Grupni rad

5.2.2. Samostalan rad učenik a

Frontalna nastava sama po sebi nije dovoljna te ju se treba kombinirati sa drugim oblicima rada – frontalni oblik, iako najfrekventniji oblik nastave, ne može omogućiti uspješnu nastavu bez kombinacije sa grupnim i individualnim oblicima rada 31 . Nedosta tke frontalne

nastave je potrebno ubla žiti uvo đenjem drugih socijalnih oblika rada, odnosno konkretnije, uvo đenjem samostalnog rada učenika – grupnog rada, rada u parovima i individualnog rada. Ideja je da se na taj način učenici aktivnije uključe u rješav anje zadataka i obra đivanje gradiva, te da im pristupaju na način koji je njima najprihvatljiviji. Tako đer, želi se postići i

da učenici razvijaju sposobnosti samostalnog učenja i samoobrazovanja, što u konačnici

dovodi do samog osamostaljivanja učenika. P rilikom samostalnog rada učenika, nastavnik ne

sudjeluje direktno u procesu obrazovanja, ali je stalno prisutan – on zadaje zadatke, poma že učenicima oko pronala ženja literature i izvora, motivira ih te ih uvodi u problematiku samog zadatka. U nastavku će biti opisani pojedini oblici samostalnog rada učenika. 32

5.2.3.Grupni rad

Grupni rad učenika predstavlja socijalni oblik rada koji je karakterističan po unutarnjoj dinamici i didaktičkim vrijednostima. Taj socijalni oblik rada omogućuje da se uklone neki nedostaci frontalnog rada učenika: veće mogućnosti me đusobnog komuniciranja učenika, odre đene mogućnosti poštivanja individualnih razlika me đu učenicima, te odgajanje nekih pozitivnih karakteristika ličnosti (suradnja, prihvaćanje sugovornika i suradnika, kultura dijaloga, točnost i samostalnost) 33 .

Prilikom grupnog rada je jako bitno da svaki član grupe zna koji je njegov zadatak. Svaka

grupa svoj zadatak dijeli na više manjih gdje zatim svaki član dobiva svoju obavezu. Nikako

se ne smije dogoditi da poj edini članovi grupe pasivno promatraju, dok ostali rade – grupni rad podrazumijeva zajednički rad svih članova grupe. Svaka grupa mo že odabrati svog vo đu koji onda snosi odgovornost za tu grupu i koji se brine da svi članovi budu zaposleni i da u

svakom tr enutku svatko zna što radi i koji mu je zadatak. Tako đer je bitno i da grupe me đusobno znaju koja što radi, u slučaju da se rezultati trebaju u jednom trenutku povezati ili

se zadaci jače isprepliću. Na kraju, kada su sve grupe gotove sa svojim zadacima i nakon što

je svaka grupa prezentirala svoj rezultat, potrebno je napraviti sintezu svih rezultata kako bi svaki učenik svoj rezultat mogao povezati sa drugim rezultatima te na taj način proširio svoj

31Filipović [4: 214] 32Bognar, Matijević [1: 236]; Poljak [13: 158]; Stevanović [14: 117] 33Bognar, Matijević [1: 246]

spoznajni krug. Učenici pritom izla žu svoja mišljenja, kritike, pohvale i nova saznanja. 34

Nastavnik nikako ne mo že biti pasivan tokom grupnog rada. N a početku grupnog rada,

nastavnik daje opće upute za rad cijelom razredu, a zatim, nakon što podijeli zadatke,

pojedinačno svakoj grupi daje individualne upute, savjete, osigurava potrebne materijale i

literaturu (ako je potrebno) itd. Na kraju, kada su sv e grupe gotove, nastavnik procjenjuje rad svake grupe – procjenjuje rezultat, korištene metode, aktivnost pojedinih grupa i članova

grupa te za kraj, kao najbitnije, procjenjuje koliko su učenici usvojili materiju kroz rad u

grupama. Svaka grupa i svaki čl an grupe se u svakom trenutku mora moći obratiti nastavniku

za pomoć, ako mu je ona potrebna. Nastavnik prati situaciju – kako pojedina grupa napreduje, kontrolira ih, usmjerava, savjetuje, hvali, ali i daje primjedbe. On prati rad svih grupa i u odre đenomvremenskom intervalu provjerava rad svake grupe te ukazuje na greške,

koordinira i eventualno, opet, ako je potrebno, daje dodatne informacije ovisno o tome u kojem su smjeru učenici krenuli. 35

Kao faze grupnog rada se navode 36 :

1.pripremna faza

2.operativ na faza

3.verifikativna faza

4.aplikativna faza

U pripremnoj fazi se formiraju grupe te se raspore đuju zadaci. U ovoj fazi još uvijek

postoje segmenti frontalne nastave jer nastavnik daje precizne upute o tome kako bi se dobiveni zadatak trebao riješiti. Na kon što se dobije zadatak, i nakon što se dobiju upute o

rješavanju, unutar svake grupe se vrši izbor vo đe grupe, a zatim i podjela rada – dobiveni zadatak se dijeli na više manjih zadataka od kojih svaki član grupe dobije svoj dio. 37

Operativna faza podr azumijeva rad na zadatku, odnosno, njegovu realizaciju. Pritom je va žno da su svi članovi grupe uključeni i da svi znaju koji je njihov zadatak i njihova uloga. 38

Verifikativna faza slu ži prvenstveno za prezentaciju dobivenih rezultata – predstavnici pojedinih grupa izvještavaju o rezultatima svoga rada 39. I u ovom slučaju se grupni rad

