokolada je organoleptički jedna od najsloženijih namirnica na svijetu te se vrhunske čokolade itekako mogu mjeriti s vrhunskim vinima. Kušanje čokolade jednako je složen proces kao i kušanje vina i podrazumijeva primjenu svih pet osjetila na svjestan i usredotočen način. Kušanje čokolade počinje kao i kušanje finog vina: proučavanjem izgleda omota, boje i sjaja čokolade, slušanjem zvuka dok lomimo komad čokolade. Dopustimo toplini naših prstiju da lagano krene omekšavati čokoladu i oslobađati prve arome koje udahnemo prije nego što čokoladu stavimo u usta, a zatim se prepustimo senzualnosti osjeta topljenja čokolade u ustima (da, čokoladu nemojte žvakati, već pustite da se polako topi na vašem jeziku) dok nas zapljuskuju valovi okusa i aroma koje čokolada donosi. Svaka nota može nam ispričati podrijetlo njegovih zrna ili pak otkriti stil proizvođača.

S vremenom ćete početi zamjećivati različite okuse čokolade - od finih voćnih kiselina, preko začinskih, herbalnih i zemljanih nota do osvježavajućih cvjetnih

Dingač

Kiridžija, 2019

Dingač Kiridžija pravi je predstavnik našega najpoznatijeg položaja sorte plavac mali –pelješkog Dingača. Dingač je istodobno i najstarija vinska apelacija u Hrvatskoj, koja je zaštitu imena ostvarila prva u bivšoj Jugoslaviji još 1962. godine te se po površini i izvrsnosti grožđa uspoređuje s najpoznatijim svjetskim apelacijama. Dingači Vedrana Kiridžije harmonični su, vrhunske kvalitete – i poznati po dugovječnosti. Dingač berbe 2019. ove je godine na svjetskom poznatom natjecanju Decanter dobio visokih 90 bodova –ocjenjivači su ga opisali kao zrelo vino s aromama zrelih ukuhanih šljiva, suhih trešanja i smokava te nježnim dodirom hrasta. Vino dobro strukturiranih tanina i duge završnice. Uza svoje blago zadimljene note i slasti zreloga voća lijepo se može spojiti s čokoladom Tanzanija, izrazito bogatog čokoladnog okusa bez pretjerane gorčine, s naglašenim notama crvenog voća, cvjetnim notama ljubičice i ruže te orašastim i biljnim podtonovima. Unikatno vino s unikatnom čokoladom – kušajte!

aroma. Počet ćete razlikovati čokolade koje donose kompleksne arome od onih jednodimenzionalnih, kao i potencijalne mane u čokoladi koje nam mogu otkriti greške u proizvodnji kao što su loša fermentacija, prepečeni kakao ili pak preprocesuirana čokolada koje ne donosi ništa više osim uobičajene „čokoladne“ gorčine… te tako raspoznavati kvalitetne od manje kvalitetnih čokolada, kao i razvijati vlastiti ukus u čokoladi.

Svjesno kušanje nije samo senzorno istraživanje, nego i prilika da iskažemo poštivanje stablu od čijeg je ploda nastala čokolada te zahvalnost svim ljudima koji su marljivo radili na pretvaranju sjemenki kakaovca u čokoladu tijekom njezina puta iz tropskih prašuma do naših udobnih soba, kako bismo mogli uživati u njoj. Želite li naučiti pravilno kušati čokoladu za maksimalno uživanje u njoj, doznati kako otkriti bogatstvo okusa i aroma koje donose čokolade kontroliranog podrijetla te kako podneblje, način obrade i prerade utječe na okus čokolade ili pak kako je sparivati s koktelima, vinima i drugim delicijama, prijavite se na jednu od nadolazećih degustacijskih radionica TAMAN Chocolates na poveznici: tamanchocolates.com/cokoladne-radionice/

