Vinske zvijezde br. 2

ROSÉ ROSÉ

PROLJEĆA & LJETA ZVIJEZDE

Ocjenjivanje vina:

RUŽIČASTA VINA

Vinska sorta: PLAVAC MALI

Razgovor: VINSKE ETIKETE

Čokoladne mušice: I ČOKOLADA

IMA SVOJ TERROIR

ZA ISTINSKE LJUBITELJE VINA

Broj 2 Godina I Svibanj 2024.

PRATITE ME USKORO U STRIPU ...

prof. MARIJA VUKELIĆ, glavna urednica; marija@marijavukelic.com

Popularnost roséa u Hrvatskoj raste uz godine u godinu što pokazuje i naše ocjenjivanje ružičastih vina - tema ovoga broja. Kad pročitate opise vina, možete jednostavnim klikom poći na webshop vinarije i kupiti ga! To je prednost i inovativnost našega časopisa: nudimo vam da čitate, gledate, linkate, kupite… I ne samo vina! Čitajte o pivu, viskiju, čokoladi, maslinovom ulju, papru. Upoznajte našu maskotu, Grozdeka koji će nas uvesti u prvi hrvatski vinski strip – već od sljedećeg broja! Uključili smo vrhunske stručnjake i novinare u naš team, dva mjeseca su pred vamauživajte u čitanju originalnih priča koje smo vam pripremili!

IMPRESUM

Glavna urednica: Marija Vukelić

Grafički urednik: Darko Poslek

Urednik fotografije: Julio Frangen

Suradnici: Emil Perdec

Manuela Plohl

Željko Garmaz

Goran Gazdek

Sanja Vladović

Mirjana Maksimović

Anja Novoselić

Franjo Rizlinški

Stiv Cinik

Alessia Cortesi

Nina Štulić

Naslovnica:

Darko Poslek

Broj 2, Zagreb, 10.05.2024.

u drugom broju:

4 Autori

Tko piše za Vinske zvijezde

6

8

Najave & događaji

Tema broja

Rosé za svaki dan

10 Ocjenjivanje vina

Ružičasta vina

21 Mladi i vino

22 Sorte vina

Plavac mali

30 Zadarsko vinsko pero

34 Priče iz Istre

36 Pjenušavi doručak u vinogradu

38 Razgovor

Benedetta Agostinidizajnerica vinskih etiketa

42 Vinske priče iz Slavonije

Vinska mladost umirovljenog vinara s “penkala brkovima”

46 Vino na visokoj peti

Život u strahu nije vrijedan življenja

52 Prirodna vina

Prirodna, organska, biodinamička vina

54 Edukacija

Hrvatski sommelier klub

56 Shopping za vinoljupce

Kako darivati vino

58 Vino & riječi

Bela Hamvas

59 Vino & civilizacija

61 Francuski & vino

63 Jaka alkoholna pića

I viski voli bačve!

66 O pivu iz pivnice

Tipovi i vrste piva

68 Čokoladne mušice

I čokolada ima svoj terroir

70

Začin na pravi način

Crni papar Voantsy Perifery

74 Masline i maslinarenje

Od kuda nam dolaze masline i maslinovo ulje

78 Mali vinski leksikon

Tko pise

za Vinske zvijezde?

EMIL PERDEC, sommelier

Emil Perdec je sommelier već trideset godina, prošavši put od konobe u u susjedstvu, preko luksuznih restorana i visoke gastronomije do velike hotelske kuće. Sommelierstvo je zavolio radeći u kultnom restoranu Valsabbion u Pješčanoj uvali. Tri se godine aktivno natjecao na prvenstvu Hrvatske za najboljeg sommeliera, dva put je osvojio prvo mjesto te predstavljao Hrvatsku na Europskom prvenstvu. Od 2006. je predavač sudjeluje u radu Hrvatskog sommelier kluba gdje s kolegama obrazuje brojne mlade sommeliere, a od 2012. regionalni povjerenik HSK za Istru. Od 2011. piše kolumnu Enoteka u Glasu Istre, a 2023. kolumna prelazi na portal Boje zemlje.

MANUELA PLOHL, prof., MA

Po uspješnom završetku tri razine WSET-a u Hrvatskoj, diplomantica je na Weinakademie Österreich u Rustu, Austriji. 2020. godine postaje WSET predavačica na Wine Academy Croatia.

Osnivačica je udruge „Vinum“ koja radi na promicanju i podizanju kvalitete zadarskog vinarstva te je konceptualni autorica vinske nagrade „Vinum Laureatum“, gdje obnaša dužnost predsjednice ocjenjivačkog žirija. Ocjenjivačica vina na međunarodnim manifestacijama. Članica je viteškog reda „Ordo Equestris Vini Europae“ gdje nosi počasnu titulu Vinske dame. Kao privatna poduzetnica i vlasnica tvrtke ZaraVino. Piše o vinu za Zadarski list.

ŽELJKO GARMAZ, novinar, publicist

Pokretač Festivala traminca u Iloku i autor osam knjiga s vinskom tematikom, od Vinskih priča Dalmacije, Slavonije, Istre, Jezera i Bosne i Hercegovine do ukoričenih životopisa velikana Ivana Enjingija i Luke Krajančića. Velika izdavačka kuća Gourmand u nekoliko navrata njegove Vinske priče je uvrstila u najuži izbor najboljih svjetskih knjiga o vinu. Upravo napisanom knjigom „Zbogom brljama – novi početak slavonske rakije“, okončao je slavonsku gastronomsku trilogiju započetu „Vinskim pričama Slavonije i Hrvatskog Podunavlja“, a nastavljenu „Kulenom, hrvatskom mesnom perjanicom“.

GORAN GAZDEK, novinar

Novinar sa stažom dužim od tri desetljeća. Radio na Radio Daruvaru, Glasu Slavonije i Bjelovarskom listu gdje je neko vrijeme bio glavni urednik, surađivao s brojnim dnevnim i tjednim listovima, magazinima i revijama. Danas je slobodni novinar. Vlasnik je i urednik portala Virovitica. net, direktor Fra Ma Fu festivala – festivala reportaže i reportera, aktivan u Hrvatskom novinarskom društvu. Osnivač je i jedan od urednika specijaliziranog portala za kulturu piva (Pivnica.net) koji već 17 godina svakodnevno donosi sadržaje o pivu, pivopijama i pivskom gospodarstvu. Čitavo desetljeće piše kolumnu “Pivomanija” u dvotjedniku Agroglas.

MIRJANA MAKSIMOVIĆ, vinoznalka

Međunarodna vinska ocjenjivačica, piše recenzije o vinu, više od 12 godina vodi udruženje Žene i vino Srbije. Organizira edukacije o vinu i o managementu, radila je na fakultetu te ima dvije objavljene knjige iz toga područja. Radi doktorat o vinskom turizmu, već godinama savjetuje srpske turističke agencije.

ANJA NOVOSELIĆ, ocjenjivačica maslinovog ulja

Stručnjakinja u području maslinovih ulja. Trenutno je zaposlena na OPG-u Chiavalon u Vodnjanu kao voditeljica kontrole

SANJA VLADOVIĆ, certificirana kušačica čokolade IICCT Level 2

Marketinška stručnjakinja koja u svoje slobodno vrijeme istražuje specialty čokolade i kakaovce kontroliranog podrijetla te organizira vođene degustacije, radionice i treninge o čokoladi i kakaovcu za profesionalce i širu javnost. Godine 2016. sa suprugom Stivom Kahlinom pokreće brand TAMAN Artisan Chocolates s kojim osvajaju niz međunarodnih priznanja.

kvalitete u proizvodnji. Službena je senzorska ocjenjivačica maslinovog ulja na Nacionalnoj listi pri Ministarstvu poljoprivrede RH. Aktivna je ocjenjivačica u Panelu za senzorno ispitivanje maslinovog ulja pri Institutu za poljoprivredu i turizam u Poreču. Od 2022. postaje doktorica znanosti prehrambene tehnologije. Završila je međunarodni tečaj za degustaciju djevičanskog maslinovog ulja na Sveučilištu u Jaenu u Španjolskoj. Predavačica je u sklopu Programa osposobljavanja za poslove sommeliera maslinovog ulja pri Pučkom otvorenom učilištu u Vodnjanu.

30. Vinistra:

• Datum: 10. - 12. svibnja 2024.

• Lokacija: Poreč - sportska dvorana Žatika

• Opis: Najznačajnija vinska manifestacija međunarodnog karaktera u regiji, Vinistra ove godine slavi svoj 30. rođendan.

Urbanovo 2024:

• Datum: 17. - 19. svibnja 2024.

• Lokacija: Štrigova - Dom kulture Štrigova

• Opis: Na Festivalu Pušipela, međimurski vinari predstavljaju vina nove berbe 2023. kao i odabir najboljih vina iz svojih podruma. Urbanovo se nastavlja i 24. do 25. svibnja na Danima otvorenih podruma.

Večer Vina & Umjetnosti:

• Datum: 18. svibanj 2024.

• Lokacija: Osijek, Perivoj Kralja Tomislava / Tvrđa

• Opis: U toplini proljetnog sutona, Turistička zajednica Osječko - baranjske županije vas uz partnere poziva na putovanje kroz čaroliju okusa, zvukova i vizija uz goste: Tihomira Popa Asanovića, Gorana Jurića, Zrinku Barić i Omkea.

Mosla Vina:

• Datum: 24. i 25. svibanj 2024.

• Lokacija: Kutina - Trg dr. Franje Tuđmana

• Opis: XXX. Izložba vina autohtonih sorti Hrvatske – MoslaVINA Kutina 2024. na programu će imati ekskluzivnu izložbu vina autohtonih sorti na kojoj će se predstaviti vinari, udruge i turističke ponude.

WINE OLIVE & HERITAGE

Festival Jelsa:

• Datum: 24 i 25. svibanj 2024.

• Lokacija: Jelsa, otok Hvar

• Opis: 5. Wine, olive & heritage festival 2024. u dva će dana promovirati domaće proizvode, vina i maslinova ulja otoka Hvara.

SAZNAJ

Festival pjenušaca i

jagoda:

• Datum: 25. i 26. svibanj 2024.

• Lokacija: Jastrebarsko - Plešivica

• Opis: Vikend ispunjen glazbom, kulinarskim užitcima i svjetlucanjem pjenušavih vina otkrihte u vinarijama: Robert Braje, Kolarić Coletti, Dobra berba, Gregorić, Griffin Ivančić, Ivan Ivančić, Jagunić, Korak, Kurtalj, Sirovica, Tomac & Bajda, Šember i Režek i u Hotelu Princess. Posjetite nasade jagoda lokalnog proizvođača OPG-a Damir Gregorić.

Festival Traminca:

• Datum: 7. - 8. lipanj 2024.

• Lokacija: Ilok

SAZNAJ VIŠE...

• Opis: Šesto izdanje Festivala traminca nudi gala večeru na Principovcu, a radionice i izložba vina bit će u Starom podrumu Iločkih podruma.

Pjenušavi doručak u vinogradu – Kvarner:

• Datum: 8.lipanj 2024.

• Lokacija: Novi Vinodolski, vinarija Pavlomir

SAZNAJ VIŠE...

• Opis: Pjenušavi kvarnerski doručak u vinogradu u vinariji Pavlomir nudi jutarnje kušanje pjenušaca vinara udruge

Kvarner Wines s bogatim kvarnerskim doručkom (10-12h).

Unutar programa je i radionica prof. Marije Vukelić “Kvarnerski škamp i pjenušava žlahtina”

Zalazak sunca u vinogradu:

• Datum: 14. lipanj 2024.

SAZNAJ VIŠE...

• Lokacija: Stupnički dvori, Brodski Stupnik

• Opis: Turistička zajednica Meridiana Slavonica s partnerima poziva vas od 16:00 na Zalazak u vinogradu, predstavljanje vinara uz glazbu i zalogaje. Posebna atrakcija je dolazak organiziranim privatnim vlakom iz Zagreba.

Toč festival:

• Datum: 20. - 23. lipnja 2024.

• Lokacija: Nin

SAZNAJ VIŠE...

• Opis: Gastronomski i lifestyle događaj koji gostima pruža jedinstvenu interakciju s domaćinima, chefovima i predavačima kroz koju iz prve ruke uče o hrani, vinima i ljepoti življenja u malim sredinama.

ROSÉ za svaki dan

Uz bijelu i crnu (crvenu) boju vina, sve je popularnija ružičasta. Rosé vina u sebi nose ljepotu i eleganciju, privlačnost i zavodljivost - i zadnjih su godina doživjela pravi procvat, osvajajući srca vinoljubaca diljem svijeta. Što ih čini tako posebnima i kako su uspjela zauzeti svoje (sve važnije) mjesto na vinskim kartama?

piše & foto: DARKO POSLEK

Kako nastaju rosé vina? Najjednostavnije rečeno, rade se „od crnoga grožđa metodom proizvodnje bijeloga vina”, dobivaju svoju nijansu i karakter od izravnog kontakta s kožicom bobice, tijekom (vrlo kratkog) procesa maceracije. Ova tehnika omogućuje vinarima da postignu različite nijanse roza boje, od svijetlo ružičaste do duboko losos ružičaste, kao i različite stupnjeve intenziteta okusa i mirisa.

KADA SE PIJE?

Čarolija pijuckanja rosé vina jest njihova svestranost. Radi li se o pikniku na plaži, romantičnoj večeri uz svijeće ili elegantnoj večeri u finom restoranu, ružičasta vina su osvježavajući i pristupačan izbor za gotovo svaku prigodu. Njihovo lagano tijelo i voćni mirisi i okusi čine ih savršenim partnerom

za ljetne dane, a struktura i kompleksnost mogu zadovoljiti i najzahtjevnije nepce. Iako ih mnogi još uvijek smatraju ljetnim vinima (kada ih i najviše pijemo), ružičasta vina piju se tijekom cijele godine. Njihova sposobnost prilagodbe različitim okusima i jelima čini ih odličnim izborom za raznovrsne gastronomske kombinacije, od laganih salata, preko roštilja do pikantnih azijskih jela.

I ROSÉ POKAZUJE SVOJ TERROIR

Napomenimo još važnost raznolikosti i kvalitete koju pokazuju razna ružičasta vina - od najpoznatijih provansalskih roséa do španjolskih rosado vina, hrvatskih opola u Dalmaciji - svaka boca nosi sa sobom priču o terroiru, tradiciji i strasti vinara koji su je stvorili. Uživajte u svima nijansama i okusima, ne samo ljeti nego i u ostalim godišnjim dobima!

piše: MARIJA VUKELIĆ

foto: JULIO FRANGEN

DARKO POSLEK

Treće ocjenjivanje vina 2024.

Ružičasta vina Ružičasta vina

KAKO SMO OCJENJIVALI?

Projekt Vinske zvijezde postoji od 2014. godine, vinari se pozivaju na sudjelovanje ili se sami prijave prateći objave na Facebook stranici. Ocjenjuje stručni žiri u kojem su enolozi, vinari, vinski znanstvenici, ugostitelji, sommelieri, vinski trgovci, specijalizirani novinari. Ocjenjuju se vina s hrvatskog tržišta, metodom „OIV 100 bodova“, anonimno i naslijepo stoga ocjene nisu nikada sponzorirane, potpuno su neovisne. Ne ocjenjuje se sorta, niti regija; o uzorcima se zna godina berbe, alkohol i kategorija prema ostatku šećera.

Komisija zasjeda javno u restoranima, a tijekom ocjenjivanja kratko se opišu vina. Javno se objavljuju zlatna i srebrna priznanja. Cijene vina vrijede na dan ocjenjivanja.

Bodovna granica za odličja: srebro od 85 do 89,9 bodova; zlato od 90 do 94,9; veliko zlato od 95 do 98,9 . Velika zvijezda od 99 do 100 bodova.

Info: Marija Vukelić, prof.; voditeljica projekta, marijavukeliczg@gmail.com

GDJE SMO OCJENJIVALI?

NOMU Sushi & Wine u zagrebačkoj Teslinoj 14, već je postalo renomirano i omiljeno mjesto uživanja u hrani i vinu, prvenstveno za ljubitelje sushija. Najkvalitetniji sastojci za sushi nabavljaju se lokalno, poput svježe ribe, a velik broj namirnica dolazi iz Japana.

Tu je i 80 vrsta sireva i preko 45 različitih maslinovih ulja. Naravno, važnu ulogu igra vino – 170 vinskih etiketa, a svaka se može piti na čaše!

NOMU - SUSHI & WINE

Nikole Tesle 14, Zagreb nomurestaurant@gmail.com www.nomu.hr

Ovogodišnje treće ocjenjivanje vina projekta Vinske zvijezde, pod nazivom “Ružičasta vina”, održano je 6. svibnja 2024., u Nomu, poznatom zagrebačkom sushi & wine restoranu.

STRUČNI ŽIRI

Stručni žiri (s lijeva na desno): Igor Grubač, Wset3, CMS certifikat, vinski edukator i trgovac ■ Marija Vukelić, prof., Wset2, organizatorica i predsjednica komisije ■ Alessia Cortesi, Wset2, promatračica, predstavnica tvrtke Premium začini ■ Ana Marija Sertić, apsolventica na Agronomskom fakultetu smjer VV ■ Olga Visintin, enologinja i vinarka ■ Dominik Braje, enolog i vinar

A pobjednik je...

U zagrebačkom Sushi &Wine restoranu „Nomu“ pobijedio je zadarski Rosé Degarra 2023 s 94 boda, slijede Bastian Rosé 2023 (93), Rossella Poletti 2023 (92), Xtrian Rosé 2023 Veralda (92) i Three Stars Rosé Jagunić (92)

Tradicionalno svibanjsko ocjenjivanje ružičastih vina projekta Vinske zvijezde održano je u ponedjeljak 6.05. u zagrebačkom bistrou Nomu Sushi & Wine.

Od 30 pristiglih uzoraka, najbolje je ocijenjen Rosé Degarra zadarske vinarije Degarra, enologinje Dragane Šulentić, osvojivši 94,33 boda. Odlični su bili zlatni roséi vinarija Bastian, Poletti, Belje, Benvenuti, Braje, Delmati, Prgin, Tilia, Royal Hill Estate, Kopjar: ukupno 14 vina osvojilo je zlatno priznanje. Srebrna priznanja osvojila su ružičasta vina vinarija

Enosophia, Govorko, Babos, Medea, Martin Albus, Kapić, Luviji, Belaj, Geržinić, Erdutski vinogradi, Vineda i Zigante.

