Divrej Tora - Roš Hašana 5781 by Bet Israel

Divrej Tora Zagreb, šabat 19. rujna 2020. - 1. tišreja 5781.

Godina 13 Broj 49 http://twitter.com/DivrejTora

Broj 49 divrejtora@gmail.com B’’H

Rabbi Abraham Twerski:

U ovom broju : Što je Roš Hašana?

Alija po alija

Budite nova osoba

Novi kut gledanja

Početi iznova

Čestitke za Roš hašanu 5781.

Vrijeme je za penziju 14 Pouke Roš Hašane

Biseri mudrosti

Nečujni glas

Tajni ključ

Zašto biti Židov?

Zohar

Seder Roš hašana

Tašlih

postići dokazivanjem sebe, pa i kroz nasrtanje na druge.

Pozdravi i čestitke mogu biti molitve. Kada nekome zaželimo nešto dobro, mi zapravo upućujemo B-gu molitvu da ga blagoslovi svime što je dobro.



U predvečerje Roš hašane, dok stojimo pred B-žjim sudom, može nam sinuti istina da nije naše dokazivanje ono što nam donosi bogatstvo ili slavu, i da će se samo ono što B-g zapovijedi zbiti. Tada se mo-

Tijekom godine, dok smo zaokupljeni

žemo prestati natjecati s drugima i odno-

svojim poslovima i društvenim obave-

siti se prema svojim bližnjima s više suos-

zama, postoji opasnost da počnemo na sve

jećajnosti i ljubaznosti. Naši pozdravi i

oko sebe gledati kao na konkurenciju i

čestitke tada će biti iskrene i mogu doista

povjerujemo da zaradu ili prestiž možemo

biti molitva. ■

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



Rabbi Shraga Simmons:

Što je Roš Hašana? Prije Roš Hašane Ključna komponenta pripreme za Roš Hašanu je traženje oprosta od svake osobe kojoj smo možda učinili nešto nažao tijekom protekle godine. U najvećoj mogućoj mjeri želimo godinu započeti čistog računa - i bez da itko gaji nezadovoljstvo prema nama. Isto tako i mi bismo trebali brzo oprostiti onima koji su nama učinili nepravdu. Mnogi ljudi imaju običaj nakon podneva prije Roš Hašane otići u mikve. Mikve, koja ima moć da očisti od određenih vrsta duhovnih nečistoća, može biti važan dio procesa tešuve. Neki imaju običaj posjetiti groblje dan prije Roš Hašane i moliti se na grobovima pravednika. Naravno da se ne molimo "pravednicima", već samo B-gu koji čuje naše molitve po zasluzi pravednih.

Jutro prije Roš Hašane vršimo "hatarat nedarim" - poništavanje zavjeta. Jezikom Tore, izgovoriti nešto jednostavno poput "odbijam jesti slatkiše" zakonski se može smatrati zavjetom. Stoga, pred Roš Hašanu, poništavamo sve zavjete, bilo da smo ih dali hotimično ili ne. To se čini tako da stanemo pred trojicu odraslih muškaraca i zatražimo da budemo oslobođeni od svojih zavjeta. Cjelovit tekst možete pronaći u Siduru ili Mahzoru za Roš Hašanu. Blagdanski obrok Tijekom Visokih blagdana koristi se okrugla hala - koja simbolizira puninu i dovršenost. Nakon što kažemo blagoslov "Hamoci", uobičajeno je kruh umočiti u med - što simbolizira našu molitvu za slatku novu godinu. Zatim, nakon što pojedete kruh, uzmite jabuku i umočite je u med. Učinite blagoslov nad jabukom (jer "Hamoci" ne uključuje jabuku) i pojedite komadić jabuke. Zatim recite: stranica 2

"Neka bi bila volja Tvoja, o B-že, da nas obnoviš za dobru i slatku novu godinu." (OC 583) Zašto tražimo i "dobru" i "slatku" godinu? Ne uključuje li riječ "dobro" automatski i "slatku"? Judaizam uči da se sve događa na dobro. Sve je to dio B-žanske volje. Čak i stvari koje u našim očima mogu izgledati "loše", zapravo su "dobre". Stoga tražimo da godina osim da bude dobra bude i "otkriveno" dobra - tj. onakva da i nama ima "sladak" okus. Na Roš Hašanu u Blagoslovu nakon jela dodajemo odlomak "Ja'ale vejavo". Simbolična hrana Na Roš Hašanu jedemo hranu koja simbolizira dobre stvari kojima se nadamo u narednoj godini. Razmišljamo što te vrste hrane simboliziraju i povezujemo se s Izvorom svih dobrih stvari. Evo popisa simbolične hrane iz Talmuda, koju se obično jede na Roš Hašanu. (Hrana i njeno značenje napisani su velikim slovima.)

• Nakon što pojedete PORILUK ili KUPUS, recite: "Neka bi bila volja Tvoja, o B-že, da naši neprijatelji budu ODSJEČENI." • Nakon što pojedete CIKLU recite: "Neka bi bila volja Tvoja, o B-že, da naši protivnici budu UKLONJENI."

• Nakon što pojedete DATULJE, recite: "Neka bi bila volja Tvoja, o B-že, da naši neprijatelji ■budu DOKRAJČENI." • Nakon što pojedete BUĆU, recite: "Neka bi bila volja Tvoja, o B-že, da naše izrečena presuda bude PODERANA i neka se naše zasluge PROGLASE pred Tobom."

• Nakon što pojedete ŠIPAK, recite: "Neka bi bila volja Tvoja, o B-že, da se naše zasluge uvećavaju poput zrna ŠIPKA."

• Nakon što jedete od GLAVE ovce ili ribe, recite: "Neka bi bila volja Tvoja, o B-že, da budemo kao GLAVA, a ne kao rep. Molitve na Roš Hašanu Budući da na Roš Hašanu postoji toliko jedinstvenih molitava, koristimo poseban molitvenik koji se naziva "Mahzor".

U "Amida" i "Kidušu" za Roš Hašanu, izgovaramo frazu "Jom terua". Međutim, ako Roš Hašana padne na Šabat, umjesto toga kažemo "Zihron terua". (Ako je netko nehotice rekao pogrešnu frazu, ne mora ponavljati molitvu.) Molba "Avinu Malkeinu" trebala bi se reći na Roš Hašanu, osim kada se Roš Hašana i Šabat poklope (kao ove godine), jer se na Šabat ne kazuju molbe. Ako Roš Hašana padne u petak, u Minhi se ne govori "Avinu DivrejTora

(nastavak s 2. stranice)

Rabbi Shraga Simmons:

Malkeinu". Zastor na Aron hakodešu zamijeni se bijelim. Tijekom Visokih praznika zastor na Aron hakodešu zamijeni se u bijeli, što simbolizira da će naše "greške biti izbijeljene poput snijega". "Amida" u Musafu sadrži tri posebna blagoslova: "Malhiot" (slavljenje B-ga Kralja), "Zihronot" (tražimo B-ga da se sjeti zasluga naših predaka) i "Šofrot" (značaj šofara). Hazana (kantora) za Visoke praznike ne bi trebalo birati samo prema njegovom vokalnom talentu. U idealnom slučaju, on bi trebao biti stariji od 30 godina, biti bogobojazan, učen u Tori, ponizan i oženjen. Da ne bi došlo do svađe u zajednici, hazan mlađi od 30 godina koji posjeduje druge kvalifikacije, može služiti. Budući da je upitno treba li blagoslov "Še'hehianu" izgovoriti drugog dana Roš Hašane, običaj je jesti novo voće ili odjenuti novi odjevni predmet - i reći "Še'hehianu" nad njim. Šofar Osnovna micva Roš Hašane je čuti šofar. Šofar koji se koristi na Roš Hašanu trebao bi biti zakrivljeni ovnujski rog, duži od deset centimetra. Dopušteno je koristiti šofar životinje koja nije obredno zaklana.