Kasno ljeto i rana jesen,

idealno vrijeme za CRVENA PIVA

piše: GORAN GAZDEK

foto: JULIO FRANGEN

Piva dijelimo prema boji, vrsti kvasca, masenom udjelu ekstrakta u sladovini, glavnoj sirovini za proizvodnju sladovine, i volumnom udjelu alkohola. Što se boje tiče, u osnovi mogu biti svijetla, crvena, tamna i crna, ali se, učio nas je prof. dr Vladimir Marić (1939. – 2009.), koji je bio redoviti profesor na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Zagrebačkog sveučilišta i najveći hrvatski autoritet za pivo, zapravo

radi o različitim nijansama žute, crvene, crveno-smeđe i crne boje. Kasno ljeto i rana jesen, idealno je vrijeme za crvena piva pa je taj stil logičan izbor teme ovog broja.

Crvenu, tamnocrvenu, crvenkasto-smeđu, crvenkastu ili jantarno crvenu boju ovim pivima daju specijalne vrste ječmenog slada, a kuharima piva danas se nudi i već pripremljen slad za varenje crvenih piva bez dodataka specijalnih sladova. No svaki kuhar ima neku svoju malu tajnu, svoj izbor sladova i hmelja kako bi dobio ono što želi – prepoznatljivu boju i specifičan okus.

Crvena ili red ale smatraju se europskom verzijom američkog amber ale piva. Brain Glover u „Enciklopediji piva“ pod natuknicom Crvena piva spominje crvenkasta kisela piva iz zapadne Flandrije u Belgiji, koja se nekad nazivaju Burgundac Belgije. Boja dolazi od upotrebe bečkog slada. Najveći je proizvođač Rodenbach iz Roeselarea, čija piva odležavaju u velikim hrastovim bačvama. Mlađa piva miješaju se sa starijima kako bi se dobila vrsta Rodenbach, a zrelija se piva flaširaju samostalno.

Na tržištu nailazimo na piva Vienna. Termin označava crvena lager piva koja je razvio austrijski pivarski pionir Anton Dreher, ali ta piva više nemaju mnogo veze s gradom. Stil se može prepoznati u današnjim Märzen pivima iz Njemačke.

Izdvojit ću za ovu prigodu nekoliko crvenih piva naših pivovara ili pak uvoznih, koja se mogu kupiti u hrvatskim dućanima ili popiti u kafićima i pivnicama.

Staročeško crveno godinama ga je proizvodila Pivovara Daruvar kao jedan od svojih tradicionalnih brandova, a prošle godine naglo je prestala da bi ga ovog ljeta, na zahtjev potrošača, vratila u ponudu, i to u kartonskom pakiranju od 12 boca.

Crveno pivo San Servolo dobiva se miješanjem dviju vrsta slada koje mu daju prepoznatljivu rubinsku crvenkastu boju i specifičan okus karameliziranog i prženog ječma. Izražena gorčina zaokružuje aromu i donosi osvježavajući okus koji odlično prija uz začinjenu hranu i onu poslije koje želimo utažiti žeđ. IPA Kumsko crveno Kumske craft pivovare iz Zagreba karakteriziraju naglašene hmeljne arome

Jeste li znali?

Danski pivarski gigant Carlsberg 2019. skuhao je posebnu limitiranu šaržu crvenog piva kako bi obilježio šezdesetu obljetnicu odluke da Nogometni klub Liverpool počne igrati u kompletno crvenim dresovima. Njihova filozofija bila je da momčadi koje nose crveno više pobjeđuju. Dotad je Carlsberg sponzorski ovaj klub pratio 26 sezona da bi u Kopenhagenu osmislio projekt piva Red Barley–crveno pivo u crvenoj boci s crvenom etiketom.

Jeste li znali?