Na ovogodišnje ocjenjivanje pristiglo je ukupno 30 uzoraka, od toga je 14 osvojilo zlato.

Ocjenjivačku komisiju činili su vinski znalci: mladi enolozi i vinari, Olga Visintin i Dominik Braje, Igor Grubač (vinski znalac i edukator), Ana Marija Sertić, apsolventica na Agronomskom fakultetu (kategorija – mladi), Alessia Cortesi, promatračica, predstavnica tvrtke Premium začini (Wset lvl 2) te Marija Vukelić, organizatorica i predsjednica komisije.

Nakon zanimljivog ocjenjivanja, Sushi & Wine Nomu je članove komisije počastio sjajnim jelima japanske kuhinje (crispy maki roll, spicy salmon roll, crunchy Vegas roll, California roll; Takoyaki kuglice od sitno narezane hobotnice; kozice u tempuri) - koja su se lijepo sljubila s ružičastim vinima. Dodatni hedonistički i luskuzni „dodir“ jelima pripremila je Alessia Cortesi, sljubivši s nekim jelima originalne paprove različitih terroira brenda Premium začini. Sljubljivanje sushija, vina i paprova bilo je pravo iznenađenje i izazov za nepca članova komisije.

Rosé Degarra 2023,

Vinarija Degarra

Zadar; Dalmacija

12,50 % alkohola

Cijena: 13,50 €

94

WEBSHOP

Opis: elegantno, fino, voćno, skladno, svježe, zavodljivo, komplesknih mirisa i aroma.

Gastro preporuka: talijanska mortadella s pistacijem, ljetna salata s jagodama, breskvama i mladim sirom, špageti s hlapom.

POGLEDAJ VIDEO

Bastian rosé 2023

Bastian vinarija

Buje; Hrvatska Istra i Kvarner

12,00 % alkohola

Cijena: 13,80 €

Opis: provansalsko, fino, elegantno, nježno, svježe.

Gastro preporuka: rižoto s kozicama, ratatouille . SAZNAJ VIŠE...

93

Rossella 2023

Vina Poletti

Markovac; Hrvatska

Istra i Kvarner

13,50 % alkohola

Cijena: 14,00 €

Opis:

VIŠE...

miriši na ružu, zavodljivo, lijepo suho vino, izrazito sortno i aromatično, zaljubljivo vino.

Gastro preporuka: carpaccio od škampi, pečeni losos, jagode i tamna čokolada.

Xstrian Rosé 2023.

Vina Veralda

Three Stars Rosé brut

Jagunić Vinarija

Plešivica; Središnja i bregovita Hrvatska

12,90 % alkohola

Cijena: 16,50 €

Opis: skladno, fino, elegantno, profinjeno, kremozno pjenušavo vino.

Gastro preporuka: sushi, čips s limetom, pršut, charcuterie.

Cijena: 9,99 € 92

Brtonigla; Hrvatska

Istra i Kvarner

12,50 % alkohola

Cijena: 11,00 €

92 92 91

VIŠE...

Opis: voćne i herbalne note izražene, trajno i slasno, aromatično, usklađeno, kompleksno.

Gastro preporuka: uz tjesteninu s tikvicama, mentom i jagodom; carpaccio s ribom s ružičastim paprom.

Rosé Premium cuvée 2022

Vina Belje

Kneževi vinogradi; Slavonija i Podunavlje

12,50 % alkohola

Opis: voćno, privlačan miris roza cvijeća, usklađeno, fino, na nosu list rajčice, ogrozd.

Gastro preporuka: jagode i kupine sa škripavcem, sabljarka steak/ carpaccio.

Rosé Pinot noir 2023.

Vinarija Kopjar

Pece, Zagorje; Središnja i bregovita Hrvatsk

11,00 % alkohola

Cijena: 9,50 €

Opis:

elegantno, prefino, nježni miris poljskoga roza cvijeća, maline, jagodice, sočno, trajno.

Gastro preporuka: salata od jagoda i škampi, juha od ribe/šafrana, škampi na žaru.

91

Benvenuti Rosé 2023.

Vina Benvenuti

Kaldir; Hrvatska Istra i Kvarner

12,50 % alkohola

Cijena: 11,90 €

Opis:

Rosé Vinarija Braje poluslatko

Vinogradaraska kuća Braje

Plešivica; Središnja i bregovita Hrvatska

11,00 % alkohola

Cijena: 12,50 €

Opis: fino, uravnoteženo, skladno, slatkasto, voćno.

Gastro preporuka: piletina s jagodama, senfom s kokosom i cayenski paprom; torta od jagoda.

91 91 90

WEBSHOP

fini, elegantni rosé na nosu, na nepcu - voćno, elegantno, slasno.

Gastro preporuka: pašta s jastogom, salata iz

Nice / salade niçoise

Royal Hill Estate Rosé 2023.

Royal Hill Estate

Erdut; Slavonija i Podunavlje

13,00 % alkohola

Cijena: 7,50 €

Opis: herbalne i voćne note na nosu, fino, elegantno, slasno.

Gastro preporuka: pizza s mortadellom, paštašuta.

Rosé Romanca 2021

Vina Delmati

Dubrovnik; Dalmacija

13,00 % alkohola

Cijena: 10,00 €

SAZNAJ VIŠE...

Opis:

nježan i svilenkast na mirisu, gastro vino - sočno i trajno.

Gastro preporuka: risotto sa šparogama, panceta.

Prgin Opolo 2023.

Vina Prgin

Šibenik, Dalmacija

12,40 % alkohola

Cijena: 14,00 €

La Belle Rosé brut

Vina Belje

Kneževi vinogradi; Slavonija i Hrvatsko Podunavlje

SAZNAJ VIŠE... SAZNAJ VIŠE... WEBSHOP

Opis: fino, slasno, skladno vino, puno, izrazito lijepe arome, usklađene kiseline.

Gastro preporuka: sushi, rižoto sa škampima i šafranom.

11,50 % alkohola

Cijena: 8,99 €

Opis: voćno, herbalno, skladno, finoga okusa i mirisa na jagodice.

Gastro preporuka: jagode i kozji sir, quiche lorraine.

90 90 90 90

Tilia

Casanova Rosé 2023.

Tilia Wines

Dobravlje; Slovenia

13,00 % alkohola

Cijena: 10,50 €

Opis: posebna aromatika, fino, slasno, skladno i svježe.

Gastro preporuka: quiche s lososom, losos pastrva na žaru, jagode i kozice na salatu.

Đelozija 2023.

Vina Govorko

Metković; Dalmacija

12,00 % alkohola

Cijena: 8,00 €

SAZNAJ VIŠE...

Opis: slasno, sočno, trajno, retro gorčina daje slasnost.

Gastro preporuka: piletina u woku, trilje na žaru.

Rosetta 2023.

Vina Luviji

Hvar; Dalmacija

13,00 % alkohola

Cijena: 14,00 €

Teran rosé 2023.

Vina Geržinić

Vižinada; Hrvatska Istra i Kvarner

12,00 % alkohola

Cijena: 8,00 €

SAZNAJ VIŠE...

Opis: miris maline, tamnije boje, suhog i osvježavajućeg okusa.

Gastro preporuka: biftek s paprom, svinjetina i zeleni papar, etno food.

SAZNAJ VIŠE...

Opis: miriše na jagodu, lijepa svježina, ugodne kiseline, punijeg tijela.

Gastro preporuka: buzara od škampi, brudet, grillana tuna/plava riba.

Cijena: 10,00 € 89 89 89 88

Premium Rosé 2023. poluslatko

Podrum Vineda

Vukosaljevica; Slavonija i Hrvatsko Podunavlje

12,00 % alkohola

SAZNAJ VIŠE...

Opis: slatkasto, dopadljivo, mliječne note, simpatično.

Gastro preporuka: mliječna čokolada s malinama.

Babos

Extra Dry

Giacometti Moscarda

Vodnjan; Hrvatska Istra i Kvarner

11.50 % alkohola

Cijena: 10,99 €

Opis: skladno, aromatično, voćno, aperitivno, veselo.

Gastro preporuka: kolač od jagoda, cheesecake s malinom, panna cotta.

Medea rosé 2023

Medea vinarija

Martin Albus rosé 2023.

Vinarija Orahovica

Vodnjan; Hrvatska Istra i Kvarner

11,50 % alkohola

Cijena: 7,50 €

Opis: nježno, svježe, voćno, živahno, uravnoteženo u ustima.

Orahovica; Slavonija i Hrvatsko Podunavlje

11,50 % alkohola

Cijena: 10,00 €

Opis: cvjetnih mirisa, veselo, fino, svježe, simpatično vino.

Gastro preporuka: domaći slavonski naresci, piletina na roštilju.

88 87 87 86

Gastro preporuka: mesni naresci – mortadella, riblje predjelo, omlet s gljivama.

MataRouge rosé 2023.

Enosophia-Feravino

Feričanci; Slavonija i Hrvatsko Podunavlje

11,50 % alkohola

Cijena: 9,00 €

Opis: svježe, miris na trešnje, voćne note, ugodnih aroma, puno u ustima.

Gastro preporuka: pizza sa špekom, pohani šaran.

Aurora Vero

Rosé brut

Vina Zigante

Grožnjan; Hrvatska

Istra i Kvarner

11.50 % alkohola

Cijena: 20,70 €

Opis: izražene svježine i kiselosti, intenzivnog mirisa malina i jagoda.

Gastro preporuka: pršut, gamberi i rukola na salatu, etno food.

Belaj Rosé 2022

Rosé vino 2023

Erdutski vinogradi

Erdut; Slavonija i Hrvatsko Podunavlje

12.40 % alkohola

Cijena: 10,00 €

Vinarija Dvorac Belaj

Boljun; Hrvatska Istra i Kvarner

13,00 % alkohola

Cijena: 6,50 €

Opis: trešnje na nosu, prezrelo voće na okusu.

Gastro preporuka: biftek na žaru, teletina iz pećnice.

Cijena: 9,80 € 85 85 85 85

Opis: jednostavno vino, za svakodnevno pijuckanje, nježno, mladenačko.

Gastro preporuka: hladni naresci, slastice s malinama i lješnjacima.

Jacera rosé 2023

Vinarija Kapić

Matulji; Hrvatska Istra i Kvarner

11,00 % alkohola

SAZNAJ VIŠE... SAZNAJ VIŠE...

Opis: svježe, ukusno, jednostavno, simpatično.

Gastro preporuka: sendvič s lososom, pommes frites s kečapom.

SAZNAJ VIŠE...

piše: MARIJA VUKELIĆ foto: JULIO FRANGEN

(NA) MLADIMA SVIJET OSTAJE

Martin Staroveški, student zadnje godine diplomskog smjera Vinogradarstvo i vinarstvo na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Za svoj diplomski rad odabrao je temu o utjecaju različitih rokova berbe na sastav i sadržaj hlapljivih spojeva u grožđu sorte sauvignon bijeli, a nakon završetka fakulteta najviše se vidi u proizvodnji, tj. u vinogradarstvu s obzirom da smatra da je kvalitetna sirovina ključ proizvodnje vrhunskih vina.

Zahvalan sam na pruženoj prilici da sudjelujem u ocjenjivanju vina na Vinskim zvijezdama. Ocjenjivanje proljetnih vina (vina za Uskrs) u potpunosti ispunilo moja očekivanja, a posebno bih htio istaknuti vaš odabir vina s obzirom da mi je pružio odličan uvid u različite stilove vina iz naših vinskih regija. Ovakvo iskustvo je nadogradnja za znanje koje sam stekao na fakultetu, ali također pruža nova znanja te se nadam da ću u budućnosti opet biti u prilici sudjelovati u ovakvim ocjenjivanjima.

Ana Marija Sertić, studentica Agronomskog fakulteta u Zagrebu, zadnje godine diplomskog smjera Vinogradarstva i vinarstva. Za temu diplomskog rada odabrala je utjecaj pH vrijednosti masulja šljive na kvalitetu destilata zbog ljubavi i strasti koju dijeli još i prema jakim alkoholnim pićima. Nakon završenog studija voljela bi raditi u proizvodnji i to posebice negdje u Istri te time pokazati svoje znanje iz podrumarstva stečeno svih ovih godina.

Jedno veliko hvala na pruženoj prilici u sudjelovanju na Vinskim zvijezdama. Moja očekivanja su nadmašena jer nisam očekivala toliki raspon roséa te vjerujem da ste izabrali one najbolje koje naše vinske regije pružaju. Na studiju nismo imali toliko senzorne prakse u vezi roséa zato mi je ovo ocjenjivanje dalo novih saznanja i stilova koje do sada nisam imala priliku isprobati. Iskreno bih svima preporučila jedno ovakvo iskustvo jer osim odličnih vina i hrane upoznala sam predivne ljude u vinskom svijetu. Nadam se da ću jednoga dana kao prava vinarka doći sa svojim vinom na ocjenjivanje kod drage Marije Vukelić!

Od 2018. u ocjenjivanje Vinske zvijezde uključeni su mladi: studentice i studenti zadnjih godina smjera Vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskoga fakulteta u Zagrebu, mlade sommelierke i sommelieri, enologinje i enolozi, vinarke i vinari. Što oni kažu o ocjenjivanju?

PLAVAC mali PLAVAC mali

PLAVAC MALI crni, najrasprostranjenija je vinska sorta u svim vinogorjima podregije Srednje i južne Dalmacije s otocima, osim u neretvanskom.

piše: MARIJA VUKELIĆ

foto: JULIO FRANGEN

Svi ampelografi plavac mali smatraju izvornom dalmatinskom sortom, kojoj je rodnost redovita i obilna, a otpornost na plamenjaču i pepelnicu dobra. Najbolji plavci nastaju na položajima Dingač i Postup, pa se pod tim imenom oduvijek i prodaju. Dingač je prvo hrvatsko (1961.), a Postup drugo zaštićeno vino (1967.) pa i taj podatak govori o njihovoj izuzetnoj kakvoći.

PRVI SPOMEN

Najstariji pisani spomen imena plavca malog nalazi se u knjizi „Der Weinbau des Oesterreichischen Kaiserthums“ (Vinogradarstvo Austrijskog carstva) koju je davne 1821. u Beču napisao i izdao Franc Ritter von Heintl. Tu sortu 1841. spominje i opisuje još jedan austrijski ampelograf Franc X. Trummer pod imenom „Palvanz mali“ Kao vrijedna sorta tadašnjeg Austrijskog carstva odnesena je i posađena u veliki pokusni vinograd (kolekciju sorti) Državne voćarsko-vinogradarske škole u Klosterneuburgu pokraj Beča, gdje je evidentirana i ucrtana u mapu vinograda pod imenom „Plavaz piccola“, tiskanu vjerojatno između 1870. i 1874. I danas je moguće pronaći vrlo stare, stogodišnje trsove pa i cijele vinograde plavca malog. Vjerojatno najstariji

Najpoznatiji položaji na kojima raste plavac mali su Dingač, Postup, Plavac Mili, Žuljana (Pelješac); Ivan Dolac, Sv. Nedjelja, Zavala (Hvar); Plavac Bol, Plavac Murvica (Brač), Defora (Korčula); Tihobraće polje (Vis), Komarna. Najsjeverniji polažaj plavca malog je na Krku - Sveta Lucija Šupele, vinara Antona Katunara.

poznati vinograd plavca malog nalazi se u Dolu, na otoku Hvaru, naziva Draganjač, 993 m2. U jednome malom dijelu vinograda preostalo je dvadesetak loza posađenih davne 1860.

O PODRIJETLU

Plavac mali izvorna je sorta Srednje i južne Dalmacije, a zahvaljujući suradnji kalifornijske ampelografkinje Carol Meredith sa znamenitog sveučilišta Davis i naših stručnjaka s agronomskog fakulteta Edija Maletića i Ivana Pejića, te svesrdnoj podršci „našeg“

Dingač Bura 2021, OPG Nikola Bura

Boja: crno vino

Sorta: Plavac mali

Regija: Dalmacija, Pelješac položaj Dingač Berba: 2021.

Temp. serviranja: 16o -18oC

Gastro: Pečeno crveno meso, pašticada

kalifornijskog vinara Miljenka Grgića, utvrđena je obitelj plavca malog. U obitelji su mu također naše izvorne sorte, s time da je jedna doslovno bila pred izumiranjem, a druga praktički prisutna samo na Šolti. Prva se zove crljenak kaštelanski ili tribidrag/pribidrag i identična je slavnoj kalifornijskoj sorti zinfandel te talijanskoj primitivo, a druga je sorta dobričić koja je godinama uglavnom služila samo za popravljanje boje drugim sortama. Sorta je izvanredno prilagođena vreloj mediteranskoj klimi i škrtom tlu, štoviše, plavci s južnih krševitih padina izloženih suncu daju puna, snažna i zdrava vina odlične kvalitete i dugog životnog vijeka. Tako je i s rodnošću, koja je doduše redovna i pouzdana, ali može biti obilna ili vrlo skromna, pa urod varira od 4.000 litara do 15.000 litara po hektaru, ovisno o položaju.

Osim što je sorta autohtono dalmatinska, njezin se uzgoj nažalost također sveo samo na te okvire, pa se može naći uglavnom na svim većim otocima i uskom obalnom dijelu srednje i južne Dalmacije. Po količini uzgoja prednjači poluotok Pelješac, odmah iza njega Hvar, a onda slijede ostali, Brač, Vis, Mljet, Lastovo. Od samih otoka ili obale, to jest makrolokacija, mnogo su važniji položaji, tako da trenutno najbolja vina dolaze s položaja Dingač, Postup, Mili i Trstenik na Pelješcu, Ivan Dolac i Sveta Nedjelja s Hvara te Murvica s Brača. Neki (noviji) dobri položaji još nisu ni prepoznati u široj javnosti, pa stoga, očekujemo i neke nove

zvjezdane pozicije plavca maloga koji će zaokupiti pozornost ljubitelja ovog popularnog crnjaka.