Minimalna obaveza Tore je čuti devet trubljenja. Međutim, s obzirom na nejasnoću da li bi zvuk trebao biti poput plača (ševarim), jecaja (terua) ili njihove kombinacija (ševarim-terua), mi pušemo sva tri zvuka – a prije svakog prethodi i iza njega slijedi nerazlomljen trubni zvuk, tekija. Po tri od svake grupe rezultiraju s ukupno 30 trubnih zvukova, što uklanja svaku nedoumicu o tome je li zapovijed Tore ispunjena. Godina 13 Broj 49

Što je Roš Hašana?

Šofar se smatra duhovnom budilicom koja nas budi iz sna. Šofar treba puhati danju. Svatko bi trebao stajati i imati nakanu da se ispunjava njegova obveza. Prije puhanja izgovaraju se dva blagoslova: "Da se čuje zvuk šofara" i "Še'hehianu". Jednom kad se blagoslovi kažu, nije dopušteno govoriti sve do kraja puhanja šofara.

Žena možda puhati u šofar za sebe nakon što kaže blagoslov. (Kod sefarda žene ne kažu blagoslov.) Dijete koje je dovoljno staro da ga se može podučavati o micvot mora čuti šofara. Šofar se ne puše kad Roš Hašana padne na Šabat. Tijekom hazanovog ponavljanja "Amide" u Musafu puše se dodatnih Običaj je da se na kraju službe puše 40 dodatnih zvukova, što nas dovodi do ukupno 100 trubnih zvukova. Uobičajeno je da se posljednja trubni glas, koji se naziva "Tekia gedola", produlji. Ostali običaji Uobičajeno je pozdraviti druge s: "Lešana tova - ketiva vi-hatima tova." To znači: "Za dobru godinu Neka biste biti zapisani i zapečaćeni za dobro (u Knjigu života)." Treba nastojati da se ne spava ili ide u besciljne šetnje na dan Roš Hašane. (Arizal dopušta da se popodne odrijema.) Preporučljivo je izbjegavati bračne odnose, osim ako Roš Hašana padne u noći kada je supruge uronila u mikve. Ako Bris mila padne na Roš Hašanu, to bi trebalo biti izvedeno između čitanja Tore i puhanja šofara. Tašlih Molitva "Tašlih" izgovara se prvog

popodneva Roš Hašane, pored bazena s vodom, u kojem, po mogućnosti ima riba. Ova molitva je simbolično uklanjanje naših pogrešaka. Svakako, mi se ne "oslobađamo svojih grijeha" istresanjem svojih džepova - židovski pristup je duboko preispitivanje samoga sebe i predanost promjeni. Zapravo, cijela ideja "Tašliha" djelomično ima za cilj sjećati se Midraša koji kaže da je Abraham, kad je išao na Akeda (vezivanje Izaka), prošao kroz vodu koja mu je sezala do vrata. Ako Roš Hašana padne na Šabat, "Tašlih" se radi drugog dana. Ako "Tašlih" nije rečen na samu Roš Hašanu, može ga se reći bilo kada tijekom Deset dana tešuve. Oboje, i bazen vode i riba su simbolični. U talmudskoj literaturi Tora je predstavljena kao voda. Kao što riba ne može živjeti bez vode, tako ni Židov ne može živjeti bez Tore. Također, činjenica da se ribi nikad ne zatvaraju oči podsjeća nas da se i B-žje oči (da tako kažem) nikad ne zatvaraju; On zna za svaki naš potez. Ovo je tekst "Tašliha:" Tko je poput Tebe, B-že, koji trpiš bezakonje i praštaš grijehe ostatka baštine svoje. On ne ostaje dovijeka gnjevan jer želi činiti dobro. On će nam ponovo iskazati milosrđe, On će potisnuti naša bezakonja i Ti ćeš baciti u dubine mora sve grijehe njihove. Dat ćeš istinu Jakovu, dobrotu Abrahamu kao što si se zakleo našim praocima od davnina. Iz tjesnaca/U tjeskobi vapio sam G-spodu, usliša me u prostranosti B-g. Vječni je sa mnom, ne bojim se, što može da mi učini čovjek? Vječni mi je na pomoć, vidjet ću poništene dušmane svoje. Bolje je osloniti se na Vječnog nego uzdati se u čovjeka. Bolje je osloniti se na Vječnog, nego uzdati se u knezove. Mnogi čitaju i psalme 33 i 130. ■

Strana 3

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi 405. Glasno trubljenje!: Obaveza da se čuje šofar na Roš hašanu

Rabbi Dr. sAzriel Rosenfeld: (nastavak 4. stranice) Rav Kook:

Šulhan Aruh

... to će biti dan trubljenja u trube ... (Brojevi 29,1) ■

Unutarnja crta dobrote

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - židovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drže aškenaski Židovi. Dio I: Orah hajim Poglavlje 41 - Roš hašana (Nova godina) Treba postiti na deveti ava, sedamnaesti tamuza, treći tišreja i desetog tevesa zbog nacionalnih tragedija koje su se dogodile na te dane; vidi 549,1-2. Na deveti ava zabranjeni su i pranje, mazanje kremama i uljima, nošenje kožnih cipela, te seksualni odnosi, a trebalo bi postiti čak i ako je to bolno; vidi 550,1-2 i 554,5-6. Ako bilo koji od ovih postova padne na šabat, odgađa se do nedjelje; vidi 550,3-4. Od prvog ava pa do iza posta, poslovne aktivnosti (vidi također 554, 22) i proslave treba svesti na minimum (551,1-2). Uobičajeno je da se u tom razdoblju ne pere odjeća ili odijeva novu odjeću (vidi 551,37.14-15), ili šiša kosu ili se vjenčava od sedamnaestoga tamuza do nakon devetog ava (vidi 551,2.4.1215.18). U vezi jedenja mesa i pijenja vina tijekom tog razdoblja, pogledajte 551,8-11 i 558,1; u vezi posta i kupa-nja vidi 551,16; u vezi govorenja bla-goslova "... Koji nas je održao na životu ..." vidi 551,17. Uz zadnji obrok prije posta devetog ava, treba piti manje nego obično, i ne smije se jesti dodatna kuhana jela; vidi 552,1-4. Uobičajeno je stranica 4

sjediti na tlu (552,7) i jesti jaja (vidi 552,5) i kruh umočen u pepeo (552, 6), te ne kazati blagoslov grupno (552,8). Uobičajeno je pojesti obrok prije poslijepodnevne službe, a posljednji obrok pojesti iza toga; vidi 552,9. Dopušteno je jesti nakon zadnjeg obroka ako post još nije prihvaćen (553,1). Kad deveti ava padne u nedjelju, ili je zbog šabata odgođen za nedjelju, ove se običaje ne drži, ali se mora prestati jesti dok je još dan (552,10). U vezi toga što učiniti ako osobni post padne na osmi ava vidi 552,11. Tahanun se ne kazuje u popodnevnim satima osmog ava (552,12, 559,1). Post devetog ava počinje čim više nije dan (553,2). Cipele se skidaju prije večernje molitve; vidi 553,2. Treba se suzdržati od rekreacije cijeli dan koji prethodi postu (vidi također 554,21), a od učenja Tore cijelo to poslijepodne (553,2). O tome koje proučavanje Tore je zabranjeno vidi 554,1-4; u vezi pranja vidi 554,7-15; u vezi nošenja cipela vidi 554,16-17; u vezi seksualnih odnosa vidi 554,18-19; u vezi pozdravljanja drugih vidi 554,20; u vezi vršenja posla vidi 554,22-24; u vezi jela vidi 554,25; u vezi nošenju talisa i tefilina vidi 555,1; u vezi spavanja vidi 555, 2. U vezi Havdale kada deveti Av pada na nedjelju ili je odgođen do

nedjelje vidi 556,1 i 559,1. Večernja služba se na deveti ava govori tiho i uz slabo svjetlo; čita se Knjiga tužaljki; recitiraju su žalosne pjesme (kinos), a nakon njih slijedi Ve-Ata Kadoš (559,1-3). Tijekom večernje i jutarnje službe svi sjedi na podu, a kinos se recitiraju do pred samo podne; vidi 559,3.5. Tahanun i pokajničke molitve (selihos) se ne govore, a "Neka bude primljeno ..." se izostavlja iz Kadiša (559,4). ■ U vezi čitanja iz Tore i Proroka vidi 559,4. O tome što oni koji su u žalosti čine na 9. ava vidi 559,6; u vezi obrezivanja vidi 559,7-9; u vezi sahrane vidi 559,10. Hrana se ne smije pripremati do poslijepodneva (559,10). U poslijepodnevnoj službi 14. blagoslovu Šemone Esrea dodaje se "Utjeha ... " te "Usliši nas ..." 16. blagoslovu (557,1). Od uništenja Hrama, ukrase i proslave moraju biti suzdržani, a znakovi žalovanja u spomen na Jeruzalem trebali bi biti prisutni čak i na vjenčanjima (560,1-2,4). Glazba je dopuštena na vjerskim proslavama (vidi 560,3), ali prevelika neozbilj■ Tko nost je zabranjena (vidi 560,5). vidi razrušene gradove Judeje, Jeruzalem ili Hram, mora reći odgovarajuće stihove (iz Izaije 64) i razderati svoju odjeću ako ih nije vidio 30 dana; vidi 561,1-5. ■ DivrejTora

OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija Prvi dan Roš hašane

dio naše baštine i, još više, dio naše suštine. Svatko od nas doživljava različite izazove kroz život. To isto se odnosi i na nas kao narod. Neka nas uvijek vodi duboka predanost Tori i židovskim vrijednostima.

Kohen 1. alija – 4 p'sukim – 21,1 – 21,4 B-g je održao obećanje i Sara rađa Jichaka. Levi 2. alija – 4 p'sukim – 21,5 – 8 Avrahamu je bilo 100 godina kad se rodio Jichak. Obrezuje ga s 8 dana starosti. Šliši 3. alija – 4 p'sukim – 21,9 – 12 Jichak odrasta i Sara zamjećuje potencijalni negativni utjecaj koji bi mogao na njega imati Jišmael, pa traži od Avrahama da otjera njega i njegovu majku Hagar. R'vi'i i Hamiši 3. i 4. alija – 9 p'sukim – 21,13 – 21 Avraham to čini tek kad mu B-g kaže da posluša Saru. Hagar i Jišmael su na rubu smrti u pustinji, ali Jišmaelove molitve su uslišane i oni su spašeni. Jedan anđeo uvjerava Hagar da će preživjeti. Hagar poslije ženi Jišmaela za ženu iz zemlje egipatske. Kad su se Hagar i Jišmael molili B-gu, B-g je čuo "mladićev glas"; Raši kaže kako iz toga učimo da je najsnažnija molitva u korist nekog bolesnika, upravo molitva tog bolesnika osobno. Šiši

koje je Avraham iskopao, a sluge Avimelehove ukrale, vraćanjem tih bunara i priznanjem Avimelehovim da bunari stvarno pripadaju Avrahamu. Švi'i 7. alija – 7 p'sukim – 21,28-34 Grad Be'er Ševa dobiva svoje ime od dvostrukog značenja 7 ovaca korištenih kao znak saveza i međusobno date zakletve. Avraham sadi "ešel" u Be'er Ševi.

Osim što je vrst stabla, riječ ešel se smatra akronimom hebrejske riječi za hranu, piće i konačište (ili hrana spavanje i pratnja) – što ostaje simbol gostoprimstva za sva vremena. Drugi dan Roš hašane

Akeidat Jichak je naša osobna iskaznica. Ona definira tko smo ... čak i kada je naše vlastito ponašanje je u suprotnosti sa standardima Tore. Stojimo pred B-gom na dan suda - Roš Hašanu, i pušemo u šofar napravljen od ovnujskog roga. Tražimo od B-ga da se sjeti Akeidat ■ Jichak i smiluje se njegovoj (premda ponekad ne zaslužuju) djeci. Hamiši 5. alija – 5 p'sukim – 22,20 – 24 Paraša završava spominjanjem Rivkinog rođenja što je poveznica sa sljedećom fazom razvitka judaizma. Maftir, oba dana Roš hašane Maftir – 27 p’sukim 29,1-29,6) Roš hašana je ovdje nazvana Jom

Kohen, Levi, Šliši, R'vi'i

t’rua. Njezin Musaf također se već

1,2,3,4. alija – 19 p'sukim – 22,1 – 19

otprije ubraja u micve (Emor), no

To je dio o vezivanju Jichaka – akeidat Jichak.

ovdje. Budući da je Roš hašana ta-

Iako nitko od Avrahamovih potomaka (mi, židovski narod) nikad neće biti stavljen na kušnju na tako drastičan način, crpimo ogromnu inspiraciju iz tog dijela Tore. To je

micva puhanja u šofar se ubraja kođer i Roš hodeš tišri, prinose se dvostruki musafim. Tora ne kaže: Puhat ćeš u šofar. Ona nam kaže da trebamo imati Jom t’ru’a na prvi tišreja. O tome što to znači, Gemara nas uči koristeći g’zeira šava (paralelno izvođenje) za

46. alija – 6 p'sukim – 21,22-27

jovel. Šofar je jedna od nekolicine

Avimeleh i njegov zapovjednik Pihol (zvan Fihol zbog dikduk pravila) sklapaju pakt s Avrahamom. Pakt ima veze s bunarima

micvot koje Tora zapovijeda na in-

Godina 13 Broj 49

direktan način. ■

Strana 5

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Ake da t J ic ha k: zapovijed?

N e m o r a lna

Kako da razumijemo Hašemov nalog da se žrtvuje Jichaka i Avrahamovu voljnu suglasnost?

• Kako može moralni B-g, koji kasnije u Tori osuđuje ubojstvo i izjavljuje da je žrtva djeteta gnusna, zahtijevati od Avrahama da ubije svoje dijete? Zašto se Avraham složio bez da se imalo raspitivao u vezi naloga, kao što to činio kada mu je Hašem otkrio svoje namjeru da uništi Sodomu? • Za raspravu: Koji je ispravan način za postupiti kada ljudske predodžbe o moralnosti, ili čak sam etički sustav Tore, dođu u sukob s B-žanskom naredbom? Da vam je Hašem rekao, danas, da žrtvujete voljenu osobu, što biste učinili? Kritiziranje naših Avot (praotaca) Do koje mjere trebamo sagledavati svoje pretke kao savršene uzore

dostojne oponašanja, reinterpretirajući svaku priču koje baca sjenu na njihovu reputaciju, i kada je pošteno kritizirati njihove postupke i prepoznati da su i oni imali ljudske mane? Uzmite priču o protjerivanju Hagara i Jišmaela kao ogledni primjer da istražite to pitanje.

• Kakav bi to morao biti zločin koji bi opravdao protjerivanje vlastitog sina? • Kako treba shvatiti Jišmaelov "‫ ?"צחעק‬Je li moguće da bi pravedna Sara bila spremna otjerati Jišmaela zbog bezazlenog smijeha? S druge strane, je li moguće da bi sin kojeg je Avraham odgajao mogao počiniti zločine tako strašne da bi takva kazna bila opravdana? Usporedite Tanaima u Berešit Raba, koji brane Saru ocrtavajući jednog posebno zlog Jišmaela, s R. Avraham Sabom koji je osuđuje (unatoč tome što Hašem podržava njezinu odluku!)

U vezi molitve i kraljevstva

• Kad se molimo, koliko naših riječi treba posvetiti našim individualnim potrebama, a koliko potrebama cijelog naroda? Kakva bi trebala biti ravnoteža između slavljenja i molbe? Ovo su neka od pitanja koja postavlja Hanina molitva u Šemuel I 2. Komentatori raspravljaju je li to pjesma zahvalnosti što je dobila dijete ili molitva molbe koja je usredotočena na potrebe naroda u cjelini. Koja gledište vam se čini uvjerljivijim? • Jedna od žarišnih točaka Roš Hašane je tema vlasti i kraljevanja Hašema, kako je izraženo u odlomku ‫ ל עמע‬molitve Amida. Međutim, praktično, što to znači priznati Hašema za svog kralja? Hanina molitva sugerira da to prije svega uključuje prepoznavanje da je “‫״אמׁש‬ ִ ‫״מִג ַבה‬ ְ ■ ‫״ב ַֹח‬ ְ ‫“לֹא‬ odnosno, da je sve u B-žjim rukama.■

■

stranica 6

DivrejTora

Rabbi Yaakov Menken:

Budite nova osoba Jom HaDin, Dan Suda, brzo se

Hagarinog sina kako se "igraju", re-

kvog kakav je sada i spasit će mu

približava. To je velik i strašan dan.

kla je Avrahamu da mora otjerati

život.