Ove su godine Carlsberg i Erdinger zajedno skuhali crveno pivo u klupskoj boji nogometaša Liverpoola, a povod je oproštaj od Jürgena Kloppa, dugogodišnjeg trenera Redsa koji je ambasador branda Erdinger od 2019. Pivo je skuhano u limitiranoj količini od 491 boce, po jedna za svaku utakmicu u kojoj je Klopp vodio Liverpool. Pivski specijalitet nazvan je Believers Brew, punio se u ograničeni broj boca od 0,75 litara, po jedna boca za svaku službenu utakmicu koju je Klopp nadgledao kao trener Redsa. Crveno pivo kuhano je od jednakih udjela karakterističnih sastojaka obiju pivovara. U procesu kuhanja rabljeni su pšenični slad Erdinger, Carlsberg i Pilsner te kvasci iz obiju pivovara; također poseban crveni ječam. Sve su boce prodane na aukciji, a prihod je otišao Zakladi LFC.

marelice i tropskog voća koje se odlično nadopunjuju s dubokim okusima karamelnog slada.

Crveno pivo O'Haras lijepe je crvene boje s gustom postojanom pjenom. Zbog relativno malog udjela alkohola vrlo je pitko, a osjetne su voćne arome i slatkasti okus. Nevjerojatno glatko, nadopunjeno karamelnim tonovima i savršeno uravnotežene gorčine.

Redsand Amber Ale craft pivovare Bura brew iz Poreča pivo je gornjega vrenja u stilu irskog piva Red Ale. Vareno od četiri vrste ječmenoga slada, s malim udjelom pšeničnoga, mješavine slovenskog i američkog hmelja i kvasca. Pitko, ali istaknute punoće tijela, lagane gorčine na prvi dojam, no prema završetku postaje slatko. S osobitim okusom slada, osjeća se nota egzotičnoga voća i pri završetku vrlo diskretna i ugodna nota sladića. Srednje gazirano i kremastoga okusa u ustima. Pivo crvene jantarne boje kao istarska crvenica, odakle i naziv pivu. Mlinarica Vienna Lager crvenkasti je lager koji pijemo kada želimo ostati pri klasičnim lagerima, uz malu varijaciju u okusu i aromi. Tu se osjete note tostiranog slada koji će malo promijeniti profil okusa prema kruhastom!

POVRATAK GINA - sve popularnije jako alkoholno piće

piše: IZV.PROF.DR.SC. MARIN MIHALJEVIĆ ŽULJ

foto: MMŽ

Gin je vrlo popularno jako alkoholno piće koje je doživjelo revoluciju i ponovnu popularnost u svijetu unazad pet godina. Tome je zaslužna tzv. „craft“ scena ili zanatski način proizvodnje, a zasniva se na malim destilerijama koje razvijaju vlastite brandove i specifične vrste gina.

Što je gin i kako je nastao?

Najjednostavnije rečeno, gin je jako alkoholno piće aromatizirano bobicama borovice (Juniperus communis L.) s minimalnom alkoholnom jakosti 37,5 % vol. Osim bobica borovice dodaju se i druge aromatične biljke, kao što su korijander, anđelika i limunova korica, ali okus borovice mora prevladavati u konačnom proizvodu. Upravo tu leži tajna svakog recepta za gin, koji svaka destilerija strogo čuva, a bezbroj mogućnosti miješanja raznog bilja, kora i plodova omogućuje brojne varijacije u okusu i mirisu te beskrajnu kreativnost u proizvodnji gina. Ime tog jakog alkoholnog pića potječe od francuske riječi genièvre što znači borovica ili kleka. Kroz povijest se još susreću i izrazi geneva, genever, genebra,

Plod borovice. Vide se zrele (plave) bobice i zelene

bobice koje će se brati iduće godine

Grm borovice u okolici Lukovdola (Gorski kotar)

ginebra i jenever koji predstavljaju specifične varijante gina. I danas se susreću ti nazivi za pojedina jaka alkoholna pića aromatizirana borovicom, koja su zapravo preteča današnjeg gina.

