1-06-DivrejTora-Toledot-5784

Divrej Tora Godina 17 Broj 6

Zagreb, šabat 18. studenog 2023. - 5. kisleva 5784.

http://twitter.com/DivrejTora

Broj 6 divrejtora@gmail.com

Paraša Toledot

B’’H

Rabbi Shraga Simmons

Torah Bytes

Kad je Izak shvatio da je došlo do zamjene identiteta - da je zapravo blagoslovio Jakova - počeo je snažno drhtati.

Shvatio je da je svih ovih godina pogrešno procjenjivao Ezava kao onog koji je dostojan da bude židovski vođa. Sve njegove nade i snovi za Ezava sada će ostati neostvareni. Bio je to šok za Izakove planove, morao se prilagoditi novoj realnosti – istini kakva mu se sada otkrila.

Svi mi se, u ovom ili onom trenutku, držimo stare perspektive, čak i kada znamo da je pogrešna. Toliko smo uložili u to da je bolno priznati svoju pogrešku. Ali moramo shvatiti da je još bolnije ići kroz život ponavljajući istu pogrešku.

U ovoj parši Izak jasno shvaća da je bila B-žja volja da Jakov bude blagoslovljen. Čak i u starosti, Izak je u stanju promijeniti se, rasti i ići naprijed s novom realnošću. ■

Jakov vara Izaka, James Jacques Joseph Tissot , 1896-1902 , gvaš na drvu, The Jewish Museum, New York

(Berešit 25,19—28,9)

Jichak se ženi Rivkom. Nakon dvadeset godina bez djece njihove molbe su uslišane i Rivka je zatrudnjela. Ona prolazi kroz tešku trudnoću, jer se djeca bore u njoj; B-g joj kaže da su "dva naroda u tvojoj utrobi" i da će mlađi prevladati nad starijim.

Esav se pojavljuje prvi, Jaakov se rađa držeći Esavovu petu. Esav odrasta i postaje lovac, čovjek polja; Jaakov je bezopasan čovjek, koji boravi u šatorima učenja. Jichak preferira Esava, Rivka voli Jaakova. Vraćajući se iscrpljen i gladan iz lova, Esav prodaje prvenačko pravo Jaakovu za tanjur kuhane crvene leće.

U Geraru, u zemlji Filisteja, Jichak predstavlja Rivku kao svoju sestru, iz straha da ne bude ubijen od nekoga kome se dopadne njezina ljepota. On obrađuje zemlju, ponovo otkopava zdence koje je iskopao njegov otac Avraham, te iskopava niz vlastitih zdenaca: zbog prva dva nastaje sukob s Filistejcima, no u vodama

iz trećega uživaju u miru.

Esav ženi dvije hetitske djevojke. Jichak bude star i slijep, i iskazuje svoju želju da blagoslovi Esava prije svoje smrti. I dok Esav odlazi u lov na divljač za očevo omiljeno jelo, Rivka odjeva Jaakova u Esavovu odjeću, prekriva njegovu glatku kožu na rukama i vratu jarećim kožicama, čineći ga tako na opip sličnim njegovom rutavom bratu, priprema slično jelo i šalje Jaakova ocu. Jaakov prima očeve blagoslove za "rosu nebesku i salo zemlje", te za vlast nad bratom. Kada se Esav vrati iz lova i prijevara bude razotkrivena, jedino što Jichak još može napraviti za svog očajnog sina je prorokovati da će živjeti od mača i da će, kada se Jaakov pokoleba, time mlađi brat izgubiti svoju nadmoć nad starijim.

Jaakov napušta dom i odlazi u Haran kako bi izbjegao Esavovom gnjevu te da si nađe ženu u obitelji brata njegove majke, Lavana. Esav se ženi i treći puta, s Mahlat, Išmaelovom kćerkom. ■

OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija Paraša Toledot

Kohen - prva alija - 21 p'sukim – 25,19-26,5 Ovo je povijest Jichaka ben Avrahama, Avraham je otac Jichaka.

Raši navodi Gemaru koja kaže da kada se Jichak rodio, podsmješljivci su okolo pričali da su Avraham i Sara, koji su tako dugo bili bez djece, našli bebu i sada tvrde da je njihova.

Avraham je pozvao čelnike naroda, njihove žene i djecu, a Sara je ču-

Jichaku je 40 godina kad se oženi Rivkom (3 godine nakon akeda). Tora naglašava Rivkino obiteljsko porijeklo.

Nakon što su 20 godina bez djece (10 godina prije Rivkine reproduktivne dobi, te daljnjih 10 godina u

kojima nisu mogli imati djecu), Jichak i Rivka se mole B-gu. B-g čuje njihovu (zapravo njegovu) molitvu i Rivka zatrudni. Ona prolazi kroz "teško razdoblje".

razvijaju se u različite osobnosti Esav je lovac i ljubitelj prirode, Jaakov je blag, studiozan "boravi u šatorima". Jichak voli Esava, Rivka voli Jaakova.

Ima mnogo različitih komentara u vezi tih odnosa. Imajte na umu da se Jichakova ljubav prema ■Esavu

dom bila u stanju podojiti sve bebe.

Komentari kažu da Rivka nije

(Gemara ukazuje na množinu "ba-

znala da nosi blizance; mislila je da

nim" u 21,7). Tada su podsmješljivci

se previranje u njenoj utrobi događa

prihvatili da je Sara rodila Jichaka,

samo s jednim djetetom – i to ju je

ali su Avrahamu govorili da je Ji-

jako uznemirilo; božanska poruka

chakov otac zapravo bio Avimeleh

da nosi blizance donekle ju je smiri-

Jaakov priprema varivo od leće za

(budući da je Jichakovo rođenje

la. Tora kaže da je B-g govorio Riv-

svog oca. (Gemara nam kaže da je

uslijedilo nakon otmice Sare). Dogo-

ki da bi joj rekao o njenim blizan-

to bio dan Avrahamove smrti i Ja-

dilo se čudo i djetešce Jichak je bilo

cima. Raši "uskače" da nam kaže da

akov je za Jichaka pripremao tradi-

slika i prilika svog oca Avrahama,

je B-g s njom razgovarao preko Še-

cionalni obrok žalobnika.)

tako da su podsmješljivci morali

ma (s kojima je B-g komunicirao pu-

reći, "Avraham je otac Jichaka".

tem Ru'ah Ha-Kodeša). Raši smatra

Ranije, Tora nam govori o naraštajima Jišmaela ben Avrahama. Čini se da je to u skladu s početkom ove sedre, koji govori o Jichaku, osim što

neophodnim da to kaže u kontekstu činjenice da se Rivka ne ubraja među proročice. (Međutim, vidite kasniji komentar u sedri.)

Tora iznosi poantu da je Jišmael sin

Jedan drugi komentator govori da

Egipćanke Hagare, Sarine sluškinje.

je Rivka znala da ima blizance, ali

Drugim riječima, Jišmael nije bio

nije vidjela zašto bi donijela Jaakova

pravi To'l'dot Avrahama, i To'l'dot

na svijet kad ima Esava. Dio odgo-

(u Jišmaelovom kontekstu) je napi-

vora na njeno pitanje "zašto mi to

sana bez vav, što znači da nešto ne-

treba" jest da je njezin zaključak bio

dostaje. To'l'dot Jichaka ben Avra-

pogrešan.

temelji na tome da mu ovaj pribavlja hranu. Rivkina je ljubav bezuvjetna. Pirkei Avot kaže da će jedino bezuvjetna ljubav trajati zauvijek.

Esav se vraća iz polja potpuno iscrpljen. Traži Jaakova da mu da nešto hrane. U zamjenu za hranu, Jaakov stječe prvorodstvo, koje je u Esavovim očima beznačajno, no za Jaakova ono ima značaj.

Zemlju zadesi glad (poput one u Avrahamovo vrijeme - ovo je jedna od mnogih sličnosti između života Avrahama i Jichaka) pa Jichak ode Avimelehu u Gerar. B-g se objavi Jichaku i podsjeti ga da ne smije napustiti zemlju. B-g mu također po-

hama, Avraham je bio otac Jichaka.

Rađaju se Esav i Jaakov, Jaakov

navlja svoje obećanje o Zemlji i

A riječ To'l'dot je napisana sa svojim

drži Esava za petu. Dječaci rastu i

velikom narodu koji će od njega na-

vav.

Strana 2

Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: stati.

Levi, druga alija - 7 p'sukim – 26,812 Jichak prebiva u Geraru. Jichak i Rivka predstavljaju se kao brat i sestra (poput Avrahama i Sare, i zbog ista dva razloga). Nakon nekog vremena Avimeleh otkriva da su oni

zapravo muž i žena i prigovori Jichaku zbog prijevare. Avimeleh naređuje svojim ljudima da Jichaka i Rivku puste na miru. Jichak i obitelj doživljavaju procvat u Geraru i B-g ih blagoslivlja.

Pogledajte ovo ... Kod prve gladi koja je Avrahama i Saru odvela u

Alija po Alija

Šliši - treća alija - 10 p'sukim –

na prvi i drugi Beit HaMikdaš, koji

26,13-22

su bili srušeni i treći koji će stajati

Jichak prosperira u Geraru, što izaziva ljubomoru kod mještana koji

dovijeka. Neka bismo ga vidjeli uskoro, u naše vrijeme).

zatrpavaju bunare koje je Jichak is-

Brahot 56: Rabi Hanina je rekao,

kopao. (Postoji snažna simbolika u

tko ugleda bunar u snu, vidjet će

onome što Tora piše o bunarima,

mir ... Jichakove sluge kopale su i

njihovim imenima, njihovom ruše-

pronašle živi izvor, b'er majim ha-

nju, a zatim njihovom uspjehu.) Ji-

jim. To je uslijedilo odmah nakon

chak je potjeran iz Gerara. Novi bu-

mirovnog sporazuma između Avi-

nar kojega Jichak kopa preotimaju

meleha i Jichaka. Rabi Natan nasta-

pastiri iz Gerara, pa onda još jedan.

vlja u istoj Gemari. Onaj koji u snu

Tek treći bunar koji se zove Rehovot

vidi bunar našao je Toru, kako stoji

omogućava Jichaku da živi u relati-

u Mišlei: Tko me nađe, našao je ži-

vnom miru.

vot... B-g, Tora, i život su izjedna-

(Neki u tome vide skrivenu aluziju

čeni.

Egipat, faraon, kada je otkrio pravu prirodu njihove veze, potjerao ih je.

Drugi put, kada su otišli u Gerar i rekli da su brat i sestra, a potom bili "otkriveni", Avimeleh im daje mnoge stvari i poziva ih da ostanu. (Faraon je dao Avrahamu veliko bogatstvo, ali to je bilo prije nego li je saznao.) Jichak i Rivka također kažu da su brat i sestra, ali nitko ne otima Rivku. Kad su "otkriveni" oni ostaju tamo.

Jedan komentar (S'fas Emes) suge-

rira da bi Jichak i Rivka mogli očekivati da se izvuku predstavljajući se kao brat i sestra jedino ako su Avraham i Sara stvarno imali kćer, pogotovo stoga što je Avraham bio dobro poznat u Avimelehovoj zemlji. Ovo je uistinu jedno od mišljenja u Gemari, koje objašnjava frazu "i B-g blagoslovi Avrahama sa svime (Bakol)", da je Avraham imao kćer.

Godina 17 3 Broj 6 Strana

Strana 3

(nastavak s 3. stranice) OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

R'vi'i - četvrta alija - 7 p'sukim –

akova da primi blagoslov umjesto

26,23-29

Esava. Ona kaže Jaakovu da dovede dvije koze, a ona će pripremiti

Jichak napreduje u Be'er Ševi. B-g

jela koja Jichak voli. Jaakov oklijeva

mu se ukazuje i ponavlja obećanje o

zbog straha da će Jichak osjetiti nje-

blagostanju dano Avrahamu. Jichak

govu glatku kožu i shvatiti da je to

gradi žrtvenik B-gu i dalje napreduje. Avimeleh, shvativši da je njegov vlastiti prosperitet vezan uz Jicha-

Jaakov došao da ga prevari. Rivka Avrahamova života

odijeva Jaakova u Esavovu odjeću i

kovu prisutnost, dolazi s izaslan-

Esav se oženi sa 40 godina - (pod)-

stavlja mu jareće kožice na vrat ka-

stvom Jichaku kako bi s njime sklo-

svjesni pokušaj da oponaša svog

ko bi bio obrastao. Ona daje Jaako-

pio savez.

oca. Koliko god zao bio, Esav uisti-

vu hranu da je odnese svom ocu.

(Nije bila rijetka pojava, generacijama - da Židovi budu protjerani iz neke zemlje, a ona potom požali što je to učinila, zbog kraha koji doživi bez Židova u svojoj sredini).

B-g se objavljuje Jichaku i predstavlja mu se kao B-g tvog oca Avrahama. Baal HaTurim primjećuje da se

B-g kod Jichaka ne koristi svojim imenom jud-ke-vav-ke, kao što je to učinio kod Avrahama i kao što će učiniti kod Jaakova. To je ime pove-

nu poštuje i voli svog oca. S druge

Kada Jaakov oklijeva da sudjeluje

strane, Esavov izbor supruge zgadi

u Rivkinom planu da si priskrbi bra-

se kako Jichaku tako i Rivki.

ha, Rivka mu kaže, alai ki'l'la-tha b'ni. U "p'šatu" (osnovnom razumi-

ku da se Rivka, kada je Jaakovu da-

jevanju) to znači da Rivka na sebe

vala upute da bi primio Jichakovu

preuzima potencijalno prokletstvo,

braha, upravljala prema proročan-

ako obmana bude otkrivena. Tar-

stvu. (Ovo je, usput budi rečeno, ri-

gum Onkeles dodaje vrlo značajnu

jedak slučaj u Onkelesu, da su toč-

rečenicu u svom prijevodu alai. On

nom prijevodu još pridodane riječi.

kaže: "dano mi je proročanstvo ..."

Kada se to dogodi, trebali bismo

Gledamo li na ovaj događaj na ova-

sjesti i zapaziti to.)

kav način, u suštini, to znači da je

zano s B-žanskim Milosrđem. Av-

Oto, Jaakovljeva prevara vlastitog

raham i Jaakov prošli su kroz teška

oca vratila se da ga progoni godina-

vremena iako se prema njima po-

ma kasnije kada su ga prevarili nje-

stupalo, da tako kažemo, s elemen-

govi sinovi lažirajući smrt Josefa.

tom milosrđa. Jichakove kušnje i ne-

[Zapazite da su Jaakovljevi sinovi

volje bile su bez midot harahamim,

koristili kozu (njezinu krv) kako bi

bez B-žjeg milosrđa. Ovo se uklapa

ga doveli u zabludu, jednako kao

u Jichakove osobine gevure, određe-

što je i on koristio kozu (njenu kožu

ne dodatne snage karaktera koje

i meso) da dovede u zabludu svog

mogu izdržati snažne kušnje.

oca.]

Hamiši - peta alija - 33 p'sukim – 26,30-27,27

Ta dva gledišta nisu nužno proturječna.

Jichak i Avimeleh zajedno jedu i

Jichak je star i slijep te poziva Esa-

razmjene zakletve. Be'er Ševa je po-

va da mu pripremi poseban obrok i

novno potvrđena kao "grad Avot"

potom primi poseban blagoslov.

zbog Jichakovih djela. Još jedan pri-

Dok je Esav u poljima i izvršava

mjer sličnosti između Jichakovog i

očev zahtjev, Rivka priprema Ja-

Strana 4

■

Targum Onkeles daje nam nazna-

Rivka od B-ga dobila zapovijed da organizira da brahot odu Jaakovu. I upravo na ovaj način. To se znatno razlikuje od "običnog" razumijevanja teksta. Idemo i korak dalje. Čini se očitim da je Jaakov kažnjen mjerom za mjeru zbog svoje obmane Jichaka. Braća ne samo da su preva-

rila Jaakova u vezi Josefove sudbine, ona su upotrijebila i kozu u provođenju te prijevare. Ako prihvatimo ideju da je Jaakov trebao dobiti braha koju je Jichak namjeravao dati Esavu, da je to bila B-žja volja, prema Onkelesu čak i B-žja zapovijed, zašto je onda Jaakov tako teško kažnjen? Odgovor se može dati u obliku analogije. Kada se čovjek mora Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice) OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

podvrgnuti drastičnom tretmanu

daje blagoslov Esavu (ne tako uzvi-

Š'vi'i - sedma alija - 5 p'sukim –

koji će mu spasiti život - "ozbiljnim"

šen kao Jaakovu). Esav odluči ubiti

28,5-9

lijekovima, zračenju, itd, to što se

Jaakova zbog toga što mu je po dru-

čini možda je apsolutno neophodno,

gi puta uzeo nešto njegovog. Rivka

ali često ima i teške nuspojave.

čuje (kako?) Esavove planove i po-

(Isto tumačenje za alai ponuđeno je i za Ester kad je rekla v'cumu alai.

To također daje drugačije objašnjenje za događaje iz Megile.)