I iskreno, pisati o tome je teška i

Jišmaela iz njihove kuće. B-g je re-

strašna odgovornost. Kako pisati,

kao Avrahamu da mora poslušati

nadahnjivati, podizati svijest o ono-

Saru - i Hagar i Jišmael su bili od-

me što je istovremeno veličanstveno

stranjeni.

i zastrašujuće - pogotovo kad sam i sam jedva spreman?

Kakve su to bile igre koje je Jišmael "igrao?" Prema Midrašu, počinio

Dakle, tražio sam što reći. I tada

je teške grijehe idolopoklonstva,

mi je rabin Label Lam poslao vlastiti

preljuba i ubojstva. Drugo objašnje-

Dvar Torah koji je pripremio za cir-

nje je da se pretvarao da se igra s

kularno slanje DvarTore, i podsjetio

Jichakom, ali ga je namjeravao pro-

me na sljedeće:

bosti strijelama kako bi bio jedini

"Na Roš Hašanu, Glavu godine, u

Avrahamov sin.

liturgiji se uopće ne spominju prije-

Ipak, kada su Hagar i Jišmael oti-

stupi iz prošlosti. Niti se od nas ne

šli u pustinju i ostali bez vode, Ha-

traži da donesemo odluke za bu-

gar je napustila svoje dijete da ga ne

dućnost. Naši učenjaci kažu nam da

bi gledala kako umire – on se poka-

se u trenutku kada se šofar oglasi,

jao. Požalio je zbog onoga što je uči-

vrši velika smotra vojske i nutrina

nio.

srca je otvorena za pregled." Na neki način ovaj mi je odlomak bio zraka jasnoće. Možda sam shvatio da ono što mi trebamo učiniti ono što ja trebam učiniti - na kraju krajeva i nije tako teško. Teško je "učiniti tešuva", vratiti se B-gu i napustiti prekršaje, posebno

I anđeo B-žji došao je k Hagar i rekao: "Ne boj se, jer je B-g čuo djetetov glas, kakav je sada." Kakav je sada - ne ubojica kakav je bio. Kakav je sada - ne otac potomaka koji će ubiti tisuće Židova u narednim stoljećima. B-g ga sudi ona-

Imat ćemo puno posla. Morat ćemo se pobrinuti da se naše samopoboljšanje ne pretvori u tip "novogodišnjih odluka" poput onih u šali sekularne zajednice da se prekinu već 2. siječnja. Ali to danas nije naš posao. Naš je posao jednostavno osigurati da kad dođe naš red, kada nas B-g pogleda na Dan suda, da ono što vidi bude osoba koja je predana da čini ispravne stvari.

■

Ne znam kako ću to učiniti. Ne znam kako ću uspjeti "novoga mene" pretvoriti u trajnu promjenu. Ali danas se neću brinuti zbog toga. Danas ću jednostavno biti ta nova

osoba. Je li to zastrašujuće? Naravno da jest. Ali također je i izuzetno uzbudljivo. Neka bismo svi odmah bili upisani u Knjigu života za godinu dana blagoslova i sreće, godinu mira za sebe i za sav Izrael! ■

nakon što su nam postali navikom. Morate raditi na tome da se svaka promjena na bolje ne vrati na staro,

kako biste osigurali da se stari obrasci ne vrate. To je zastrašujuće! Kako mogu obećati B-gu, kako mogu obećati i sam sebi, da su ti dani iza mene? To nije Avoda, služba, posao, za Roš Hašanu. Na Roš Hašanu u Tori čitamo da je B-g dao Sari sina Jichaka. Kad je Sara vidjela Jišmaela, Avrahamova i Godina 13 Broj 49

Strana 7

Rabbi Doniel Neustadt:

Osnovno razumijevanje tekijos Jedna od najvažnijih micvos Roš

vamo terua;

Hašane je biblijska zapovijed da se

puše u šofar. Iako je značaj ove mi-

Pored ovih biblijski zahtijevanih

Kombinacija

oba

gore

navedena zvuka - spoj ševarim-

cve detaljno izložen - Rav Sa'adiah

terua.

Gaon nabraja deset različitih razlo-

oglašavanja, mi ih pušemo još sedamdeset. Dodatnih trideset se pušu tijekom Musafa, po deset nakon dijelova Malhijos, Zihronos i Šofa-

ga za puhanje šofara - još uvijek

Kako bi udovoljili svim gore nave-

ros u Šemone Esre. Svaki odrasli

mnogi nisu upoznati s osnovnim

denim mišljenjima, rabini su usta-

muškarac je rabinski obvezan puha-

postupcima: koliko oglašavanja se

novili da se tri skupine tekijos pušu

ti ili čuti ova oglašavanja na svojim

oglašava, koliko dugi ili kratki zvu-

na tri različita načina, izmjenjujući

određenim mjestima tijekom službe

ci moraju biti, itd. Dok tokea (onaj

terua glas u svakom nizu. Tako tri

Musaf. Oni se nazivaju tekios deme-

koji puše u šofar) i makri (onaj koji

puta

umad, budući da treba stajati dok ih

upućuje tokeu koje oglašavanje treba

tekija (TaŠRaT); tekija ševarim tekija

puhati) moraju biti temeljito upuće-

(TaŠaT) tri puta; i tekija terua tekija

ni u ove kompleksne zakone - bu-

(TaRaT) tri puta. To sve zajedno uk-

dući da oni odlučuju je li određeno

ljučuje tridesetak različitih oglaša-

oglašavanje bilo nevaljano i mora li

vanja: osamnaest tekija, tri ševarim-

se ponoviti - još uvijek je važno da

terua, tri ševarim i tri terua. Ovo je

čitava zajednica ima određen stu-

minimalan broj oglašavanja koje

panj poznavanja općih zakona koji

svaki odrasli muškarac mora čuti na

uređuju ovu micvu.

Roš Hašanu. Oni se nazivaju tekios

Osnovna micva Biblijska zapovijed je da se na Roš Hašanu pušu tri niza oglašavanja. Niz oglašavanje znači da jednom terua zvuku prethodi, i poslije njega slijedi po jedno oglašvanje tekija. Tako je ukupan zbroj oglašavanja koje je čovjek obavezan čuti na Roš Hašanu devet - šest tekija i tri glasa terua. Zvuk tekije bio je uvijek dobro definiran i o njemu se slažu svi autori-

pušemo

tekija ševarim-terua

demjušav, jer je zajednici dopušteno

da sjedi dok ih se puše. U praksi je, međutim, gotovo općeprihvaćeno da se stoji tijekom ovih tekija. [Osoba koja se nalazi u teškom stanju (na primjer, pacijent u bolnici)

se puše. Konačno, uobičajeno je da se još četrdeset oglašavanje oglasi za uku■

pno stotinu zvukova. Iako se ovaj običaj temelji na nekoliko ranih izvora i gotovo je općeprihvaćen, postoje različite prakse u vezi toga kada se točno puše. Općenito, ova oglašavanja pušu se pred kraj, kao i

nakon službe Musaf, i treba se suzdržati od govora sve dok svih stotinu oglašavanje ne budu oglašena. Koliko dugo treba trajati svako od oglašavanja?

koja nije u mogućnosti čuti (ili pu-

Duljina tekije, prije i poslije ševarim

hati) trideset oglašavanje, trebala bi

ili terua, mora biti njamanje jednako

nastojati čuti (ili puhati) deset zvu-

dugačka koliko i ševarim ili terua

kova: jedan TaŠRaT, jedan TaŠaT i

koji je prate. Dakle, budući da je po-

jedan TaRaT. Međutim, nad tim

trebno oko dvije do tri sekunde za

oglašavanjima se ne kaže blagoslov]

puhanje ševarim ili terua, tekija prije i poslije mora biti dugačka najmanje

teti – to je dugačak, ravan (bez prekida ili stanke) glas oglašavanja. Zvuk terua, međutim, nije bio dobro shvaćen i rabini nisu bili sigurni kako bi točno trebao zvučati. Talmud opisuje tri mogućnosti: 1. Tri kratka, ravna glasa - što obično nazivamo ševarim; 2. Devet vrlo kratkih, staccato oglašavanja - što obično nazistranica 8

DivrejTora

(nastavak s 8. stranice)

Rabbi Doniel Neustadt:

Osnovno razumijevanje tekijos

dvije do tri sekunde. Budući da je za puhanje kombiniranog zvuka ševarim-terua potrebno više vremena, tekija koja prethodi tim glasovima i slijedi ih mora biti i duža. U većini zajednica uzima se oko četiri ili pet sekundi za svaku od ovih tekijos. Makri je odgovoran da pazi na vrijeme.