Glavni sastojak svakog gina jesu bobice borovice (Juniperus communis L.). Taj zimzeleni grm naziva se još i kleka, brinj, brinje ili smrika. Raste diljem Europe, Sjeverne Amerike i Istočne Azije. Često se viđa u velikim busenima na kamenitoj, kraškoj podlozi – od primorskog područja do brdskih i planinskih predjela. Raste na sunčanim, suhim mjestima, na vapnencem bogatom tlu. Beru se tamnoplavi plodovi (zapravo češeri s izgledom bobice) gorko-slatkog okusa, koji dozrijevaju tek druge godine u jesen i vrlo su bogati eteričnim uljima (uglavnom terpeni) te se zbog toga koriste kao začin ili kao sirovina za jaka alkoholna pića. Osim gina, gdje se bobica koristi samo za aromatiziranje neutralnog etilnog alkohola, u pojedinim dijelovima Like i Gorskog kotara proizvodi se voćna rakija od plodova borovice – brinjevica ili klekovača. S obzirom na vrlo malu iskoristivost u destilaciji i mukotrpnu berbu plodova borovice, ta je rakija vrlo cijenjena i konzumira se u malim količinama zbog svojeg jakog, aromatičnog mirisa i okusa. Gin je vrlo staro jako alkoholno piće, nastalo u sedamnaestom stoljeću u Nizozemskoj, kad su se jaka alkoholna pića još rabila isključivo u medicinske svrhe. Tražeći lijek za bolesti bubrega, fizičar i profesor na Sveučilištu u Leidenu Franciscus de la Boë otkrio je ljekovita svojstva eteričnog ulja plodova borovice. Ustanovio je i da se miješanjem ulja sa žitnim ili voćnim destilatom postiže bolja apsorpcija kod ljudskog organizma. Ulje borovice k tomu je poboljšavalo i okus i miris destilata. Tako možemo reći da je rođen prvi gin! U to doba bio je poznat kao genever diljem Nizozemske i u susjednim zemljama. Glas o tom piću proširio se vrlo brzo. Početkom osamnaestog stoljeća gin se u Engleskoj počeo masovno proizvoditi destilacijom piva uz prethodno namakanje bobica borovice te su otvorene mnogobrojne male destilerije. Proizvodilo se bez ikakve kontrole te su se na tržištu počeli pojavljivati ginovi sumnjive kvalitete. Kako je potrošnja alkoholna naglo počela rasti, vlasti su u Londonu 1736. godine donijele poznati Gin Act kojim se pokušalo regulirati proizvodnju na način da su destileri trebali ishoditi skupu licencu za proizvodnju. No već 1743. godine, zbog velikog broja prekršaja, taj je zakon ukinut. Počeo je nagli uzlet tehnologije proizvodnje gina te se i danas u Engleskoj proizvode svjetski poznate vrste gina.

JAKA ALKOHOLNA

JAKA ALKOHOLNA PIĆA

Tehnologija proizvodnje i tipovi gina

Postoje razni tipovi gina, ali je svima zajedničko svojstvo dominantna aroma borovice i bezbojnost. Ulaskom Hrvastke u Europsku uniju prihvaćen je Pravilnik o jakim alkoholnim pićima (EU 2008) prema kojem se gin dijeli na tri glavne skupine – „gin“, „destilirani gin“ i „London gin“

Danas kada govorimo o proizvodnji gina, uglavnom mislimo na tip „destilirani gin“ i njegov podtip „London gin“. Takav tip gina sve se više proizvodi diljem svijeta pa tako i u Hrvatskoj. Destilirani je gin jako alkoholno piće aromatizirano borovicom. Dobiva se isključivo redestilacijom senzorski pogodnog etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla odgovarajuće kvalitete s početnim sadržajem alkohola najmanje 96% vol., uz prisustvo bobica borovice (Juniperus communis L.) i drugog prirodnog bilja pod uvjetom da prevladava okus borovice. Alkoholna jakost destiliranog gina koji se stavlja na tržište kao gotov proizvod iznosi najmanje 37,5 %vol.