27,28-28,4 Blagoslov kojega je Jichak zazvao nad Jaakovom, za bogat urod i ugledan status među narodima, posudili smo da ga se kaže na Moce Šabat - Vajiten leha Elokim ...

Jaakova, Esav se vrati iz lova. On priprema hranu za svog oca, i donosi mu je uz molbu (zahtjev) da ga zadrhti

popusti. Rivka predlaže Jichaku da Jaakova pošalje od kuće kako bi si

Jedan je čovjek u mom šulu iznio sljedeće kako bi objasnio Jichakov osjećaj strašnog užasa kad je otkrio zamjenu Jaakova i Esava. Jichak se prestravio kada je pomislio da je skoro počinio ogromnu pogrešku dajući braha Esavu. Jichak je shvatio

Kako Jichak završi blagoslivljanje

Jichak

rodno mjesto dok Esavov gnjev ne

pronašao primjerenu ženu.

Šiši - šesta alija - 23 p'sukim –

blagoslovi.

tiče Jaakova da pobjegne u Rivkino

kada

shvati da je braha otišla Jaakovu. Kada Jichak objašnjava Esavu da je Jaakov primio (i to s pravom) blagoslov, Esav gorko rida i traži svog oca da i njemu da blagoslov. Jichak

svoju pogrešku kada je plan Rivke i Jaakova uspio.

Jichak poziva Jaakova i daje mu još jedan blagoslov te ga šalje u Padan Aram da nađe ženu među Rivkinom rodbinom. On daje Jaakovu "blagoslov Avrahamov", čime omogućuje lanac kontinuiteta koji postaje judaizam.

Jichak šalje Jaakova u Padan Aram k Lavanu ben B'tu'elu, bratu Rivke, majke Jaakova i Esava. Esav vidi da je otac poslao Jaakova da nađe ženu, jer ne želi da uzme kanaanku za ženu. Jaakov ode svojim putem, a Esav uzima još jednu ženu, kćer Jišmaela. I Esav uze Mahalat bat Jišmael ...

Talmud Jerušalmi uzvikuje da je to Bosmat i pita zašto joj je promijenjeno ime. Iznenađujući odgovor glasi da su Esavu bili oprošteni svi grijesi kada je uzeo ženu s ciljem da ugodi svojim roditeljima. Talmud generalizira i to daje kao izvor da grijesi hatana (i kale) bivaju opro-

šteni kad se vjenčaju. Čudan izvor za jednu važnu ideju.

Posljednja 3 p'sukim se ponovo čitaju za Maftir.

Haftara - 23 p'sukim - Mal'ahi 1,12,7 Nagađa se je li Mal'ahi ime osobe, ili ime koje označava "Mog glasnika". Neki tvrde da je Mal'ahi Ezra HaSofer.

Mal'ahi je poznat kao posljednji od proroka. Mal'ahi narodu donosi B-žju poruku kako On ljubi Jaakova (i njegove potomke), a mrzi Esava, iako su Jaakov i Esav braća. Dakle, haftara odražava suparništvo i odnos između dvojice braće koje je sadržaj sedre To'l'dot. Haftara govori o poštivanju koje sin ima prema ocu.

U tom smislu, Esav je pravi primjer.■ Godina 17 5 Broj 6 Strana

Strana 5

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi U parši Toledot ne pojavljuje se niti jedna od 613 micvos, pa ćemo nastaviti razmatrati neke opće stvari. Šest spomena—nastavak

Šest stvari za koje nam Tora zapovijeda da ih se sjećamo.

2. Primanje Tore na Sinaju Pazite i čuvajte se da ne zaboravite stvari koje su vidjele oči vaše, tako da one ne napuste srca vaša sve dane života vašega. Podučite tome djecu svoju i djecu djece vaše: danu kada ste stajali pred Vječnim, B-gom vašim na Horebu (Sinaju). (Ponovljeni zakon 4,9-10) Davanje Tore vrhunac je ljudske povijesti, razlog zbog kojeg je Vječni stvorio svijet. Spoznaja da je Toru dao sam B-g, sastavni je dio štovanja B-ga.

3. Amalekov podli napad Sjećajte se što vam je Amalek učinio na putu kad ste iza-

šli iz Egipta. Izašli su pred vas na putu i napali one koji su zaostali. Vi ste bili umorni i iscrpljeni, ali oni nisu imali straha B-žjega. Stoga, kad vas, Vječni, B-g vaš, oslobodi vaših neprijatelja u zemlji koju će vam dati da je posjedujete, morate izbrisati sjećanje na Amaleka pod nebom. Ne zaboravite. (Devarim 25,17-19) Amalek se razlikuje od drugih naroda koji su napali Izrael po tome što nam je zapovjeđeno da ih istrijebimo. Zašto bi njih trebalo kazniti strože od Egipta, koji je tlačio Židove stotinama godina? Jedan je razlog to što se Amalek "nije bojao B-ga". Oni su se drznuli zaratiti ne samo s Židovima, već i sa samim B-gom!

4. Izrada zlatnog teleta Pamti i ne zaboravi kako si razgnjevio Vječnog B-ga svog u pustinji. (Ponovljeni zakon 9,7) ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi

motimo, bio on ugledan ili ne. Niti da ga nazivamo bilo kojim imenom kojeg se srami. To se, međutim, odnosi samo na stvari između čovjeka i njegovog bližnjeg. U stvarima Neba, međutim, ako je čovjek [sagriješio] i nije se pokajao kada je bio upozoren nasamo, treba ga javno osramotiti, i njegov grijeh javno razotkrivati, dokle god se ne vrati na pravi put.

78. Negativna je zapovijed ne mrziti u svom srcu bilo koga od Židova tko se ljudski ponaša kao što Pismo kaže, nećeš mrziti brata svojega u svom srcu (Va-jikra 19,17). I ako jedan čovjek počini grijeh protiv drugog čovjeka, neka taj ne nosi mržnju u svom srcu prema njemu, te ne kaže ništa. Naprotiv, njegova je vjerska dužnost da informira tog drugog čovjeka i da mu kaže, "Zašto si mi tako i tako učinio?" I on treba izbrisati mržnju iz svog srca. Međutim, ukoliko je on vidio drugog čovjeka kako čini grijeh, mada ga je upozorio, ali drugi se nije odvratio od toga, onda je njegova vjerska dužnost da mrzi tog drugoga (jer se ovaj ne ponaša kao "tvoj brat").

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako doba, kako za muškaraca tako i za ženu.

79. Negativna je zapovijed ne posramiti svog bližnjeg kao što Pismo kaže, i nećeš nositi grijeha zbog njega (Va-jikra 19,17); a posebno ne u javnosti. To je velika krivica.

Učenjaci, neka je blagosloveno sjećanje na njih, rekoše (Talmud Bavli, Bava Mecia 59a): Tko god javno posrami svog bližnjega, njemu nema mjesta u Svijetu koji će doći. Stoga moramo biti pažljivi da bilo koga ne osraStrana 6

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako doba, kako za muškaraca tako i za ženu.

80.

Negativna je zapovijed ne osvećivati se svom bližnjem

kao što Pismo kaže, Nećeš se osvećivati (Va-jikra 19,18). Osveta znači na isti način uzvratiti osobi koja je nekome naškodila: na primjer, ako netko svog susjeda zatraži, "Posudi mi sjekiru," a ovaj mu je ne želi posuditi; a sutradan njegov susjed treba posuditi nešto od njega, našto mu ovaj kaže, "Neću ti posuditi jer si i ti mene odbio kada sam ja htio od tebe posuditi." To je osveta, pri čemu se ovaj osvećuje drugome, uzvraćajaći mu za njegov loši postupak.

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako doba, kako za muškaraca tako i za ženu. ■

Divrej Tora

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - židovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drže aškenaski Židovi.

Dio I: Orah hajim Poglavlje 5 – Š'ma Š'ma (Pnz 6,4-9, Pnz 11,13-23, Br 15,37-41) se mora izgovarati vrlo koncentrirano i s namjerom (61,1), osobito njen prvi redak; vidi 60,5; 63,4.6. (I inače, da bi se ispunila zapovijed potrebna je namjera, vidi 60,4.) Običaj je glasno izgovoriti prvi redak i pokriti oči dok se to čini (61,4-5.16; 62,5), te tiho reći "Blagosloveno bilo Ime ..." nakon prvog retka (61,13). U vezi prikladnih namjera za određene dijelove Š'ma vidi 61,2-3.6-8.14-15. Treba dotaknuti tefilin i cicis kada se izgovaraju stihovi u kojima su spomenuti (61, 25). Ako je moguće, Š'ma treba izgovoriti čujno (vidi 61, 26; 62,3-4), i treba je artikulirati vrlo pažljivo (62, 1), čak i kad je se govori na jeziku koji nije hebrejski (62,2). O konkretnim pojedinostima o izgovoru vidi 61,16-21.23-24. [Sličnu pažnju kod izgovora treba imati pri izgovaranju drugih molitava, te prilikom čitanja iz biblijskih knjiga (61,22).]

Blagoslovi "... Stvoritelj svjetla i tame ..." i "Vječna ljubav ..." (ili "Velika ljubav ...") govore se ispred Š'ma (59,1; 60,1). Prvi blagoslov izgovaraju čak i pojedinci, iako sadrži stihove Keduše (59,3), a može ih govorit čak i slijepac (69,2). U vezi izgovaranja tih blagoslova zajedno s predmoliteljem ili slušanja blagoslova od njega i odgovaranja na njih s "Amen" vidi 59,4; 61,3. U vezi izostavljanja tih blagoslova ili grešaka u njima vidi 58,4; 59,2,5; 60,2-3. Običaj je da pojedinac (onaj koji se moli nasamo) kaže "B-že, vjerni kralju" ispred Š'ma; i u zajednici, predmolitelj ponavlja "Ha-Šem vaš B-g je istinit" na kraju (61,3). Nakon Š'ma, govori se blagoslov "Istinito ..."; o njegovoj važnosti vidi 66,10.

Godina 17 7 Broj 6 Strana

Stihovi svakog odlomka Š'ma moraju se izgovarati redom (vidi 64,1). Što učiniti ako je dio Š'ma bio (ili možda bio) izostavljen vidi 64,2-4; o slučajevima kada postoji dvojba o tome vidi 67,1. Što učiniti ako je izgovaranje bilo prekinuto pogledajte 65,1 i 75,1; o situacijama u kojima je dopušten prekid u Š'ma i njegovim blagoslovima vidi 66,1-9 i 69,1; u vezi umetanja religijskih poema (pijutim) u blagoslov vidi 68,1. Zabranjeno je izgovoriti Š'ma dvaputa zaredom (vidi 61,9-12, isto tako i, "Amen" se ne bi trebalo reći dvaput nakon što se čuje blagoslov). Međutim, ako zajednica izgovara Š'ma, pojedinac bi trebao izgovoriti barem prvi redak s njom, čak i ako je već izgovorio Š'ma; vidi 65,2-3. Š'ma se može kazati ujutro nakon što je dovoljno svijetlo da se može prepoznati poznanika (58,1) ili, ako je potrebno, poslije zore (58,3-4). U idealnom slučaju, trebalo bi je izgovoriti netom prije izlaska sunca (vidi 58,1) ili što prije moguće nakon izlaska (58,2). Može je se izgovoriti do kraja prve četvrtine dana (58,1) ili, ako je potrebno, do prve trećine; nakon toga je se još uvijek može izreći, ali bez blagoslova (58,6).

Uobičajeno je izgovoriti prvi stih na početku jutarnje molitve kako se ne bi čitava Š'ma izgovorila prekasno (46,9).

Nije potrebno stajati dok se govori Š'ma (vidi 63,2), ali se ne smije govoriti dok se ravno leži (63,1), a prvi redak se ne bi trebao izgovarati dok se hoda (63,3). Onoga koji spava treba probuditi da izgovori barem prvi redak (63,5), a onaj koji radi trebao bi se zaustaviti barem za prvi odlomak (vidi 63,7-9). U vezi prekidanja drugih aktivnosti da se kaže Š'ma, ako ima vremena za kazivanje nakon završetka pogledajte 70,3-5.

O aktivnostima koje oslobađaju oso-

bu od kazivanja Š'ma, kao što su to npr. pogrebne pripreme, vidi 71,1-6 i 72,1-5. Žena je izuzeta od kazivanja Š'ma, ali treba izgovoriti barem prvi stih (70,1). Dijete treba podučavati Š'ma kada je dovoljno staro (70,2). Onaj koji je pijan ne bi trebao izgovarati Š'ma (99,1). Š'ma ne treba kazivati u prisustvu mrtvaca ili na groblju (71,7); ako je golotinja odrasle osobe u kontaktu s ■ bilo kojim dijelom tijelom, ili je vidljiva bilo kakva golotinja ili se nalazi u vidokrugu srca (vidi 73,1-4; 74,1-6; 75,4-6); ako se čuje pjevanje žene, ili ako je vidljiv bilo koji dio njenog tijela ili kose koji je inače pokriven (75,1-3); ili u prisutnosti izmeta koji nije pokriven ili je u doticaju s tijelom ili odjećom ili se osjeti njegov vonj (vidi 76,1-8; 79,1-3,9; 80,1; 81,2; 82,1; 87, 3). [U vezi izmeta životinje i djece vidi 79,4-7; 81,1 (vidi i 76,3 u vezi usta svinja); u vezi mokraće vidi 76,7-8; 77,1-2; 78,1; 79,6; 82,2; 87,1-3; u vezi sjemene tekućine vidi 76,4; u vezi tekućina koje imaju vonj vidi 86,1. U vezi mjesta gdje su takve stvari obično prisutne vidi 85,12; osobito na odlagalištima smeća vidi 76,7 i 79,8; u vezi nužnika vidi 83,1-5 i 87,1-3; u vezi kupaonica vidi 84,1; u slučajevima sumnje vidi 76,7 -8.] U takvim okolnostima također je zabranjeno govoriti ili razmišljati o Tori ili spominjati B-žansko ime, ali je dopušteno govoriti hebrejski ili spomenuti B-žansku odliku ili upozoriti nekoga na zabranjenu aktivnost (85,2). Ako se Š'ma izgovori u bilo kojem od ovih uvjeta, mora je se ponoviti (83,5). S druge strane, osobi koja je ritualno nečista dopušteno je izreći Š'ma, moliti i proučavati Toru; vidi 88,1. ■ Strana 7

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Ova nam paraša pruža pogled na

čega je B-g zaustavio Jichaka da

Jaakova koji će se pretvarati da je

život Jichaka (Izaka), našeg praoca o

ne ode u Egipat i napusti zemlju,

Esav da primi blagoslov. Jichak je

kojem je najmanje pisano. U njoj je

a nije zaustavio njegovog oca

iznenađen kako se Esav brzo vra-

također postavljen temelj odnosa

Avrahama da učini to isto?

tio s pripremljenim obrokom. Ka-

braće Esava i Jakova, odnos na koji se gleda kao na predsliku nekih dijelova židovske povijesti.

3) Jichak postaje vrlo bogat.

Odakle

to

njegovo

bogatstvo

(26,12-16)? Po čemu se izvor nje-

ko Jichak izražava svoje sumnje (27,18-24)? Što mislite zašto ga je Jichak blagoslovio (Jaakova) ako je sumnjao da nešto nije u redu?

1) Jichak i Rivka (Rebeka) imaju

gova bogatstva razlikuje od iz-

blizance Esava i Jaakova (Jakova).

vora Avrahamova bogatstva ka-

5) Nakon te epizode s blagoslo-

Izgleda se da je svaki od roditelja

da je bio u [Egiptu] stranoj zem-

vom, Jaakova su roditelji poslali

razvio posebnu povezanost s je-

lji? (Možete pogledati 12,14-13,2)

u kuću njegovog ujaka. Svaki ro-

dnim od sinova (25,27-28). Tko je

Zbog čega Jichakov uspjeh izazi-

ditelj navodi razlog zbog kojeg

koga volio? U čemu je razlika iz-

va zavist kod lokalnog stanov-

šalje Jaakova (27,42-28,4). Koja su

među tih odnosa?

ništva? Kako ga pokušavaju zau-

to 2 razloga? Obratite pozornost:

staviti?

ovi će razlozi imati utjecaja na

2) U zemlji opet zavlada glad.

Jichak kreće na zapad, prema

4) U svojoj starosti Jichak osli-

obali. U tom trenutku B-g inter-

jepi. On želi blagosloviti Esava

venira. Gdje je Jichaku zabranje-

prije svoje smrti (27,1-29). Kada je

no otići (26,1-6)? Što mislite, zbog

Rebeka to čula, odlučila je poslati

Jaakovljev život u iduće dvije parašot. ■ Prevela Tamar Buchwald

■

Strana 8

Divrej Tora

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Obrazovanje je ključ za usvajanje vrijednosti Ovaj odjeljak bilježi povijesnu

Moj odgovor na to bio bi da

bitku između Jakova i Ezava. Bitka

edukacija iz matematike, fizike,

započinje još u majčinoj utrobi i

engleskog,

traje do današnjeg dana. Ezav mr-

predmeta, nema nikakvog efekta na

zi

čovjekove

Jakova,

kažu

Antisemitizam nestalnoj

je

nam

rabini.

konstanta

povijesti

i

sličnih

vrijednosti i moralne

stavove.

u

židovskog

To nije vrsta obrazovanja o kojoj

naroda.

govorim.