[Važno je zapamtiti da se svaka tekija mora čuti u cijelosti, bez obzira koliko vremena trajala. Ako se, na primjer, tekija puše sedam sekundi, što je puno duže nego što je potrebno, zajednica mora saslušati čitavih sedam sekundi. Mora se paziti da se ne počne govoriti Jehi racon sve dok se oglašavanje ne završi.]

daha između ševarim-terua, dok se

šta i /ili razina strogosti koji se od-

tekijos za vrijeme i nakon Musafa

nose na različite aspekte tekijas ha-

pušu s pauzom za uzimanje daha

šofara, onaj tko želi biti posebno de-

između ševarim-terua.

taljan u ovoj micvi može puhati (ili

Pogreške prilikom puhanja U osnovi postoje dvije vrste po-

Terua čini najmanje devet kratkih

grešaka koje tokea može učiniti dok

glasova (zvučnih signala), mada ih

puše šofar. Najčešće je da tokea po-

u praksi bude mnogo više kada se

kušava, ali ne uspijeva proizvesti

puše terua. Između tih kratkih zvu-

pravi zvuk. Opće je pravilo da tokea

čnih signala ne smije se udahnuti;

ignorira neuspjeli pokušaj, uzme

oni moraju ići uzastopno.

dah i pokuša ponovo.

čuti) dodatna puhanja nakon što Musaf završi kako bi udovoljio svim mišljenjima. To uključuje sljedeće hidurim: 1. Postoji nekoliko načina puha-

nja zvuka ševarim; dok neki pušu kratka, ravna oglašavanja, drugi rade malo valovita oglašavanja (tu-u-tu).

Svaki šever trebao bi trajati oko tri

Druga vrsta pogreške je da tokea

terua signala. Bediavad šever je važeći

pravilno puše oglašavanje, ali pogri-

čak i ako traje samo dva signala,

ješi u redoslijedu i puše pogrešno

pod uvjetom da su sva tri ševarim

oglašavanje, npr. umjesto ševarim on

toliko dugački. Ne smije se udahnu-

pomisli da je na redu tekija, ili umje-

3. Prema nekim mišljenjima,

ti između svakog ševera; mora ih se

sto terua misli da je vrijeme za ševa-

kada se oglašava zvuk ševarim-

puhati uzastopno.

rim. U tom slučaju nije dovoljno sa-

terua, između ne smije biti nika-

mo zanemariti pogrešno oglašava-

kvog prekida (čak ni da se uzme

nje; umjesto toga, tokea mora pono-

dah); posljednji šever mora prije-

viti tekiju kojom je započeo ovaj niz

ći izravno u terua

Ševarim-terua – kako ga se puše? Postoje dva gledišta kako puhati ševarim-terua kombinaciju. Neka mišljenja drže da se između njih ne smije udahnuti, pa čak bediavad, jedan udah između njih čini oglašavanje ništavnim. Drugi smatraju da bi trebalo uzeti dah između ševarim i terua [pod uvjetom da udah traje manje od sekunde]. Običaj u većini zajednica je da se radi na oba načina; tekijos prije Musafa pušu se bez Godina 13 Broj 49

tekijos.

2. Prema nekim mišljenjima, za lehathila, nijedan šever ne smije biti dulji od dva kratka signala.

4. Neki autoriteti inzistiraju na

Kada se tekija mora ponoviti, red

tome da zvuk tekije bude ravan i

je da makri obavijesti zajednicu

jasan od početka do kraja, bez

(udaranjem po bimi, itsl.), tako da se

fluktuacije tona za čitavo vrijeme

slušatelji ne bi izgubili u praćenju

oglašavanja. ■

redoslijeda oglašavanja zvukova. Dodatni hidurim Budući da postoje različita glediStrana 9

Rabbi Eliyahu Hoffmann:

Tešuva - promjena kuta gledanja Kad sve to, blagoslov i prokletstvo, što iznesoh preda te, dođe na tebe, i ti [konačno] uzmeš to k srcu, među svim narodima u kojima te B-g razasuo, vratit ćete se Vječnom, B-gu svome i slušat ćete Njegov glas…ti i djeca tvoja iz svega srca i iz sve duše svoje. Vječni, B-g tvoj, vratit će te iz egzila i smilovati se nad tobom. On će te skupiti između svih naroda, među koje te razasu… Vječni, B-g tvoj, obrezat će srce tebi i potomcima tvojim, da ljubiš Vječnog, B-ga svojega, iz svega srca svog i iz sve duše svoje. (Ponovljeni zakon 30,1-6) Poznat kao parša Ha-tešuva, gornji odlomak Tore je najdetaljniji opis procesa napuštanja grijeha i pokajanja. Neki ljudi imaju običaj čitati ovaj odjeljak svakodnevno, popraćen posebnom molitvom da nam Hašem pomogne da postignemo razinu tešuva šleima/potpunog pokajanja. Postavlja se pitanje: Početak odjeljka nagovještava da je tešuva postupak kojeg mi moramo poduzeti. Nakon što budemo podvrgnuti dovoljnoj kazni zbog naših grijeha, shvatit ćemo da krivnja leži u: "a ti ćeš se vratiti Vječnom, B-gu svome, i poslušati Njegov glas ..." Ali kasnije u odjeljku, Tora govori o tome kako Vječni "obrezuje naša srca" što podrazumijeva da zapravo nismo mi oni koji se vraćaju Vječnom, već je On taj koji uklanja duhovne prepreke koje nas sprečavaju da mu se približimo. Također: Ako Vječni, recimo to tako, "obreže naša srca" što smo to mi zapravo postigli?

Kad ... učinite zlo u očima Vječnog, B-ga vašega, i rasrdite ga. Danas postavljam Nebo i Zemlju da svjedoče protiv vas - zasigurno ćete brzo iščeznuti iz Zemlje.. ... Vječni će vas raspršiti među narode... Odatle ćete tražiti Vječnog, B-ga svojega, i naći ćete ga, ako Ga budete tražili svim srcem svojim i svom dušom svojom. Ponovo imamo čovjeka koji je inicirao tešuvu, ali ovdje se ne spominje da je Vječni "obrezao naša srca", što možda podrazumijeva da cijeli proces ovisi o nama. Međutim, Tora opisuje kulminaciju tešuve kao "pronalaženje Vječnog". Izraz "naći" podrazumijeva nešto što je netko slučajno pronašao - tj. čovjek je na to naišao sasvim slučajno. Zar ne bi bilo prikladnije reći da će čovjek "doseći" ili "postići" određen nivo tešuve, umjesto "naći ga"? U oba odlomka Tora izražava kako tešuva zahtijeva traženje "svim svojim srcem i svom svojom dušom". U prvom se odlomku ta formulacija spominje dva puta, jednom kada opisuje našu tešuvu, a jednom kada opisuje stanje nakon što je Vje-

čni obrezao naša srca, "Vječni, B-g tvoj, obrezat će srce tvoje i srce djece tvoje, da ljubiš Vječnog, B-ga svoga svim srcem svojim i svom dušom svojom." Čini se nepotrebnim što Tora dodaje ove posljednje riječi. Vječni je savršen, i takvi su svi njegovi postupci. Ako On obreže naša srca i približi nas Sebi, očito će u tome biti neki vid savršenstva i služit ćemo Mu svim svojim srcem i dušom. Takve su riječi potrebne samo kada se opisuje što zahtjeva tešuva koju smo mi inicirali. Ono što proizlazi iz svih ovih ■ pitanja, kaže sveti Yismach Moshe, jest da je tešuva proces koji mi započinjemo, ali ga ne dovršavamo. Jeste li kada vidjeli snažnog muškarca kako se dugo vremena muči otvoriti poklopac čvrsto zatvorene staklenke, a onda, nakon što na kraju odustane, dođe malo dijete i s lakoćom ga otvori? "Gdje je bio problem?" Naravno, svi znamo što se zapravo dogodilo. Svojim naporom snažni je muškarac olabavio poklopac upravo toliko —a da nije bio svjestan toga—da je bilo potrebno još sasvim malo.