KARAKTERISTIKE SORTE

Kada vino dolazi s dobrih položaja, tada njegove čuvene snažne karakteristike dolaze do izražaja. Vina obično obiluju taninima, ponekad i vrlo trpkim, alkohol je vrlo visok, od 13% do 16%, najčešće su blago slatkasta što je češće posljedica spoja visokog alkohola, tanina i glicerola, nego samog ostatka šećera, te vrlo bogatog i punog tijela. Miris

plavca malog lako je prepoznatljiv, u pravilu je kombinacija slatkastih nota suhog ili čak zapečenog voća, s blagim aromama trešanja, borovnica i suhih šljiva, te lako pamtljivim mošusnim notama (miris divljači). Arome postaju puno bogatije ako se vino ostavlja da dozrije barrique bačvama, pa se u tom slučaju navedenim aromama još pridodaju tamna čokolada, kava, vanilija, papar i mnoge druge, a od mirisa još više profitira okus, jer se pomalo grubi tanini zaokruže i omekšaju, struktura vina postane čvršća, a vino dugovječnije.

1.274,64 ha je zasađeno plavcem malim diljem Dalmacije (podatci 2023. agencija APPRRR). Usporedimo podatak da se krajem 19. stoljeća u Dalmaciji spominje 90 000 ha pod lozom: vjeruje se da je barem 30% bilo pod plavcem malim!

Plavac reserva 2013, Vinarija Svirče

Boja: crno vino

Sorta: plavac mali

Regija: Dalmacija, Hvar položaj Ivan Dolac

Berba: 2013.

Temp. serviranja: 16o -18oC

Gastro: Tuna na žaru, odležani odrezak

Predstavljanje viških vina u zagrebačkoj

Karijoli

u Zagrebu u Zagrebu VIS VIS

foto: JULIO FRANGEN / DARKO POSLEK

Prvo zajedničko predstavljanje viških vinara u Zagrebu organizirala je Turistička zajednica grada Visa, u petak, 12.4.2024, u pizzeriji Karijola u Vlaškoj ulici. Mjesto druženja vinskih profesionalaca i medija s viškim vinarima nije slučajno izabrano – vlasnici Karijole, Kristina i Josip Dujmići veliki su obožavatelji Visa, na terasi svoje pizzerije imaju fotografije Visa, a i u gradu Visu imaju Karijolu. Ne moramo naglasiti da se u Karijolama nude i piju viška vina koja vlasnici promoviraju od početka rada u ugostiteljstvu. Dogodilo se (slučajno ili ne) da se viški vinski događaj, dogovoren još u siječnju ove godine, zbio baš na Kristinin rođendan, stoga su okupljeni, na početku kušanja zapjevali poznatu rođendansku “Sretan ti rođendan…!”

Uz viške aperitivne mjehuriće Vislander, predstavljanje vinara otvorio je Marko Dragojević, direktor Turističke zajednice grada Visa, napomenuvši da se u literaturi često spominje Vis kao sinonim vinogradarstva i vinarstva u nas.

”Iako nemamo veliku površinu poput drugih otoka, kod nas je puno obradivih površina, a položaj i zemljište povoljni su za uzgoj vinove loze. Agatarhid, grčki povjesničar i geograf u 2. st. pr. n. e., zapisao je da vino s Isse svojom kvalitetom prednjači pred svim ostalima. “ – ponosno je rekao. Zlatno vrijeme viških vina bilo na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, kada je na Visu, koji je cijeli ukupne površine 9.000 hektara bilo čak 3.000 hektara vinograda. (Danas je na Visu tek 138.55 hektara vinograda, prema podatcima

POGLEDAJ

agencije APPRRR iz 2023., što nam govori da se nalazimo na povijesnom minimumu u milenijskoj povijesti vina Visa” ). Mnoge sorte, poput palaruše, rukaca (maraštine), bratkovine, cibiba, kurtelaške od bijelih, te glavanjuše i crnjenka od crnih, na rubu su izumiranja. Tu su još krivjača, kardinal (bijele sorte), babić i vranac (crne sorte), no najznačajniji udio u viškoj vinogradarskoj proizvodnji imaju kuč (trbljan), vugava i plavac mali. Dok se kuč isticao izuzetnim prinosima a ne visokom kvalitetom, vugava je jedno od najkvalitetnijih bijelih vina Hrvatske, a isto tako i plavac mali među crnima.

Najznačajniji udio u viškoj vinogradarskoj proizvodnji imaju kuč (trbljan), vugava i plavac mali

Viški vinari u Zagrebu to su i potvrdili, vugave (ili bugave ) vinarija Senjanović, Monissa, Vislander i Lipanović gosti su kušali diveći im se, svježima i odležanima, jer sve su bile mirisne, moćne, trajne, s

dušom Mediterana u mirisu makije i ostaloga otočkog bilja. Vugave su najpoznatije iz Dračevoga polja, dok je mlada vinarija Monissa dodala dva nova terroira za vugave, Kulu i Zoborje. Nakon vugava, kušala su se vina Kuč Senjanović i Monissa, sorte koja se polako izdiže iz cuvéea s drugima, vinificirajući se u zadnje vrijeme samostalno. Educiranjem mladih naraštaja i upornošću starijih, iskusnih, neke se sorte ponovno bude poput palaruše Lipanović i palagružonke Ivčević. Moderna vinarija Vislander stvorila je pjenušava vina od izvornih sorti (kuč, vugava, plavac) koji su ovo događanje otvorili radosno pokazavši da i Vis ima svoje mjehuriće !

Posebnu pozornost Višani posvećuju svom plavcu malom. Na Visu naša najraspros-

tranjenija crna sorta grožđa daje mekane, pitke i « terroirske » plavce iz pješčanih polja. Lozi plavaca pijesak čuva vlagu kad je suša, a propušta je kad ima previše kiše. Loza sebi uzme onoliko koliko joj treba za stvoriti pitke i jedinstvene plavce. Poznata viška polja u kojima vlada plavac mali su Tihobraće (Plavac Tihe braće vinarije Senjanović), Milna (Vislander), Velo i Molo Jubišća, Zlopoje i Voščica. Uz plavac na Visu stanuje i tribidrag (crljenak kaštelanski). Ondje se od renesanse naziva imenom cibidrag « o čemu se malo zna i piše, a povijesni dokazi postoje”. Upravo raznolikost viških tala usmjerilo je današnjen nasade vinograda, gdje ima najviše plavaca (76ha), kuča (35ha) i vugava (20ha). « Plavci su većinom u pijesku, a bugava i kuč vole crvenicu i zemlju bogatu kamenom koja daje dodatnu mineralnost bijelim vinima – objasnila je Monika Roki Radišić, iz poznate više vinogradarske obitelji, sada enologinja u vinariji Monissa. Svako polje važno je za viško vinogradarstvo i vinarstvo, za povijest loze. Da biste ih dobro

shvatili, od pijeska do čaše, trebate doći na Vis. Uz višku pogaču, viške limune i – viške cvite (tradicionalni viški kolač s aromom anisa) nazočni su vinari nudili svoja vina i znalcima ispričali vinsku povijest otoka. A stručna je publika shvatila specifičnost Visa i važnost ovakvih manjih događaja, na kojima svi mogu s vinarom razgovarati i saznati puno informacija o vinu. Ipak, najljepše je vina i hranu te viški gin, rakije i cvite kušati ondje gdje nastaju : « Današnje predstavljanje Visa poziv je svima da dođu na naš otok i bolje ga upoznaju. Veseli nas da se viška vina nalaze i da će se naći na vinskim listama nekih zagrebačkih restorana, jer kušanje vrhunskih vina, najbolja je promocija eno-gastro ponude Visa. Posjetite Vis i u predsezoni, pogledajte internetske stranice naše turističke zajednice i stranice viških vinara– siguran sam da ćete naći nešto što će vas privući k nama. Čekamo vas na našem lijepom otoku » - zaključio je direktor TZ Marko Dragojević - pozvavši nazočne i na skorašnju proslavu dana grada Visa, 23.4.2024.

ZADARSKO VINSKO PERO

piše: MANUELA PLOHL, prof., MA

foto: TZ GRADA ZADRA

MATIJA LIPAR

Zadarska svrdlovina poput talijanskog nebbiola! Zadarska svrdlovina poput talijanskog nebbiola!

Ocjenjivači vina iz čitavog svijeta, s ocjenjivanja Concours Mondial de Bruxelles, posjetili su zadarsku vinsku regiju

Usrijedu, 20. ožujka 2024., Zadarska županija zasjala je u punom sjaju pred uglednim ocjenjivačima i novinarima vinskog svijeta. U suradnji s Turističkom zajednicom Zadarske županije i grada Zadra te podrškom Zadarske županije, regija je ugostila 55 sudionika prestižnog svjetskog ocjenjivanja vina, Concours Mondial de Bruxelles. Naime, ocjenjivači su posjetili Zadar jer se u obližnjem Splitu odvijalo Svjetsko ocjenjivanje Concours Mondial de Bruxelles za rosé vina, kojemu je suorganizator bilo Udruženje Vino Dalmacije. Upravo ovakva događanja iznimno su potrebna kako bi se Dalmacija otisnula u svjetske okvire svojom kvalitetom ponude te kako bi napokon ušla u svjetske vinske udžbenike.

Iako su ocjenjivači imali iznimno popunjen program posjeta raznim dijelovima Dalmacije za nas u sjevernoj Dalmaciji, najznačajniji je bio dolazak našoj, zadarskoj vinskoj regiji. Osobno sam imala čast dočekati svoje kolege i predstaviti vinsku regiju Zadra. Kroz uvodno predavanje i kušanje 16 vina, proizvedenih u 8 različitih vinarija - Degarra, Bora, Fiolić, Jokić, Karaba, Kraljevski vinogradi, MasVin i Vinketa - gosti su imali priliku uroniti u bogatstvo okusa i mirisa koje ova regija nudi.

PUTOVANJE KROZ OKUSE

ZADARSKE VINSKE REGIJE

U srcu Pakoštana, s velebnim pogledom na Vransko jezero, vinarija Karaba otvorila je svoja vrata kako bi dočekala svjetske ocjenjivače

i novinare vinskog svijeta. Nakon osvježenja uz pitoreskne finger food zalogaje i čašu pjenušca zadarskih vinarija Degarra i Bora, počelo je predavanje o zadarskoj vinskoj regiji, s posebnim osvrtom na klimatske uvjete, raznolikost tla, sortiment vina te specifičnosti zadarske vinske regije, uključujući visok postotak ekološke proizvodnje. Gosti su imali priliku dublje zaroniti u svijet zadarskih vina te razumjeti što čini ovo područje toliko specifičnim.

Nakon uvodnog predavanja, došlo je vrijeme za - kušanje 16 odabranih vina iz zadarske županije. S obzirom da su ocjenjivači na ocjenjivanju vina u Splitu imali prilike kušati ružičasta vina sjeverne Dalmacije, ovdje su im prezentirana druga suha vina sjeverne Dalmacije.

Odmah na startu nametnuti su visoki standardi: od Maraštine i Pošipa vinarije Jokić, vinarije proslavljene upravo bijelim vinima, preko Maraštine Fiolić napravljene sur lie

metodom, koja se uvijek ističe iznimnom kvalitetom, do nagrađenog Pošipa Prestige Kraljevskih vinograda i Decanterovim velikim zlatom ovjenčanog Deggarrinog Garageista. Od crvenih vina, počelo se elegantnom Plavinom vinarije Vinketa, kako bi se pokazala još jedna stilistika vina koja se njeguje u ovom kraju. Iako se većina vinara pribojavala pokazivanja ove mlade i „nezahtjevne“ sorte, ona je bila je prava zvjezdica velikog vinskog tastinga. Uslijedila su vina vinarije Karaba - Cabernet Sauvignon i cuvée Templar, dopadljiva mnogima zbog elegancije i pitkosti. U elegantnoj maniri tu su bile i svima znana Bonterra vinarije Degarra i Merlot vinarije Fiolić. Mediteransku i iskrenu voćnu stilistiku pokazala je svojim vinima Syrah i Crljenak vinarija Mas Vin, dok su se Kraljevski vinogradi predstavili Decanterovom zlatnom medaljom nagrađenog Gladiatora. Kraj tastinga obilježili su vinarija Vinketa Grenache Noirom i vinarija Bora svojim Cuvée-om

te Svrdlovinom, koja je ostavila vjerojatno najveći trag na kušače s obzirom da je riječ o izvornoj zadarskoj sorti jer je ocjenjivači nikada nisu imali prigode kušati. Brojni su ocjenjivači napomenuli kako bi voljeli ovu sortu vidjeti u varijanti odležanog vina, jer bi joj to dodatno podiglo kvalitetu, no jedan iznimno simpatičan ocjenjivač je uzviknuo: „Molim vas, ne odležavajte ovu sortu, nemojte maskirati njenu prekrasnu voćnu aromatiku!“ Jedan od komentara koji je možda ostavio najveći trag bio je svakako onaj koji je usporedio svrdlovinu s talijanskim nebbiolom, što je elaborirao snažnim i elegantnim taninima svrdlovine, lijepom svježinom te aromatikom višnje koja se ističe u obje sorte. Sama usporedba naše male potentne svrdlovine s velikom sortom poput nebbiola, izaziva strahopoštovanje, ali i dužnost da nastavimo ovu sortu razvijati u pravom svjetlu. Uz svaku čašu vina, gosti su se otiskivali na putovanje kroz okuse i mirise koji definiraju zadarsku vinsku regiju. Svaki gutljaj bio je poput novog poglavlja u knjizi o dalmatinskim vinima, otkrivajući slojeve kompleksnosti i bogatstva koje ova regija nudi.

RAZGOVOR S VALERIOM TENISON, CIJENJENOM VINSKOM OCJENJIVAČICOM

Iskoristila sam priliku te potaknula kratki razgovor s kolegicom koju jako cijenim. Riječ je o sommelierki iznimne reputacije, nositeljici WSET diplome, 2018. godine proglašenom najboljim ženskim sommelierom Rusije, koja se istaknula na nekim od najcjenjenijih vinskih manifestacija u Francuskoj gdje sada

živi i radi kao vrhunski ocjenjivač. Ujedno je nositeljica titule VIA talijanskog ambasadora vina. Konstantnim ulaganjem u znanje istaknula se i na Ruinart Sommelier Challenge u Francuskoj, 2019. godine, osvojivši drugo mjesto. Valeria je trenutno, polaznica finalne i najviše svjetske razine školovanja u svijetu vina, za titulu Master of Wine.

Sudjelovali ste na degustaciji vina i predavanju o zadarskom vinogorju, jesu li neke sorte ili vina ostavila dojam na vas? Veliki sam obožavatelj pošipa. Zapravo, općenito više volim mediteranska bijela nego crvena jer nekako mnoga od njih uspijevaju zadržati svježinu tijekom vrućih ljeta. Pošip je vrlo svestran: ponekad me podsjeća na parfimirani sauvignon blanc, ponekad pokazuje moćan i strukturiran karakter, sličan viognieru.

Vidite li budućnost u ovom smjeru razvoja vinarstva, na području sjeverne Dalmacije?

“Dalmacija je prekrasna zemlja i turizam čini veliki dio gospodarstva.

Vino bi, kao sastavni dio hrvatske povijesti i kulture, trebalo zauzeti jedno od središnjih mjesta u promociji i razvoju regije”.

Čvrsto vjerujem u izvorne sorte. Razumijem da je postojao globalni trend sadnje francuskih sorti poput cabernet sauvignona i merlota te da vinogradari još uvijek moraju raditi s tim vinogradima, no mislim da je budućnost u lokalnom sortimentu koji je toliko različit i jedinstven. Naravno, kao sommelier razumijem da su takva vina niša te da ih treba kvalitetno iskomunicirati i objasniti, dok se cabernet lako prodaje. Ipak, koliko caberneta ima u svijetu, a koliko plavina? Tržište će odlučiti, no također osjećam važnost očuvanja lokalnog sortimenta kao dijela identiteta i raznolikosti, posebno u vrijeme klimatskih promjena kada okolišni uvjeti postaju sve izazovniji.

Što biste predložili kao preferirani smjer ili taktiku u smislu daljnjeg razvoja vinarstva regije?

Dalmacija je prekrasna zemlja i turizam čini veliki dio gospodarstva. Vino bi, kao sastavni dio hrvatske povijesti i kulture, trebalo zauzeti jedno od središnjih mjesta u promociji i razvoju regije. Samo vinarstvo gotovo nikad nije marginalan posao, a sve manje zbog stalnih problema sa sušom i drugim klimatskim opasnostima. Nasuprot tome, odgovorni turizam obećava zanimljive perspektive uzgajivačima. Spajanje hrane i vina, smještaj u vinariji, joga u vinogradima, team building u vinariji i vinogradu, korporativni turizam – mogućnosti i ponude su brojne čak i za one turiste koji ne piju vino.

Valeria Tenison ukazala nam je na značajan

smjer u kojem se regija valja razvijati. Zaklučujemo, iako na dobrom putu, zadarska vinska regija mora još puno učiniti, ne bi li se učvrstila na vinskim kartama svijeta. Naime, neprestani napredak i ulaganje ne prestaju ni u najslavnijim vinskim regijama svijeta, a kamoli ne u maloj vinskoj regiji u propinjanju. Smjer je jasan: kvaliteta, niski prinosi, stručnost enologa i konzultanata, izvorne sorte uz dodatak potentnih međunarodnih sorti, terroirski različita vina, single vineyard vina, izdvajanje najboljih vinskih položaja, duga odležavanja onih najboljih premium vina i sl. Sve to i mnogo više omogućuju distinkciju naših proizvoda na tržištu i jasni napredak i prepoznatljivost.

I ZA KRAJ… ZADAR

Na kraju večeri, dok su posljednji zraci sunca nestajali iza horizonta, naši gosti uplovili su u večernji obilazak grada Zadra obišavši Morske orgulje i Pozdrav suncu, te povijesne znamenitosti poput Foruma i crkve Sv. Donata. Gastronomski doživljaj upotpunjen je večerom u renomiranom zadarskom restoranu Kornat, pružajući gostima ukusnu diverziju svoje kuhinje.

Ovaj događaj bio je više od predavanja i kušanja vina zadarske regije. Bio je to put za promociju Zadra i njegovih vinara pred vodećim stručnjacima i novinarima iz čitavog svijeta. Kroz ovo iskustvo, svijet je imao priliku upoznati bogatstvo sjeverne Dalmacije - ne samo kroz njena vina, već i kroz kulturnu i prirodnu baštinu te gastronomsku ponudu.