Jakov, mlađi brat blizanac, je

Kada kažem da je obrazovanje

"čovjek šatora" – filozof i mislilac.

ključ za postajanje dobrim čovje-

Ezav je, s druge strane, lovac –

kom, govorim o edukaciji o vrijed-

čovjek svijeta. Ezav prodaje svoje

nostima, edukaciji o tome što znači

prvorodstvo Jakovu za zdjelu juhe.

biti dobar čovjek, edukaciji o tome

Prvorodstvo je neopipljivo, a juha je

što znači živjeti život ispunjen ■

više praktična stvar.

Izak

medicine

želi

svoj

smislom, edukaciji o tome što znači blagoslov

biti dobar supružnik, edukaciji o

dati

To je temeljna ideja židovstva.

Ezavu. U poznatoj priči, uz pomoć

Ključ postajanja dobrim čovjekom je

odgovornostima

obrazovanje.

vrsta obrazovanja ima potencijal

Rebeke, Jakov prevari Izaka tako da Izak

daje

blagoslov

njemu.

Dramatična je to i napeta priča.

Moja supruga i ja nedavno smo išli na roditeljski sastanak za trojicu

Može se postaviti pitanje konferencije u Wannseeu 1942. godine, na

roditeljstva.

Ta

ljude voditi prema životu zdravih vrijednosti i načela.

kojoj je petnaest srednje rangiranih

Pa ipak, kada mi govorimo o

nacista planiralo konačno rješenje

'obrazovanju', mi češće mislimo na

naših sinova i kada smo se vratili

ono obrazovanje u kojem su svi

kući dvojica od njih bili su jako

sudionici konferencije u Wannseeu

nestrpljivi da čuju što je bilo rečeno.

bili istaknuti.

Rekao sam im (iskreno) da su oba

U razmišljanju o obrazovanju naše

Temeljna ideja židovstva glasi: Ključ postajanja dobrim čovjekom je obrazovanje.

učitelja započela time što su rekli kako su oni dobro odgojeni i kako ih je zadovoljstvo poučavati. Rekao sam svojim dječacima da sam pristojno slušao ostatak, ali da je to ono

djece, a i nas samih, moramo razmišljati o obrazovanju koje će ih voditi tome da budu 'dobri', a ne samo o obrazovanju koje će ih učiniti 'educiranima'. Jednostavno nije dovoljno

što sam htio čuti. Ostalo je bilo

da naša djeca dobiju petice iz svih

manje važno.

predmeta i najviše ocjene na maturi

Temeljna razlika između Jakova, pravednog

čovjeka

i

Ezava,

pokvarenog čovjeka, bila je ta što je Jakov bio 'čovjek šatora', a Ezav nije.

Jakov je bio čovjek koji je učio i pokušavao razumjeti svijet i svoje odgovornosti. Ezav je jednostavno slijedio put kojim su ga vodile njegove želje.

Godina 17 9 Broj 6 Strana

za 11 milijuna Židova. Osmero od njih imalo je doktorate, a još šestero od njih diplome visokih fakulteta.

Oni su bili visoko obrazovani intelektualci. Prema tome, može se činiti kao da nema poveznice između visoko čovjeka?

obrazovanog

i

dobrog .

te da zatim studiraju na Harvardu ili Cambridgeu. Naša je odgovornost mnogo veća od toga. Mi moramo dati prednost karakteru pred intelektualnim postignućima i pobrinuti se da osiguramo takvu vrstu obrazovanja prije svega drugoga. Šabat šalom ■ Prevela Anja Grabar Strana 9

Rabbi David Stav:

Izgradnja Povijest Jichakove i Rivkine obitelji, zajedno sa svim svojim teškoćama, do u detalje je opisana u ovotjednom odjeljku, Toldot. Nakon dvadeset godina neplodnosti, oni postaju ponosni roditelji. Međutim, Rivkina trudnoća nije bila jednostavna. Ta mlada buduća majka osjeća borbu u svojoj utrobi – "a djeca su se borila u njoj" (Postanak 25,22) – i pokušava dokučiti razlog tome. Ona traži odgovor od Hašema (nejasno je da li se ona molila ili je otišla velikom cadiku – neki kažu da je otišla u Šemov i Everov Beit Midraš), te joj je rečeno da će roditi blizance. Zajedno s tim radosnim vijestima, rečeno joj je i to da će "jedno kraljevstvo biti moćnije od drugog" (stih 23), ili, drugim riječima, da će se teška bitka između dvojice braće nastaviti.

Kao i u većini obitelji, blizanci se ne slažu. Zapravo, tenzije između njih neprestano se podižu, sve dok na kraju parše ne eskaliraju. Taj je proces započeo još dok su njih dvojica bili u majčinoj utrobi. Ezav je izašao prvi, ali Jaakov se nije predao bez borbe pa se primio za bratov gležanj ne bi li ga usporio. Djeca su porasla, Jichak je više volio Ezava,

dok je Rivki draži bio Jaakov. Kasnije, Jaakov kupuje Ezavljevo prvorodstvo za zdjelu juhe od leće koju Ezav jede nakon što se sav izgladnio vrati iz lova. Očigledno, to nije bila baš pravedna pogodba – Jaakov je iskoristio prednost Ezavljeve bijedne situacije.

Tora ne opisuje utopističku realnost.

Ona nas izaziva da se suočimo s teškim i kompleksnim situacijama

Raskol među njima doseže vrhunac kada Rivka otkriva da Izak želi Ezavu dati blagoslov prvorođenog.

Ona to otkriva Jaakovu pa on, slijedeći upute svoje majke, odijeva dlakavu odjeću kojom će biti sličniji svom bratu. Ezav, na zahtjev svog oca, odlazi u lov, a Jaakov koristi odsustvo svoga brata i očevu slje-

poću i ranjivost, te prima blagoslov od svog oca.

Ezav se vraća iz lova, prilično zadovoljan. Odjednom, otkriva što se dogodilo, te udari u velik plač, prijeteći da će ubiti Jaakova. Rivka, štiteći Jaakova, šalje svog mlađeg sina svojoj obitelji u drugu zemlju, dajući mu savjet da se vrati tek kada se stiša gnjev njegovog brata. Ovdje priča završava.

Ako pogledamo ovu priču iz šireg konteksta, primijetit ćemo ogroman jaz između Avrahamove i Jaakovljeve priče. Prošlog smo tjedna čitali o ■ tome kako je Avraham pošteno vodio pregovore s Efronom kada je kupovao zemljište za ukop svoje žene, i to za punu cijenu. Njegov odnos prema narodima koji su živjeli u zemlji i drugima koji su ga okruživali, čini se odličnim, utemeljenima na načelu poštenja. On moli za ljude S'doma, žrtvuje se kako bi spasio svog nećaka Lota, i više od toga. Jaakov, s druge strane, ima potpuno drugačiji pristup. On čini sve što je u njegovoj moći kako bi se borio sa svojim bratom, odgurnuo ga u stranu i prisvojio njegov status.

Tora ne opisuje utopističku realnost. Ona nas izaziva da se suočimo s teškim i kompleksnim situacijama.

Lako je drugima reći da "uvijek budu pošteni i moralni" sa svima s kojima dođu u doticaj, dok oni koji to govore postavljaju razne zahtjeve i ispoljavaju svoje hirove, čak i kada su pretjerani, kao što je to bilo u Avrahamovom slučaju. To možemo usporediti sa onima koji optužuju IDF i državu Izrael za nemoral dok sami istovremeno šute gledajući svo kršenje ljudskih prava u Siriji.

Postoje situacije u kojima je najbolje djelovati po Avrahamovom pri-

Strana 10

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice) Rabbi David Stav:

Izgradnja

mjeru, no ponekad moramo učiti i od Jaakova. U Tehilim čitamo: "Sa čovjekom čistim, Ti si čist, a lukavca izigravaš" (Ps. 18,27) Ne moraš uvijek dati svojim neprijateljima sve što oni žele. Ponekad, moraš znati koristiti različite trikove kako bi osigurao prednost koja će ti biti potrebna u budućnosti. I Jaakovljev pristup, a ne samo Avrahamov, imitirao se u židovskoj povijesti.

Međutim, postoji jedan uvjet. Čak i kada moraš učiniti nešto što nije idealno, ne smiješ to učiniti s radošću, kao da se raduješ tuđoj nesreći.

Ovdje nam stih govori da kada se Ezav vratio iz polja i shvatio da je blagoslov koji je bio namijenjen njemu pripao Jaakovu, on je udario u velik plač. U midrašu, naši nas rabini uče: "Jaakov je prouzročio da Ezav gorko zaplače. Kada mu je Ezav uzvratio za to? U Šušanu (u vrijeme Purima), kao što je rečeno za Mordehaja (Ester 4,1) 'i on je gorko zaplakao'."

Naši rabini nisu Jaakova ostavili bez kazne i specificirali su kaznu koju je narod platio za ono što je Jaakov učinio. Stotinama godina nakon incidenta koji se dogodio između dva brata, gotovo se desio holokaust u Šušanu, glavnom gradu Perzije. Haman je htio uništiti židovski narod i, kao odgovor na to, Mordehaj je gorko zaplakao. Naši rabini povezuju Ezavljev plač sa strašnim proglasom nad židovskim narodom. Lekcija koju iz toga učimo je da čak i kad čovjek mora učiniti nešto što će povrijediti drugoga, on se nikada, ne daj B-že, ne smije radovati tuđoj nevolji.

Jaakov i Avraham predstavljaju pristupe koji se čine dijametralno suprotnima. Avraham je čovjek velike vjere. On prihvaća cijeli svijet i iz tog su razloga u našoj tradiciji Avrahamovi postupci povezani sa otvorenom planinom koja može Godina 17 11 Broj 6 Strana

Ova priča postavlja mnoge etičke i duhovne dileme, ali želio bih se usredotočiti na pitanje kojem se poklanja daleko najmanje pažnje.

Jakov nikada ne bi uspio ukrasti bratov blagoslov da je njegov otac vidio. Da je Izak imao dar vida, odmah bi prepoznao da mu je hranu poslužio Jakov, a ne Ezav.

tolerirati sve oko sebe. Međutim, od svih njegovih potomaka, ostaje samo jedan: Jichak. Jišmael je primoran napustiti svoj dom, baš kao i njegova mlađa braća, djeca žene koju je Avraham oženio u veoma poodmakloj dobi (on je imao još šestero djece sa ženom Keturom, prema izvještaju Tore iz prošlotjedne parše).

Za razliku od njega, svijet koji Jaakov gradi okrenut je prema unutra. Kasnije, on će imati dvanaest sinova i nijedan od njih neće "napustiti gnijezdo". Jaakov gradi dom, a ne planinu. Zaista, kada gradimo zgradu, moramo znati što učiniti sa onima koji pokušavaju naštetiti strukturi, sadržaju ili njenim stanovnicima. Jaakov je tamo, u punoj snazi, kako bi osigurao kontinuirano postojanje te ujedinjene kuće iz koje će proizaći generacije obitelji koje tek imaju doći.

"I bi kad je Izak bio star, i oči su mu bile preslabe da bi mogao vidjeti ..."

Zašto je Izak oslijepio? Je li ovo bila bolest starosti? Ili je možda neka nesreća dovela do ovog stanja?

Tora ne daje jasan odgovor, ali neizravno govori da njegovo sljepilo može biti povezano s njegovom poodmaklom dobi.

Ponekad čovjek vjeruje da nešto vidi, iako mu je vid ograničen i zavara ga. Upravo zbog toga B-g potpuno blokira Izakov vid - kako bi mogao dopustiti da se stvari dogode same, bez intervencije.

U svijetu u kojem živimo moramo si postaviti dvije vrste pitanja kada smo suočeni s izazovima. Prva je: "Koji su bili razlozi što se izazov pojavio?" Ponekad nam odgovori pruže uvid kako da u budućnosti odgovorimo na slične događaje.

Drugo pitanje, ne manje važno od prvog, ali na koje je nemoguće odgovoriti, glasi: "Zašto je B-g uopće učinio da se to dogodi?"

Iako nemamo sposobnost da odgovorimo na ovo pitanje, mi kao ljudska bića imamo odgovornost učiniti sve što je u našoj moći da omogućimo drugima - u ovom slučaju onima kojima je suđeno da budu slijepi - da se što više integriraju u društvo.

To uključuje rabine koji javno podučavaju o ispravnom stavu prema slijepima u halahi i društvu, čineći sve što je u njihovoj moći kako bi im institucije zajednice učinili dostupnima, od načina na koji gradimo svoje sinagoge do nabave sidurim i svetih knjiga na brajici. Na taj način osiguravamo da se oni koji su slijepi u sinagogi mogu osjećati dobrodošlo kao u svojim vlastitim domovima. ■ Prevela Anja Grabar

Strana 11

Rabbi Ephraim Buchwald:

Izuzetna moć molitve Snažnu lekciju vezanu uz ogromnu moć molitve učimo iz slučaja Izaka i Rebeke koji mole za dijete i B-g im pozitivno odgovara rođenjem Ezava i Jakova.

Na početku ovotjedne parše Toldot, nalazimo Izaka koji se moli B-gu za svoju ženu Rebeku, kako bi mogla imati dijete.

Tora kaže, u Postanku 25,21, "A Izak se molio B-gu za svoju ženu, jer je bila nerotkinja. B-g je uslišio Izaka i njegova je žena Rebeka začela."

Mnoge nijanse sadržane su u ovom stihu i mnogo se lekcija iz njega može izvući ako ga pobliže proučimo.

■

Komentatori primjećuju neobičan opis koji Tora koristi pri opisu Izakove molitve, "l'nohah," 'nasuprot svoje žene', umjesto 'u korist svoje žene'.

Mešeh Hohma primjećuje da je Izak bio siguran da će imati djecu budući da je davno prije Svemogući obećao Abrahamu da će mu se roditi sin Izak (Postanak 17,19), te je nadodao: "i Ja ću ispuniti Svoj savez s njime… i s njegovim potomstvom nakon njega." Stoga Izaka nije brinulo hoće li ili neće imati djece, već mogućnost da bi neka druga žena osim Rebeke mogla na svijet donijeti njegovu djecu. Zato je molio, "Svemogući B-že, neka bi sva djeca koju mi podariš, došla iz utrobe ove pravedne žene."

Sforno slično tome primjećuje da čak iako su Izaku obećana djeca koja će ga naslijediti, Izak je molio B-ga da ta djeca budu rođena od iznimne žene koja je bila pred njim.

Talmud (u Jevamot 64a) tvrdi da nije samo Rebeka bila neplodna, već i Izak. To se izvodi iz činjenice da Strana 12

stih kaže da je Izak molio "nasuprot" svoje žene, a ne za svoju ženu, što upućuje na to da niti jedno ni drugo nisu bili u stanju imati djecu.

Zašto onda stih zaključuje, "B-g je uslišio Izaka," umjesto da kaže da je B-g odgovorio na njihove molitve?

Iz toga učimo (vidi Raši Postanak 25,21) da se molitva pravednog čovjeka (Rebeke), potomka nepravednog čovjeka (Labana), ne može usporediti s molitvom pravednog čovjeka (Izaka), koji je potomak pravednog čovjeka (Abrahama).

Na pitanje zašto su toliko često patrijarsi i pramajke bili neplodni, Talmud dalje kaže da "B-g želi molitve pravednih i čezne za njihovim

zahtjevima." I baš kao što su molitve pravednika uspoređene s 'eterom' – lopatom ili grabljama koje zgrću pšenicu s jednog mjesta na drugo, tako i te molitve 'okreću' B-žju ljutnju u suosjećanje.

Midraš Raba u Nicavim 88 govori o velikoj moći molitve pred Svemogućim. Citirajući primjer Kaina koji je ubio svog brata Abela, rabi Eliezer kaže da je moć molitve toliko velika da čak i onda kada ne postigne puni efekt, ona postiže barem djelomičan uspjeh. Iako je Kain primio kaznu od B-ga (Postanak 4,12), da će biti skitnica i lutalica na zemlji, kada je Kain ustao pred Svemogućim i rekao da je njegova kaDivrej Tora

(nastavak s 10. stranice) Rabbi Ephraim Buchwald: zna preteška da ju nosi, Kain je odmah našao milost u B-žjim očima i B-g je poništio polovinu proglasa, te je rekao Kainu da neće biti skitnica, već samo lutalica. Zato, Tora kaže (Postanak 4,16) da se Kain nastanio u zemlji Nod, što znači 'pokret'. Smanjena kazna za ubojicu uči nas velikoj moći molitve.