34Jelavić [7: 40]; Poljak [13: 160] 35Bognar, Matijević [1: 247]; Filipović [4: 218]; Jurčić [9: 46]; Poljak [13: 159]36Stevanović [14: 129] 37Filipović [4: 216, 217]; Poljak [13: 159]; Stevanović [14: 120 -125] 38Poljak [13: 159]; Stevanović [14: 125, 126] 39Poljak [13: 160]

isprepleće sa frontalnim – dok članovi jedne grupe prezentiraju, učenici iz ostalih grupa

zapisuju najva žnije podatke o temi o kojoj slušaju. O svakoj temi se zatim vodi i diskusija te

se vrednuje rezultat, način rada, izbor izvora te se vrednuje rad nastavnika odnosno rad

pojedinih grupa i njihovih vo đa. 40

Aplikativna faza je faza praktične primjene – rezultat sv ake grupe se uključuje dalje u nastavu, te se koristi za kasnije rješavanje drugih problema i zadataka. 41

Najčešće zastupljeni oblici grupnog rada su 42 :

1.rad više grupa na istom zadatku

2.rad grupa na različitim zadacima

3.rad na sastavnim dijelovima istog zadatka

Rad više grupa na istom zadatku je onaj gdje sve grupe bez obzira na stupanj naprednosti dobivaju isti zadatak. Na ovaj način se razvija suradnja izme đu članova grupe, pogotovo ako

postoji odre đeni oblik "natjecanja" izme đu grupa, a kao još jedna bitna prednost se navodi to što

je potrebno manje vremena za osmišljavanje zadatka čime se nastavniku olakšava posao. 43

Rad grupa na različitim zadacima podrazumijeva da svaka grupa dobiva različit zadatak,

ovisno o mogućnostima i sposobnostima članova gr upe. Ovaj oblik je nešto zahtjevniji za

nastavnika jer mora za svaku grupu osmisliti zadatak pritom pazeći na te žinu zadatka, ali je zato učenicima daleko interesantnije jer će na kraju od svojih kolega iz drugih grupa čuti

nešto novo i na drugačiji način od onoga kako bi to nastavnik prezentirao. 44

Rad na sastavnim dijelovima istog zadatka je onaj gdje svaka grupa dobiva svoj zadatak koji je dio slo ženog zadatka. Najzanimljiviji dio ovakvog rada je sinteza – kada su sve grupe gotove sa svojim zadacima, po trebno ih je spojiti u jednu cjelinu i doći do rješenja slo ženog zadatka. Da bi se to uspjelo, potreban je anga žman svih članova svih grupa jer, ako samo

jedna grupa zaostane i ne odradi svoj dio, rezultat neće biti niti potpun niti zadovoljavajući. 45

40Stevanović [14: 126, 127] 41Stevanović [14: 127]42Stevanović [14: 127 -129] 43Filipović [4: 218]; Poljak [13: 159]; Stevanović [14: 127, 128]44Stevanović [14: 127, 128] 45Poljak [13: 159]; Stevanović [14: 127, 129]

Prednosti

U grupnom radu su učenici glavni nositelji nastavnog rada te su stavljeni u direktan odnos

prema nastavnom sadr žaju i njegovom izvoru. Omogućeno je razvijanje socijalnih vještina –

rad u grupi zahtijeva me đusobno komuniciranje, dogovaranje, konzultiranje, komentiranje postupaka, ali, osim ovih komunikacijskih vještina, zahtijeva i poštivanjeindividualnih razlika me đu učenicima, toleranciju, samopoštovanje, samokontrolu, poštivanje drugih, spremnost da se izrazi osobno mišljenje u situacijama koje to traže te spremnost da se odgovara za svoje postupke 46. Učenici su samostalniji, aktivniji, imaju mogućnost na svoj

način rješavati dobiveni zadatak te razvijaju pozitivne karakteristike ličnosti – senzibilnost, koordinaciju, socijalno učenje, sura dnju, prihvaćanje sugovornika i suradnika, kulturu

dijaloga, točnost te samostalnost. Razvijaju se radne sposobnosti i sposobnost rada u kolektivu

(u početku va žne za zajedničke aktivnosti poput igre i sporta, a kasnije u životu za rad na radnom mjestu), o pušteniji su, sami si diktiraju tempo i način rada, te imaju mogućnost veće

fizičke pokretljivosti. 47

Nedostaci

Grupni rad je manje ekonomičan oblik rada od frontalne nastave, pojedini učenici

pasivno promatraju dok ostali rade, potreban je veći anga žmannastavnika prilikom pripreme nastavnog sata, a javlja se i problem "lutanja" učenika bez direktnog rukovodstva nastavnika

što učenike navodi da često ističu ono što je manje bitno, a ono što jest bitno, jednostavno

predvide, odnosno, često pokazuju koliko su nespretni ili nesnala žljivi u pojedinim situacijama. 48

Me đutim, svi ti nedostaci koji se direktno tiču učenikove (ne)sposobnosti zapravo i jesu

poanta – svatko tko nešto radi prvi put, griješi, ali učestalim ponavljanjem neke radnje, učenik

se samo ub rzava i postaje efikasniji. Tako je i sa grupnim radom – potrebno ga je uvoditi češće kako bi se učenici osamostalili, kako bi postali sposobniji jer, nije mo žda toliko bitan taj zadatak u tom trenutku koliko vještine koje će naučiti u tom procesu, a koje će ih pratiti za

cijeli život. 49

46Filipović [4: 215] 47Jurčić [9: 46]; Poljak [13: 160]48Jelavić [7: 40]; Poljak [13: 160, 161] 49Jelavić [7: 40]; Jurčić [9: 47]