Ranije u knjizi Devarim (Pnz 4,2529) Tora također opisuje proces tešuve: stranica 10

DivrejTora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Eliyahu Hoffmann:

Nije savršena usporedba, ali poslužit će za ilustraciju naše poante. Vječni ne očekuje od nas da ikad dosegnemo razinu tešuva šleima. On nas samo testira, uvijek iznova, da vidi koliko smo ozbiljni u tome i hoćemo li odustati kad postane teško. Nije pitanje koliko daleko možemo stići, već koliko dugo možemo ustrajati i može li naša odluka da se promijenimo čvrsto stajati čak i kad se suoči s teškim kušnjama i poteškoćama. On to ovako kaže, "[tijekom cijelog procesa tešuve] doživljavamo brojne uspone i padove. Kad Vječni osjeti da smo se dovoljno borili, On obrezuje naša srca. Tada promjena [koju je izvršila tešuva] postaje trajna. Kada netko pokušava prestati pušiti on često prolazi kroz mnoge faze, ponekad misli kako je pobijedio svoju ovisnost, da bi odjednom ponovo počeo žudjeti za njom. U tim trenucima on se osjeća kao da su svi njegovi prethodni napori bili uzaludni, kao da ništa nije postigao, i da je njegova žudnja i želja jednako snažna. Ponekad ga ova frustracija navede da odustane. Ali ako čvrsto ostane pri svojoj odluci i bori se protiv svoje želje iznova i iznova, iako mu se čini da nije ništa postigao, u nekom će se trenutku dogoditi nešto neobično. Proći će dan, tjedan i mjesec tijekom kojih će shvatiti da mu se nije pojavila nikakva ozbiljna žudnja. Razmišljajući unatrag, neće mu biti jasno kada se i kako to dogodilo. Jedan tjedan stvari su bile teške kao i uvijek, a sljedećeg - gotovo je, kao da nikad nije ni počeo pušiti. Pokušati mijenjati loše karakterne osobine vrlo je slično iskustvo. Naš se napredak ne može mjeriti čak ni sitnim koracima naprijed; više je Godina 13 Broj 49

Tešuva - promjena kuta gledanja

kao jo-jo, klackanje gore-dolje. Ponekad si zamislimo da postižemo nešto, i tada, često bez ikakvog upozorenja, vratimo se tamo odakle smo krenuli. Može nam se čak činiti da smo nazadovali. Pitamo se zašto se uopće trudimo. Blaženstvo neznanja nekako nam se čini privlačnijim od ovog emocionalnog vrtuljka koje izgleda kao da ide u krug i nigdje brzo ne stiže. Ovakvi osjećaji često nas navedu da odustanemo od tog proces. Zaključujemo da jednostavno nismo sposobni za to. Mnogo je boli povezano s vrlo napornim trudom bez napredovanja. No, kad bismo se samo sjetili – da je u tome naš test. Doći će vrijeme pod uvjetom da ustrajemo - kad ćemo iznenada opaziti promjenu. Ne tek malu promjenu, već ogromnu. Sine nam da mida (osobina) koja nam je stvarala toliko problema više nije problem. Ono što se još nedavno činilo tako teškim, sada se čini beznačajnim. (To ne znači da smijemo spustiti svoj gard - ali donekle, naša borba da prevladamo naše nedostatke pretrpjela je promjenu paradigme; sada su tu druge bitke koje treba voditi.)

koncept "vratit ćete se" - što znači boriti se za to. A kad se budete dovoljno dugo mučili i hrvali s time, tada će vam "Vječni obrezati vaša srca" i doživjet ćete promjenu kuta gledanja na stvari. To je sve pod uvjetom, kao što stih predviđa, da ste prvo učinili sve što ste mogli, "svim svojim srcem i svom svojom dušom". Zato Tora kulminaciju tešuve naziva "otkrićem". Možda ste uložili mnogo truda u tu borbu, ali na kraju odjednom "otkrijete" da ste postali nova osoba, a da nikada niste potpuno shvatili kada i kako je došlo do te stvarne promjene. Da je tešuva postupan, dosljedan proces, korak-po-korak (nešto poput dijete, kod koje možete vidjeti kako ti kilogrami polako nestaju), bila bi to relativno jednostavna micva. Vječni nije učinio stvari tako lakima. Umjesto toga, borimo se naslijepo. Međutim, budite uvjereni da ćemo jednog dana, bez upozorenja unaprijed, dobiti Nebesku pomoć i sav će se taj trud itekako isplatiti. Neka vam je dobar šabos i k’siva ve-hasima tova. ■

Prema tome, objašnjava on, postoji Strana 11

Rabbi Dovid Rosenfeld:

Početi iznova na Roš Hašanu Blagdan Roš Hašane u sebi nosi

svoj odnos s B-gom iznova defini-

moleći za otkrivanje B-žjeg kraljev-

jedan paradoks. S jedne strane, po-

ramo. B-ga proglašavamo kraljem

stva, pokazujemo da želimo biti dio

dučava nas se da je Roš Hašana dan

nad svemirom - kao i kraljem nad

svrhe svijeta. Mi ponovno pokreće-

suda za čovječanstvo. Pravednicima

nama. Poistovjećujemo se sa svr-

mo svoj odnos s B-gom i predajemo

se daje još jedna godina života, zli

hom svijeta - da će čitavo čovječan-

se Njemu. Istina, možda nismo bili

budu uništeni, a onim prosječnima

stvo na kraju prepoznati i posvetiti

savršeni prošle godine, ali znamo za

se daje da do Jom Kipura poprave

se B-gu. Želimo biti dio te misije;

što se sprema svijet i želimo biti dio

svoje putove i zasluže još jednu go-

želimo da B-g bude kralj.

toga. Želimo još jednu godinu živo-

dinu (Talmud Roš Hašana 16b). Trebali bismo preklinjati B-ga za još jednu godinu života u nadi da možemo utjecati na poboljšanje naše presude. Sazvan je B-žji sud. Naše su knjige otvorene. Ovo nam je velika šansa da molimo za život. Ipak, ako pogledamo liturgiju za Roš Hašanu, takve molitve gotovo u potpunosti nedostaju. Dan provodimo proglašavajući B-ga kraljem i žudimo za danom kada će to cijelo čovječanstvo

prepoznati.

Koliko

god ove molitve bile predivne i nadahnjujuće, čini se da su gotovo promašile poantu ovog dana. Go-

Poistovjećivanje sa svrhom Roš Hašana je više nego samo dan

ta. Želimo svijet učiniti boljim. Šofar - unutarnji krik

Suda. Ona je dan svođenja računa.

Kako odbaciti prošlost i započeti

B-g je svijet stvorio s namjerom.

iznova? Šofar nam pokazuje put.