Rabi Baruh Dov Povarsky pita zašto rabini Midraša nisu mogli pronaći bolji primjer za moć molitve od ovog Kainovog slučaja. Nakon svega, u odgovoru na Izakovu molitvu, rodilo se dijete, što demonstrira veliku moć molitve koja je

Moć molitve je čak i zlom Kainu dala da postigne djelomično oproštenje

odgovorena u potpunosti. Rabi Povarsky objašnjava da je Kain bio kažnjen time da bude skitnica i lutalica zbog svog strašnog čina ubojstva koji je bio toliko grozan da ga se nije moglo u potpunosti poništiti.

S druge strane, razlog za Izakovu i Rebekinu neplodnost nije bio njihov grijeh, već samo B-žja želja za molitvama pravednih ljudi. Stoga je ispunjenje njihovih molitvi bilo nešto što je uistinu zasluženo. No, ispunjenje molitve zlog Kaina nije bilo nimalo zasluženo. Pa ipak, moć molitve je čak i zlom Kainu dala da postigne djelomično oproštenje.

Kakva divna lekcija vezana uz moć molitve. A molitva koju moliGodina 17 13 Broj 6 Strana

Izuzetna moć molitve

mo za drugoga, a ne za sebe, još je moćnija.

Probudili su se rano ujutro i zakleli se jedan drugome; tada ih je Izak ispratio i oni su u miru otišli od njega.

Suvremeni biblijski komentator, rabin Mordechai HaCohen, postavlja pitanje: Zašto se Izak odmaknuo od Abimeleha baš kad su uvjeti bili povoljni za ostanak i nakon sklapanja saveza o sigurnosti s filistejskim kraljem? Rabin HaCohen sugerira da je, kad je Izak bio izložen uznemiravanju, smatrao da nije u opasnosti da usvoji filistejski način života i običaje. Ali sada, kad je bio siguran i nastupio je mir, rekao je u sebi: "Tko zna mogu li sačuvati svoj duhovni identitet?"

Asimilacija i miješani brakovi već su dugo obilježje židovskog života.

Potresno je da su milijuni Židova ubijeni mačem i drugim podlim metodama tijekom tisućljeća. Međutim, upućene procjene sugeriraju da je mnogo više Židova bilo izgubljeno zbog asimilacije i mješovitih brakova nego li zbog progona i ubojstava.

Poznata je procjena čuvenog povjesničara Paula Johnsona da su Židovi činili oko 10% stanovništva Rimskog carstva u vrijeme Augusta, oko osam milijuna duša. Prema prirodnom natalitetu, bez obzira na pogrome i ubojstva, Židovi bi danas trebali brojati stotine milijuna, ali nema ih toliko, zbog asimilacije.

Užasno je bolno priznati tragičnu istinu da kada su Židovi progonjeni gubitaka je manje. Općenito, u otvorenijim i prosvijećenijim društvima, nebrojeni broj Židova je izgubljen.

Mač i geto, ironično, održavali su židovski život netaknutim, izuzev razdoblja masovnih ubojstava.

Povijest bilježi da je između 1812. i 1848. godine punih 85% židovske zajednice u Berlinu formalno prešlo na kršćanstvo. Neki znanstvenici čak sugeriraju da je Hitler Židovima dopustio da u Njemačkoj žive u miru, oni bi nestali u roku od jedne do dvije generacije. Toliko su duboko bili asimilirani.

Sa stopom mješovitih brakova neortodoksnih Židova u Sjedinjenim Državama koja je danas iznad 70%, vidimo da se Židovi gube ne zato što ih se mrzi. Suprotno tome, voljeni su, a nežidovi su često sretni što imaju židovske zetove i snahe.

Ovo je izazov s kojim se danas suočavamo. Kada bi došlo do mira između Izraela i Arapa, došlo bi do značajne asimilacije. Čak i sada, u vrijeme velikog neprijateljstva, židovsko-muslimanski brakovi, iako rijetki, nisu neuobičajeni.

U većini slučajeva vjerojatnije je da će oni koji žive u čvrsto povezanim i visoko zaštićenim vjerskim židovskim zajednicama, čak i u velikim gradskim područjima, biti u stanju odbiti plimu asimilacije koja danas prevladava u cijelom svijetu.

Ali, čak i u tim vrlo zaštićenim zajednicama, stope asimilacije znatno rastu.

Kad je bio sklopljen mir između njega i gerarskog kralja, Izak je shvatio da je vrijeme da se odmakne, da se distancira, kako bi mogao održati svoj snažni židovski identitet i živjeti punim židovskim životom snažno i strastveno. Suvremeni Židovi možda će morati učiniti isto to kako bi osigurali vlastiti kontinuitet.

Neka biste bili blagoslovljeni! ■ Prevela Anja Grabar

Strana 13

Rabbi Berel Wein:

Uspješna obitelj Pronaći svoj par, prikladnog partnera, nije jednostavna stvar. Rabini su na ljestvici težine okarakterizirali to teškim poput razdvajanje Jam sufa. Ali pronaći svog partnera i potom izgraditi uspješan i zadovoljavajući brak dva su potpuno različita zadatka. Iz ovotjedne paraše očito je da se Jichok i Rivka uopće ne razumiju po pitanju postupanja prema Esavu. Jichok je spreman dati mu gotovo sve kako bi ga pokušao spasiti od njegove vlastite zle prirode i lošeg smjera kojim je u životu krenuo.

Rivka pak smatra da je Esav beznadan slučaj i da se sva roditeljska energija treba usmjeriti na Jaakova.

Njezina politika vrlo stroge i nesentimentalne ljubavi suprotna je onoj koju Jichok gaji prema Esavu. Stoga ona Jichoka ne obavještava o svojim planovima da blagoslove dodjeli Jaakovu tako što će ga odjenuti kao Esava. Ona traži da Jaakov sada pobjegne iz zemlje kako bi izbjegao Esavovom gnjevu i prijetnjama smrću.

Jichok se složi s njezinim željama, mada ne iz istih onih motiva koji su Rivku ponukali da Jaakova pošalje od kuće. Ukratko u većem dijelu paraše Jichok i Rivka se ne nalaze na istoj strani u vezi budućnosti njihovih sinova. To, naravno, dovodi do

Strana 14

komplikacija i problema koji će se odraziti na obitelj Jaakova i njegovih supruga i djece.

O jazu između Jichoka i Rivke Tora dalje ne raspravlja, pa čak i Midraš i komentatori na tome ne inzistiraju. No ipak, čini se da je to iz-

Život, a posebice obiteljski život, je poput prekoocenskih brodova.

Svaki od njih stvara svoj vlastiti trag, no taj trag ubrzo nestane, pa sljedeći brod mora sam pronaći svoj put preko oceana.

vršilo veliki utjecaj na živote kako Jaakova tako i Esava, te na mučni odnos između dvojice braće.

Saga o roditeljskom favoriziranju jednog od svoje djece ponoviti će se kod Jaakova u priči o Josefu i njegovoj braći. Taj će sukob biti stalno

prisutan u Židovskom životu tijekom čitave njegove povijesti. Svatko nastoji imati skladan dom i obitelj.

No, taj cilj je mnogima nedostižan.

Različite okolnosti, osobne sklonosti, ljudske pogreške, i utjecaj društva, sve to igra ulogu pri stvaranja skladnog domaćinstva kojim vlada ljubav.

Na to su rabini mislili kada su ustvrdili da je Jaakov želio živjeti u miru i spokoju - on je htio postići da njegov dom bude dom dobrote i mira. Umjesto toga, katastrofa s Josefom i braćom ostavila je traga na njemu i njegovoj obitelji. Jedan je veliki mudri čovjek rekao ■da se život, a pogotovo obiteljski život, može usporediti s brodovima koji putuju preko oceana. Svaki od njih stvara svoj vlastiti trag, no taj trag ubrzo nestane, pa sljedeći brod mora sam pronaći svoj put preko oceana.

Ne postoje dvije obiteljske situacije koje su iste, niti u istoj obitelji ima dvoje djece koja su identična čak ni jednojajčani blizanci. Tora nas upoznaje s poteškoćama koje postoje u obiteljskim situacijama i različitim osobnostima i mišljenjima. Ona ne nudi nikakvo čarobno rješenje tih situacija jer jedno rješenje koje se može primijeniti na sve ne postoji. Mudrost, strpljenje,

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice) Rabbi Berel Wein:

Uspješna obitelj

dobra volja i zdrav razum su oni sastojci kojima obitelj može postići uspjeh.

Sloboda izbora Pitanje koje su postavili svi komentatori koji su se bavili ovotjednim čitanjem Tore je jednostavno pitanje: Kako je moglo doći do toga da je Eisav, dijete odgojeno u kući velikih i svetih roditelja, Jichaka i Rivke, postane užasno zao čovjek ubojica, silovatelj, lopov i zločinac?

Brojne su ideje i razmišljanja o tome. Jedan jednostavan način za razumijevanja ove teme koji u sebi možda nosi i dublji smisao je ponovno isticanje i potkrepljivanje osnovne ideje da ljudska bića, bez obzira na to tko su im preci i u kakvom su okruženju odgajana, zadržavaju moć slobode izbora, posebice u pogledu moralnih pitanja. Netko je pravedan i pobožan, ne nužno zato što su mu roditelji ili preci bili pravedni i pobožni, već zato što on ili ona sam/a odabire svoj put u životu i ponašanje koje vodi do pravednosti i pobožnosti.

Svi smo mi u konačnici odgovorni za svoje ponašanje i svoje postupke, i u osnovi su sve racionalizacije i izgovori u vezi toga kako smo odgojeni, obrazovani i osposobljeni nedovoljni da od nas otklone odgovornost za ponašanja i uvjerenja koja smo izabrali. Rabini su to istakli u svojoj izjavi da je ljudsko biće uvijek odgovorno za svoje postupke, bez obzira na to je li do njih došlo nehotice ili zlonamjerno.

Eisav je postao Eisav jer je on to sam odabrao da mu bude životni cilj. Kao i sva ljudska bića, on može odabrati da racionalizira i opravdava svoje ponašanje, ali u konačnici, jedino je on odgovoran za svoje životne izbore.

Baština Ime koje nosi ovotjedna paraša Toldot - preuzeto je iz početnog reGodina 17 15 Broj 6 Strana

tka paraše - ovo su toldot, potomstvo i generacije Jichaka. Stoga je razumljivo da para-ši treba dati ime i pamtiti je kao parašu Toldot s obzirom da je ona ključna riječ.

Međutim, potpuno istovjetan niz riječi nalazi se i na početku paraše Noah - ovo su toldot Noaha. Ipak, ova paraša Tore nije Toldot nego je dobila naziv Noah.

Da bi se očuvala konzistentnost trebalo bi ili našu parašu nazvati Jichak ili paraši Noah isto dati naziv Toldot. Čak nas i davanje imena parašijot Tore uči važne lekcije o životu i povijesti.

I Noah i Jichak imali su pravedno potomstvo. Noah je imao Šema, a Jichak je imao Jaakova. Obojica su također imali i potomke koji baš nisu bili pravednici. Noah je imao Hama i Kanaana, a Jichak je imao Esava za sina. Ipak, postoji jedna temeljna razlika između Noaha i Jichaka.

Jichak je posjedovao baštinu koju je imao za prenijeti Jaakovu. Blagoslovi koje je dao svom sinu bili su oni koje je on primio od svog oca Avrahama. Baština, obitelj, te narodno pamćenje i tradicije ono su što stvara toldot, kontinuitet i povezanost koja povezuje i ujedinjava generacije.

Noah nije imao takvo naslijeđe – on je bio pravedan pojedinac, no ipak samo pojedinac, koji se nije vidio u ulozi graditelja naroda. On nije imao oca koji ga je prožeo osjećajem tradicije, obitelji i nacionalne pripadnosti. Avrahama je, s druge

strane, sam B-ga opisao, nazovimo to tako, kao onoga koji će iza sebe stvoriti naciju koja će slijediti B-žje putove i zapovijedi.

To je bilo naslijeđe koje je Jichak primio. On se također angažirao ne samo da stvara pojedince kao što je to činio Noah, već da podiže toldot nacionalne vječne naraštaje – koji će nastavljati baštinu i svetu tradiciju koji je on primio od svog oca. Zbog toga je Jichakova paraša dobila ime Toldot, dok je Noahova paraša ostala nazvana samo njegovim imenom.

Sama Tora ovu točku naglašava odmah opisujući Jichaka kao Avrahamova sina, dok se u Noahovoj paraši ime Noahova oca više ne pojavljuje. Židovski narod u cjelini ima toldot, mada kao pojedinac Židov može i ne mora biti tako blagosloven.

Toldot židovskog naroda temelje se na zajedničkom sjećanju i povijesnom iskustvu, poznavanju i poštivanju Tore, osjećaju misije i snažnog nacionalnog identiteta. Nit idealizma, pomaganja drugima, dobrote i suosjećanja - ukratko, blagoslovi našeg oca Avrahama, provlači se kroz vjekovnu Židovsku priču.

Mi često mislimo kako su materijalna dobra i bogatstvo stvari koje ljudi nasljeđuju. No, to je pogrešno razumijevanje životne istine. Ideali i vjerovanja te tradicija svetosti i pobožne službe su ta istinska baština Izraela i garancija da će narod Izraela uvijek imati toldot. Šabat šalom ■ Strana 15

Rabbi Yissocher Frand:

Čovjek ne može načiniti pravila u vezi govorenja istine koja vrijede uvijek i bez iznimke Priča o Jaakovu i Esavu i "blagoslovima" u ovotjednoj paraši jedna je od mučnijih priča u Humašu. Jichak se sprema dati blagoslove Esavu.

Rivka smatra da je Jaakov taj sin koji više zaslužuje blagoslove, pa potakne Jaakova da se preruši u Esava.

Jaakov posluša svoju majku i izigra svog slijepog oca tako da pomisli da je on Esav. Jaakov primi blagoslove od Jichaka. Ostatak priče nam je poznat...

Ono što izaziva zanimanje je komentar Gemare [Makos 24a] koji se odnosi na Tehilim poglavlje 15. Ovo poglavlje, koje se često čita na pogrebu, navodi odlike osobe koja može "prebivati na B-žjoj Svetoj gori": Onaj koji hodi u potpunoj nedužnosti, i čini što je pravo, i govori istinu iz svog srca; na čijem jeziku se ne nalazi kleveta, koji nije počinio zla svom bližnjem, itd. Gemara u Makos uzima svaku od navedenih stavki i homiletski je povezuje s određenom osobom. Izraz "govori istinu iz svog srca; na čijem jeziku se ne nalazi kleveta" poistovjećuje se s praocem Jaakovom. Gemara kao dokaz u prilog toga navodi činjenicu da je

Jaakov rekao "Možda me moj otac dodirne i u njegovim ću se očima pokazati kao lažljivac." [Berešis 27,12] Kada bismo mi trebali izabrati mjesto u Humašu iz kojega bismo dokazali da je Jaakov bio čestit čovjek, ovo ne bi bio naš prvi izbor.

Ne bi bio niti naš deseti izbor! Ovo je nešto što traži objašnjenje: Kako je to mogao napraviti? Kako je to mogao reći?

Kada bismo morali navesti dokaz Jaakovljeve čestitosti, najvjerojatnije bismo izabrali razgovor koji je vodio s Lavanom, kada mu govori kako je radio za njega 20 godina i nije ga prevario niti jednom za sve to vrijeme. "Čitavog sam dana pošteno radio. Radio sam i noću; radio sam danju; radio sam na žegi; radio sam na hladnoći." [Berešis 31,37-42] A opet, taj događaj, kada se prerušio u Esava, Gemara citira kao dokaz da je Jaakov bio osobit čovjek istine.

Drugo zapažanje: Rivka daje upute Jaakovu što mora učiniti. Ona mu

kaže da B-žanskim nadahnućem zna da je to ono što on mora učiniti i na sebe preuzima duhovnu odgovornost za bilo kakve negativne posljedice njegovih postupaka.

Jaakov slijedi upute svoje majke i ulazi u šator svog slijepog oca odjeven u Esavovu odjeću, predstavljajući se "To sam ja, Esav, tvoj prvorođeni sin." Raši rašlanjuje tu rečenicu u "To sam ja (ovdje da te poslužim)!

Esav je tvoj prvorođeni sin." Strogo tehnički protumačeno, dakle, Jaakov je govorio istinu kada se riječi "ispravno raščlane."

■ Zašto je Jaakov izrekao tvrdnju koja je potpuno neistinita, bez obzira kako je raščlanjivali? Rivka mu je zajamčila da mu se neće desiti nikakvo zlo. Zašto se igrati igrice "To sam ja. Esav je tvoj prvorođenac"?

Čuo sam jednom ovu misao od Rava Kulefskya, zt"l, (koji je mnogo godina služio kao glavni magid šiur u Ner Yisroelu, a nakon toga postao Roš haješiva). Mi govorimo o "Daj Istinu (emes) Jaakovu, Dobrohotnost (hesed) Avrahamu". Nije slučajno da su se "kušnje" koji su bile dane i Jaakovu i Avrahamu morale ticati upravo onih odlika u kojima su se isticali.

