Uvod

7.1.Uvod

Svaki razred je specifičan – učenici se specifično ponašaju, imaju specifične

me đuodnose, načine komuniciranja, odnose prema učenju, odnose prema sudjelovanju u

nastavnim aktivnostima te socijalnu interakciju s nastavnicima. Sveukupnost života i rada čini njihovo razredno ozračje koje ne podrazumijeva samo socijalni, psihološki ili organizacijski

vidik doga đanja u razredu već njihovo me đusobno preplitanje i interakcijsko djelovanje . Razredno ozračje se ve že uz odnose u jednom razrednom odjelu u vrijeme raznih n astavnih aktivnosti, a izravno utječe na razvijanje društveno po željnih oblika ponašanja kao što su

suradnja, tolerancija te me đusobno razumijevanje. 114

Pri uspostavi razrednog ozračja veliku ulogu ima sam nastavnik koji na taj način mo že utjecati na učen ičku motivaciju i stavove prema učenju i školi. Nastavnik je taj koji posreduje i potiče interakcijsko -komunikacijski proces u razredu te kojipomaže učenicima pri izboru pozitivnih oblika me đusobnoga opho đenja i komunikacije te nadgleda i savjetima potiče njihovu me đusobnu komunikaciju, me đusobno prihvaćanje, suradnju, uvažavanje i razumijevanje. U takvom razredu će svaki učenik naučiti živjeti s ostalim učenicima u

zajednici me đusobnog poštovanja temeljenoj na načelima povjerenja, sigurnosti,

odgovornosti , me đusobnog uva žavanja i suradnje – učenici na taj način mogu neposredno iskusiti što znači biti aktivan i odgovoran član jedne zajednice . 115

Da bi se uspostavilo pozitivno razredno ozračje, va žna je komunikacija izme đu nastavnika i učenika te učenika i učenika. Unutar razrednog odjela trebaju biti prisutni oblici komuniciranja koji razred čini mjestom u kojemu se razvijaju socijalne, emocionalne, kognitivne, osobne, predmetne, interkulturalne i druge kompetencije nastavnika i učenika. 116

Na razredno ozr ačje djeluju i nastavnici i učenici i njihova me đusobna komunikacija. Me đutim, na njihovu svakodnevnu komunikaciju mogu utjecati i roditelji, ravnatelji i stručni

suradnici, na koje pak mogu utjecati brojni subjekti izvan škole. U svakom slučaju, nastavnik

je taj koji treba oblikovati primjerenu i učenicima prihvatljivu komunikaciju te usmjeravati učenike na odgovorno ponašanje kao pretpostavku odnosa u kojima prevladava opušteno i radno, poticajno i sre đeno razredno ozračje, u kojima prevladava motivacija učenika za nastavne aktivnosti, podnošljiviji boravak u školi i zadovoljstvo školom. 117

114Bošnjak, Vrgoč đ3: 14, 34+; Čudina -Obradovid, Težak đ5: 21+; Jurčid đ8: 178+ 115Čudina -Obradovid, Težak đ5: 21+; Itkovid đ6: 30+; Jurčid đ8: 142+; Kyriac ou [9: 105] 116Jurčid đ8: 142, 144+ 117Bošnjak, Vrgoč đ3: 38+; Jurčid đ8: 144+ - 115 -

Prilikom uspostave pozitivnog razrednog ozračja, utječe se na socijalnu i na emocionalnu

klimu. Socijalna klima podrazumijeva kvalitetu ukupnih odnosa sudioni ka odgojno obrazovnog procesa – nastavnika i učenika, učenika i učenika, učenika i roditelja te

nastavnika i roditelja . Emocionalna klima podrazumijeva dominaciju osjećaja ugode ili osjećaja neugode kod sudionika odgojno -obrazovnog procesa. Uvijek se te ži pozitivnoj emocionalnoj klimi koja sna žno utječe na pozitivan odnos djece prema školi, a koja se ogleda

u tome da i nastavnici i učenici rado dolaze u školu te s oduševljenjem sudjeluju u

zajedničkim aktivnostima . S druge strane, nepovoljna emocionalna kli ma podrazumijeva strah od neuspjeha te nerado boravljenje u školi i djece i nastavnika. 118

Odgojno -obrazovni proces je interakcija onih koji poučavaju i poma žu u učenju i onih

koji uče. U odgojno -obrazovnom procesu treba uvijek imati na pameti osnovne zna čajke

ljudske komunikacije 119 :

1.Ljudi komuniciraju iz mnoštva različitih razloga.

2.Komuniciranje rezultira namjeravanim, ali i nenamjeravanim učincima.

3.Komunikacija je obično obostrana.

4.Komuniciranje uključuje najmanje dvije osobe, koje jedna na drugu ut ječu u nejednakoj mjeri.

5.Komunikacija se dogodila i onda kada nije bila uspješna.

6.Komuniciranje uključuje uporabu simbola.

I nastavnici i učenici trebaju razvijati svoju komunikacijsku kompetenciju koja uključuje

dvije vještine. Prva je kognitivna koja pomaže osobi da otkrije načine uspješna ostvarivanja ciljeva, a druga je bihevioralna koja pomaže osobi da te ciljeve i ostvari. Dakle, nije dovoljno znati kako se mogu ostvariti ciljevi nego su potrebne i vještine kojima bi se to moglo

izvesti. 120

Komuni kacija je svjesna i namjerna aktivnost, a uključuje tri elementa: sadržaj (što govorite), prenošenje (kako to govorite) i kontekst (uvjeti i okolnosti). Komunikacija podrazumijeva sugovornike, prostor, vrijeme, misli, želje i informacije. Nastavnik je taj koji nastavnim metodama, sredstvima i socijalnim oblicima rada osigurava najpotpunije

118Bognar, Matijevid đ2: 379, 391+ 119Matijevid đ10: 44+; Reardon đ12: 13, 14+ 120Reardon [12: 76] -116 -