Svake godine na rođendan svijeta,

Šofar je vrlo jednostavan instru-

B-g preispituje stanje svijeta kako bi

■ ment, proizvodi samo najosnovnije

utvrdio je li se približio ili se odma-

zvukove. Prema Talmudu, njegov

kao od te svrhe.

grubi i isprekidani zvuk predstavlja

Svrha svijeta je da čovječanstvo

zvuk plača (Roš Hašana 33b).

prepozna B-ga i učini svijet odra-

Plakanje dolazi iz same dubine

zom njegove slave. B-g prosuđuje

duše čovjeka. To nije glas našeg

svakog od nas na Roš Hašanu ne

intelekta - objašnjavanje tko smo i

samo na temelju naših djela, već na

što želimo od B-ga ove godine. To je

osnovu toga koliko smo bili dio te

slom i plač - poziv B-gu iz najdu-

velike misije. Identificirajući se i

blje dubine našeg srca.

tovo da i ne tražimo za sebe dobru godinu! Zašto izgleda da naše molitve tako slabo odražavaju ono što se događa na Nebu? Početi iznova Na Roš Hašanu radimo nešto puno bitnije od tog jednostavnog pre-

klinjanja B-ga za život. Mi iznova zapošinjemo svoj odnos s Njim. Odbacujemo svoju prošlost i počinjemo iznova. Ne tražimo od B-ga da nam oprosti i daruje život usprkos našoj ne baš sjajnoj prošlosti. Sve to ignoriramo i započinjemo potpuno ispočetka - na današnji dan, dan rođenja svijeta. Kako to činimo? Tako da sebe i stranica 12

DivrejTora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Dovid Rosenfeld:

Početi iznova na Roš Hašanu ćemo li dobiti još jednu godinu života. Ali mi sve to zaboravljamo i kažemo jedno: "B-že, stalo nam je do Tvoje časti. Želimo da se Tvoje Ime proslavi među ljudima." To je istinski znak odnosa s B-gom! Ostavili smo vlastite brige po strani činjenicu da su doslovce naši vlastiti životi u pitanju na ovaj dan suda - i gledamo prema B-gu. Izjavljujemo da ono što nam je zaista važno su On i Njegova čast, a ne naše osobne sudbine. B-g je sve što je važno. I s tako veličanstvenim pristupom mi možemo započeti naš cjelokupni odnos s B-gom iznova. Mi živimo za

Plakanje dolazi iz dubine naše duše, dijela nas koji nije okaljan našim grijesima i manama. Plač prodire kroz sve naše vanjske slojeve - intelekt, apatiju i sofistici-

bez inhibicije. Jer, ispod svega - na

Njega - i ništa ne može biti

razini poziva šofara - još uvijek smo

dragocjenije B-gu.

čisti.

(Pogledajte

ArtScroll

Roš

Hašana, str. 35-39.) Živjeti za B-ga

ranost. To je poziv iz onog dijela

No, da li to mi svoje grijehe iz pro-

naše duše koji je daleko ispod svega

šlosti jednostavno pometemo pod

toga - iz dijela nas koji nikada nije

tepih, pretvarajući se da smo čiste,

bio okaljan našim grijesima i mana-

neokaljane duše? Što se dogodilo s

ma. Na taj način dolzimo u dodir s

tom prtljagom koju svi mi nosimo?

onim što smo stvarno jesmo ispod svega toga. Šofar nas uči da se identificiramo sa našim istinskim ja - i da odatle zavapimo B-gu. Izvana možda nismo bili savršeni. Ali duboko u sebi - na nivou naše unutarnje biti - i dalje smo isti oni B-žji

sluge koji smo oduvijek i bili.

Odgovor demonstrira pravu ljepotu Roš Hašane. Ne zaboravljamo. Radimo nešto mnogo dublje. Mi se podižemo iznad naše vlastite perspektive. Umjesto da se brinemo o svojoj presudi, o tome kakvu će nam godinu B-g dati, mi gledamo iza toga i razmišljamo o B-gu. Mi

Kad šofar zaplače, mi plačemo s

objavljujemo našu duboku čežnju

njime - samo kad bismo čuli njegov

da svijet prepozna B-ga kao kralja.

poziv. Posižemo za B-gom tako da

Želimo da cijelo čovječanstvo prizna

posegnemo u sebe - u onaj najuda-

i posveti se B-gu.

ljeniji dio naše duše, koji nije okaljan prethodnim greškama. Na toj razini možemo ponovno postati jedno s B-gom. Možemo se povezati s B-gom i sa sobom u potpunosti i

Godina 13 Broj 49

Umjesto

da brinemo o svojoj

vlastitoj sudbini, mi ustajemo i

Svakako, ima i više od toga. Ako se doista poistovjetimo s B-žjom misijom i tako duboko želimo da se

Njegovo Ime uzvisi, imamo nešto što moramo učiniti. Tijekom protekle godine napravili smo pogreške. A Jom Kipur će biti dan u kojem ćemo ih ispraviti. I našim djelima ćemo živjeti u skladu s novootkrivenom predanosti B-gu. Na Jom Kipur ćemo preispitati naš život i osigurati da živimo u skladu s našim uzvišenim idealima. Ali na Roš Hašanu činimo samo jedno. Zaklinjemo se na vjernost.

Izjavljujemo da živimo za B-ga, da smo Njegovi. A B-g će se zauzvrat rado i s ljubavlju sakupiti svoje odane sluge. Neka bismo svi dobili godinu života, zdravlja, sreće i produktivnosti. ■

izjavljujemo da jedino do čega nam je stalo jest B-g. B-g nas danas sudi i odlučuje hoStrana 13

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Zašto ne odete u prijevremenu mirovinu i upotrijebite svoje vrijeme za nešto što ima više smisla? Jednom prilikom razgo-

zaraditi novac? On novac

doživjeti u svatkom kutku

novca ili igranje golfa (ili

varao sam s jednim vrlo

već ima. Da bi bio uspje-

ove

bridža onda kada više

uspješnim poslovnim čo-

šan? On već jest uspješan.

Nema li predivnih ideja

niste

vjekom. Rekao sam mu da

Ne. On čini sve to jer

kojima

lopticu)?

kada bi rasprodao svoju

inače ne bi imao ništa za

djecu, unuke, bilo koga

imovinu čak i polovicu

raditi.

tko hoće poslušati? Zar ne

prostrane

planete?

treba

podučiti

njene stvarne vrijednosti,

stanju

Roš hašana Židovskom

udariti

prema

kalendaru,

Dan Suda. Više nego li je

mogao bi dobiti gotovo

to vrijeme da nam B-g su-

milijardu funti, te bi uz

di, ona je vrijeme da pro-

0.5% kamate, mogao ga-

sudimo sami sebe. Što

rantirano zarađivati 4-5

želimo od naredne godi-

milijuna funti godišnje. Ja

ne? Svakako da možemo

ne bih mogao potrošiti taj

više od toga da živimo da

novac u godinu dana čak i

bismo radili kao ‘uspješni’

kad bih se potrudio. Pa

ljudi. Svakako da u svijetu

zašto on onda ostaje u

kakav je naš ima toliko

biznisu?!

mnogo toga što možemo

Znao sam odgovor i prije

učiniti a da ima smisla. Pa

nego li mi ga je rekao, ali

zašto onda trošiti toliko

toliko mi je neprijatan da

svog vremena na ono što

sam morao pitati, čisto za

nema smisla?

slučaj da nisam bio u pravu. Razmislite na trenu-

Predlažem vam da za

tak, što biste vi rekli kako

ovu Roš hašanu odlučite

je glasio odgovor? Odgovor je bio, sasvim jednostavno, da kada bi prodao svoj biznis, ne bi se imao čime baviti. Sada razmislite o tome na trenutak. Ne bi se imao čime baviti……… Ustaje rano ujutro, odlazi u ured, koristi svoj um, svoju energiju, svoju strastvenost,

svoj

trud,

svoje vrijeme, svoje mogućnosti za što? Da može

stranica 14

Neka bi vam židovska Nova godina donijela mnogo radosnih događaja na koje ćete moći prigovarati

da u nadolazećoj godini provedete više vremena s

Kakva je to vrsta života?

postoji oko nas

čitavo

obitelji, više vremena u davanju

drugima,

više

Da li je naš svijet doista

čovječanstvo

toliko lišen smisla?

koje treba voljeti i cijeniti

vremena u stjecanju mu-

Zar nema gladi i bolesti

– da ne govorimo o onima

drosti, više vremena na

protiv kojih se treba boriti

koji su nam najbliži i

duhovne težnje. To su

u Africi, prašuma za spa-

najdraži?