Od Avrahama, uzora u hesedu zatraženo je da zakolje svoga sina. Ne postoji ništa što bi bilo veća kletva Čovjeku dobrote od zapovijedi da zakolje svog voljenog sina. Razlog tome je bio da je Avraham bio pozvan da pročisti svoju vrlinu heseda.

Ona ne smije proizaći iz spontanog osjećaja ili zbog toga što je on po prirodi "fin čovjek". To mora biti hesed koji je pročišćen i oplemenjen dotle dok ne postane čisti hesed. Svemogući uči Avrahama da postoje trenuci kada on mora postupiti suprotno toj osobini, tako da kada je primijeni to bude hesed koji je čist, bez ikakvih primjesa, netaknut.

Isto je i s Jaakovom Avinu. Neki

Strana 16

Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice) Rabbi Yissocher Frand: ljudi mogu biti vrlo iskreni jednostavno zato što u njima nema lukavstva. Oni ne znaju lagati, i ako izreknu laž, to im jasno piše na licu.

Jaakov nije bio taj tip čovjeka. Tora ne kaže "Jaakov Tam" (Jaakov je bio priprost), već kaže "Jaakov iš Tam". (on je osoba koja može primijeniti svoj 'temimus'). Ali kada to okolnosti zahtijevaju, dok je poslovao s Lavanom, on je rekao Lavanu "ja sam ti ravan po lukavstvu. Mene ne možeš samo tako prevariti. Moj 'emes' nije spontan, to je 'emes' koji se pročišćava i oplemenjuje dotle da je to čisti 'emes'". Ponekad odlika istine traži od svog gospodara da postupi na način koji nije 100% istinoljubiv. Neke okolnosti zahtijevaju da čak i meštar emesa postupi na način koji naizgled nije emes.

Rivka je uvjeravala Jaakova da on mora tako učiniti za dobro Klal Jisraela. On je morao potisnuti svoju osobinu istinitosti i postupiti na odgovarajući način. On ju je poslušao.

Time je postao još veći gospodar istine. No ona mu nije dala neograničeno pravo da odstupi od vrline istinitosti. Stoga kada nije morao lagati, on nije lagao. Kada je to bilo moguće, on ne bi rekao "blatantnu laž" već bi se ograničio na "laž koja ne nanosi štetu," rekavši nešto poput "To sam ja. Esav je tvoj prvorođenac."

To je razlog zašto Talmud iz ovog događaja uzima da je Jaakov bio oličenje nekoga tko nema neistine na usnama. On je pravi čovjek istine jer on zna kada reći 'emes' i kako reći 'emes', a kada treba reći nešto što nije 100% 'emes'.

Naišao sam na iznenađujuće zapažanje u djelu "Heima Yenachamuni" Tolner Rebea iz Jeruzalema. Gore navedena Gemara tumači da se izraz u Tehilim "koji govori istinu iz svog srca" (dover emes b'levov) odnosi na Rav Safru. Hazal opisuju do koje je mjere Rav Safra bio čovjek istine. Rav Safra je bio usred Šmone Esre a ispred njega je stajao dragi kamen. Jedan mu je nežidov pristupio dok se molio i rekao "Ovo je Godina 17 17 Broj 6 Strana

Čovjek ne može načiniti pravila u vezi istine …

predivan kamen. Platit ću vam $1000 za njega." Rav Safra nije odgovorio. Nežidov je pretpostavio da se pravi da ga ne čuje pa je povećao svoju ponudu na $1500. Rav Safra i dalje nije odgovarao. $2000? $5000? $10,000! Konačno je Rav Safra završio Šmone Esre, okrenuo se prema nežidovu i rekao "Vaš je za $1000 – prema vašoj prvotnoj ponudi." Pošto je u sebi prihvatio prvotnu ponudu kada ju je čuo, "u svom srcu" on se već odlučio na prodaju po toj cijeni i održao je riječi koje je izgovorio svom srcu (dover emes b'lvovo).

Onaj tko želi biti čestit ne može uvijek ići slijepo. Čovjek ne može načiniti pravila koja vrijede uvijek i bez iznimke.

Gemara u Hulin navodi da je Mar Zutra išao iz Sihre u Mehozu. Rava i Rav Safra u isto su vrijeme išli iz Mehoze u Sihru. Kada su se susreli u blizini prvih zgrada Mehoze, Mar Zutra je pogrešno bio uvjeren da su Rava i Rav Safra izašli da ga dočekaju. Rav Safra ga je istog trenutka ispravio i rekao mu da nisu izašli da ga dočekaju već da su i sami putovali iz grada. Rava je upitao Rav Safru, "Zašto si to učinio. Zašto si ga morao oneraspoložiti? Neka živi u svom pogrešnom uvjerenju. Zašto si mu morao probušiti balon?"

Tolner Rebe objašnjava: Ovo je onaj Rav Safra iz Gemare u Makos koji se isticao u 'emesu'. On je postupio u skladu sa svojim vlastitim mišljenjem da čovjek mora biti 100% istinoljubiv – do te mjere da bude "dover emes b'lvovo". Rava ga je ispravio i rekao: "Rav Safra, ima trenutaka kada ne treba uvijek reći istinu. Po-

katkad je bolje ne reći ništa." Istina, Mar Zutra bi mislio nešto što nije točno. No to nije tragedija. To bi bila njegova vlastita pogreška. Rava je podučio Rav Safru da postoje dva dijela u pasuku u Tehilim. Ima "dover emes b'lvovo" (on govori istinu u svom srcu), no isto tako ima i "Lo asa l're-ajhu ra-a" (ne nanesi zla svom bližnjem). Svatko mora znati kada reći istinu, a kada prešutjeti.

Nije uvijek nužno reći istinu. Nama nije dopušteno obmanuti drugoga, ali ako ta osoba sama sebe obmane i time joj nije nanesena šteta, nije uvijek micva "ispraviti njenu pogrešku."

To je ono što nam uistinu također kaže Gemara u Moed Katan [5a]. Gemara razmatra pasuk u Tehilim [50, 23]: "Tko iznosi priznanje, taj štuje mene, i tko je dosljedan na [svom] putu (v'sam dereh), njemu ću pokazati spasenje B-žje." Talmud se poigrao riječima v'sam dereh (i dosljedan je na svom putu) pa to čita kao "v'šam dereh", što znači i on procjenjuje situaciju. Onaj tko želi biti čestit Židov ne može uvijek ići slijepo, pa čak i kada ide za ispravnim osobinama. Čovjek ne može načiniti pravila koja vrijede uvijek i bez iznimke: Nije uvijek primjereno postupati po hesedu. Ponekad je micva ne učiniti hesed. I nije uvijek primjereno reći svaku okrutnu istinu. Čovjek mora procjeniti (v'šam) i shvatiti kada i kako treba primijeniti svaku (čak i) pozitivnu osobinu.

Ako vam se svidjelo moje predavanje, sjajno. Ako vam se nije svidjelo, nemojte mi doći i reći "Predavanje vam nije bilo dobro". Ponekad je bolje ne reći ništa nego reći istinu, ukoliko će ona nekoga povrijediti. Svatko treba šam orhosav, procjenjivati svoje puteve i upotrijebiti zdravu pamet. Čovjek se uvijek mora pitati "Što B-g želi da učinim u ovoj situaciji?"

Katkada se čak i od onoga koji predstavlja primjer istinoljublja (Jaakova Avinu) traži da ne kaže 100% točnu izjavu. Na ovaj način je Rava odgovorio Ravu Safri. To može biti pouka svima nama. ■ Strana 17

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Toldos - Čuvajte se navika koje postaju dijelom vaše prirode Esav, sin Izaka i Rebeke, oženio je dvije poganske hititske žene, koje su bile izvor boli njegovim roditeljima jer su se odavale obožavanju idola.

poživio je do duboke starosti.

Magid je jednom otkrio tajnu svoje dugovječnosti. "Nikada si nisam dopustio da budem bez neke zadaće ili zadatka kojeg trebam izvršiti," rekao je. "Ljude se s ovoga svijeta uzima samo kada su njihove zadaće završene. Kadgod sam bio pri

Ljude se s ovoga svijeta “uzima” samo kada su njihove zadaće završene

Iako je Rebeka bila sveta i pobožna žena koja je prezirala poganstvo i obožavanje idola, nju to nije tako duboko pogađalo zbog toga što je tome već prije bila izložena. Osjećaj za ono što je odvratno možemo izgubiti ako smo tome izloženi.

kraju jednog zadatka, započeo bih slijedeći; stoga, nisam mogao biti uzet sa ovoga svijeta kad moja zadaća nije bila završena."

Moramo biti pažljivi u vezi onoga na što se možemo naviknuti.

Milost je to B-žanska, da nismo sasvim uništeni, neiscrpno je milosrđe njegovo (Tužaljke 3,22) Drugi način na koji se ovaj redak može prevesti je, "B-žanska je dobrota da mi nismo nikada gotovi."

Magid iz Koznitza je kao dijete bio iznimno krhak i boležljiv. Mislilo se da neće preživjeti djetinjstvo. Većinu svog života proveo je u krevetu, i bio je toliko slab da često nije mogao pravo ni sjesti kako bi pozdravio one koji su ga posjećivali. Ipak, Strana 18

Isti princip vrijedi za čitavu osobu.

Kada stalno sebe potičemo da ostvarujemo nove ciljeve, time izbjegavamo apatiju koja vodi k atrofiji.

Postavio sam B-ga pred sobom zauvijek. (Psalmi 16,8)

Midraš kaže da su Izaka poganski rituali jače uznemiravali nego Rebeku, jer je Rebeka odrasla u domu njezina oca, Labana, koji je bio štovatelj idola. Pošto je u djetinjstvu bila izložena poganskim obredima, Rebeku to nije toliko uznemiravalo kao Izaka, koji je odrastao u Abrahamovu svetom domu.

Naša su djeca izložena mnoštvu nasilja na televiziji. Bez obzira na to što oni znaju da je nasilno ponašanje pogrešno, oni nisu emocionalno isključeni od toga.

nosti mišići koji se ne koriste skloni su atrofiji, dok oni mišići koje treniramo i stimuliramo postaju jači.

■

Čak i s čisto psihološkog aspekta, Magidova je ideja ispravna. Neki misle da su za nas najzdraviji odmor i relaksacija. Nije točno. U stvar-

Kasno jedne noći, rabin Naftali iz Ropschitza otišao je prošetati periferijom grada, gdje je susreo noćnog čuvara i zapodjenuo s njime razgovor. Čuvar je pretpostavio da je rabin Naftali također čuvar i, pošto je primijetio da nije jedan od čuvara iz stalnog sastava, upitao ga je: "Za koga ti dežuraš?"

Rabin Naftali ostao je zapanjen.

Shvatio je da su mu misli, dok je ćaskao s njime, u tom trenutku skrenule sa svjesnosti o B-žjoj prisutnosti i potrebe da se uvijek koncentriramo na to da Mu služimo. U čuvarevom pitanju "Za koga ti dežuraš?", rabin je otkrio podsjetnik da se treba vratiti na pravi put. Cadikim za sebe smatraju da su stalno na dužnosti, poput stražara koji je zadužen da štiti živote svojih drugova. Čak i kratkotrajan gubitak opreza rezultira velikim propustima.

Mnogi ljudi misle da se B-gu služi samo za vrijeme molitve ili učenja Tore, ili dok se čine micvos. No već u prvom odlomku Šulhan aruha nalazi se redak kojeg smo gore naveli i objašnjava da ponašanje čovjeka treba regulirati svijest da se uvijek nalazi u B-žjoj prisutnosti i pod budnim B-žanskim okom. Takva će stalna svjesnost osigurati da svaki postupak, bio on velik ili malen, bude usklađen s B-žanskom voljom. ■

Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti K ako prepoznati dragulj Jedan od hasida rebea Rašaba bio je bogati trgovac draguljima. Jednom su tako njih dvojica sjedili zajedno, kad rebe počne hvaliti neke sasvim obične, neobrazovane haside. "Čemu toliko buke oko njih?" upita hasid.

"Svaki od njih ima mnogo posebnih, uzvišenih osobina", odgovori Rebe.

"Ja ne vidim u njima niti jednu od njih", zaključi hasid.

Rebe nije dalje komentirao. Nešto kasnije upita on hasida je li donio svoju zbirku dragog kamenja.

Hasid potvrdno klimnu glavom, ali zamoli ga da ih pogledaju kasnije, kako bi mogli u tišini uživati u njihovoj ljepoti.

Kad su se povukli u odvojenu prostoriju, poreda hasid svoje dragulje i upre prstom u kamen koji se isticao predivnom bojom i kvalitetom.

Rebe se pravio da ništa ne razumije i ravnodušno komentirao: "Ja ne vidim ništa posebno na njemu."

"To je zato što čovjek mora biti vrhunski stručnjak da i ljudi moramo postići jedinstvo s božanskim, a da bi mogao procijeniti vrijednost dijamanta", objasnio pritom ne kompromitiramo sebe ni B-ga. Ali kako inteje hasid. grirati našu neovisnu, zemaljsku realnost s B-žjom sve"Svaki hasid je, isto tako, nešto vrijedno i obuhvatnom, apsolutnom realnošću, a da pritom ne jedinstveno", nadoveže se Rebe, "ali čovjek mora biti uništimo jednu ili drugu? Nije li božansko jedinstvo u stručnjak da bi to primijetio." ■ potpunoj suprotnosti sa svekolikom raznolikošću našeg fizičkog svijeta?

Taj prividni paradoks upravo je ono što je B-g namjeravao postići. On je opremio našu zemaljsku realnost prividno neovisnim postojanjem, koje kao da prikriva B-žju apsolutnu stvarnost, s jasnom namjerom da ak i onda kad je "pomozi!" naposljetku, koristeći svoju slobodnu volju, osvijestimo sve što Mu možeš reći, duboku želju da se ujedinimo s božanskim. Kako naše to je jako dobro. oči, srce i um sve više uče o našoj fizičkoj realnosti, mi Ponavljaj to uvijek iznova, počinjemo uviđati poput inženjera i znanstvenika, da sve dok ti se ne otvore usta uistinu postoji neupitno, božansko jedinstvo koje daje i riječi same ne poteku iz tvog srca. ■ smisao svemu što činimo.

Ideja božanskog jedinstva je mnogo više od konR. Nahman iz Breslova cepta o postojanju samo jednog B-ga; ona, isto tako, isključuje bilo kakvo postojanje mimo Njega. Sve što možemo znati, vidjeti ili osjećati proistječe iz tog jedinstva. ■

M

Č

R. Menachem Mendel Schneerson

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Godina 17 19 Broj 6 Strana

Strana 19

Yossi Katz, Breslov Research Institute:

Jednostavna istina

O našem praocu Jakovu se govori kao o "savršenom čovjeku". On je bio toliko velik čovjek da je naša nacija od njega uzela ime - Izrael.

On je također bio otac dvanaestorice sinova od kojih je svaki bio dostojan da zasnuje svoje vlastito "B-žje pleme".

No, prema našoj suvremenoj definiciji perfekcionizma možda bi nadimak Jakovu trebao biti "prosječan čovjek". Tora ga naziva "iš tam" (Postanak 25,27), što se može prevesti ne samo kao potpun ili cjelovit nego i kao jednostavan i skroman. Nisu li to proturječni pojmovi? Zar nas Zapadna civilizacija ne uči da su stvarne komponente uspjeha i savršenstva sofisticiranost i rigorozno istraživanje?

Jakovljev djed - Abraham - bio je stup i uporište ljubaznosti, dobrote i dobronamjernosti. Njegov je šator uvijek bio otvoren za goste, njegova dobrota i ljubav bile su njegov alat za širenje monoteizma. Unatoč tome, Abrahamu se rodio sin po imenu Išmael, čiji potomci nisu išli njegovim putem. Jakovljev otac – Jichak isticao se vrlinom snage karaktera i nepokolebljive odlučnosti. On je bio u stanju dobrovoljno se podvrgnuti žrtvovanju na žrtveniku.

Strana 20

Ali njemu se također rodio nedostojan sin po imenu Esav.

tjeva, tada doista postaje suviše teško držati se odredbi Tore.

Odrastajući u domu pravednih Jichaka i Rebeke, Jakov i Esav ispočetka su izgledali vrlo slični. Raši otkriva Esavovu skrivenu manu.

Esav bi pitao: "Oče, kako dajemo desetinu od soli i slame?" Jichak je mislio da je Esav vrlo pedantan u svom držanju zapovijedi.

Rebe Nahman nam priča priču o jednom prostodušnom čovjeku (Priče Rabi Nachmana #9). Taj je čovjek bio obični postolar. Mada je umio napraviti cipele, one su izgledale stvarno sramotno. Zbog toga nije uspijevao zaraditi za život toliko koliko njegovi konkurenti. Kad mu je žena na to ukazala, on joj je odgovorio: "Ono je način na koji oni rade, a ovo je moj način."