Tekst preuzet i prilagođen, uz dopuštenje Zadarskog lista. Autorica: Manuela Plohl.

SAZNAJ VIŠE...

Istarski vinski newcomeri

piše: EMIL PERDEC

Kako vrijeme letisvakodnevna je fraza, a možemo je primijeniti i na činjenicu da se ove godine obilježava 30. obljetnica prve „Vinistre - izložbe vina i vinarske opreme“, održane prvi put davne 1994. u Poreču. Dvije godine ranije i ja sam se počeo baviti ugostiteljstvom te polako došao u dodir s vinskim svijetom. Tada su vina u buteljama bila rijetkost: još se jasno sjećam prve butelje vina koju sam poslužio - bio je to Ravalicov Pinot sivi iz berbe 1990.

Na temu „30 godine nove Istarske vinske scene“, prije dvije godine kolegica video-novinarka Kristina Macuka i moja malenkost snimili smo video-priče u šest nastavaka koje su dostupne na mom Youtube kanalu. Bogatstvo istarske vinske scene su ljudi koji je stvaraju sve ove godine. To su naši vrijedni vinogradari i vinari te ugostitelji, sommelieri, vinski trgovci, turistički djelatnici, ali i lokalna politika. Najljepši dio vinsko-gastronomske priče dogodio se početkom ovog stoljeća, kada su se vinu pridružili maslinovo ulje, istarski pršut i tartufi te je time zaokruženo brendiranje regije kao eno-gastro destinacije. U vinskom dijelu istarske priče mene jako veseli da se, doslovno svake godine, pojavi neki novi vinar na sceni ili kako se to danas moderno kaže newcomer Posljednji takav kojeg bih volio spomenuti u

RaWino-Malvazija

POGLEDAJ

VIDEO

ovoj priči je Rafael Ravnik iz Nove Vasi Porečke. Ovaj mladi čovjek, po struci makro ekonomista, svoju je uspješnu poslovnu karijeru mogao nastaviti u bilo kojem poslovnom velegradu poput Frankfurta, Londona ili Milana. Ipak, nešto duboko ukorijenjeno u njemu vuklo ga je natrag na rodnu grudu i crvenu zemlju gdje su se njegovi preci doselili pred više od 100 godina. Godine 2018. započeo je s pripremom male obiteljske parcele veličine jednog hektara u Novoj Vasi na kojoj danas ima oko pet tisuća trsova malvazije istarske, terana i refoška u ekološkoj proizvodnji pod brendom RaWino. Rafael je završio i trogodišnju izobrazbu na Porečkom vinarskom institutu te u staroj obiteljskoj kući uredio mali vinski podrum, a u dvorištu ispod stoljetnog oraha ukopane su gruzijske amfore za odležavanje vina. Kao svoje uzore na početku bavljenja vinom Rafael ističe vina Giorgia Claia i rane uratke Mladena Rožanića. Danas je Rafaelu uzor i svojevrsni mentor Dimitri Brečević. Nedavno su mu na tržište izašla prva vina iz berbe 2021., cuvée crnih sorti u samo 300 butelja te malvazija istarska u količini od 1300 butelja. Trenutno je na dozrijevanju u boci berba 2022., dok 2023. još odležava u amforama. Vina se mogu kupiti direktno kod vinara po cijeni od 20,00 €.

SAZNAJ VIŠE...

PJENUŠAVI DORUČAK U VINOGRADU

piše: MARIJA VUKELIĆ

foto: JULIO FRANGEN

„Zašto pijem šampanjac

za doručak? Zar to ne čine svi?” (Noel Coward)

Ne znajući za ovu izreku, u doba općeg straha i zatvorenosti (covida-19), čim mi se pružila prigoda (čim su otvorili prolaz iz županije u županiju) pomislila sam – hajd’mo u vinograde! Najbliži i najdraži u okolici Zagreba svakako su Vuglecovi, u Zagorju. Gledajući ljepotu zagorskih brega, draga Ines Logožar i ja sjele smo u vinograd, pijuckale pjenušac i jele jagode. Iznad nas nebo, oko nas zelenilo, u čaši mjehurići, u zdjelici jagode. Sve je prštalo od ljepote, od boja, u potpunoj povezanosti s prirodom. „To je to, uživancija u vinograduidemo mi to omogućiti i drugima“, pomislila sam i odmah se dogovorila s Vuglecima datum. Tako je nastao projekt Pjenušavi doručak u vinogradu!

Prvi se održao 30.5.2020. u organizaciji Salona pjenušavih vina Zagreb i ekipe Vuglec brega. Sjećam se tadašnje izjave Ideja nije baš nova, “spavala” je u nekoj mapi u računalu, ali se upravo sada pokazao pravi trenutak za realizaciju, nakon pauze u organizaciji svih promotivnih događanja, uzrokovane pandemijom, a ususret novim izazovima načina prezentacije i prodaje vina ciljanim kupcima, nakon popuštanja mjera. Bio je to prvi organizirani događaj na otvorenom u Hrvatskoj nakon prvog naleta pandemije. Okupila sam četiri velika zagorska vinara Borisa Vugleca, Borisa Drenškog Bodrena, Hrvoja Petrača, Tomislava Bolfana, proizvođače pjenušaca i kupce, ljubitelje pjenušaca na neobaveznom, ugodnom druženju uz mjehuriće, jagode, trešnje &

SAZNAJ

POGLEDAJ

zagorski doručak koji je pripremio Vuglec breg. I tako je priča krenula – pjenušava druženja koja okupljaju više vinara na jednom mjestu s ciljem promocije pjenušave destinacije organizirala sam u suradnji s turističkim zajednicama na Plešivici, u Iloku, Erdutu, Međimurju, Kvarneru. Koncept je originalan, a svaki doručak ima svoje specifičnosti (npr. neku posebnu radionicu). Okosnica svakoga jest okupljanje više vinara i ljubitelja pjenušaca na jednoj lokaciji, u vinogradu ili uz vinograd, uz pratnju moderne, urbane glazbe i uz posebno zanimljiv trenutak nazvan „En primeur“, kada vinari predstavljaju jedno vino koje tek izlazi na tržište! Vrijeme doručka je na svim lokacijama isto – doručak traje od 10-12 sati, u 13 satu je En Primeur, u

“U životu svake žene dođe trenutak kada pomaže jedino čaša šampanjca”

Bette Davis

14 sati je završetak događaja te – odlazak na ručak i daljnje istraživanje destinacije. Dodatni manji pjenušavi projekti su Pjenušave staze: od kleti do kleti, osmišljene 2021. u Zagorju i pjenušave marende koje se već 4 godine događaju na vinskom krstarenju Hedonist terroir wine tour.

Moje pjenušave priče i događaji ne bi bili mogući bez suradnje s mrežom Salon of Sparkling wines, slovenskim Salonom penečih vin i prijateljstva s Ninom Levičnik, sommelierkom i arhitekticom, koja mi je otvorila svijet pjenušavih vina na poseban način i s kojom sam ušla u projekt Salona pjenušavih vina Zagreb. Kad ste okruženi kreativnim i educiranim ljudima ideje dolaze same od sebe, ali ni tada ne padaju na pamet niotkuda. One su rezultat dugogodišnjeg rada, iskustva, usavršavanja, edukacije (sebe) i dijeljenja znanja drugima. Salon pjenušavih vina Zagreb ove se godine spaja se s ljubljanskim, pa vas pozivamao da guštate u slovenskim i hrvatskim pjenušacima u Ljubljani, 14.6.2024., jer vino – nema granica i razumije sve jezike. Prije Salona u Ljubljani, upoznajte kvarnerska pjenušava vina na Pjenušavom doručku Kvarnera u Novom Vinodolskom u vinariji Pavlomir, a početak srpnja rezervirajte za Pjenušavi srijemski doručak okupan suncem podno staroga oraha vinarije Papak, uljepšan divnim suncokretima koji vas prate kudgod da prođete Srijemom.

BENEDETTA AGOSTONI, dizajnerica vinskih etiketa

piše: MARIJA VUKELIĆ

foto: JULIO FRANGEN

Talijanka sa zagrebačkom adresom ispričala mi je kako je došla u Hrvatsku i - zašto je tu ostala. U Zagreb ju je doveo posao i želja za promjenom, davne 2004. Radila je u Agenciji u Milanu i onda odlučila malo predahnuti od užurbanog ritma milanskog života, potražila mjesta gdje joj je matična agencija imala “podružnice ” - i tako došla do Zagreba.

Marija: Kako je krenula priča s dizajnomima li tu nekih obiteljskih gena? Dizajnera u obitelji?

Benedetta: Sigurno ima gena! Moj tata je iz Cabiate (između Milana i Coma), iz Brianze, gdje se radi dizajnerski namještaj. Moj djed je bio stolar, tamo su svi stolari, a tata je bio prvi arhitekt u obitelji. U Italiji sam završila Istituto Europeo di Design, smjer fotografije. Ljeto nakon završetka faksa, stažirala sam u agenciji za reklame; počela samo kao asistent art buyera. Art buyer je u agenciji osoba koja priča s fotografima, na snimanjima kad se organizira produkcija. (Tada je bila još analogna fotografija!) Kasnije sam postala asistentica Art direktora, odabirala sam fotke za layoute. Na tim počecima, moj je kompjuter na stolu bio ugašen mjesecima, uopće ga nisam znala koristiti. Photoshop je

bio tek u počecima. Posao Art Direktora sam učila u agenciji, osmišljavala sam reklame (kreativne ideje); s copywriterom koji se bavi tekstovima, radili smo reklame za TV, billboarde print... Neko vrijeme sam radila u malom studiju s majstorom grafike Daniele Cima od kojega sam puno naučila o grafici. Nekako sam uspjela se snaći jer fokus za reklame su poruke i vizual, a ipak manje grafički virtuozizmi, dok je za druge medije i projekte jako važno dobro znati grafiku i njezina pravila i zakonitosti.

Marija: Koji je bio prvi zagrebački projekt?

Benedetta: Prvi projekt na kojem sam radila u Zagrebu bio je rebranding HT-a i T-mobile 2004. Radila sam u timu s puno materijala i puno ljudi, neki od njih sada su mi prijatelji. Na sastancima svi su bili Hrvati, a morali su

samo zbog mene pričati na engleskom. Bilo mi je neugodno pa sam krenula na satove hrvatskog s profesoricom talijanskog. Svako jutro, u 7:30; prije posla, išla sam kod nje na satove. Koko u Parizu je bila knjiga koju smo prevodili. Nakon šest mjeseci mi je bilo dosta ranog buđenja i nekako sam se više bacila u pričanje, te, uz puno smješnih grešaka, počela sam govoriti hrvatskim.

Marija: Kada si krenula “svojim putem” ?

Benedetta: 2008!. Točno znam jer je tad bila recesija. Radila sam u agenciji kao vanjski suradnik, i kad je došla kriza –budući da sam bila “vanjska” prva sam bila „otpuštena“. Tada sam polako krenula raditi samostalno, s prijateljicom s faksa koja je isto u struci. Polako smo dobivale klijente, većinom male i srednje srednje poduzetnike; kozmetičke salone, slastičarne, trgovačke centre, uslužne djelatnosti raznog tipa...

Marija: I tako si došla do etiketa za vina. Ili su one došle do tebe?

Benedetta: Moja draga prijateljica

dizajnerica me pitala hoću li raditi etiketu za vino sorte grk za vinariju Nobilo iz Lumbarde. Pristala sam - s njima sam počela sve ispočetka jer do tada nisu ni imali

etikete. Tad sam shvatila da je s vinima baš posebna priča. I zbog tržišta (išla sam proučavati mnoštvo etiketa u Vrutku) i posebne tehnike (postoje specifičnosti koje treba poštivati). Isto znam da, kad su male količine vina, cijena se povećava (1500 etiketa), stoga nemamo baš preveliki budget za ostale stvari. Ali meni se jako dopala obiteljska priča: kad smo počeli raditi, Ivo Nobilo mi je pokazao grb, koji je na ulazu vinarije (riba na vrhu i riba ispod). Ispričao mi je priču o grbu i o zemlji koju je kupila njegova baka, na kojoj su i sada. Danas vinarija ima nekoliko etiketa: Grk Nobilo, Grk Albi Auri, Rosé.

Marija: Specifična je publika i proizvod, cijeli proces je dugotrajan. Kako nastaje vinska etiketa?

Benedetta: Svaka priča je različita. Na početku procesa dizajna dizajner razgovara s klijentom koji daje svoje informacije i vizije. Dizajner onda to pokušava interpretirati i daje lepezu kreativnih rješenja. Od toga se nadamo da će se vinaru nešto svidjeti. Onda se sve više konkretiziraju ideje dok se ne dođe do rješenja koje se i klijentu i dizajneru najviše svidi. Najčešće finalno rješenje ispadne puno drugačije od rješenja iz kreativne prezentacije. U finalizaciji se radi na detaljima: bira se papir

za etiketu, postoje certifikati papira za vino. Ja volim da bude nešto jednostavno, ali da se obogati s doradama, da se izdaleka vidi na boci o čemu se radi, a kad je na stolu da ima lijepih senzornih detalja koji obogaćuju etiketu i doživljaj iste.

Marija: Druga vinarija s kojom si radila je s Visa - vina Senjanović?

Benedetta: Senjanovići su imali svoju ideju i etiketu otprije koju su sami složili, jer je sin Ante arhitekt i razumije se u dizajn i fotografiju. Ali i s njima je proces trajao. Htjeli su na početku samo redizajn etikete. Mijenjali smo strukuru, odnose i boje, željeli elegantniju izvedbu već postojećeg logotipa. Senjanovići su željeli svježi izgled etikete i bolju tehničku izvedbu, ali i priču koja bi povezala sve sorte. Shvatili su da ne žele da logotip bude jedini nositelj priče. Na kraju, nakon druge prezentacije - smo se složili da krenemo ispočetka. Ostavili smo već prepoznatljiv stari logotip, a ostatak vizualnog identiteta smo zajedno tražili. Trebali smo nači naćin da sve to povežemo, da budu jedinstvene etikete za svaku sortu vino, a opet da bude naravno zajednička serija. Ante Senjanović mi je za inspiraciju poslao materijale i fotografije vinograda. Imao je jako lijepe fotke vinove loze, pa sam dobila ideju da od toga napravimo motiv za etiketu za svaku sortu. Iako i drugi vinari imaju lozu, mislila sam da nije tako bitno jer su loze iz njhovih vinograda autentične, a imale su i pogled vinara u sebi. Prema fotki sam napravila crtež i odlučili smo napraviti ilustracije s tehnikom blindruck, pa ga malo pojačati s tiskom koji “glumi” sjene. Ostatak etikete smo uredili što

jednostavnije kako bi taj motiv loze ostao u središtu zanimanja. Font je jednostavan, malo zaobljen.

Marija: Kako odabireš fontove?

Benedetta: Svaki dizajner ima fontove koji mu se najviše sviđaju. Ja volim te oble i geometrijske sans serifne, ali naravno se font izabere po potrebi projekta. Na primjer, font za Grk Nobilo je serifni, ali nije klasični, ima posebnosti, aludira na staro rimsko doba i povijest vinarstva. Izbor dobrog fonta (ili bolje, type) je isto specifičnost dizajna. U današnje vrijeme, mnogo fontova se može naći i na internetu (tu se treba se paziti na autorska prava !), ali dizajner mora znati kako će se određeni font ponašati u određenom formatu; kad je veliki, mali, u negativu, koliko smije biti stisnut isl.

Marija: Koliko vremena sveukupno traje proces stvaranja vinske etikete?

Benedetta: Idealno oko 6 mjeseci. Ali svako proljeće nastane strka – jer komisija na Zavodu pušta (sva) vina u promet u isto vrijeme. Kad komisija u Zagrebu odobri vino, onda znamo točne podatke koji idu na etiketu (postotak alkohola npr.). Odobrenja dođu otprilike svim vinarima u isto vrijeme, pa svi trebaju isproducirati etikete prije sezone i onda je ludnica u tiskarama. To je najviše malim vinarijama problem.

Marija: Dakle, dizajner dogovara s tiskarom sve vezano za etiketu?

Benedetta: Da, dizajner treba tiskari poslati

layout, reći im koje će biti dorade, količine, papiri i sl. da tiskara može dati svoje ponude.

Marija: Čini se da je vinarima puno jednostavnije kad im netko napravi etiketu i vodi cijeli proces tiskanja.

Benedetta: Svakako. Na neki način im garantiramo kvalitetu, jer smo upoznati s tiskarama i znamo kako raditi s njima. Najveći je problem – vrijeme. Treba sve biti spremno do prije sezone u petom mjesecu, a i tiskara ima svoje vremenske uvjete, obično oko mjesec dana. Mi bismo do prvog mjeseca već trebali imati gotovu ideju kako će izgledati etiketa. Idealno je odmah poslije ljetne sezone s vinarom početi raditi na konceptu (ideji) kako bi dizajner imao vremena po zimi za osmišljanje i kreativno oblikovanje, te sve etape korekcije i fine tuning. Prva dva mjeseca u godini bi trebala biti za dovršavanje detalja i dodavanja podataka da bi se krenulo s ponudama - i onda se etiketa tiska u rano proljeće.

Marija: Položaj žene u svijetu dizajna u Hrvatskoj?

Benedetta: Mislim da su u Hrvatskoj žene dosta prisutne u dizajnu : tijekom svojih 20 godina ovdje sam se susrela s puno odličnih dizajnerica i poduzetnica u struci, iako ne

znam baš statistiku što se tiče suradnje s vinskim podrumima. Istaknula bih Tonku Lujanac i Imeldu Ramović, koje imaju potpuno drugačiji stil, ali su odlične u pričanju složene i autentične priče s vizualima, što je i meni najbitnija stvar : da se brendovi istaknu s nekom istinitom i zanimljivom pričom koju dobar dizajner može pametno ispričati. Ipak, primjetila sam da mi žene često imamo problema dati pravu vrijednost našem radu i trudu, kad je riječ o ponudama. Kao da nekako nismo baš sigurne. Često se dotičemo te teme u razgovorima s kolegicama i čini mi se da općenito traje društvena percepcija žena prošlih era.