Mala obiteljska destilerija Lynx Craft Distillery smještena je u zaselku Rtić iznad sela Lukovdola u Gorskom kotaru. Destileriju je osnovalo dvoje znanstvenika, agronoma i zaljubljenika u goransku prirodu, biljke i naravno dobru kapljicu. Svojom ljubavlju i umijećem stvaraju gin u kojem spajaju čarobne kombinacije goranske borovice i drugih aromatičnih trava. Gin iz Gorskog kotara? Zašto ne… pa glavni je sastojak u tom jakom alkoholnom piću plod borovice (Juniperus communis), lokalnog naziva brin koji je oduvijek bio rasprostranjen u goranskim krajevima. Čak se zbog raskošne arome koristio i prilikom sušenja mesa. Osim borovice, Gorski kotar obiluje i drugim aromatičnim biljem koji se lijepo slaže sa citrusno-smolastim aromama gina. Danas se gin u njihovoj destileriji proizvodi u dvije varijante – London dry gin i Color changing gin London dry gin krase jake arome borovice te smole s finom svježinom citrusa. Odlika je toga gina propuštanje alkoholnih para tijekom destilacije kroz suhe listove goranskog matičnjaka (melise). Time se prikupljaju nježne citrusne arome te poznate ljekovite biljke. Preporuka je da se taj gin posluživuje kao čisti ili s vašim omiljenim tonikom uz koju bobicu borovice.

Color changing gin je varijanta gina koji mijenja boju u – ružičastu! Obojen je sasvim prirodno, s dodatkom suhih cvjetova tajlandskog graška koji maceracijom u ginu otpušta indigo plavu boju. Budući da se radi o prirodnoj boji, ona je osjetljiva na promjenu kiselosti. Taj gin u kontaktu s limunovim sokom ili tonikom (limunska kiselina) mijenja izgled u zavodljivo roza boju. Osim te posebnosti Color changing gin krase nježnije arome cvijeća, s naglašenijim notama ružinih latica. Preporuka je za posluživanje gin s tonikom s dodatkom leda i nekoliko ružinih pupoljaka.

PROČITAJ VIŠE

SAZNAJ VIŠE

Bablje ljeto u MASLINIKU

piše: ANJA NOVOSELIĆ foto: AN

Bablje ljeto razdoblje je toplog i suhog vremena kad se tijekom jeseni u Istri često isprepliću berba grožđa i maslina. U rujnu se u cijeloj Istri bere grožđe, a pred sam kraj sezone berbe grožđa već počinje rana berba maslina. Istarski maslinari i uljari poznati su u maslinarskom svijetu kao regija u kojoj se kontinuirano proizvodi EDMU izvrsne kvalitete. Ti su uzgajivači prepoznatljivi i kao pioniri, začetnici rane berbe maslina u odnosu na druge dijelove Hrvatske i druge maslinarske regije (Dalmacija, Italija, Španjolska, Grčka).

Što se radi u masliniku

potkraj ljeta i tijekom jeseni ?

Potkraj ljeta svakodnevno se pregledavaju stabla, uoči berbe treba pokositi travu u maslinicima da se omogući lakši pristup stablima u berbi, bilo ručno ili mehanizirano. Pregledom maslinika omogućava se prevencija i suzbijanje bolesti i štetnika te priprema za uspješnu borbu protiv suše. Kontrola maslina iznimno je važna mjesec dana prije berbe, u vrijeme pojačanih napada štetnika i rizika od pada kvantitete i kvalitete uroda.

I maslina doživljava stres ...