Esavova taktika ne samo da je pokazala da je on podmukli lažac, nego je ukazala i na korijen njegove propasti.

Sol i slama su dvije stvari koje su izuzete od davanja desetine. Baš kao što je Išmael naslijedio Abrahamovu prekomjernu dobronamjernost i dopustio joj da na zao način utječe na njega, tako je i Esav naslijedio prekomjernu snagu i okrutnost Jichaka. On nije bio zadovoljan time da ponizno prihvati svoj životni poziv Jakovljevog partnera, nego je htio otići dalje i preko toga, težeći za nečim izuzetnim. Njegovi pretjerani osobni zahtjevi doveli su ga do toga da doživi potpuni gubitak kako na ovom svijetu tako i na svijetu koji dolazi.

Esavov pristup preteča je filozofije njegovih potomaka i velikog dijela našeg "suvremenog svijeta" koji tvrde da je Tora preteška da bi je se držalo. Zapravo, ako čovjek ne može doživjeti radost u jednostavnom vršenju micvot, čak i kada to čini bez dubokog razumijevanja ili dodatnih halahičkih zah-

Jednostavnost i savršenstvo nisu međusobno suprotni, oni su ■ zapravo jedno te isto. Svakog dana kada kažemo Šema, mi objavljujemo da je B-g Jedan. Nije li jedan najjednostavniji od svih brojeva? Ključ za cjelovitost i rast nije da propitujemo i sumnjamo, već da sve u životu cijenimo zbog onoga kakvo jest.

Jednostavnost znači učiti da se usredotočimo na činjenice kako su izložene, a ne dopustiti si da nas smete ono što ne znamo. Tko to može taj je genije.

Tehnologija i internet mogu biti fantastično oruđe, no vrlo često oni nam preotimaju naše kratkoročno pamćenje. Mi postajemo paralizirani i nesposobni utvrditi vrijednost onoga što se nalazi pred nama. Neka bismo zaslužili da se usredotočimo na brojanje naših blagoslova i na to da postanemo svjesni svojih postojećih sposobnosti i mogućnosti, jer tada ne samo da ćemo postići ono što trebamo, nego ćemo doista pronaći istinsko ispunjenje u svojim životima. Amen!

A gutn Shabbos! Šabat šalom! ■ Prevela Tamar Buchwald

Divrej Tora

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

Paraša Toldot donosi priču o rođenju Jakova i Ezava i njihovom međusobnom sukobu. U ovoj paraši, Ezav prodaje svoje prvorodstvo Jakovu za kašu leće, a Jakov prevari svog oca, Izaka, primajući blagoslov namijenjen Ezavu. Rebeka i Jakov se udružuju u zavaravanju Izaka kako

bi ukrali Ezavov blagoslov. Na kraju paraše, Izak, znajući da će Jakov nastaviti ići njegovim putem, šalje ga u Padan Aram da pronađe ženu, i daje mu Abrahamov blagoslov da

unutra, tih tjelesnih poriva i želja,

rine, računa, hrane, seksa, časti, itd.

će on naslijediti zemlju: "I Izak pozo-

sve dok duša ne stekne kontrolu

Zapisano je u Izrekama otaca, "Dok

ve Jakova, i blagoslovi ga ... i blagoslo-

nad tijelom, u vrijeme bar (kod dje-

nema brašna, neće biti ni Tore", ako

vio te B-g Svemogući i učinio te plod-

čaka) ili bat (kod djevojaka) micve.

netko nema dovoljno za jesti, on ne

nim i umnožio te, da možeš biti zajednica naroda, i dao ti blagoslov Abrahamov, tebi i tvome potomstvu s tobom, da možeš naslijediti zemlju u kojoj bo-

raviš kao pridošlica koju je B-g dao

Ezav se iscrpljen vraća iz lova, jer je jurio za svojim materijalističkim potrebama, dok Jakov priprema jelo od leće: "Jakov skuha kašu, a Ezav dođe

Abrahamu". (Postanak 28,1-4)

■

može proučavati Toru. Ali tijelo bez duše ne može ostati na životu. Kuća bez duše su samo zidovi i komadi namještaja. Karijera bez duhovnosti

izaziva stres, izgriza nas i uzrokuje bijedu.

Zohar naučava da se ove odlomke

Kada uzmemo u obzir pitanje ka-

ne treba čitati na pojednostavljen

Zohar naučava da se ove odlomke ne treba čitati u pojednostavljenom obliku, jer oni zapravo sadrže veliku tajnu o djelovanju duhovnosti

način, jer oni zapravo sadrže veliku tajnu u duhovnom radu.

Unutar svake osobe postoje dvije sile - sila tijela i sila duše. Ezav predstavlja tjelesne brige - sebičnost, ego, materijalizam. Jakov predstavlja svijest duše, želju da se poveže

ko su se Rebeka i Jakov dovijali da prevare Izaka, shvaćamo da to zapravo karakterizira svakodnevnu igru "tko je prvorođenac" - tko je glavni? Tijelo ili duša? Ovo pitanje traži ratni plan. Da bismo uspjeli mi smišljamo načine kako "prevariti".

Laskamo tijelu kako je za njegovo

s duhovnošću, smislom i dobro-

dobro da uči Toru. Kada uvjerimo

namjernošću. U našem svijetu, pr-

tijelo da su duhovni ljudi zdraviji,

vorođenac je tijelo. Tijelo prethodi

da vjera jača uspjeh na svakom

duši. Kabalistički komentar kaže da

iz polja, i bijaše umoran" (Postanak

polju, mi utječemo na naš osjećaj za

"kora prethodi voću". Dok voće do-

25,29). Zohar objašnjava da riječ

rasuđivanje da uloži vre-mena i

zrijeva, njegova ga kora, poput tijela

"nazid" (kaša), od riječi "lehazid",

novca

unutar kojega duša sazrijeva, štiti.

znači misliti misli i kovati planove

učenjaci uče da čak i ako uči-mo

Zbog toga se veliki dio obrazovanja

kako bi se tijelu oduzela njegova

Toru iz potajne pobude za na-

djeteta koje se odvija u njegovim ili

nadmoć.

gradom, na kraju ćemo završiti uče-

njezinim

formativnim

godinama

Mi smo robovi naših tjelesnih po-

sastoji u prevladavanju Ezava koji je

treba i želja: brinemo se zbog stana-

Godina 17 21 Broj 6 Strana

u

duhovni

razvoj.

Naši

ći Toru zbog nje same. ■ Prevela Tamar Buchwald Strana 21

Rabbi Menachem Leibtag:

Toldot: Izabrani sin Ovaj šiur ljubaznošću je ustupio The Tanach Study Center u spomen na Rabbi Abrahama Leibtaga Imaju li Jichak i Rivka 'miljenike'? Doista, letimično čitanje paršat Toldot zasigurno ostavlja takav dojam.

Nadalje, zašto Jichak odlučuje blagosloviti samo jednog od svoje djece? Zar bi li bilo tako strašno da je isplanirao blagosloviti i Esava i Jakova?

U šiuru koji slijedi tragamo za dubljim značenjem ovih događaja razmatrajući razliku između onoga što ćemo nazivati 'behira' i 'braha'.

Uvod Naši dosadašnji šiurima o Sefer Breišit fokusirali su se na njegovu temu "behire" - tj. B-žjeg određivanja Avrahama i njegovog potomstva da postanu Njegov poseban narod.

Posebnu smo pozornost obratili na brojne momente kada je B-g obećao Avrahamu da će njegovo potomstvo ('zera') postati velik narod u jednoj posebnoj zemlji ('arec'). Iako je svako obećanje dodavalo jedinstvenu dimenziju Avrahamovoj predodređenoj budućnosti, u svakom od njih nalazio se jedan element iste fraze:

• "le-ZAR'AHA natati et ha-AREC ha-zot... tvome POTOMSTVU dao sam ovu ZEMLJU." [Vidi 12,7, 13,15, 15,18, 17,8] Međutim, usprkos ovim brojnim blagoslovima koji sugeriraju da će ovaj narod nastati od svih Avrahamovih potomaka, B-g kasnije obavještava Avrahama da će baš Sarin sin - Jichak - uz isključenje svih drugih potomaka – biti odabran da izvrši ovu predodređenu budućnost: "Jer će se [samo] kroz Jichaka tvoje ZARA [tvoje potomstvo] prozvati." (21,12) Paršat Toldot počinje kada B-g osobno potvrđuje ovaj blagoslov Jichaku dok mu zabranjuje da napusti zemlju tijekom nestašice hrane: "Ostani u ovoj zemlji i ja ću te blagosloviti... jer ću svu ovu ZEMLJU dodijeliti TEBI i TVOME POTOMSTVU." (26,25) Što će se dogoditi kada Jichak bude imao djecu? Hoće li biti izabrano samo JEDNO njegovo dijete, kao što je bio slučaj kod Avrahama, ili će SVI njegovi potomci biti izabrani?

Uzimajući u obzir da je razlog za B-žju ’behira’ (odabir) Avrahama bio da njegovo potomstvo postane NAROD Strana 22

(vidi 12,1-2), očito se ovaj proces ’filtriranja’ odabira samo JEDNOG sina pred svim ostalima nije mogao nastaviti zauvijek. Kad bi se u svakoj generaciji birao samo jedan 'omiljeni sin', narod se, očito, nikada ne bi mogao razviti. Prije ili kasnije se ovaj 'proces filtriranja' mora zaustaviti i cijela obitelj mora biti izabrana.

Zahvaljujući tome što imamo sasvim jasan pogled na cijelu priču, mi znamo da ovaj proces završava nakon TRI generacije (Avraham, Jichak i Jaakov). Međutim, sami Avot možda uopće nisu znali kada će ovaj proces 'behire' završiti.

Razmotrimo ovu mogućnost kod Jichaka.

Svi u obitelji Apriorno, Jichak nema razloga pretpostaviti da će samo JEDAN sin biti izabran, a da će drugi biti odbačen. Za razliku od Jichaka i Jišmaela, koji su imali RAZLIČITE majke, Jaakov i Esav rođeni su od iste majke. Štoviše, oni su bili blizanci! Stoga je sasvim logično da Jichak pretpostavi da će se i Jaakov i Esav pridružiti 'izabranoj obitelji'.

Nadalje, čak i ako postoji neki božanski razlog za odabir samo jednog sina, to bi trebao biti B-ŽJI izbor, a NE Jichakov! Uostalom, samo je B-g do sada bio uključen u ovaj proces BEHIRA. On je odabrao Avrahama i On je osobno izabrao Jichaka umjesto Jišmaela. Bez konkretne božanske zapovijedi, zašto bi Jichak uopće pomislio da donese tako hrabru odluku?

Stoga je Jichak najvjerojatnije vjerovao da su obojica, Jakov i Esav, uključeni u božansko obećanje o Avrahamovom potomstvu. Pa zašto Jichak namjerava blagosloviti samo JEDNOG od njih?

"Braha" ili "Behira"?

Divrej Tora

(nastavak s 22. stranice) Rabbi Menachem Leibtag:

Toldot: Izabrani sin

Da bismo odgovorili na ovo pitanje, moramo napraviti razliku između DVIJE osnovne vrste blagoslova koje nalazimo u Sefer Breišitu. Radi lakšeg snalaženja, jedno ćemo zvati BEHIRA, a drugo BRAHA. Objasnimo: Behira* Izraz BEHIRA (odabir) koristimo da opišemo B-žji blagoslov Avot o ’ZERA va-AREC’, privilegiju zasnivanja posebne B-žje nacije. BEHIRA podrazumijeva da je samo jedan sin izabran dok su ostali odbačeni. Kao što smo objasnili, ovaj proces je započeo B-žjim određivanjem Avrahama Avinu i nastavio se Njegovim odabirom Jichaka umjesto Jišmaela. Nije, međutim, jasno kada će se ovaj proces behira završiti.

"Braha" Naziv BRAHA koristit ćemo da opišemo očev blagoslov za osobnu sudbinu (npr. blagostanje, moć) njegovih sinova. Noah, na primjer, daruje BRAHA svakom od svoja tri sina (9,24-27). On ne bira jednog sina ispred ostalih da postane poseban narod. Umjesto toga, on blagoslivlja (ili proklinje) svakog sina na temelju njegovog individualnog potencijala.

Klasičan primjer BRAHE (za razliku od BEHIRE) su blagoslovi Jaakova Avinu za njegovih dvanaest sinova prije njegove smrti, u Paršat Vajehi (vidi 49,1-28). Jasno je da Jaakov ne bira jednog ili nekoliko svoje djece da postanu B-žji poseban narod. Umjesto toga, on daje blagoslov za osobnu sudbinu svakom od sinova, u skladu sa svojim razumijevanjem individualnog karaktera i potencijala svakog sina (vidi 49,28).

Dakle, prema ovim definicijama - BRAHA daje otac, dok je BEHIRA ustanovljena od B-ga.

Jichakova braha Esavu S ovom razlikom na umu, vraćamo se našem uvodnom pitanju o vrsti blagoslova kojeg Jichak namjerava podariti Esavu. Je li to blagoslov BRAHA ili BEHIRA? Uzimajući u obzir da Jichak nema očitog razloga izabrati samo jednog sina, trebali bismo očekivati da je blagoslov kojeg je namijenio Esavu bio blagoslov BRAHA (a ne BEHIRA).

Kako bismo utvrdili je li ova pretpostavka uistinu ispravna, ispitajmo sadržaj stvarnog blagoslova kojeg je Jichak udijelio - namijenjenog Esavu, ali ga je Jaakov prijevarom prigrabio: "Neka ti B-g dade rose nebeske i LOJA zemlje, i ŽITA i VINA u izobilju. Drugi narodi neka te SLUŽE i klanjaju ti se; budi Godina Broj 6 Page 17 Strana 23 23 Broj 6

GOSPODAR nad bratom svojim, i sinovi majke tvoje neka ti se klanjaju..." (27,28-29) Primijetite kako se ovaj blagoslov usredotočuje na blagostanje i vodeću ulogu, te bi time potpadao u našu kategoriju BRAHA. On ne može biti BEHIRA, jer NE sadrži frazu 'ZERA va-AREC'. Zapravo, ovaj blagoslov jako nalikuje blagoslovima blagostanja i vodeće uloge koje je sam Jaakov kasnije dao Jehudi (vidi 49,8) i Josefu (vidi 49,2526).

Ali ako je doista ovo blagoslov BRAHA, zašto Jichak (namjerava) podariti ovaj blagoslov samo Esavu? Zar ne bi imalo smisla da je blagoslovio oba sina?

Pravi čovjek za taj posao Kao što smo gore sugerirali, Jichak očekuje da će oba njegova djeteta biti odabrana. Shvaćajući da će ovom narodu (koji će se na kraju razviti od njegova dva sina) biti potreban vođa, Jichak mora postaviti jednog od svojih sinova da preuzme vodeću ulogu u obitelji. Ali kojeg bi sina trebao izabrati za tu dužnost?

Moglo bi se sugerirati da je Jichak zaključio da je Esav "iš sade" [čovjek svijeta (vidi 25,27)] - prikladniji kandidat za ovaj posao.

S obzirom da je Jaakovu i Esavu više od šezdeset godina, imajte na umu da je Esav oženjen, ima djecu, ima posao i može se brinuti za sebe i druge. S druge strane, Jaakov je još uvijek samac i 'živi kod kuće'. Lako je razumljivo, dakle, zašto Jichak izabire Esava da postane hranitelj i vođa obitelji.

Možemo čak pretpostaviti da Jichak ima blagoslov i za Jaakova - najvjerojatnije onaj koji uključuje duhovnu vodeću ulogu. Jaakov - "iš tam jošev ohalim," čovjek knjige (vidi 25,27) - može obitelji pružiti duhovno vodstvo.

[Ovaj 'teoretski blagoslov' Jaakovu nalikuje krajnjoj odgovornosti ševet Levi (vidi Devarim 33,10).] Međutim, bez da se PRVO uspostavi nacija (uz pomoć Esava), ne bi bilo nikoga koga bi Jaakov vodio.] Činjenica da je Jichak pozvao Esava da PRVI primi njegov blagoslov ne isključuje mogućnost da je nakon toga namjeravao blagosloviti Jaakova. Zapazite da u paršat Vajehi Jaakov PRVO blagoslivlja Josefa, prije nego što nastavi s blagoslovom svih dvanaestero djece. Što je pošlo naopako? Zašto Rivka intervenira? Zašto Jaakov mora 'ukrasti' Esavovu BRAHA? Ili, jasnije rečeno, da li se Rivka jednostavno zauzima za svog 'omiljenog sina' ili je situaciju doživljavala drugačije?

Strana 23

(nastavak s 23. stranice) Rabbi Menachem Leibtag:

Toldot: Izabrani sin

Da bismo odgovorili na ovo pitanje, moramo se vratiti na početak poglavlja.

Rivka zna najbolje Očigledno, Rivka zna nešto što Jichak ne zna. Prisjetimo se da je Rivka proživljavala neobično tešku trudnoću i tražila objašnjenje od B-ga (vidi 25,22).