Možda je razlog tomu što u edukaciji umjetnika i dizajnera malo nedostaje finacijske izobrazbe, a svaki bi poduzetnik trebao znati definirati vrijednosti vlastitoga posla. Nije tu riječ samo o izvedbi, nego upravo o edukaciji (a da budeš dobar dizajner moraš imati prilično široku vizualnu edukaciju), u iskustvu, vremenu i energiji. U kreativnost ulazi puno faktora koji nisu baš opipljivi i katkad je teško to objasniti, pogotovo klijentima koji nisu navikli raditi s vizualima. Imam osjećaj da se žene smatraju manje stručnima općenito, pogotovo ako nisu agresivne. Osobno nisam imala iskustva potcjenjivanja, ali znam kolegice koje su to osjetile na svojoj koži ! Nadam se da smo ipak zakoračile u modernija vremena.

Vinska mladost umirovljenog vinara s „penkala brkovima“

piše: ŽELJKO GARMAZ foto: privatna arhiva i JULIO FRANGEN

Svojim „penkala brkovima“, svojevrsnom posvetom legendarnom Clarku Gableu, Mladen se izborio i za status nepoderivog macho muškarca. Ipak je njemu 78 godina!

Premda je Mladen Siber, pokretač vinarije istog prezimena, u više navrata naglasio da za sebe nikada neće reći da je vinar nego stomatolog, kratkotrajno bavljenje vinarstvom ga je demantiralo. Mladena Sibera, umirovljenog stomatologa koji je svojim profesionalnim odnosom prema „zubarenju“ utro put svojim sinovima, Stjepanu i Josipu, da nastave ono što je on započeo, danas više nitko ne percipira kao zubara. Štoviše, Mladen Siber i njegova Vinarija Siber danas su sinonim za vrhunska vina s blagih erdutskih padina okrenutih Dunavu. A svojim „penkala brkovima“, svojevrsnom posvetom legendarnom Clarku Gableu, Mladen se izborio i za status nepoderivog macho muškarca. Ipak je njemu 78 godina! Može se slobodno reći da se Mladen, u 20-ak godina, od ideje sadnje vinograda, proizvođača i prodavača grožđa drugim vinarima, od kojih su nastala i neka kultna hrvatska vina poput Naguala Davora Zdjelarevića, uspeo na pijedestal ponajboljeg slavonskog vinara. I to polagano, kako on to voli reći – pristupajući vinima kao „ručnim radovima“.

Njegovo nedavno, dvodnevno gostovanje u Fusion bistrou Lulu u Osijeku, gdje je proslavljeni osječki chef Marko Alilović Mladenova vina „pratio“ samo za tu prigodu posebno pripremljenim delicijama, bio je svojevrsni trijumf vinarije Siber i vrhunac karijere te tek odnedavno punoljetne vinarije.

Mladen je vina pretvorio u umjetnost radeći od svojih etiketa konkurenciju zbirci umjetnina na koju je izuzetno ponosan.

Baš kako je svojedobno sa svojim golubovima preletačima osvajao nebeska prostranstva ili, pak, s dudovim svilcima u kutijama u spavaćoj sobi remetio supruzi Dušici idilu noćnih spavanja, Mladen je vina pretvorio u umjetnost radeći od svojih etiketa konkurenciju zbirci umjetnina na koju je izuzetno ponosan. I to s razlogom, jer tek rijetki se mogu pohvaliti s posjedovanjem slika Otokara Zobundžije ili prijateljevanjem s Borisom Ivandićem, čije su slike korištene u prvom redateljskom uratku Angeline Jolie, ali i na prvim etiketama Siberova caberneta sauvignona ili, pak, pjenušca.

Danas je ozbiljnu restoransku vinsku kartu nemoguće zamisliti bez njegova Chardonnaya, kojeg vinski znalci proglašavaju ponajboljim hrvatskim chardonnayom i kojem je master sommelier Eric Zwiebel, za nedavna boravka u

Osijeku, ad hoc odredio ocjenu 94+. A što reći za Siberov Cabernet sauvignon, vjerojatno najnagrađivaniji slavonski crnjak, Muškat žuti, vino koje se rekordno brzo rasproda – poglavito kod ženske populacije, koja se, također, hedonistički utapa i u Sibernetu, jedinom slavonskom aromatiziranom vinu. A za kolekcionare i lovce na raritete tu je i Siberov pjenušac, vjerojatno jedino hrvatsko pjenušavo vino proizvedeno od sauvignona blanca. A tu su i slasni Sauvignon blanc, kome je Marko Alilović pronašao savršenog parnjaka u dimljenom šaranu s mousseom od avokada, kroketom od riže i kimchija te umakom od džumbira i manga, kao i sjajna Graševina, apsolutno neodoljiva u kombinaciji s tartarskim od tune s preljevom od limete. Donedavno je Mladen vinarstvu pristupao hobistički, vina koja je bio proizvodio u svojim vinskim počecima imala su cilj tek pokazati potencijal uzorno posađenih i održavanih 13 hektara vinograda. Mladen je definitivno prerastao razinu kooperantskog uzgajivača grožđa za druge vinare, njegova vina su postala apsolutni hit krajnjeg istoka Hrvatske.

Mirjana Maksimović naša je suradnica koja će nam pisati o ženama iz vinskog svijeta balkanskih zemalja. Prije ulaska u vinski svijet, diplomirala je na Fakultetu za menadžment u Novom Sadu. Kao jedna od najboljih u svojoj generaciji, ostala je raditi na istom Fakultetu na kome ujedno i završava postdiplomske studije. Autorica je knjige ‘’Timski rad u novom milenijumu’’, 2005. godine u izdanju Cekom books-a, kao i poglavlja ‘’Timski rad’’ u udžbeniku ‘’Osnovi menadžmenta’’ . Stvorila je koncept edukacije za timski rad i autorica je nekoliko istaknutih naučnih radova na temu timskog učenja. Posljednjih sedam godina, predsjednica je Udruženja Žene i Vino i aktivna sudionica svih bitnijih vinskih događaja u Srbiji. Ljubav prema putovanjima pretvorila je u bavljenje vinskim turizmom u praksi i idejni je tvorac koncepta nove vinske turističke rute nazvane Carigradski vinski drum, koja promovira vinski i gastro turizam Srbije. Znanstvenu djelatnost nastavlja kao studentica doktorskih studija Prirodno matematičkog fakulteta, na odsjeku za turizam. Upoznajmo je!

Marija: Što vas je potaknulo da uđete u svijet vina i s kojim izazovima ste se susreli kao žena, ulazeći u polje u kojem tradicionalno dominiraju muškarci?

Mirjana: Vino mi je nekako uvijek bilo najdraže piće. Kada se prije petnaestak godina vinska scena u Srbiji počela intenzivnije razvijati, a izbor vina domaćih proizvođača postajao je sve bolji, pomislila sam da bih mogla okupiti nekoliko svojih prijateljica s kojima bih pokrenula i udrugu Žene i vino. Osnovna ideja je bila da light motiv naših druženja bude vino o kojem bismo više naučili i proširili neka do tada stečena znanja. Tako smo se registrirali i već za nekoliko dana imali prvo druženje na koje smo pozvali i druge žene. To prvo okupljanje smo nazvali PMS party, a u našoj izvedbi taj PMS je značio Pinot Makes Me Smile Naravno, tema večeri bio je crni pinot, tada mlade vinarije Vinum iz Sremskih Karlovaca. Nakon toga, sve se munjevito događalo i ubrzo smo postale vrlo utjecajni čimbenik na srpskoj vinskoj sceni.

Marija: Kao žena u vinskom poslu, koje ste strategije koristili za prevladavanje rodnih

ŽIVOT U STRAHU NIJE VRIJEDAN ŽIVLJENJA

piše: MARIJA VUKELIĆ foto: privatna arhiva SAZNAJ VIŠE...

prepreka i nametanje sebe kao profesionalca u ovom poslu?

Mirjana: Uvijek sam se oslanjala samo i isključivo na svoje znanje, vještine i profesionalnost u radu. Nikada kao udruga nismo ulazili u sukobe i klanove. Od samog početka naša poslovna filozofija je bila

“Ako imaš nešto lijepo za reći - reci, a ako nemaš - šuti.”. Samo tako možemo postati, biti i ostati značajan faktor u ovom poslu. Pokazalo se da je to bila dobra strategija, jer više od desetljeća kasnije još uvijek smo tu, družimo se, radimo i darujemo aktivan doprinos popularizaciji srpskog vina u regiji i mnogo šire.

Marija: Kako balansirate između osobnih obveza i svih složenih procesa u poslu kao što je proizvodnja vina, marketinga, distribucije itd?

Mirjana: Smatram da je biti žena i vinarka u isto vrijeme vrlo zahtjevno i iziskuje puno truda, odricanja i prije svega - puno dobre organizacije. Sretna je okolnost što se mi kao udruga ne bavimo proizvodnjom grožđa i vina, a ni prodajom i marketingom. Taj dio posla smatram uvjerljivo najzahtjevnijim, najvažnijim i kao takav - zahtijeva najviše truda. Kad vino stigne u bocu, ono dobije ime i etiketu, a mi tek tada stupamo na scenu. Taj dio posla je puno kreativniji i manje odgovoran - ali ne beznačajan. U početku smo organizirali mala vinska događanja, kao što su radionice i degustacije. Pisali smo recenzije vina, bavili se copy-

writingom za razne potrebe vinara, popularizirali srpsko vino u medijima itd. Okušali smo se i u organizaciji festivala vina i sličnih događaja, ali toga sada u Srbiji ima stvarno puno. Zadnjih godina često dajemo usluge savjetovanja iz područja vina medijima kao i putničkim agencijama koje se bave vinom i receptivnim turizmom. Mislim da upravo sada tu možemo dati značajan doprinos, ali kako je s poslom svaki proizvod ili u našem slučaju usluga ima svoj životni ciklus, mislim da ćemo se razvijati u smjeru upravljanja znanjem / knowledge management /

Marija: Koja je vaša filozofija kada je vino u pitanju i kako se to odražava na posao kojim se bavite?

Mirjana: Latinska izreka kaže “u vinu je istina”. Kao netko tko cijeni istinu, kakva god ona bila, u svim sferama života, smatram da vino mora biti onakvo kakvim ga je godina dala. Uživam u kušanju vina različitih berbi i otkrivanju tajni njegova nastanka. Trudim se biti temeljita u svom poslu, dosljedna i točna. Ne volim makinacije, kako u proizvodnji vina tako i u svakodnevnom životu i poslu.

Marija: Koliko je obrazovanje važno u životu i u vinskoj industriji?

Mirjana: Iskreno, ne znam postoji li išta važnije u životu od obrazovanja, bilo ono formalno ili ne. Godinama radim kao sveučilišna predavačica i uvijek nastojim studentima nametnuti stajalište da obrazovanje ne završava s diplomom bilo kojeg fakulteta ili škole. Kada je obrazovanje u pitanju, jedino što je bitno je da svoju znatiželju zadržimo u sebi i uživamo u tome kao i na procesu otkrivanja i stjecanja novih znanja. U vremenu kada se cjelokupno svjetsko znanje udvostručuje iz godine u godinu, svijest o potrebi cjeloživotnog učenja postaje najveći prioritet.

Marija: Jeste li zadovoljni formalnim obrazovanjem koje se može steći u obrazovnim institucijama u Srbiji?

Mirjana: Kad je vino u pitanju, definitivno ne. Mislim da je najveći nedostatak ove industrije to što ni na jednom fakultetu nema smjera vinarstvo. Studenti Tehnološk-

og fakulteta stječu zvanje tehnolog mikrobioloških procesa i znaju od svega pomalo, ništa puno. Ovo možda i ne bi bio toliki problem da postoji sljedeća diploma, tipa specijalizacija ili magisterij, a to bi od tih stude nata stvorilo vinske tehnologe tj. enologe. Takve studije trebale bi obuhvatiti sve od vinograda do boce, što nažalost teško ulazi u zadane okvire tj. ograničeni su raznim aktima u obrazovanju. Dobra vijest je da oni koji se žele specijalizirati za teorijska i stručna znanja iz enologije moraju znanje tražiti u inozemstvu, a kada u tome uspiju, doživotno ostaju predani profesionalci. Sjećam se da smo jednom, prije 10-15 godina pokušali akreditirati studij agrobiznisa na nekom od fakulteta za menadžment, ali je Ministarstvo prosvjete smatralo da za to nema potrebe. O toj odluci razmišljam i danas, jer je to apsolutna glupost...

Marija: Što smatrate svojim najvećim dosadašnjim uspjehom u svijetu vina?

Mirjana: Već davne 2005. godine objavila sam knjigu „Timski rad u novom tisućljeću“. Neke od ideja iznesenih u toj knjizi i danas se smatraju prilično revolucionarnima. Ipak sam uspjela razviti svoj koncept wine team buildinga koji uspješno provodim posljednjih godina, uglavnom za zaposlenike stranih kompanija koje posluju u Srbiji. I ja sam ponosna na svoje projekte vinskog turizma pod nazivom “Carigradska vinska cesta”, a sve je započelo neposredno prije covid krize. Projekt sada ponovno izaziva interes stranaca koji žele upoznati Balkan i njegovu gastronomiju.

Marija: Koliko je važno umrežavanje žena u vinskoj industriji?

Mirjana: Mislim da je povezanost žena iznimno važna u svemu, pa tako i u vinarstvu, i na tome treba više raditi. U usporedbi

s razdobljem prije desetak i više godina, sada je puno više utjecajnih ljudi i žena u vinskoj industriji, a sljedeći logičan korak za nas je međusobno povezivanje i suradnja. Kada je regija u pitanju, posebno mi je zanimljiva Bugarska, gdje više od 50% industrije čine žene, što je sigurno najveći postotak u Europi, ako ne iu svijetu.

Mislite li da su žene u vinskom biznisu dovoljno vidljive i treba li više pažnje posvetiti ženama u ovom

Vidljive su zadnjih godina, ali mislim da mogu biti utjecajnije jer su sve do jedne jako inspirativne i kao takve trebaju biti vidljivije.

Da vas netko pita, što biste najviše voljeli promijeniti (u smislu poboljšanja) u vinskom sektoru?

Mirjana: Obrazovanje. Daleko više pažnje posvetila bih sektoru sveučilišnog obrazovanja, ali i dodatnom obrazovanju. Nedostaje nam i malo najnovije tehnologije u proizvodnji vina, pogotovo u segmentu finalizacija tj. linija za punjenje itd.

Marija: Što biste savjetovali mladim ženama koje žele ući u vinski biznis?

Mirjana: Najvažnije je biti što spremniji za posao u koji ulazite. Međutim, kako god ste spremni, iznenade nas neplanirani događaji. Spremnost na promjene, prilagođavanje i stalno poboljšanje postaje od egzistencijalne važnosti. Treba biti spreman na izazove pa čak i zahvalan na njima. Brod je siguran u luci, jer je izgrađen da izdrži i najjaču oluju. Izazovi, privatni i poslovni, postoje - oni nas čine boljima i ne treba ih se bojati. U ovaj posao treba ući hrabro, ustrajati u trudu, ali i uživati u njemu i plodovima rada. Život koji se živi u strahu nije vrijedan življenja.

foto: Mihaly Csaky

FORSKE UŽONCE

MEDITERAN U FORSKEMU

ŽMULU I PJATU

„Mediteranska prehrana predstavlja ukupnost vještina, znanja, praksi, vjerovanja i tradicija vezanih uz poljoprivredu i ribarstvo, preradu, pripremanje i osobito konzumiranje hrane“ – kaže definicija.

foto: ĐANI IVANČEVIĆ

Kako to izgleda u praksi pokazuje već desetak godina udruga Forske užonce, koja kroz razne aktivnosti, usmjerene na očuvanje hvarskih tradicija i običaja pridonose obogaćivanju društvenog života lokalne zajednice. Tako je u četvrtak, 9. svibnja 2024. udruga organizirala zanimljivu radionicu sljubljivanja mediteranskih zalogajčića i hvarskih vina, u prelijepom prostoru Hvarske Lođe, pod nazivom MEDITERAN U FORSKEMU ŽMULU I PJATU. Radionicu je vodila vinska promotorica i sommelierka maslinova ulja, Marija Vukelić, naglasivši uvodno važnost triju mediteranskih dama - loze, masline i smokve. Gosti su na radionici kušali 5 sljedova jednostavnih zalogaja spravljenih mediteranskim namirnicama s izvornim sortama vina otoka Hvara.

Početak je bio rezerviran za maslinovo ulje

Udruga Forske Užonce, već 15ak godina okuplja Hvaranke i sve kojima je Hvar u srcu, promovirajući očuvanje hvarskih tradicija i običaja, ali ujedno prihvaćajući nova znanja važna za društveni života lokalne zajednice. Nositeljica je rješenja za Mediteransku prehranu na hrvatskoj obali Jadrana koja ima svojstvo nematerijalnoga kulturnog dobra. Uz maškare, uskrsne i adventske radionice te razna edukativna predavanja, središnja manifestacija Udruge je Fjera sv. Prošpera, suzaštitnika grada Hvara, koji se štuje 10.svibnja. Osim vjerskih običaje i liturgije koja uključuje procesiju, Fjera je neizostavno mjesto susreta za lokalne proizvođače: vinari svojim najboljim vinima oživljavaju tradiciju vinogradarstva, dok se mirisi lavande, maslinovog ulja i mediteranskih začina šire cijelim gradom. Atmosforu nadopunjuje glazbeno scenski programi različitih skupina, a ove godine nastupa klape Bodulke koje obilježavaju 20-u godišnjicu svojeg rada. Fjera tako postaje više od vjerskog događaja - zajednica čuva i slavi svoje običaje, kulturu i tradiciju istodobno pozivajući posjetitelje i turiste da dožive autentično iskustvo Hvara.

koje se kušalo onako kako to čine profesionalci, iz plavih čašica. Grijući čašicu i mirišući te potom kušajući ekstradjevičansko maslinovo ulje, gosti su prepoznavali voćnost, gorčinu i pikantnost, tri najvažnije karakteristike vrhunskih maslinovih ulja. Vinsko kušanje počelo je izvornom hvarskom bogdanušom uz koji se spojila rolica od tikvice s kozjim sirom i malo aromatiziranog maslinovog ulja s limunom; drugi je slijed bio pošip s paštetom od tune s kaparom i koricom limuna, ružičasti Opolo spojen je sa zalogajem od kozice i jagode; uz jedan plavac mali poslužena je kuglica od suhe šljive i pancete, a uz drugi desert – čokoladne praline; jedna sa smokvom a druga s rogačem. Polaznici su zadovoljno potvrdili da su im svi zalogaji lijepo pratili vina, da nigdje ništa nije „iskakalo“ te da će i sami ponoviti sliečne kombinacije.