Tijekom toplog i suhog razdoblja maslina doživljava stres zbog nedostatka vode. No suša pozitivno djeluje na masline jer se u stresnim uvjetima biljka bori tako stvarajući fenole (antioksidanse) u lišću i plodovima. Fenoli poslije kod EDMU-a daju okuse gorčine i pikantnosti i razlog su blagotvornog djelovanja EDMU-a na ljudsko zdravlje. Tijekom jeseni plod masline u završnoj je razvojnoj etapi, kad se ulje u plodu akumulira tj. stvara se i nakuplja. Što je akumulacija ulja veća, prinosi ulja će biti veći.

Rana ili kasna berba, pitanje je sad!

Različitim rokovima berbe može se utjecati na kvalitetu maslinovog ulja. Ranije ubrani plodovi sadržavat će manje količine ulja, no tijekom rane berbe – početkom listopada – plodovi će sadržavati velike količine prirodnih antioksidansa (fenoli), pigmenata i sl. Oni su odgovorni za kemijske i senzorne karakteristike maslinova ulja, a što ih je više, kvaliteta ulja bit će veća. Tijekom dozrijevanja maslina u plodovima se akumulira više ulja, ali sadržaj gore navedenih spojeva opada pa se kasnijom berbom tijekom studenog i prosinca postižu veći prinosi. No proizvedena ulja niže su kvalitete i niže nutritivne i zdravstvene vrijednosti u odnosu na ona proizvedena od ranije ubranih plodova.

Prepoznajmo mirise i okuse u maslinovim

uljima rane berbe!

EDMU proizvedena od ranije ubranih maslina sadržavaju prepoznatljive zelene note u mirisu. Miris takvih ulja podsjeća na zelenu travu, jabuku, rukolu, list masline, rajčice ili smokve, začinsko bilje, crnogoricu i sl. Retronazalan miris koji podsjeća na metvicu,

OIO VIVO VODNJANSKA BUŽA

Ekstradjevičansko maslinovo ulje

Vodnjan, Istra

▶ zbog povećanog udjela polifenola u njezinu sastavu proglašeno je jednim od deset najzdravijih maslinovih ulja na svijetu

▶ sortno ulje Vodnjanska buža srednjeg je voćnog okusa s aromom badema i aromatičnog bilja

▶ gušće bistro ulje predivne žućkaste boje meda

▶ uravnotežene gorčine i pikantnosti

▶ ulje je skladno i vrhunske kvalitete

▶ dobro izbalansirano maslinovo ulje koje se dobro sljubljuje sa svim vrstama hrane zahvaljujući neutralnoj aromi

▶ gastro preporuka: odlično se slaže sa svim jelima, od sezonskih salata do piletine

bosiljak i eukaliptus te stvara osjećaj hlađenja u ustima također je pokazatelj da su masline ubrane u ranijem roku. Okusna svojstva, gorčina i pikantnost u takvom EDMU-u biti će naglašena i vrlo intenzivna. Takve senzacije i doživljaji EDMU-a znakovi su rane berbe maslina i prepoznatljiv su karakter EDMU-a iz Istre. Kako prepoznati maslinova ulja kasne berbe? EDMU proizveden od kasnije ubranih maslina sadrže note kao što su zrele ili prezrele vrste voća i povrća: zrelo šumsko voće, fermentirana lubenica, prezrela rajčica, orašasti plodovi i sl. Takve mirisne note mogu biti pokazatelj određene fermentacije koja u proizvodnji EDMU-a nije poželjna. Kasnom berbom maslina proizvode se EDMU manje gorčine i pikantnosti te dolazi do rizika pojave negativnih senzornih svojstava kao što su vinsko, octikavo, salamura, upaljeni plod i dr.

Koje vam je ulje bolje?

Ono rane ili ono kasne berbe?