Zapazite da B-žje odgovaranje NJOJ (a ne Jichaku!) već aludira na činjenicu da proces BEHIRA još nije završio: "I B-g JOJ odgovori govoreći: DVIJE SU NACIJE u tvojoj utrobi, i DVA ODVOJENA NARODA će izaći iz tvog tijela. Jedan narod će biti jači od drugog, i stariji će služiti MLAĐEM." (25,23) Rivka ovdje saznaje da su njezini blizanci predodređeni da postanu DVIJE NACIJE, i kao takve, samo JEDAN mlađi (vidi 25,23, "ve-rav ja'avod ca'ir") - može biti izabran. Dakle, Rivka zna da je JAAKOV predodređen da primi BEHIRA, a ne Esav. Jichak, međutim, ne zna za to proročanstvo. [Zapazite 25,23: "va-jomer Hašem LAH" NJOJ, a ne njemu!]

Nejasno je zašto Rivka nikada nije obavijestila Jichaka o ovom proročanstvu. Možda pretpostavlja da ga Jichak također zna i tek kasnije shvaća da mu ono nije poznato (vidi Ramban 27,4). Kao druga mogućnost, možda je mislila da B-g baš želi da SAMO ONA zna, a NE Jichak.

Koji god razlog bio, svaki roditelj ima različitu percepciju sudbine svoje djece tijekom odrastanja. Jichak PRETPOSTAVLJA da su obojica, i Jaakov i Esav, odabrani, dok Rivka ZNA da će to biti samo Jaakov.

Rivkina dilema Nakon što je krišom čula Jichakovu namjeru da blagoslovi Esava (27,5), Rivka se suočava s ozbiljnom dilemom: • Planira li Jichak blagosloviti Esava BEHIROM (ili da mu B-g daruje BEHIRA)? Ako je tako, mora djelovati brzo, budući da budućnost "Am Jisraela" počiva na njezinim plećima.

• Misli li Jichak da su OBA djeteta odabrana?

Daje li on BRAHA vodeće uloge Esavu? Rezultat ovog blagoslova mogao bi biti katastrofalan!

• Može li Rivka jednostavno reći Jichaku da griješi? Je li prekasno? Hoće li poslušati? Bi li sada, nakon toliko godina, bio spreman promijeniti svoju predodžbu?

Rivka ima ograničeno vrijeme da nešto učini, no osjeća da ima odgovornost prema proročanstvu koje je primila i Strana 24

stoga joj je obaveza ispraviti situaciju. U njenim očima, možda je upravo to bio razlog zašto joj je B-g na početku dao ovu informaciju. Međutim, nažalost, Rivka mora pribjeći prijevari kako bi osigurala da Jaakov dobije blagoslov.

Sada kada smo objasnili Rivkin čin, moramo objasniti i Jichakov, jer se zaplet zaoštrava.

Jichakovi blagoslovi Nakon što Jichak Jaakovu (za kojeg smatra da je Esav) dodijeli BRAHA blagostanja i vodeće uloge, pravi Esav dolazi i moli svog oca za još jedan blagoslov (vidi 27,34.

36.). Jichakova prvotna reakcija je da je poseban blagoslov namijenjen Esavu (blagostanje i moć) već bio dan Jaakovu (27,35.37.). Dakle, Esav ne može primiti niti jedan drugi BRAHA, budući da je BRAHA duhovnosti, izvorno namijenjena Jaakovu, neprikladna za Esava.

Međutim, nakon što ga Esav moli, Jichak daje Esavu drugu BRAHA blagostanja. Zapravo, u svjetlu našeg objašnjenja, ovaj drugi blagoslov je sasvim razumljiv.

Objasnimo zašto.

Razmotrite ovaj blagoslov "tal ha-šamajim u-šmanei haarec" (27,38-39), i zamijetite kako on također govori o blagostanju na način vrlo sličan prvom blagoslovu. Ovo ima smisla, jer 'blagostanje' mogu dijeliti oba brata. Međutim, druga polovica izvornog blagoslova - ona o vodećoj političkoj ulozi ("hevei gvir le-ahiha - vidi 27,29) - može se dati samo jednom sinu. Jichak stoga blagoslivlja Esava da - ukoliko Jaakovljeva vodeća uloga oslabi - on preuzme njegovo mjesto (vidjeti 27,40).

Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice) Rabbi Menachem Leibtag:

Toldot: Izabrani sin

Na ovom mjestu u priči, čini se da Jichak još uvijek razumije da će oba sina biti izabrana. Kada otkriva 'istinu' da proces 'behira' još nije završen?

Pročišćavanje zraka Iako Tora uopće ne otkriva pojedinosti, sasvim je izvjesno da je Rivka na kraju morala objasniti Jichaku svoje postupke nakon incidenta s 'brahot'. Nakon što je čuo detalje B-žjeg ranijeg proročanstva Rivki, Jichak konačno shvaća da će biti izabran samo JEDAN sin, Jaakov. Na svoje veliko razočaranje, on sada mora prihvatiti činjenicu da se proces BEHIRA mora nastaviti u još jednoj generaciji.

Ovo objašnjava posljednji blagoslov koji Jichak daje Jaakovu, prije nego što on krene na svoje putovanje u Padan Aram (u potrazi za ženom). Razmotrite ovaj blagoslov, zapažajući kako se on očito izravno odnosi na blagoslov BEHIRA: "Neka B-g podari AVRAHAMOV BLAGOSLOV [tj. BEHIRA] tebi i tvome POTOMSTVU, da naslijediš ZEMLJU koju je Elokim dao Avrahamu..." (28,4).

Zapazite još jednom ključnu frazu - "zera va-arec" - blagoslova BEHIRA! Za razliku od BRAHA blagostanja i moći o kojem smo ranije raspravljali, ovaj blagoslov uključuje poznati koncept B-žjeg posebnog NARODA koja nasljeđuje posebnu ZEMLJU. Jasno je, Jichak sada razumije da proces 'behira' još nije gotov.

Imajte na umu da Jichak zapravo ne daje ovaj blagoslov Jaakovu, nego ga blagoslivlja da mu B-g podari 'behira' "ve-Kel Ša-kai jevareh otha..." (28,4). Kao što smo objasnili ranije u našem šiuru, proces 'behira' je B-žja odluka.

Jichak sada 'navija' za Jaakova da on primi BEHIRU, ali tu odluku na kraju mora potvrditi B-g - i upravo to se događa nekoliko psukim kasnije, na početku Paršat Vajece!

Ma'ase Avot, Siman LaBanim Unatoč našem 'tehničkom' objašnjenju Jichakovog i Rivkinog ponašanja u ovoj parši, ostaje temeljnije pitanje: Zašto proces BEHIRA mora biti tako složen? Drugim riječima, zašto se na samom početku naše nacionalne povijesti moraju koristiti prijevare kako bismo došli do sudbine koju je B-g odredio?

Iako je na ovo pitanje vrlo teško odgovoriti, moglo bi se sugerirati da čitava ova epizoda može nositi važnu poruku o tome kako su duhovni ciljevi naše nacije povezani s nužnošću ulaska u fizički svijet i blagostanja Godina Broj 6 Page 17 Strana 25 25 Broj 6

te vodeće političke uloge.

Doista, da bismo postali narod, postoje trenuci kada su potrebne 'agresivne' kvalitete pojedinca poput Esava.

Međutim, postoji popularno shvaćanje da bi ove fizičke odgovornosti trebalo delegirati 'iš sadeu', sinu koji je stručnjak u području fizičkog, ali SAMO u tom području ['hiloni', nereligiozni, sin]. Slično tome, duhovno područje treba biti delegirano pojedincu poput Jaakova, profinjenom 'iš tamu' koji jedino zna kako učiti u šatorima Tore ['dati', religiozni, sin].

Jichakova izvorna namjera da blagoslovi Esava možda odražava ovu ideju, pošto će Esav biti onaj koji snabdjeva, 'služit će u vojsci' i ući u političko područje; dok će Jaakov posvetiti svoj život uronjen u šatore Tore. Razdvajanje ovih odgovornosti na dva sina može odražavati ideju da se duhovnost ne može naći u fizičkom svijetu uspostavljanja nacije.

Kako bi negirala ovu ideju, unatoč njezinoj jednostavnosti i logici, Tora je predstavlja kao Jichakov izvorni plan. Međutim, druga opcija (vjerojatno Rivkin izvorni plan), da Jaakov – ’iš tam’ – sam može upravljati s oba područja ostaje jednako neprihvatljiva.

U vrijeme ovih 'brahot', sam Jaakov još nije spreman preuzeti odgovornosti 'iš sadea', ali prije ili kasnije to će mu postati dužnost. Da bi se ustanovio B-žji poseban narod, postoje trenuci kada je potrebno da ’iš tam’ preuzme odgovornosti ’iš sadea’.

Da bi se riješila ta 'dijalektika', bilo je potrebno da Jakov najprije na sebe stavi 'Esavove ruke', tj. da se pretvara da se ponaša kao Esav, ali ne i da postane Esav. Ostaje značajno da je iskonski karakter Am Jisraela karakter Jaakova, 'iš tam'.

[Imajte na umu da se kasnije u svom životu (nakon povratka u Erec Jisrael), Jaakov konačno mora suočiti s 'Esavovim anđelom', ovaj put bez prijevara, kako bi dokazao da je doista vrijedan te zadaće vođe.]

Iako će se mnoge situacije u našoj povijesti pojaviti kada moramo na sebe staviti 'Esavove ruke' - tj. kada moramo djelovati kao 'iš sade' - naša dominantna osobina mora uvijek ostati ona 'iš tama'. Jer kada B-g daje Am Jisraelu blagostanje i ulogu političkog vođe, to je u svrhu služenja čovječanstvu osobnim primjerom i duhovnim vodstvom.

Kroz našu povijest, iako povremeno moramo 'odjenuti Esavove ruke', naš glas uvijek mora ostati 'glas Jakovljev' [vidi 27,22]! ■ Strana 25

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

Učinkovit život Poremećaji u prehrani

đu mladim ženama koje se mogu izgladnjivati kako bi izgubile na težini, i čak i kada su sama kost i koža one sebe vide debelima. Nažalost, one se mogu izgladnjivati do smrti.

Mnogi od tih slučajeva zahtijevaju hospitalizaciju kako bi se sačuvao život. Dugoročno, može biti zahvaćen metabolizam anoreksične osobe: dehidracija, gubitak kostiju i karijes su uobičajeni. Anoreksija šteti svakom organu; šteta može biti nepovratna, čak i nakon što pacijent može kontrolirati anoreksiju.

Prejedanje Poremećaji u prehrani vrlo su rašireni i imaju mnoge sličnosti sa ovisnošću. Kompulzivno jedenje je na mnogo načina slično kompulzivnom pijenju. Budući da je kompulzivno jedenje toliko uobičajeno, ono je često predmet šala, ali u tome nema ničeg smiješnog. Kompulzivno jedenje može dovesti do dijabetesa, srčanih bolesti, visokog krvnog tlaka i moždanog udara. Pretilost je proglašena zdravstvenim problemom br. 1. u Americi.

Svakog mjeseca pojavljuje se nekoliko novih "čudesnih dijeta" koje obećavaju brz gubitak težine. Iskustvo pokazuje da brzom gubitku težine najčešće sljeduje ponovno dobivanje na težini koje nadmašuje izgubljene kilograme. "Čudesne pilule" se reklamiraju, ali gotovo svaka takva pilula na kraju se povlači sa polica kad njeni toksični efekti postanu očigledni. Operacija može riješiti problem, ali obično je rezervirana za slučajeve u kojima je pretilost postala opasna po život.

Da pojednostavnimo, čovjek koji ima poremećaj u prehrani traži "brzo rješenje" kako bi nadvladao problem. Stvarnost je da "brza rješenja ne postoje."

Uobičajeni obrazac kompulzivnog jedenja je jo-jo fenomen: 15 kilograma dolje, 20 kilograma gore. Na kraju čovjek postaje zgrožen i razočaran te može postati depresivan.

Ustanove za liječenje, u kojima čovjek može započeti oporavak, općenito su vrlo skupe, i neke od njih nemaju košer hranu. U svakom slučaju, čak i tretman u ustanovi zahtijeva sudjelovanje u skupini podrške kako bi se spriječio povratak na staro. Postoje brojne grupe podrške i to su generalno grupe koje rade po sistemu 12 koraka, po uzoru na Anonimne alkoholičare. U židovStrana 26

skoj zajednici, postoje sastanci samo za žene i samo za muškarce. Neki ljudi postavljali su pitanja o grupama koje rade po sistemu 12 koraka jer one nisu židovskog podrijetla. U svojoj knjizi, Samopoboljšanje? – Ja sam Židov! istaknuo sam da kad bih ja razvijao program oporavka od ovisnosti bazirana na sifrei musar, rezultat bi bio, od riječi do riječi, program 12 koraka. Kako je osnivač Anonimnih alkoholičara, Bill Wilson, došao do tih koncepta musara ostaje misterija.

Redovito sudjelovanje u grupama podrške dalo je velike uspjehe, ali to nije brzinsko rješenje i čovjek mora slijediti program bez prečica. Rad na programu od 12 koraka pomaže kontrolirati kompulzivno jedenje i može dovesti do željenog gubitka težine, a budući da je to u osnovi program musara, on može rezultirati i emocionalnim poboljšanjem.

Mogu postojati dodatne dobrobiti ako kontaktirate terapeuta sa iskustvom u području poremećaja u prehrani, ali osnova oporavka je grupa podrške. Terapija bez grupe podrške je ograničenog uspjeha.

Anoreksija i bulimija Postoje dva teška poremećaja u prehrani koja se smatra ovisnostima: anoreksija i bulimija.

Anoreksija može biti problem koji ugrožava život. Ona je najčešća me-

Iako bulimija nije opasna po život, ona ja ozbiljno stanje koje uništava mnogo toga u čovjekovom životu.

■ Opet, ona je najuobičajenija među ženama. Žena koja boluje od bulimije jede kompulzivno, ali boji se dobivanja na težini. Tako ona navaljuje na hranu i zatim pokušava spriječiti dobitak težine prisiljavajući se da povrati hranu, da posti određeni vremenski period, vježba intenzivno, i/ili uzima laksative i diuretike. To ponašanje može rezultirati fizičkom bolesti, ali ono je također i emocionalni užas. Njen je um stalno zaokupljen time što će pojesti i kako izbjeći dobivanje na težini. Ne čudi stoga što postaje depresivna i može biti nesposobna prisebno razmišljati. Mnogi koji boluju od bulimije su normalne težine, ali za sebe misle da su debeli.

Ponovo, podrške grupe za poremećaje u prehrani s programom 12 koraka su najdjelotvornije. Psihoterapija s terapeutom koji ima iskustva u području poremećaja u prehrani je važna. Antidepresivi također mogu biti od pomoći.

Kompulzivnost u poremećajima prehrane općenito nastaje zbog činjenice da hrana ima umirujući efekt, tako da čovjek može jesti kako bi ublažio anksioznost ili depresiju.

Umirujući efekt je kratkoga vijeka, pa tako čovjek uskoro mora ponovo uzeti hranu.

Divrej Tora

(nastavak s 20. stranice) Rabbi dr. Abraham J Twerski: Uobičajeni izvor anksioznosti i depresije je nisko samopoštovanje. To je začarani krug jer čovjekova nemogućnost da kontrolira svoje jedenje još više narušava njegovo samopoštovanje.* Terapija poboljšanja samopoštovanja može pomoći u oporavku. Oporavak od poremećaja u prehrani zahtijeva dugotrajno djelovanje; čak i nakon što se pacijent naizgled vratio normalnim prehrambenim navikama, važno je za njega/nju da bude u čestom kontaktu s mentorom koji će pratiti pacijentovo stanje. *Tim sam se problemom bavio u knjizi Mršav ti unutar tebe, Pobjeda u igri težine pomoću samopoštovanja. St.Martin's Press, 1997.

Ovisnički odnosi Općenito, o odnosima među ljudima ne razmišljamo kao ovisničkima, ali to se događa. Mogu postojati bliski odnosi koji nisu ovisnički.

Ovisnički odnos karakterističan je po stalnom povećavanju potrebe da budete u kontaktu s nekom osobom i velikom nelagodom kada taj kontakt nije moguć.

Evo primjera ovisničkog odnosa.

Imam prijateljicu koja se zbližila sa mnom, malo previše. Ona nikad nije mogla prihvatiti granice, željela je razgovarati sa mnom po cijeli dan.

Otkrila sam da uvijek gleda u mene i da mnogo razmišlja o svakoj riječi koju će mi reći. Čak i kada se ja ne bih odnosila prema njoj kako treba, ona me se uvijek "vjerno" držala.

Pokušati napraviti distancu između vas i druge osobe prožeto je te-

Godina Broj 6 Page 17 Strana 27 27 Broj 6

Učinkovit život

škoćama. Druga osoba može reagirati s oštrim bijesom i, iako čovjek može osjećati da je taj odnos iscrpljujuć, može se osjećati krivim ako se udaljuje.