PRIRODNA, organska, biodinamička VINA

Prirodna vina predstavljaju povratak iskonskom vinogradarstvu i podrumarstvu, s minimalnim intervencijama u podrumu i oslanjanjem na kakvoću ploda i mikrolokaciju.

piše: NINA ŠTULIĆ

foto: PRIVATNA ARHIVA

Povratak korijenima ne znači nazadovanje, već napredak poljoprivredne prakse nakon 50 godina eksperimentiranja s konvencionalnom poljoprivredom. Uvođenje monokulture i herbicida nakon

Drugog svjetskog rata, u sklopu “Zelene Revolucije”, pokrenuo je “domino efekt” u poljoprivredi, u ovom slučaju - vinogradarstvu. Loze su postajale neishranjene, tlo osiromašeno, a sintetička gnojiva i pesticidi neophodni za održavanje takvih tala. Prirodna vina su se pojavila kao protuteža ovoj praksi, promičući raznolikost, održivost i zaštitu najvrijednijeg nam bogatstva - prirode. Ne radi se samo o “hipsterskom” trendu i šarenim etiketama. Riječ je o globalnom pokretu, čiji su korijeni postavljeni puno davnije no što mislimo, a koji spaja tradiciju i suvremena znanstvena istraživanja s ciljem rada u skladu s prirodom, a ne protiv nje.

Svoj korijen vuku iz 1980-ih u francuskoj regiji Beaujolais, zahvaljujući renomiranom negociantu i vinaru Julesu Chauvetu i ostalim vinarima, koji su uvidjeli štetne posljedice visokih prinosa i tržišnih zahtjeva na kvalitetu vina. Stoga su se počeli vraćati tradicionalnim tehnikama i proučavati mikrobiologiju koja stoji iza procesa proizvodnje vina. Tako je započela renesansa u vinarstvu, gdje divlji kvasci i spontanost fermentacije ponovno dobivaju na važnosti. U Italiji je sličnu renesansu pokrenuo

Stanko Radikon u regiji Friuli Venezia Giulia, dok je u Sloveniji to učinio Joško Gravner, odmaknuvši se od svega što je do tada vrlo uspješno radio modernom enologijom.

Ne možemo govoriti o prirodnim vinima i poljoprivrednoj revoluciji, bez spomena Rudolfa Steinera, utemeljitelja biodinamičkog vinogradarstva. Steiner je još 1924. stvorio temelje za biodinamičke principe. Biodinamičko vinogradarstvo se oslanja na prirodne cikluse Mjeseca i drugih kozmičkih utjecaja te promiče održavanje zdravog i uravnoteženog ekosustava uz implementaciju “preparata” i komposta.

Matija Vertovec, slovenski svećenik i autor knjige *Vinoreja za Slovence* (1844.), također je pionir vinogradarstva u regiji. Njegova knjiga bila je vodič slovenskim vinarima 19. stoljeća, zagovarajući prirodne metode u vinogradarstvu. Vertovec je istaknuo važnost terroira i promicao korištenje tradicionalnih metoda koje su u mnogočemu slične današnjim principima prirodnog vinarstva. Njegovo nasljeđe i utjecaj još uvijek odjekuju kroz rad današnjih slovenskih vinara poput Valtera Mlečnika ili Aleša Kristančiča.

VINA?

Konvencionalna vina nastaju iz konvencionalnih vinograda koji se tretiraju sintetičkim pesticidima i drugim -cidima, mineralnim gnojivima, a u podrumu nastaju korištenjem laboratorijski selekcioniranim kvascima filtracije, dodavanjem visoke količine sulfita i drugih kemijskih aditiva.

“Organska vina” nastaju iz organskih vinograda gdje su sintetički pesticidi zabranjeni, no u podrumu ipak postoji veća sloboda intervencije, poput selekcioniranih kvasaca, sumpora i drugih “organskih” aditiva.

“Biodinamička vina” nastaju iz biodinamičkih vinograda gdje se koriste pripravci na prirodnoj bazi, prati se lunarni kalendar, a u podrumu su količine sumpora izrazito smanjene te je dopuštena minimalna filtracija.

“Low Intervention” vina nastaju u minimalno organskim vinogradima, ili u biodinamičkim te kako sama riječ kaže, u podrumu je filozofija minimalnih intervencija i korištenja sulfita.

Dakle, ono što definira prirodna vina su spontana fermentacija, organski/ ekološki i biodinamički vinogradi te minimalne intervencije u podrumu uključujući i minimalnu količinu sulfita. Iz povijesti se uči najbolje, a najbolji rezultati u vinarstvu dolaze kad se skladno koriste priroda, ljudska kreativnost, intuitivnost i znanost!

POGLEDAJ VIDEO

Hrvatski sommelier klub

Želite

li postati sommelierom, učiti o vinima irazumjeti se u vina, HSK je prava adresa za vas.

Što se točno ondje radi i uči?

Hrvatski sommelier klub od svog se osnutka bavi organizacijom sommelierskih tečajeva, a tijekom posljednjih godina osobitu pozornost polaže na edukaciju djelatnika ugostiteljsko – turističkog sektora (Maistra, Valamar Riviera, LRH, Plava Laguna, Imperial, itd,). Kroz tri razine sommelierskog tečaja, brojne praktične vježbe, posjete podrumima, vodećim restoranima i uz degustaciju

ponajboljih naših i stranih vina, kandidati su u prilici savladati program koji je u cijelosti usklađen s programom edukacije međunarodne asocijacije sommeliera (ASI) čiji je HSK član od 1994. Glavna zadaća HSK je napredak profesije sommeliera, produbljivanje svijesti o kulturi hrane i pića, poglavito vina te edukacija profesionalaca i građanstva. To podrazumijeva i promociju hrvatskog vinarstva kao i prezentaciju

Sadašnje aktivnosti

HSK uključuju:

■ organizaciju natjecanja kako bi promovirao struku, poticao stručnost i stvarao prilike za usavršavanje;

■ organizaciju tečajeva i radionica kako bi sommelierima omogućio stjecanje suvremenih znanja i vještina. HSK provodi edukaciju po međunarodnim standardima i priznat je od strane međunarodnih sommelierskih organizacija;

■ suradnja s vinarijama i vinskim sektorom kako bi promovirao hrvatska vina, podržao lokalne proizvođače i poticao razvoj vinskog turizma;

■ aktivna međunarodna suradnja s međunarodnim sommelierskim organizacijama kao što su Association de la Sommellerie Internationale (ASI). Ova suradnja omogućuje klubu da sudjeluje u međunarodnim događanjima, skupštinama i kongresima, razmjenjuje iskustva s kolegama iz drugih zemalja i promovira hrvatsko sommelierstvo i vina na međunarodnoj razini.

Hrvatske u što boljem turističkom, ugostiteljskom i vinarskom svjetlu u svijetu.

ŠTO RADI HSK?

Organizira edukativne sommelierske tečajeve za profesionalce, stručna predavanja zainteresiranim skupinama i(li) ljubiteljima vina; izdaje stručnu literaturu; organizira stručna putovanja u zemlji i inozemstvu; organizira regionalna i nacionalna natjecanja sommeliera, nastupe na europskim i svjetskim natjecanjima sommeliera.

ŠTO RADI SOMMELIER?

Neke su od općih postavki sommelierskog posla su jačanje kulture vina u smislu upoznavanja potencijalnih konzumenata s vrijednostima i doživljajima vina, njihovo osposobljavanje za prepoznavanje vrijednosti za novac, odnosno procjenu odnosa cijene i kvalitete.

Uloga sommeliera je da gostu, uz određeno jelo, nenametljivo predloži najbolji izbor vina – prezentirajući osnovne podatke o etiketi. Istodobno, sommelier mora biti

spreman i za dodatna pitanja i objašnjenja vezana uz vina, gastronomiju, odnosno kulturu stola općenito. Osim toga, sommelieri bi u nas trebali postati najaktivniji promicatelji hrvatskih vina i stalno raditi na afirmaciji vina i hrane kao elementa nacionalnog identiteta, kulture i turističkog proizvoda. Preduvjeti za to, osim formalnog obrazovanja, podrazumijevaju i druge oblike cjeloživotnog obrazovanja, odnosno stručnog usavršavanja, poput sommelierskih tečajeva, degustacija, radionica i vježbi.

Kroz svoje dosadašnje aktivnosti i suradnju s partnerima, Hrvatski sommelier klub je stekao ugled kao stručna organizacija koja pridonosi razvoju sommelierstva u Hrvatskoj. Njihove aktivnosti su usmjerene na edukaciju, certifikaciju, promociju hrvatskih vina te jačanje veza između sommeliera, vinskih poduzeća i ugostiteljskog sektora. Želite li i vi biti dio ponosnih nositelja certifikata za sommeliera, istražite detalje i nađite svoj termin tečaja na web stranici: www://sommelier.hr

POGLEDAJ VIDEO

KAKO DARIVATI VINO

Vino je često popularan i univerzalan dar koji može biti prikladan u najrazličitijim prigodama, od rođendana, obljetnica, blagdana pa sve do poslovnog dara.

Mnogi vino smatraju simbolom elegancije i luksuza te ga upravo to čini poželjnim darom za veliki broj ljudi i prigoda. Budući da danas na tržištu postoji vrlo širok izbor vina različitih stilova, sorti, regija i cjenovnih razreda, lako se može pronaći baš ono koje će odgovarati primatelju. Ali vino treba i lijepo zapakirati, zar ne? Nudimo vam nekoliko ideja i načina pakiranja, elegantnih i ne preskupih!

Vinska vrećica: Kupite vinsku vrećicu u boji ili uzorku koji odgovara prigodi ili osobnosti primatelja. Možete dodati i malu vrećicu s čokoladama ili drugim sitnicama kako biste upotpunili dar.

Kutija za vino: Elegantna kutija za vino može biti idealno rješenje za pakiranje boce

vina. Na kutiju možete dodati i ukrasnu traku ili vrpcu kao dodatni dekorativni dodir. Kutije za vino su možda najbolji odabir za poslovne partnere.

Košara s vinom: Želite li proširiti asortiman proizvoda koje darujete, košara je prigodno rješenje. Napunite košaru s vinom te s drugim gourmet proizvodima poput sireva, suhomesnatih proizvoda, čokolada ili voća. Košara može biti elegantno ukrašena i dodati dojam luksuza i obilja.

Personalizacija poklona: Dajte svoj osobni dodir dodajući personaliziranu etiketu na bocu vina ili priložite ručno napisanu čestitku ili zahvalnicu. To može dati sentimentalnu vrijednost vašemu daru.

Ukrasne trake i dodaci: Ukrasite butelju vina s ukrasnom vrpcom, trakom ili mašnom kako biste dobili poseban estetski detalj. Možete dodati buket cvijeća ili zeleno lišće kao dodatni ukras.

NARUČITE

VREĆICE ZA SVOJA VINA

Veliki izbor luksuznih i kvalitetnih vrećica i kutija koje će vaša vina učiniti još poželjnijima!

Ulomci iz knjige

Béla Hamvas

FILOZOFIJA VINA

Vino ne podnosi pravac. Zbog toga onaj koji je malo više popio izvodi vrtoglave kretnje, i kada pođe kreće se u lijepim parabolama i hiperbolama. Kažu, izgubio je ravnotežu pa tetura. Ne vjerujem. Vino voli ovo lelujavo gibanje. Pogledaj samo hod vinom opijenog čovjeka. Prava je to igra to što on radi. Stari lutalica, ne može ni pretpostaviti koliko samo draži ima u njegovim kretnjama. A pogle onoga koji je pijan od rakije. Od vina se neprekidno kruži; od rakije se posrće, kleca, sve dok se otežale glave ne stropošta na pod. S jedne strane parabolična vrtoglava igra, a s druge oštro isprekidano kretanje. Sve se to može prepoznati kod svih naroda. Razlika se, dakle, između vinskih i rakijskih naroda očituje u kretnjama, razmišljanju, osjećajima i cjelokupnom načinu življenja.

VINO U SREDNJEM VIJEKU VINO U SREDNJEM VIJEKU

ilustracija: www.freepik.com

Usrednjem je vijeku katolička crkva dominirala proizvodnjom vina u Europi. Samostani i crkve posjedovali su ili stvorili većinu najboljih europskih vinograda, usavršavajući tehnologiju uzgoja vinove loze i proizvodnje vina.

Najistaknutiji bili su benediktinci te kasnije cisterciti.

Vino i vuna tada su bili najluksuzniji europski proizvodi. Također i izvori velika bogatstva. Veliki sajmovi u Flandriji i Šampanji privlačili su trgovce iz različitih dijelova Europe. Povijesničari su zabilježili da je 1224. godine francuski kralj organizirao međunarodno kušanje vina. Sudjelovalo je 70 natjecatelja iz Španjolske, Njemačke, Cipra i Francuske. Sudac je bio Englez, a pobijedilo je vino s Cipra. Do 17. stoljeća vino je bilo najpoželjnije piće. Voda nije svugdje bila sigurna za piće, pivo se brzo kvarilo i nije bilo oštrih pića ni pića koja sadrže kofein. U 17. stoljeću iz Arabije stiže kava, iz Kine čaj, Nizozemci izumljuju destilaciju alkohola te regije u Francuskoj proizvode jeftino bijelo vino za njihove destilerije. Unaprijeđena je i proizvodnja piva te se u velikim gradovima rješava pitanje pitke vode.

Upravo kada je ugled vina ugrožen pojavljuju se staklena boca i čep. Postalo je jasno da se vino u staklenim bocama može znatno dulje čuvati nego u keramičkim posudama ili drvenim bačvama. Boce su bile i jeftinije te se vino u njima kvalitetno razvijalo. Počinju se proizvoditi prva posebno njegovana vina: proizvodila su se od izabranog grožđa, kasno ubranoga slađeg grožđa, a proizvodnom se procesu posvećivala osobita pažnja. U Šampanji je redovnik Dom Pérignon otišao korak dalje miješajući različite vrste vina zbog čega se mješavina počela pjenušati. Rezultat znamo!

1224. godine francuski kralj organizirao je međunarodno kušanje vina. Sudjelovalo je 70 natjecatelja iz Španjolske, Njemačke, Cipra i Francuske, a pobijedilo je vino s Cipra.

Postaju li vina s ostatkom šećera novo smilje?

Ugledni američki časopis Wine business monthly u prošlom broju objavio je članak pod naslovom “Glavne pogreške vlasnika vinarija“. Članak potpisuje Nova Cadamatre MW.

Već sam naslov članka izaziva zanimanje jer razgovarajući s vlasnicima vinarija u Hrvatskoj nismo upoznali baš puno vinara koji su priznali ikakvu grešku. Naprotiv, obično su se žalili na tržišne okolnosti, trgovce, distributere, konkurenciju, medije… Prateći podjelu članka Nove Cadamatre na pet poglavlja, i mi ćemo pokušati, na primjeru Hrvatske, raščlaniti neke teme u idućih pet izdanja. U ovom broju postavljamo si pitanje: Znamo li kome su naša vina namijenjena?

Problem se nameće kao svakodnevica hrvatske vinske industrije - kome su namijenjena polusuha, poluslatka i slatka hrvatska vina? Je li itko napravio to istraživanje u nas? Ako nismo mi, Australci jesu: najdalje su otišli u istraživanju tržišnog potencijala slađih vina i napravili analizu koja je dala sljedeće rezultate:

U otkrivanje vina putem slađih vina ulazi 10% muške i 45% ženske populacije. Kasnije, kada postaju redoviti potrošači, te se brojke spuštaju na 5% kod muških i 18% kod žena. Dodatno treba uzeti u obzir da slađa vina piju potrošači koji ne spadaju u kategoriju heavy user što u apsolutnim brojevima daje vjerojat-

no poprilično niže postotke.

Od devedesetih na ovamo Hrvatice i (nešto manje) Hrvati taj su segment vinske proizvodnje (koji se uvelike svodi na dodavanje ugušćenog mošta u vino) otkrivali putem polusuhih i poluslatkih makedonskih vranaca, Venusa Istravina, tada iznimno popularnog Pelješca, te Iločkog traminca koji je nekad davno bio polusuh/polusladak. Kasne, izborne i ledene berbe, bile su rezervirane za one dubljeg džepa.

Budući da su posljednjih godina vinska natjecanja poput Decantera, IW(S)C-a, Concoursa i Mundus Vinia postajala sve popularnija, a medalje s istih stvar prestiža među vinarima, smanjivala se proizvodnja polusuhih vina - jer takva vina nisu dobro prolazila na natjecanjima. Ali, kako to obično na tržištu biva, uvijek se pojavi netko tko je spreman pokupiti vrhnje i zauzeti pozicije u ne baš maloj niši. U ovom slučaju to su prvo bili Istrijani sa značajnom ponudom muškata, pa Makedonci s upgrade vrancima ( T’GA za jug) te kasnije slavonski vinari: Josić sa svojim crnim vinima i roséom te Adžić s graševinom. Tržište je u premium segmentu zakucao Korlat sa svojim Boutiqueom.

U zadnje vrijeme čini nam se da se svi vinari pokušavaju ukrcati u isti vlak. Uvoze se nove značajne količine slatkih vina; Belje je napravilo liniju polusuhih vina, Kutjevo je izašlo s nes(p)retnim Traubi vinom, Feravino je proširilo liniju Dika s dva slađa vina... Cijela ova situacija neodoljivo podsjeća na tržište smilja zadnjih 20 godina: koliko brzo je raslo, jednako tako brzo je i palo. Ide li i vino tim putem?

