tema broja - kupusnjače tema broja - kupusnjače tem
BAKTERIOZNA CRNA TRULEŽ KUPUSNJAČA SUVREMENA BILJNA PROIZVODNJA SUSREĆE SE S BROJNIM PROBLEMIMA OD KOJIH SU BILJNE BOLESTI SAMO JEDAN, IAKO VAŽAN SEGMENT. KOD SVAKE OD ZNAČAJNIH I VISOKO ZASTUPLJENIH KULTIVIRANIH VRSTA ISTIČE SE SVOJIM ZNATNIM EKONOMSKIM UTJECAJEM UŽI KRUG BOLESTI. U POJEDINIM PROIZVODNIM SEZONAMA, KADA VREMENSKI UVJETI POGODUJU ODRŽAVANJU, MULTIPLIKACIJI I PRIJENOSU PATOGENA KOJI IH UZROKUJU, RAZVOJ JAKIH SIMPTOMA TIH BOLESTI DOVODI DO VRLO VISOKIH GUBITAKA. Porodica kupusnjača (Brassicaceae) je jedna od najznačajnijih i najprisutnijih skupina povrtnih kultura. Ona obuhvaća više od 300 različitih rodova, s više od 3000 različitih vrsta biljaka. Spektar i utjecaj značajnih bolesti mijenja se u ovisnosti o tome zbog kojih organa određenu biljku uzgajamo (list, korijen, plod, …), o kojem se načinu proizvodnje radi, ali i o tome u kojem se podneblju proizvodnja obavlja. Uz poznati utjecaj mikoza (bolesti koje uzrokuju mikrogljive i pseudogljive), viroza (bolesti koje uzrokuju virusi i patogeni sitniji od virusa kao što su viroidi i virusni sateliti), kod mnogih biljnih vrsta dominantan štetni utjecaj povremeno mogu uzrokovati fitopatogeni prokarioti, tj. bakterije i fitoplazme.
22
BE JO SVIJE T BR. 18
Bakteriozna crna trulež kupusnjača se smatra jednom od najštetnijih bolesti kupusnjača uopće. U literaturi se ista bolest tijekom vremena nazivala različitim nazivima. Poznata je kao bakteriozna ili bakterijska crna trulež provodnih snopova tj. žila kupusnjača, dok je u engleskom jeziku nazivaju black rot. Štete na kupusu izazvane ovim patogenom koje su dokumentirane u literaturi ponekad su procijenjene i na više od 50%, dok su one zabilježene na cvjetači bile još veće (između 50 do 70%), a pri masovnoj pojavi bolesti kod osjetljivijih kultivara se ne isključuje ni totalna šteta. Uzročnik bakteriozne crne truleži kupusa (Brassica oleracea var. capitata) ali i drugih uzgajanih vrsta kupusnjača, te više ukrasnih, korovnih i drugih biljnih vrsta (npr. iz rodova Capsella, Matthiola, Arabidopsis, …) je bakterija Xanthomonas campestris pv. campestris (Pammel) Dowson (skraćeno Xcc). Osim na kupusu, zaraza ovom bakterijom značajne štete može uzrokovati i na brokuli (B. oleracea var. italica), cvjetači (B. oleracea var. botrytis), kelju (B. oleracea var. sabauda), raštiki (B. oleracea var. acephala), repi (Brassica rapa), rotkvici (Raphanus sativus), hrenu (Armoracia rusticana), kres salati (Lepidium sativum) itd. Posljednjih nekoliko godina posebno zabrinjava opasnost od štetnih posljedica utjecaja ove bakterioze na uljanu repicu (Brassica napus ssp. oleifera). Bakteriozna crna trulež kupusa je prvi put opisana u literaturi još krajem 19. st. u području središnje ravnice SAD-a (savezne države Iowa i Kentucky). U SAD se bolest brzo proširila jer se patogen koji je uzrokuje prenosi sjemenom zaraženih biljaka, a kasnije je zaposjela i ostale kontinente. Potrebno je napomenuti da se radi o uzročniku vrlo ozbiljnih bolesti kupusnjača koji je danas kozmopolit. Prema podacima Europske i mediteranske organizacije za zaštitu bilja (EPPO), trenutno se Xcc vodi na A1 karantenskoj listi samo u Meksiku, u Jordanu se nalazi na A2 karantenskoj listi, te ga u Brazilu također citiraju kao karantenskog uzročnika bolesti biljaka (https://gd.eppo.int/taxon/XANTCA).>>