Neki problematični brakovi mogu imati karakteristike ovisničkog odnosa. Žena koja je emocionalno zlostavljana od strane svog muža može odlučiti napustiti brak, ali onda i shvatiti da to nije u stanju zaista i učiniti. Ona može donijeti razne odluke da ode, i rabanim i kompetentni terapeuti mogu je ohrabrivati u tome. Može kontaktirati i pravnika, ali u posljednjem trenutku ona povlači svoju odluku.

Rav me zvao za savjet. On je savjetovao ženu koja ga je nazivala jednom tjedno. Pokušala ga je dobiti i kad je bio na godišnjem odmoru.

Pozivi su postajali sve učestaliji i došli do dnevne baze, a zatim i do nekoliko poziva dnevno. Kada joj je rekao da više neće odgovarati na njezine pozive, ona je prijetila da će počiniti samoubojstvo.

Grupa za podršku CoDA (Anonimni suovisnici) bavi se ovisničkim odnosima. Psihoterapija je od velike pomoći objema stranama u ovisničkim odnosima kako bi stekle snagu da to prekinu. Rav je morao reći toj ženi da potraži tretman za ovisnost, a ona je morala shvatiti da iako je samoubojstvo strašna tragedija, on neće sebi dozvoliti da bude kontroliran njenim prijetnjama.

"Obećajem…"

Ovisnici se često kaju i daju obećanja da "više nikada to neće učiniti."

Oni mogu djelovati najiskrenije.

Problem je u tome što oni nisu u stanju održati obećanja koja daju.

Evo primjera.

probudio se i otkrio kaos u kući, polomljen namještaj i gomilu razbijenog stakla po podu. Njegove žene i kćeri nigdje nije bilo. Nazvao je svoje rođake i oni su mu rekli da su one kod njih.

Otišao je u kuću svojih rođaka i upitao ženu, "Što se dogodilo u kući?"

Ona je rekla, "Ne sjećaš se ničega?

Bio si lud čovjek, derao se, lomio namještaj i bacao stvari naokolo."

Nije htio vjerovati svojoj ženi, ali kada mu je kćer rekla, "Bojala sam se da ćeš ubiti moju mamu," on se slomio i zaplakao.

Rekao je da će unajmiti ljude koja će kuću dovesti u red. Žena je rekla, "Ja se ne vraćam kući dok ne odeš na tretman u rehabilitacijski centar i dok oni ne kažu da je za mene sigurno da se vratim kući. I tada moraš ići na sastanke A.A. grupe." Čovjek je rekao, "Ne mogu ići u rehabilitacijski centar ili A.A. To bi uništilo moju reputaciju u društvu.

Osim toga, misliš li da ću nakon ovoga ikada više piti? Nisam imao pojma što alkohol uzrokuje. Nikad više neću popiti ni kapi."

Taj je čovjek otišao svom svećeniku koji je rekao njegovoj ženi, "John je ovdje izlio svoje srce. On nije bio svjestan što mu alkohol čini. On se jako kaje. Možeš biti sigurna da više nikada neće piti." Svećenik je nagovarao ženu da dozvoli Johnu da se vrati kući.

Žena je pristala. John je držao svoje obećanje tri tjedna, a tada se vratio piću.

38-godišnji direktor banke u malom gradiću bio je teška pijanica. Njegova ga je žena molila da prestane piti i da potraži pomoć, ali bezuspješno.

John je uistinu vjerovao da je bio iskren kada se zavjetovao da nikada više neće piti. Ali to je tragedija ovisnosti. Ovisnost je ta koja ima kontrolu i djelotvorni tretman je jedini lijek. Žaljenje i obećanja ne postižu ništa, bez obzira na to koliko bili iskreni. ■

Jednog dana, nakon velike pijanke,

Prevela Anja Grabar Strana 27

Alan Morinis:

Svakodnevna svetost Židovski duhovni put musara Svjesnost o vašoj unutarnjoj neravnoteži točno ukazuje na posao koji možete učiniti kako biste transformirali te unutarnje osobine koje vam predstavljaju izazov.

Zemljovid unutarnjeg života Carstva duše (nastavak) Neuravnotežene osobine duše djeluju kao "velovi" koji blokiraju unutarnju svjetlost. Problem nikada nije u samim unutarnjim osobinama — musar nam kaže da sve ljudske osobine, čak i ljutnja, ljubomora i žudnja, nisu suštinski "loše". Ove osobine koje bismo mogli nazvati porocima imaju svoju pozitivnu ulogu u našem životu, tako što je ljutnja važan signal da poduzmemo nešto kad se suočimo s nepravdom, ili što ljubomora može biti vrlo motivirajuća unutarnja sila da činimo dobro. Ali kada neka osobina duše ustrajno bude u nama u svojoj krajnost bilo kao prekomjernost ili nedostatak, tada će naša urođena svetost biti zasjenjena. Osobina koja ide u krajnost prema bilo kojem kraju spektra spušta veo koji blokira unutarnju svjetlost nešame.

Jedna usporedba može pomoći u razjašnjavanju te slike. Ako svetu bit svog unutarnjeg života (nešamu) zamislite kao sunce, onda su mnoge unutarnje osobine vaše nefeš-duše poput atmosferskih uvjeta. Svaka osobina koja teži prema vanjskom rubu područja — jer ste previše ljuti ili previše pasivni, previše pohlepni ili previše velikodušni, previše ponosni ili previše pokorni — je oblak na nebu. I mada sunce sija, njegova svjetlost biva ometena prema razini i debljini "oblaka" koji vise nad vašim unutarnjim krajolikom.

Osobine i velovi mogu se grafički prikazati, kao na sljedećem grafiko-

Strana 28

Ovaj zemljovid unutarnjeg života vrlo je koristan za shvaćanje zašto imate upravo te probleme, navike, snage i slabosti koje imate. Iz ovog mapiranja proizlazi još jedan način definiranja musara: tikun midot ha'nefeš - doslovno, ispravljanje podešenosti duše. To je vaš duhovni ■ plan rada. To je put duše.

nu koji ilustrira skupinu srodnih osobina duše:

"Snaga" i "dobrota iz ljubavi" pozitivne su osobine. Ipak, dovedite bilo koju od njih do krajnosti (koju sam okarakterizirao kao "nepopustljivu krutost" u slučaju snage ili "sentimentalnost" u odnosu na dobrotu iz ljubavi) i pronaći ćete osobinu koja je spustila veo preko nešame, zaklanjajući njen sjaj. Stupanj do kojeg osobina teži k ekstremu definira debljinu vela.

Ispuniti nalog Tore da se postane svet ne znači trčati u ovom ili onom pravcu kako bi se steklo ovo ili ono.

Umjesto toga, ono što je potrebno jest da uložite trud da otkrijete svetu čistoću koja je utkana u vas. Introspekcijom i samoispitivanjem možete prepoznati osobine koje su prepreka u vašem životu, bilo zato što ih imate previše ili premalo.

Unutarnji protivnik POSTOJI JOŠ JEDAN važan faktor unutarnjeg života kojeg prepoznaju učitelji musara, a koji ne samo da objašnjava kako ste došli do toga gdje ste sada sa svojim životom, već vas priprema i da se angažirate na planu rada sa svojom dušom: sastavni dio svakoga od nas je jedan unutarnji protivnik. Čak i ako znate što je dobro, ispravno i poželjno, nije tako jednostavno postupiti na taj način. Čim vam ideja da učinite nešto dobro padne na pamet ili dođe u srce, pojavi se protivljenje. To može biti neka oprečna misao, ili osjećaj, ili želja koja vas povuče u suprotnom smjeru. U kojem god obliku će se pojaviti, kada pokušate poboljšati duševne osobine koje imate u svom duhovnom planu rada, možete očekivati da vam neće biti lako učiniti bolju stvar.

Divrej Tora

(nastavak s 22. stranice) Alan Morinis: Židovski učenjaci dali su ime toj negativnoj pobudi. Oni je nazivaju jecer ha'ra, sklonost zlu. Svi mi imamo tu sklonost i ona nas iskušava, jer zbog toga i postoji. Svi smo rođeni sa slobodnom voljom i možemo birati da činimo dobro ili zlo, ali kad god pokušamo učiniti nešto što nas isteže u smjeru dobra, moramo očekivati da ćemo naići na ovaj unutarnji otpor koji dolazi iz sivog područja. Imamo unutarnju sklonost da sebe uzdignemo i pročistimo - to je jecer ha'tov, pobuda da činimo dobro - a ono što nam stoji na putu je taj ugrađeni protivnik, jecer ha'ra.

Rabi Eliyahu Dessler dao nam je vrlo koristan koncept koji će nam pomoći da shvatimo ovo uzimanje i davanje, ovaj povuci-potegni koji doživljavamo kad god pokušamo učiniti nešto što odražava našu težnju da se uzdignemo. On u svakome od nas prepoznaje ono što naziva behira-točkama. Riječ behira na hebrejskom znači "izbor", a odnosi se na našu slobodnu volju.

Postoji, kaže Rabi Dessler, unutarnja crta bojšnice koja je povučena upravo na onim mjestima na kojima vam je izbor vrlo živ, tamo gdje bi vaša odluka doista mogla otići u oba smjera. On ilustrira što pod time misli uzimajući za primjer stvarnu bitku: Kada dvije vojske započnu boj, borba se odvija samo na bojnom polju. Područje iza linija jedne vojske pod njezinom je kontrolom i tamo treba očekivati tek malo ili nimalo otpora. Slična situacija prevladava i na teritoriju iza linija druge vojske. Ako jedna strana ostvari pobjedu na frontu i potisne natrag neprijate-

Godina Broj 6 Page 17 Strana 29 29 Broj 6

Svakodnevna svetost

lja, položaj bojišnice će se promijeniti. U stvari, dakle, borbe se vode samo na jednom mjestu.

Ova slika opisuje situaciju s kojom se i sami redovito susrećemo kad god pokušavamo učiniti bilo što što uključuje vršenje izbora. Ako je to odluka koju je lako donijeti, gdje su naše vrijednosti i prohtjevi čvrsto utemeljeni, ne očekujemo nikakvu borbu. A nije ništa teže ni kada je donošenje izbora toliko izvan naših interesa ili mogućnosti; tada nismo ni u iskušenju. Rabi Dessler upućuje: "Slobodna volja se iskazuje i valjan izbor donosi samo na granici između sila dobra i sila zla unutar te osobe."

Da bi to ilustrirao on daje primjer dvoje ljudi koji su vrlo čvrsti u svom odnosu prema materijalnim dobrima. Jedan je profesionalni lopov odgojen među lopovima i pljačkašima. Kod ove osobe nema apsolutno nikakve unutarnje borbe oko toga da li nešto ukrasti ili ne, jer je to njezin ustaljen način života: "Za nju, ukrasti ili ne ne predstavlja nikakvu behira", kaže rabin Dessler.

No ipak, ova osoba u sebi zadržava

potencijal da se duhovno uzdigne, tako da u njoj negdje živi slobodna volja i vršenje izbora je stvarno.

Rabi Dessler se pita, kada bi taj lopov bio otkriven usred pljačke, bi li se on pucanjem iz oružja izvlačio iz nevolje i riskirao da nekoga ubije?

Kada bi to pitanje za njega predstavljalo istinsku poteškoću, s neizvjesnim ishodom, onda bi to utvrdilo jednu od njegovih behira-točaka, "gdje su njegove snage dobra i zla, istine i neistine, ujednačene".

Druga osoba koju Rabi Dessler navodi je netko tko je odgojen u dobrom domu sa snažnim moralnim vrijednostima. Ova osoba ne bi osjećala ni najmanje iskušenje da ukrade makar i cent. Znači li to da on ili ona nema behira-točku na kojoj će se suočiti s testom duhovnog uzdizanja? Ne, i ova osoba mora imati izazove kroz koje se može duhovno uzdizati. S obzirom da ovdje pitanje krađe nije realna mogućnost, u ovom se slučaju behira-točka može odnositi na drugi aspekt odnosa prema imovini, poput toga koliko daje u dobrotvorne svrhe te daje li velikodušno i ljubazno. ■

Strana 29

UŽAS

Hamasovi taoci: Njihovim obiteljima 7. listopada vrijeme je stalo Jutarnji list 8.11.2023.

deo snimci, suprotno od Tamira, Advina rođaka za kojeg od Hamasova napada nema dokaza da je živ.

Yoni Asher misli da je u mjesec dana dao gotovo 300 intervjua novinarima. Međutim, 7. listopada za njega je vrijeme stalo.

Njegova supruga i dvije kćeri nestali su u Hamasovu napadu kada je oteto više od 240 ljudi, po izraelskim podacima.

Kao i ostatak obitelji, Adva Adar nastoji „ostati pozitivna” i „vjerovati da je baka preživjela”. „Ali ponekad nas sustigne stvarnost”, dodala je ta socijalna radnica, svjesna da „mjesec dana bez lijekova može značiti da je... ondje umrla”.

Taj 37-godišnjak, odjeven u crnu majicu i s lančićem s medaljonom oko vrata, gleda u prazno prije nego će se obratiti medijima koje je u Tel Avivu okupio Forum obitelji talaca i nestalih.

Ella Ben Amin sa svoje 23 godine uzima „puno tableta” za spavanje i dobiva psihološku pomoć „dva puta tjedno” otkako su joj roditelji oteti u kibucu Beeriju.

Prije mjesec dana taj iscrpljeni otac odustao je privatnog biznisa i umjesto toga posvetio se kampanji za vraćanje talaca. „Spavam i jedem minimalno, samo kako bih preživio”, rekao je za AFP. Sedmoga listopada, kad je bio sam kod kuće na sjeveru Tel Aviva, njegova supruga Doron (34) i njihove kćeri Raz i Aviv, koje imaju četiri odnosno dvije godine, bile su u posjetu njegovoj punici u kibucu Nir Ozu, blizu granice s Pojasom Gaze.

Asher je na video snimci vidio kako militanti odvoze njegovu obitelj kamionetom.

Baka Efrat bila je na snimci živa, no izraelska vojska ubrzo nakon toga je objavila da je umrla. Snimka mu je posljednji dokaz da su mu žena i djeca živi. Oni imaju dvojno izraelsko i njemačko državljanstvo.

To malo ruralno naselje bila je važna meta Hamasova napada: od oko 400 stanovnika, više od 20 je ubijeno, a najmanje 75 je oteto, rekao je u četvrtak glasnogovornik kibuca.

Njemu je „i dalje 7. listopada.

Vrijeme je stalo.”

U Izraelu je u Hamasovu napadu 7. listopada ubijeno najmanje 1400 ljudi, većinom civili.

Izraelska vojska zato namjerava „uništiti” Hamas, bombardirajući Pojas Gaze bez milosti.

Hamas je oteo više od 240 ljudi, Izraelaca, stranaca ili ljudi s dvojnim državljanstvom.

Po Hamasu, koji vlada Pojasom Gaze, u izraelskim napadima

poginulo je gotovo 9500 ljudi, od čega gotovo 4000 djece. „Kao roditelji bojimo se već kad dijete skoče po krevetu, a zamislite naš strah sada, kad se posvuda bombardira”, rekao je Yoni Asher, dodajući da „svima želi mir”.

Sustiže nas stvarnost

Drhtavim glasom Adva Adar (32) pita se koliko dugo može njezina baka Yafa (85) preživjeti bez liječničke skrbi jer već boluje od „zatajivanja srca i bubrega, visokog krvnog tlaka i jako pati”. „Svaka minuta za nju je noćna mora”, dodala je.

Baka je također živjela u Nir Ozu i bila je živa na jednoj vi-

Ali kao i druga rodbina otetih, mlada žena „koncentrirana je na to da ih vrati” i daje puno intervjua kako bi se čula njezina priča.

Očaj navečer Njezina majka Raz (57) „treba nekoliko lijekova” zbog tumora na mozgu i kralježnici i „problema s kretanjem”, rekla je.

I dok je „snažna po danu”, događa joj se da se navečer prepusti „očaju” kada pomisli „kako joj roditelji spavaju, što jedu, što piju”.

Po upravi kibuca Beeri, 85 njihovih ljudi ubijeno je 7. listopada, a 32 se smatra nestalima među kojima su neki taoci.

Preživjeli iz tog sela prebačeni su u hotel na obali Mrtvog mora, rekla je Ella Ben Amin. ■

Na grafit 'Oslobodite Palestinu' u Zagrebu nadopisali 'Od Hamasa'. Policija reagirala 24sata 11.11.2023.

U centru Zagreba, na ogradi zgrade na uglu Praške ulice i Zrinjevca, osvanuo je grafit 'Free Palestine'. Prije nekoliko dana dopisano je 'From Hamas' pa sad piše 'Free Palestine from Hamas' (Oslobodite Palestinu od Hamasa).

Zagreb.info piše da su grafit nadopisali mladi turisti.

Kontaktirali smo zagrebačku policiju i njihovog odgovor objavit ćemo čim ga dobijemo. ■

Page 30 Strana 30

Divrej Tora

Godina 17

Broj 6