Za kraj, ne treba zaboraviti da od berbe 2024. na etikete vina stiže i podatak o energetskoj vrijednosti vina. Hoće li to biti kap koja će preliti čašu vina s ostatkom neprovrelog šećera?

piše: FRANJO RIZLINŠKI

Bienvenue! (Dobrodošli)

Dobrodošli bienvenue [bjenv:nü] u nastavak tečaja Francuski i vino! Koliko li je važnih francuskih pojmova koji počinju slovom B? Za početak spomenimo tri važne francuske - i svjetski poznate vinske regije Bordeaux [bordo], Bourgogne [burgonj] i Beaujolais [božole].

Geografski pojmovi i imena su posebna kategorija u vinskome francuskome jeziku, ali postoji olakšavajuća okolnost i pravilo: ako je u hrvatskom jeziku uvriježena (često korištena) prilagodba nekog pojma s francuskoga, onda koristimo hrvatsku riječ. Stoga, ne trebamo izgovarati Bourgogne ako se na hrvatskom lijepo kaže Burgundija.

Često koristimo izraz butelj(k)a, a ona dolazi od riječi bouteille [butej], gdje odmah možemo zamijetiti izgovor -eille [ej], koji nalazimo i u gradu Marseille [Marsej]. Ima toga [j] i u bordoškoj apelaciji Pauillac [po:jak]. Kad smo već kod gradova, regija Bordeaux i nije regija za Francuze nego ime grada, a regiju oko grada zovu Bordelais [bord:le]. Ipak, većina vinskoga svijeta usvojila je grad kao sinonim za regiju, pa i mi kažemo Bordeaux i ono što dolazi od tamo nosi pridjev bordoški. Bordoška se regija tako dijeli na dvije strane rijeke Gironde [žirond] lijevu i desnu; lijeva je La Rive Gauche /la riv goš/ a desna La Rive Droite [la riv drwat].

BZašto baš francuski? Francuski vinski pojmovi su svuda oko nas, a Francuska se smatra kolijevkom kulture ispijanja vina. Kada koristimo francuske vinske pojmove, dobro ih je pisati i čitati kao u izvornom jeziku, osim ako u našem jeziku ne postoji uvriježeni prijevod ili prilagodba – onda koristimo hrvatski.

Barrique je naziv za drvenu bačvu zapremnine 225 litara u vinskoj regiji Bordeaux, a u Burgundiji je zapremnina barika 228 litara. Blanc [blan], na francuskom znači bijelo, a oznaka Blanc de blancs [blan d: blan] govori nam da je vino napravljeno od (samo) bijeloga grožđa. Taj nam izraz dolazi iz najpjenušavije regije na svijetu –Šampanje i takvim smo ga prihvatili, pa ga treba čitati onako kako čitaju Francuzi.

POGLEDAJ VIDEO

POGLEDAJ

VIDEO

Turistička zajednica Osječko-baranjske županije poziva vas na Vinski mjesec koji će trajati od 11. 5. do 5. 7. 2024.

Vinski mjesec je poseban jer traje dulje od kalendarskog mjesecatijekom svibnja i lipnja pa sve do početka srpnja: nudi velik izbor prigoda za druženje uz čašu vina s pogledom na vinograde, dvorce i druge ruralne i gradske vizure. Po mnogočemu vinska ponuda u Slavoniji i Baranji pripada skupini “naj”: najveći proizvođači vina u Hrvatskoj, najveći vinski podrum, najveći vinograd, najveća bačva… Stoga s pravom možemo reći kako je istok Hrvatske vinski raj koji, ako još niste - požurite istražiti.

Vinski mjesec započinje 11. 5. Festivalom sira i vina u Valpovu, a zatim se uz vino družimo u Osijeku na Vinskoj šetnji muzejima 17. 5., na Večeri vina i umjetnosti 18. 5., te 25. 5. na osječkom Wine & Walku. Svibanj ćemo završiti u Dražu u Baranji manifestacijom Vino&tambure 31. 5..

11.5. Festival sira i vina Valpovo

17.5. Vinska šetnja muzejima Osijek

18.5. Večer vina i umjetnosti Osijek

25.5. Wine & Walk Osijek

31.5. Vino&tambure Draž, Baranja

Lipanj započnite u baranjskom vinogorju, 1. 6. u Kamencu uz popularni Baranja Wine & Walk tijekom kojeg u laganoj hiking-šetnji možete doživjeti vinograde i pitoreskne vidike Banskog brda. Vikend kasnije nastavljamo u vinsko-rekreativnom stilu u Zmajevcu na Vinatlonu 8. 6., a istoga dana u nedalekom erdutskom vinogorju na manifestaciji Fiš&Aljmaš otkrijte koje vino najbolje paše uz dunavsku ribu. Drugi dio lipnja i sam početak srpnja donose nam nova nezaboravna vinska iskustva: otkrijete bajkovito đakovačko vinogorje i otvorene podrume Mandićevca 21. 6. i Trnave 22. 6. u sklopu Bonavite.

Kraj Vinskog mjeseca proslavite 5. 7. u Osijeku na drugoj ovogodišnjoj Večeri vina i umjetnosti, jednome od najposjećenijih vinskih događaja, uz koncerte, izložbe i najbolja vina Slavonije i Podunavlja.

1.6. Baranja Wine&Walk Kamenac, Baranja

8.6. Fiš&Aljmaš Aljmaš

SAZNAJ VIŠE...

21.6. Dani otvorenih podruma Đakovačkog vinogorja Mandićevac

22.6. Bonavita & Dani otvorenih podruma Đakovačkog vinogorja Trnava

5.7. Večer vina i umjetnosti Osijek

I VISKI VOLI BAČVE!

piše & foto: JULIO FRANGEN

Tomislav Ruszkowski, jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za viski pridružio se časopisu Vinske zvijezde gdje će nas svojim znanjem i iskustvom uvesti u svijet jakih alkoholnih pića. Za početak donosimo priču o stvaranju prve, privatne, domaće edicije viskija – single malt Lochindaal!

Iščekivanje, bilo ono nepoznatog ili već poznatog, uvijek prati tajanstvenost koja se krije u drvenim spremnicima gdje sazrijevaju različita alkoholna pića. U svijetu viskija, hrastova bačva igra ključnu ulogu, odgovorna je za više od 70% uzbuđenja koje pruža čaša omiljenog pića. Od trenutka punjenja pa sve do trenutka kad postigne aromatsku punoljetnost, prođe zaista mnogo godina. No, ta magija sazrijevanja, iako fascinantna, nikada neće biti potpuno znanstveno objašnjena.

Kontrola procesa sazrijevanja je u rukama stručnjaka destilerija, najčešće master blendera. Oni iz godine u godinu prate razvoj pića, kontrolirajući bačve i odlučujući o budućoj sudbini istih. Za obične smrtnike, taj proces ostaje prilično udaljen, osim ako nisu imali priliku investirati u vlastitu bačvu i tako postati dio te jedinstvene priče. Jedan od njih je bio i Tomislav Ruszkowski, koji je 2009. godine s dva prijatelja uložio u novo punjenu bačvu destilerije Bruichladdich s otoka Islaya. Ova destilerija je poznata po tome što je privatnim osobama davala

mogućnost da kupe ili iznajme bačve punjene njihovim destilatima, što je rezultiralo nekim legendarnim bocama poput Port Charlottea, Bruichladdicha i Lochindaala.

Nedavno je u Hrvatsku stigla prva domaća privatna edicija viskija - single malt

Lochindaal, koji je sazrijevao gotovo 14 godina pod nadzorom Adama Hannetta, glavnog destilera destilerije. Zahvaljujući pažljivoj brizi, ovaj mladac je postao pravi odlikaš, postavši najbolje ocijenjen Lochindaal na portalu Whiskybase

Islay je najjužniji otok unutarnjih Hebrida na zapadu Škotske i sa svojih 10 destilerija čini Meku i Medinu za sve viski ljubitelje i to pogotovo sa svojim dimljenim varijantama.

Lochindaal destilat, proizveden sa 50 ppm (PPM je jedinica za udio fenola prema milijun jedinica smjese i definira dimljenost ječma ili destilata. Što više PPM-a to je viski zadimljeniji.) je sazrio više od 13 godina u bačvi nazvanoj “COMPANACH”, a buteljiran je u kolovozu 2023. godine. Ukupno je napunjeno 229 boca, a svaka sadrži 0,7 litara viskija. Ova posebna bačva, koja je nekada sadržavala bourbon, dodaje posebnu dimenziju okusu ovog viskija. Sada je uživanje u čaši Lochindaala postalo istinsko zadovoljstvo, plod iščekivanja koje je rezultiralo jedinstvenim i neponovljivim single maltom.

piše: GORAN GAZDEK

foto: JULIO FRANGEN

Tipovi i vrste piva Tipovi i vrste piva

Za pivske početnike, a i za popiti ono što nam se sviđa u lokalu s velikim izborom piva, važno je znati naručiti – pivo. Kako ćemo se i za što odlučiti, saznajte u uvodnom tekstu iz pivnice.

Koliko znamo o pivu i razumijemo li što nam poručuju pivske karte i etikete? U Hrvatskoj je izbor piva vrlo skroman, ali ima pivnica i trgovina, a posljednje vrijeme i restorana sa širokom lepezom različitih stilova pa valja podsjetiti (ili naučiti) na neke osnovne pojmove - razlikovati vrste i tipove piva. U medijima se puno pisalo i piše o vinima, a piva su tek pojavom crafta dobila pozornost kakvu zaslužuju. Pivo je fina ravnoteža dvaju sastojaka - slada i hmelja. Vrsta hmelja ima koliko i vrsta

U svijetu se najviše pije lager, pivo donjeg vrenja koje se dobiva vrenjem pivske sladovine pomoću različitih sojeva čiste kulture kvasca.

grožđa, a isto toliko ima vrsta slada i raznih žitarica. Dodamo li tome veliki izbor egzotičnih začina eto nam velikog izbora različitih vrsta i stilova piva. Dijelimo ih prema boji, vrsti kvasca, masenom udjelu ekstrakta u sladovini, glavnoj sirovini za proizvodnju sladovine i volumom udjelu alkohola. O tome nas je, nizom stručnih i publicističkih članaka, učio prof.dr Vladimir Marić (1939.-2009.), koji je bio redoviti profesor Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu zagrebačk-

SAZNAJ VIŠE...

og sveučilišta i najveći hrvatski autoritet za pivo.

U svijetu se najviše pije lager, piva donjeg vrenja koje se dobiva vrenjem pivske sladovine pomoću različitih sojeva čiste kulture kvasca. Vrenje započinje pri 6 do 8 °C i zato naziva hladnim vrenjem, a završava na 9 do 18 °C, a kvasac se taloži na dno posude. Riječ “lager” dolazi iz njemačkog i znači “skladištiti”.

Naziv lager se više korist u Češkoj, Austriji i Švicarskoj nego u Njemačkoj, gdje se pri naručivanju svijetlog lager traže Helles. Izvorno minhensko lager pivo bilo je tamnosmeđe, pa Nijemci tamno lager pivo naručuju kao Dunkel ili Dunkles. Samo neka iznimno tamna piva tog tipa nose predikat Schwartz, U mnogim se zemljama jako lager pivo naziva Bock, a posebno jako Doppel Bock.

Vrste lager piva se u osnovi razlikuju prema tvrdoći vode te razgrađenosti i boji slada za pripremu sladovine.

Drugi rašireni tip piva je ALE, pivo gornjeg vrenja. Za alkoholno vrenje se koristi čista kultura pivskog kvasca, vrenje započinje pri višoj temperaturi sladovine (10 °C) i završava na 25°C, pa se takvo vrenje naziva “toplo vrenje”, a kako kvasca na kraju vrenja ispliva na površinu mladog piva, proizvod se naziva pivom gornjeg vrenja. Pije se toplo (20°C), a neke vrste ovog tipa piva natočene u čašu, stvaraju minimalnu i nestabilnu pjenu, dok druge tvore gustu, visoku i stabilnu. Praznijeg su okusa u usporedbi s lagerom, pa su neke vrste po okusu sličnije vinu. Različite vrste ale-a, ovisno o kakvoći vode, slada, boje, gorčine, koncentracije alkohola i izvornosti tehnološkog procesa su: Mild, Bitter, Pale ale, Brown ale, Old ale, Barley wine, Scottish ale, Irisch ale, Belgian ale. Njemački Altbier razlikuje se od engleskog ale-a po tome što se glavno vrenje vodi pri 18 - 22°C, a odležavanje pri 0 - 8º C (Koelch). Posebnu skupinu čine crna britanska piva porter i stout (Guinness), koja imaju izuzetnu punoću, sladnu aromu, gustu i stabilnu pjenu.

Treći tip je afričko pivo, koje se proizvodi s posebnom vrstom kvasca (Schizomyces pombe) prilagođenom ekstremnim klimatskim uvjeti (30 - 40°C), a proizvodi se od prosenog, a ne ječmenog slada.

Četvrti tip su “spontano prevrela piva” pomoću “divljih”, neselekcioniranih, sojeva kvasaca, koji u sladovinu dospijevaju iz zraka ili sa zidova posuda i prostorija. Ovaj postupak se koristi za proizvodnju čuvenih Lambic piva, koja sadrže više neprevrelog ekstrakta i hlapljivih sastojaka, koji im daju poseban bouquet (vinski, voćni, ponekad fenolni).

Najpoznatije vrste su Gueuze, Faro i voćna piva, aromatizirana dodatkom voća (primjerice trešnja - Kriek). Pakirana su u male bočice začepljene šampanjskim čepom i umotane u sjajni crveni papir ili aluminijsku foliju.

piše: SANJA VLADOVIĆ, certificirana kušačica čokolade IICCT Level 2 foto: JULIO FRANGEN

I ČOKOLADA IMA SVOJ TERROIR

POGLEDAJ VIDEO

Jeste li znali da vino i čokolada imaju mnogo toga zajedničkog kada je riječ o terroiru?

Neki od vas će se možda zapitati čemu kolumna o čokoladi u časopisu posvećenom vinu. Tema sljubljivanja čokolade i vina zasigurno je zanimljiva, no dala bi se sasvim lijepo razraditi u jednom tekstu. I još se možda pitate, čemu taj naziv „čokoladne mušice“. Svi znamo da je „vinska mušica“ ona mala nestašna voćna muha koja nekako uvijek završi u vinskoj čaši pa i ne čudi da se „vinskim mušicama“ od milja zovu i oni ljubitelji vina koji ponekad preduboko zarone u vinsku čašu. No, od kud sad „čokoladne mušice“? Doduše, danas svašta stavljaju u čokoladu, i čokoladu oblikuju u svakakve oblike, pa možda nas ne bi trebalo začuditi da uskoro u nekom izlogu ugledamo mušicu u, ili od, čokolade. No, ne brinite dragi čitatelji, premda autorica ove kolumne ima svakakvih „mušica u glavi“, neće vas povesti u istraživanje čokolada s različitim insektima (iako ne može zanijekati da sama to već nije kušala).

Naziv kolumne jest inspiriran igrom riječi s „vinskom mušicom“, no na ovom divnom svijetu zaista postoji jedna mala mušica koja je jako bitna za čokoladu. Jer, vjerovali ili ne, čokolada je de facto voće! Da budemo precizniji, čokolada se proizvodi od sjemenki ploda kakaovca koji je voće, a majušne mušice iz porodice Ceratopogonidae igraju iznimno važnu ulogu jedinog prirodnog oprašivača cvijeta kakaovca, minijaturne orhideje koja raste iz debla stabla kakaovca i cvijeta samo pred zoru. Sad kad smo razriješili misteriju naziva kolumne, vratimo se na pitanje sadržaja. Vjerujem da mnogi već naslućuju kamo ovo ide, jer čim smo utvrdili da čokolada ima voćno podrijetlo (a ne da dolazi od ljubičastih krava), dolazimo do pitanja terroira. Tako je, baš kao i vino, čokolada ima svoj vlastiti terroir koji utječe na njezin profil okusa i aroma.

Terroir, kombinacija klime, tla, geografije i tradicije, igra ključnu ulogu u proizvodnji

vina, ali i čokolade. Baš kao što okoliš u kojem se uzgaja grožđe utječe na okus vina, regija u kojoj se uzgaja kakaovac utječe na okus čokolade. Od sjenovitih dolina rijeke Sambirano na Madagaskaru do bujnih prašuma Ekvadora, svaka čokolada donosi jedinstvenu priču o svom podrijetlu. Naravno, to se odnosi na one čokolade koje su proizvedene od kakaovca kontroliranog podrijetla i čiji proizvođači su posvećeni tome da sačuvaju i istaknu posebnosti i specifičnosti kakaovca i njegovog terroira. Osim istaknutosti terroira, vino i čokolada imaju sličnosti i u procesu uzgoja i proizvodnje. Oba proizvoda zahtijevaju detaljnu brigu kroz sve korake u uzgoju i proizvodnju kako bi se sačuvali i istaknuli njihovi jedinstveni okusi i karakteristike. Odluke donesene u vinogradu i na farmi kakaovca imaju itekako utjecaj na finalni okus koji ćemo dobiti. Nakon berbe, i grožđe i zrna kakaovca prolaze kroz proces fermentacije koji je ključan za razvoj okusa. I vino i čokolada zahtijevaju stručnost i vještinu u procesu proizvodnje kako bi se istaknule najbolje kvalitete sirovina te je umijeće potrebno za stvaranje visokokvalitetne čokolade, kao i vina, doista oblik umjetnosti. Naposljetku, kao što sommelier pomno bira koje vino spariti s pojedinom hranom kako bi poboljšao doživljaj objedovanja, sparivanje čokolade s vinom, ali i drugim pićima i namirnicama, zahtjeva pažljivo promišljanje i odabir.

Jesmo li vam ubacili „bubu u uho“ ovim paralelama između vina i čokolade? Bez obzira jeste li poznavatelj vina koji želi svom nepcu pružiti nove avanture ili ljubitelj čokolade koji želi saznati više o omiljenoj poslastici, pratite „Čokoladne mušice“ na njihovom uzbudljivom letu kroz seriju članaka koji će vas odvesti na putovanje kroz različite okuse, podrijetla i priče o zrnu kakaa i kockici čokolade. Više o čokoladama: www.tamanchocolates.com

SAZNAJ VIŠE...