SAZNAJ VIŠE

Mediteransko bilje

nudi vam svijet SKLADA I TIŠINE

piše: PROMO

foto: FF

Usamom srcu otoka Hvara, na istočnoj strani u slikovitom selu Gdinj, nalazi se botanički vrt Fjori Fôra. Na 2500 četvornih metara proteže se prava oaza o kojoj brine nekolicina ljudi, koji svim srcem vole ovaj otok i obilje koje on nudi. Obitelj Ćurin, pripada među otočane koji su generacijama stvarali neponovljivi prirodni krajobraz otoka Hvara, čipku ispletenu od kamena i vrijednih komadića zemlje crvenice. Iz ljubavi prema prirodnim i životnim vrijednostima odlučili su realizirati ideju i pokrenuti

(izgraditi) edukativno-interaktivni vrt Fjori Fôra, čije ime doslovno znači „cvijeće Hvara“. Oaza je to u kojoj vladaju mir i tišina, u kojoj su postignuti totalni zen i prirodna ravnoteža između biljaka, životinja i samoga čovjeka, uz minimalnu potrošnju vode i maksimalan trud.

„Kultiviranje divljine“ bio je dugotrajan proces prenošenja sjemena, reznica i samoniklih biljaka iz raznih dijelova Hvara u gredice koje krase šest specijaliziranih bazena/polja. Svako polje posvećeno je posebnom aspektu prirode i skupini biljaka koje su otočani stoljećima koristili u svakodnevnom životu: jestivim biljkama, biljkama za izradu kozmetičkih i ljekovitih preparata te biljkama za izradu i bojenje tekstila. Svako polje i svaka biljka pričaju svoju priču, priču o otoku Hvaru koji broji više od tisuću vrsta različitog bilja. Kroz polja vodi kružna staza koja završava u odmorištu – prostoru za prezentaciju i degustaciju autentičnih otočnih proizvoda Fjora Fôra. Posjetitelji mogu uživati u opuštajućoj samostalnoj šetnji vrtom i razgledavanju biljnih bazena, fotografiranju u odijelu pčelara ili vozača cvjetnog oldtimera. Očekuju ih i organizirani edukativni programi sa stručnim vodstvom, poput degustacijskih

tura vrtom, koje omogućuju upoznavanje biljnog svijeta Hvara putem svih osjetila, ili tura posvećena aromaterapiji koja otkriva ciklus proizvodnje eteričnih ulja.

Vrt Fjora Fôra nudi događanja koja spajaju tradiciju otočana s modernim pristupom prirodi. Raznovrsne radionice, vođene ture i interaktivne aktivnosti pružaju svima priliku da nauče nešto novo – bilo da istražuju stare otočne metode obrade bilja ili otkrivaju inovativne načine njihove primjene. Uvijek mogu testirati i degustirati prirodne proizvode, osjetiti mirise i okuse začinskog bilja te sudjelovati u kreativnim radionicama i biti sudionici kulturno-zabavnih događanja na Istoku otoka Hvara.

Vrt Fjora Fôra mjesto je gdje se prošlost i sadašnjost prirodno stapaju, nudeći nešto za svakoga – tijekom sezone! U srcu prirode svi su dobrodošli. Bez obzira na to jesu li ljubitelji botanike, strastveni istraživači, žele li zabavu ili jednostavno traže trenutak mira, vrt Fjora Fôra pruža im priliku da osjete čaroliju biljnog svijeta, urone u šarenilo cvjetnih vrsta, osjete miris mediteranskog bilja i dopuste prirodi da ih ponese u svijet sklada i tišine. Fjora Fôra nije samo vrt; to je mjesto gdje se priroda susreće s dušom. U svakom

kutku krije se trenutak za sebe – tren koji možete podijeliti s prirodom i zaboraviti na svakodnevnu užurbanost. Bez obzira na to tko su i odakle dolaze, ovdje ljudi mogu pronaći svoj djelić mira i inspiracije. Za više informacija o ovom čarobnom vrtu, pritiskom na ovu poveznicu mogu posjetiti mrežnu stranicu i istražiti bogatstvo vrta Fjora Fôra. Pripremite se za posjet i doživite sve što vrt nudi!

SAZNAJ VIŠE

POGLEDAJ VIDEO