CRNI PAPAR Voantsy Perifery CRNI Perifery

piše: ALESSIA CORTESI

foto: privatna arhiva

Crni

papar su u XVI. stoljeću zvali Black Gold (crno) zlato jer je njegova cijena bila poput cijene grama zlata i – papar se koristio kao valuta za plaćanje.

Uanalima kulinarske povijesti otkriće divljeg crnog papra Voantsy Perifery priča je pustolovine i istraživanja koje seže stoljećima unatrag. Počinje s neustrašivim pomorcima koji su plovili prostranstvima Indijskog oceana u potrazi za novim zemljama i egzotičnim blagom. Legenda kaže da je tijekom jedne takve plovidbe skupina mornara na trgovačkom brodu zaplovila iz dalekih obala prma otoku Madagaskaru. Vođeni drevnim kartama i pričama o džunglama bogatim začinima, hrabro su se suočavali s opasnim vodama i nepredvidivim vjetrovima, vođeni obećanjem neizmjernoga bogatstva. Dok je njihov brod plovio tirkiznim vodama Indijskog oceana, mornari su se susretali s olujama i velikim valovima koji su testirali njihovu hrabrost i odlučnost. Ipak nisu bili obeshrabreni opasnostima mora i nastavili su dalje, vođeni osjećajem

Crni papar raste samo u tropskoj klimi i svaki papar ima svoje posebne karakteristike – i njemu su, kao vinu, važni terroir i klima!

avanture i privlačnošću novih otkrića. To otkriće se dogodilo usred smaragdno-zelenih obala Madagaskara: mornari su se uputili u unutrašnjost, u zagrljaj otoka čistih šuma, gdje su egzotična flora i fauna cvjetale u izobilju. Ondje su, među zamršenim lozama i visokim drvećem, naišli na blago poput nijednog drugog: divlji crni papar poznat kao Voantsy Perifery. Očarani njegovim opojnim mirisom i vatrenim okusom, s poštovanjem su skupljali dragocjene plodove, prepoznavši potencijal za kulinarsku veličinu skrivenu u svakoj maloj bobici. Napunivši teretne prostorije brodova ovim novootkrivenim blagom, mornari su krenuli na put kući, srca preplavljenih uzbuđenjem i iščekivanjem. Danas je nasljeđe divljeg crnog papra Voantsy Perifery živo i intenzivno, osvaja nepca hedonista svjedočeći o duhu istraživanja i vječnoj privlačnosti divljih pejzaža Madagaskara.

POGLEDAJ VIDEO

KARAKTERISTIKE PAPRA

Žetva ovog rijetkog blaga nije laka.

Sakupljači se upute duboko u šumu, vođeni znanjima prenesenih usmenom predajom

prošlih generacija. Spretnim rukama i oštrim pogledom beru zrele plodove s loza poštujući nježne ritmove prirode. Okus divljeg crnog papra Voantsy Perifery jedinstven je i složen kao i ekosistem iz kojeg potječe. Svaki papar nosi esenciju šume, prožetu zemaljanim tonovima, naznakama cvjetnog mirisa i suptilnim začinom koji mami nepce. Divlji crni papar Voantsy Perifery zauzima posebno mjesto u kulinarskom svijetu, omiljen je kod kuhara i ljubitelja hrane zbog izvanrednog i jedinstvenog okusa. To je rijetki cvjetni papar iz Madagaskara. Nije pikantan, vrlo je aromatičan, ima note svježe zemlje, suptilno drvenast. Na kraju čak oslobađa svježe citrusne note. Dobro se slaže sa svim jelima.

„Premium začini“ projekt je krenuo 2023. kako bismo ponudili nove okuse vrhunskim domaćim namirnicama u Hrvatskoj. Premium začini nude nam putovanje svijetom kroz mirise i okuse.

WEBSHOP

Pileći file pržen u tavi s Voantsy paprom

Sastojci za 4 osobe: ■ 4 pileća filea ■ 2 žlice Voantsy papra ■ 1 žlica maslinovog ulja ■ 2 češnja češnjaka, mljevena ■ 1 luk narezan na tanke ploške ■ 1 šalica pileće juhe ■ ½ šalice svježeg vrhnja ■ Sol, po ukusu ■ Svježi peršin za ukras

Priprema

Lagano zgnječite Voantsy papar pomoću mužara i tučka kako biste oslobodili svoj poseban okus.

Začini za piletinu: Pileće filete lagano posolite. Zatim ih natrljajte mljevenim Voantsy paprom kako bi se svaki file dobro obložio.

Priprema piletine: Zagrijte maslinovo ulje u tavi na srednje jakoj vatri. Kad se zagrije, dodajte pileće filete i pecite oko 5-7 minuta sa svake strane, dok lijepo ne porumene i ispeku se.

Priprema umaka: Pileće filete izvadite iz tave i ostavite sa strane. U istu tavu dodajte češnjak i luk te ih pirjajte dok ne omekšaju. Deglazirajte tavu pilećom juhom, ostružući sve zapečene komadiće s dna.

Završetak umaka: Dodajte vrhnje za kuhanje i pirjajte umak dok se malo ne zgusne. Po potrebi začinite solju i još Voantsy papra.

Posluživanje: Pileće filete vratite u tavu i premažite ih umakom. Pustite da lagano kuha nekoliko minuta kako bi piletina upila okuse umaka.

Prezentacija: Pileće filete poslužite na tanjure prelivene umakom. Ukrasite nasjeckanim svježim peršinom za dašak boje i svježine.

Ovo jednostavno jelo ističe jedinstveni okus i toplinu Voantsy papra, a jednostavno je i brzo za pripremu. Savršen je uz bijelu rižu ili pirjano zeleno povrće. U slast!

foto: DARKO POSLEK

WINE & MUSIC & PHOTO

Petak, 14. 06. 2024.

OTKUDA NAM DOLAZE

masline & maslinovo ulje

Svi smo čuli da je maslinovo ulje zdravo i da nam fino paše uz mnoga jela. Naučimo nešto i o povijesti maslinarstva i vrstama maslinova ulja

piše: ANJA NOVOSELIĆ foto: MARIJA VUKELIĆ

Prema nekim autorima kultiviranje masline započelo je tijekom ranog brončanog doba. Smatra se da intenziviranju maslinarske proizvodnje te njenom širenju cijelim Mediteranom pridonose stari Grci i Rimljani. No, postoje neke teorije koje govore da je maslina podrijetlom iz Sirije ili istočnog Mediterana. Druge nam teorije govore da se maslina širila sa zapada na istok Mediterana i sa sjevera na jug. Jedna teorija govori kako se maslina kultivirala u Palestini 4000 g. pr. Kr., no maslinu se vjerojatno kultiviralo ranije jer su na arheološkom nalazištu na jugu

Španjolske pronađene koštice maslina iz 4500.-4300. g. pr. Kr. Prvotno se smatralo da su kulturu uzgoja masline na obalu današnje Hrvatske donijeli Grci, no arheološko

otkriće koštica maslina nedaleko od Splita, govori suprotno: prisutnost masline na Hrvatskoj obali datira iz 9. st. pr. Kr., dakle prije dolaska Grka. Kultiviranju maslina na Istarskom poluotoku te trgovini maslinovim uljem svjedoči i tisućljetno stablo brijunske masline, arheološki ostaci uljara i amfora za transport maslinovog ulja. Pojedina stara stabla poput one u Kaštel Štafiliću te maslinarski položaji poput Lunjskih maslina na otoku Pagu živi su svjedoci maslinarske tradicije u Hrvatskoj. Proizvodnja maslinovog ulja u svijetu Najveći svjetski proizvođač maslinovog ulja je Španjolska: prema podacima Međunarodnog savjeta za masline u 2023. godini proizvela je 766.400 t maslinovog ulja, a slijede Italija, Tunis, Turska, Grčka,

Portugal i Maroko. Hrvatska je u odnosu na spomenute velesile u maslinarskom svijetu 2023. g. proizvela svega 2.500 t. Najveća maslinarska pokrajina svijeta je španjolska regija Andaluzija, a najzastupljenija sorta koja se ondje uzgaja je picual koja raste na oko 900.000 ha. Vodeće svjetske sorte maslina su španjolske sorte picual i arbequina, talijanska sorta leccino te grčki koroneiki. Prema podacima iz 2023. g. najveći potrošači maslinovog ulja u svijetu su stanovnici Italije sa 415.000 t konzumiranog ulja. Prema podatcima iz 2023. g. u Hrvatskoj potrošnja maslinovog ulja iznosi 8.000 t, što ukazuje da se od 2014 g. potrošnja maslinovog ulja udvostručila. Generalno gledano to je dobra vijest jer konzumacija ekstra djevičanskog maslinovog ulja ima pozitivan učinak na ljudsko zdravlje.

SORTE MASLINA

KAKO SE DIJELE

MASLINOVA ULJA

Sorte maslina dijele se prema namjeni na uljne sorte i stolne sorte. Primarna namjena za uljne sorte je dobivanje ekstra djevičanskog maslinovog ulja, a stolne sorte se koriste u prerađivačkoj industriji odnosno plodovi stolnih sorti za konzerviranje te su kao takvi prikladni za ljudsku prehranu. Međutim uzgajaju se i sorte kombiniranih svojstava čiji se plodovi mogu koristiti za dobivanje ekstra djevičanskog maslinovog ulja i za konzerviranje.

SORTIMENT U MASLINICIMA

HRVATSKE

U svijetu se uzgaja oko 1300 različitih sorata maslina. Na našem području, zbog utjecaja različitih kultura i naroda, dolazio je veliki broj sorata maslina. Veliki je broj sorata prisutan u maslinicima na cijelom području uzgoja u Hrvatskoj, a najraširenija domaća sorta u dalmatinskim maslinicima je oblica, dok su manje zastupljene sorte lastovka, drobnica. U istarskim maslinicima zastupljene su sorte Buža u južnom dijelu Istre te Istarska bjelica u sjevernom dijelu. Sve domaće sorte uglavnom se koriste za dobivanje ulja, no neke od njih poput oblice i buže mogu se koristiti i za konzerviranje. Od stranih sorti maslina najzastupljenije su talijanske sorte: leccino, frantoio, itrana i ascolana tenera, dok je od francuskih sorata popularna sorta picholine.

Klasificiranje maslinovih ulja jasno je definirano u zakonskoj regulativi. Na temelju rezultata kemijske i senzorne analize maslinova ulja se svrstavaju u sljedeće kategorije: Ekstra djevičansko maslinovo ulje, Djevičansko maslinovo ulje, Maslinovo ulje lampante, Rafinirano maslinovo ulje, Maslinovo ulje, Sirovo ulje komine maslina, Rafinirano ulje komine maslina, Ulje komine maslina. Postoje pojedine oznake koje na tržištu maslinovih ulja dodatno osiguravaju i potvrđuju podrijetlo proizvedenog maslinovog ulja ili govore o načinu uzgoju prerađenih maslina. U Hrvatskoj je mogu pronaći ulja sa oznakom: Zaštita oznake izvornosti (ZOI) koja garantira podrijetlo uzgojenih plodova maslina i lokacije proizvodnje maslinovog ulja od istih plodova. Također postoje različiti certifikati za ekološku proizvodnju kojima se garantira proizvodnja plodova maslina na ekološki prihvatljiv način bez korištenja pesticida te u svrhu očuvanja bioraznolikosti uzgojnog područja.

SECA EVA MARIJA

LEVANTINKA 2023 Ekstradjevičansko maslinovo ulje Gdinj, Hvar

SAZNAJ VIŠE...

■ U mirisu zelena svježa voćnost (svježe pokošena trava, zelena jabuka, zelena banana, tropsko voće)

■ Na nepcu dominira badem, zatim artičoka, list masline, rukola

■ Uravnotežena i ugodna srednja gorčina i pikantnost

■ Ulje je komplesno i harmonično, vrhunske kvalitete

■ Gastro preporuka: bruschete sa svježim kozjim sirom i rukolom, rižoto s račićima

piše: DARKO POSLEK

Nismo ih dugo vidjeli, pa smo u subotu odlučili pozvati na ručak frendove, Zdenku i Damira.

- Ljubice, odi kupit neko fino vino – začuo sam ženu kako izdaje naredbe.

- Kak misliš, fino vino?

Ono, kad totalni amater koji vina razlikuje na “sviđa mi se” i “ne sviđa mi se”, ide kupiti neko “fino” vino...

Blues Dibidues

Koje da kupim? – upitao sam očekujući konkretan odgovor.

- A kaj ja znam, kupi neko fino, znaš da su njih dvoje fine njuške – odgovorila je i nastavila s guljenjem krumpira.

Ok, otišao sam do dućana u potragu za „finim“ vinom... Odmah sam otišao do polica s vinima i počeo razmišljati; kak da izaberem fino vino, kak znam koje je fino? Po cijeni, po etiketi, po boci? Crno, bijelo, roze? O jebote. Sto pitanja...

A niš’, moram pitati nekoga tko se kuži i tako razmišljajući naletim na prodavača, objasnim mu da mi dolaze gosti i da trebam neko fino vino...

- A gospon, kakvo vino preferirate? – krenuo je s ispitivanjem – Suho, polusuho, crveno, bijelo?

- Suho? – zinuo sam u čuđenju – kak mislite, suho? Kak vino može biti suho? Ne kužim...

- Ma ne gospodine – sa smješkom na licu nastavio je prodavač – suho vino u vinskom svijetu znači da vino u sebi ima manje neprovrelog šećera...

- Kakvog šećera? – zavapio sam – sorry, ali niš’ ne kužim.

- Gledajte, u grožđu ima šećera koje se tijekom fermentacije pretvara u alkohol –počeo je objašnjavati – ali određena količina šećera ipak ostane. E sad, ovisno koliko je šećera ostalo, vino se svrstava u suho, polusuho, poluslatko ili slatko.

- Ali ajmo probati na drugi način – prekinuo

je moje razmišljanje u kojem sam pokušavao vizualizirati kako se šećer odvaja od grožđa.

– Što će biti za ručak? Probat ćemo sljubiti neko vino s hranom. - Pa koliko znam žena priprema janjetinu i još neke priloge uz to –odgovorio sam.

- Ok... – rastegnuo je prodavač zamišljeno – iako je janjetina lakša ipak je masna, što znači da bi uz nju pasalo neko suho vino s izraženijim kiselinama, ali s obzirom na njenu nježnost, može se upariti i s nekim lijepim, laganim crnim vinom. Ajmo vidjeti što ovdje imamo...

I tak, cupkao sam za prodavačem dok mi je svesrdno pokušavao pomoći u izboru „finog“ vina uz janjetinu. Predlagao mi je čovjek i bijela i crna i crvena vina, od rajnskog rizlinga do cabernet sauvignona. Rekao je da bi uz janjetinu bila dobra kombinacija i plavac... Sve je to meni bilo preko previše i moram priznati da sam se malo pogubio jer nisam očekivao da je to tak’ komplicirano.

Na kraju, prodavač me napustio i prepustio da sam donesem odluku koje ću “fino” vino kupiti. Gledajući brdo onih butelja, šarenih i lijepih etiketa, duguljastih ili bucmastijih boca, nižih ili astronomskih cijena, ja sam po principu en ten tini, zgrabio tri buteljke i odjurio doma.

Neš’ ti vino... Bolje bi bilo da smo na ručak pozvali Štefa i Đurđu. Štef roka po gemištima i bilo koji bućkuriš mu je super, a Đurđa se ionako ubija Zlatnim Panom.

Ali ne, mi pozovemo Zdenku i Damira, fine njuške. Za fina vina...

PRODUKT & FOOD

instagram ■ facebook ■ webshop

Dizajn i grafička priprema kataloga ■ letaka ■ etiketa ■ naljepnica Od ideje preko tiskare do gotovog proizvoda na vaše ruke.

SAZNAJ VIŠE...

MALI VINSKI LEKSIKON

za početnike

BACCHUS - Aromatična njemačka vinska sorta bijelog vina nazvana po starorimskome bogu vina. Popularna je u Njemačkoj, gdje se najviše koristi za proizvodnju svježih vina muškatne arome, koja spadaju u kategoriju kabinett. Bacchus se dosta uzgaja i u Engleskoj.

BAČVE - Spremnici različitih veličina u kojima se vino čuva, fermentira i prevozi. Kvaliteta bačvi ovisi o kvaliteti drveta: najčešće su od hrastovine i te su najtrajnije, ali rabe se i bačve od kestenova drva i akacije. U Hrvatskoj se uglavnom izrađuju od slavonskoga hrasta kitnjaka. Bačva uvelike utječe na kvalitetu vina. Dok je još nova, vino od nje preuzima buke. Nove hrastove bačve vinima daju specifičnu aromu vanilije i mnogima zaobljuju okus. Najbolja svjetska crna i bijela vina fermentiraju i dozrijevaju u manjim hrastovim bačvama od 225 litara (barriques). Međutim, kada vinar želi proizvesti svježe vino, ili vino s jakim voćnim okusom, koristi bačve od nehrđajućeg čelika (inoxa) ili od betona jer u njima vino ne mijenja aromu. Ako predugo stoji u drvenoj bačvi, vino može postati “prazno”.

BAKANALIJE – višednevne zabave i svetkovine u starome Rimu u čast boga Bakha (boga vina)

BALTAZAR - Boca šampanjca od 12 litara, volumen koji odgovara volumenu 16 standardnih boca od 0,75 l.

BERBA - Branje grožđa, jematva ili trganje (trgatva). Također oznaka godišta nekog vina, a odnosi se na godinu u kojoj je grožđe za proizvodnju toga vina ubrano.

BOJADISERI - skupni naziv za sorte crnoga grožđa bogate bojilima. Najpoznatiji je alicante bouchet.

BORDOŠKA JUHA - Najstariji fungicid koji se od 1885. godine koristi za suzbijanje opasne gljivične bolesti vinove loze: plamenjače. Sastoji se od otopine bakrenog sulfata i vapna.

BUKE (fr. bouquet) - Često se riječi buke i aroma koriste kao istoznačnice, iako to nisu. Općenito se pojam buke odnosi na miris vina koji se razvija vrenjem (sekundarni buke ili buke vrenja) te dozrijevanjem i starenjem vina (tercijarni buke ili buke zrenja ili starenja). Buke vrenja uključuje aromatične spojeve nastale tijekom rada kvasca i bakterija.

SAZNAJ VIŠE...

SAZNAJ VIŠE...