stvari koje su važne u

pojedinaca

siti u Južnoj Americi i

Zar stvarno za njega ne-

siromašnih ljudi kojima

ma ničega čime bi se mo-

treba pomoći širom svi-

gao baviti? Da li uistinu

jeta? Zar nema ogromnih

živimo u tako ispraznom

zaliha mudrosti koje treba

svijetu da je jedini način

objelodaniti

istražiti?

na koji možemo provesti

Nema li ljepote koju treba

svoj vrijeme zarađivanje

životu. Nemojte ih potisnuti u stranu kako biste radili stvari koje, ako ćemo biti okrutno iskreni, samo popunjavaju prazninu između rođenja i smrti. ■ DivrejTora

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Rastimo svakoga dana Dani i godine

niti godine nisu dovoljne da mu do-

dobiti svoju punu vrijednost stječu

nesu ispunjenje njegovih planova.

izložene zrakama svjetovnog sunca,

Trud b-gobojaznog čovjeka, njegovo

i potrebne su godine da bi se razvile.

godine zlih prekra-

vjerno poštivanje b-žanskih zapo-

Dani, stoga, nemaju važnosti za oso-

tke (Izreke 10,27)"

vijedi, može se uspješno ostvariti

bu koja ne drži do zakona; ona broji

svakog pojedinog dana. Svaki dan

samo godine. Ali niti godine nisu

kojeg je proživio vjerno poštujući

dovoljne da joj donesu ostvarenje

Toru, za njega je dobitak. Kada je to

njenih bujajućih osobnih težnji."

"Strah B-žji produžava dane, dok su

Tema moje knjige "Living Each Day" naglašava važnost življenja dan po dan. Rabbi Samson Raphael Hirsch ovako komentira gore navedeni redak: "B-gobojazan čovjek živi na razini dana, dok osoba koja ne drži zakon živi na razini godine; pa ipak,

ostvario, on to može upisati u kalendar svog života—on nije živio uzalud. On broji dane, a ne godine." "Osoba koja ne drži do zakona, međutim, nalazi vrijednost svog života samo stjecanjem izvana. Takve

Otpočnimo živjeti novu godinu svakoga dana vjernim poštivanjem b-žanske volje. Neka vas B-g blagoslovi zdravljem, napretkom i istinski sretnom novom godinom. ■

Dr. Tali Loewenthal:

Novo strujanje života Je li svemir živ? Mudraci drže da on pulsira duhov-

duhovne prirode: stvoriti u ovom našem svijetu B-gu

nom energijom. Taj "puls" je ritam B-žanske životne sile

prebivalište. To znači: učiniti da svaki detalj života bude

koja neprekidno nanovo stvara sve postojeće. Mudraci o

izraz i odraz B-žje svetosti. Na židovskom narodu je

tome govore kao o protoku energije koja potječe od B-ga

odgovornost da pokuša to ostvariti. Učenja Tore uput-

koji je beskrajem udaljen od tog istog svemira. Duhovna

stvo su Židovima, a naposljetku i čitavom čovječanstvu,

energija napaja životom sve što se u njemu nalazi – gala-

kako živjeti, a da to življenje bude izraz dobrote i sve-

ksije, solarni sistem, naš planet Zemlju, svaku životinju

tosti.

ili pticu, svaki list i svako sićušno zrnce pijeska – sve ih održava na životu.

Roš hašana je doba kad se svaki Židov prisjeća tog zadatka. Okrećemo se B-gu s dubokim osjećajima u sebi i

Ovo hasidsko učenje pomaže nam da shvatimo kon-

iznova mu se obvezujemo. Mi ćemo biti njegov narod, a

cept Roš hašane, Nove godine. Životna sila nije stalno i

On će biti naš B-g. U novom svijetu Nove godine, nasto-

nepromjenjivo strujanje; ona je pulsiranje. Tako na Roš

jat ćemo izvršiti naš sveti zadatak. Istodobno tražimo od

hašanu, godišnjicu Stvaranja, od B-ga prema svijetu do-

B-ga da nam dâ sve što nam treba kako bismo to izvršili

lazi do novog prodora životne sile. Mudraci nam kazuju

u veselju i sreći.

da svake nove godine to dolazi s više razine svetosti od prethodnog. U okvirima duhovnosti to znači da je svaka godina istinski "nova". Nove su mogućnosti, nova neistražena sredstva. Koja je uloga Židova u tom procesu? Židovsko učenje nam kaže da je svrha postojanja

Godina 13 Broj 49

Neka strujanje novog života ove Roš hašane donese mir, med i mlijeko, zdravlje i napredak čitavom židovskom narodu u Izraelu i diljem svijeta. I neka blagostanje židovskog naroda donese mir i veselje čitavom čovječanstvu, čime će se ispuniti posljednji cilj Stvaranja. ■ Prevela Dolores Bettini

Strana 15

Rabbi Berel Wein:

Pouke Roš hašane Pred nama je 5781. godina. Kao i kod svake Nove godine, svakog novog početka, svakog novorođenog djeteta i pokrenutog projekta mi u nju polažemo velike nade i očekivanja. Nadamo se i molimo se za novu godinu spokojstva i mira, uspjeha i zdravlja, i našeg emocionalnog i duhovnog rasta. Većina od nas već je i prije gajila mnoge takve nade, i istini za volju, nisu baš sve nove godine ispunile naša očekivanja i nade. No, to nas ne smije spriječiti da se nadamo kako će ova nova godina ispuniti naša velika očekivanja. Jedna od tajnih prednosti naše proslave dolaska nove godine na Roš hašanu je poklon koji dobivamo: okrećemo novu stranicu u svojoj knjizi života. Dočekujući novu godinu izjavljujemo: "Neka kraju dođu nesreće prošle godine, i sada nek' započnu blagoslovi nove godine." Sposobnost da se prebrodi prijašnje nevolje i neuspjehe, i krene dalje u životu jedan je od bitnih sastojaka Židovskog života, života koji je usmjeren ka svetosti i vječnosti. Kralj Salomon nas uči u Izrekama: "Pravedan čovjek može pasti sedam puta, ali on ustaje!" I pravedni i manje pravedni padaju. To je stanje u kojem se ljudi nalaze - krhko, nedoslje-

stranica 16

dno i nesavršeno. Međutim, pravedna se osoba uvijek podiže i započinje s novim početkom. On ili ona odbija potonuti u potištenost stanja u kojem se našao, dok oni koji nisu pravedni na kraju više ne pokušavajte sami sebe podići iz vlastite jame očaja i grijeha. Ova snažna poruka definicije pravednosti, i njene različitosti od zla, jedna je od glavnih pouka Roš hašane i dolaska nove godine. Druga važna pouka koju nas uči početak nove godine je vrednovanje samog vremena. Dolazak nove godine dramatično usmjerava naše umove na razmišljanje kako vrijeme brzo prolazi. Pa kao da je bilo jučer, kada je došla nova 5780. godina! Gdje li su nestali njeni dani i kako je tako brzo prošla? Naš učitelj Moše u svojoj je molitvi, kao što je zabilježeno u Psalmima, skrušeno prokomentirao da i sam život brzo proleti. I uistinu je tako. Vrijeme je nezamjenjivi element ljudskog postojanja. Ono ima jedinstvenu i samo sebi svojstvenu vrijednost. Vrijeme je najmoćniji alat dostupan ljudima za postizanje ciljeva i samoostvarenje. Ono je isuviše dragocjeno da bi ga se namjerno potraćilo.

Nije na nama da riješimo sve probleme, sredimo sve situacije, ispunimo sve uzvišene ciljeve za svog života. Nemamo na raspolaganju dovoljno godina da sve to ostvarimo. Ipak rabini su nas podučili da nas to ne oslobađa naših obaveza da to nastojimo učiniti. Shvaćajući ograničenja koje nam vrijeme nameće, te koristeći se vremenom koje smo dobili za vlastiti duhovni i emocionalni napredak, za izgradnju života i društva u skladu s Torom, te za pomaganje, podršku i osnaživanje naših bližnjih Židova, mi svijetom širimo poruke koje donosi dolazak nove ■ godine. Nova godina je pravovremeni podsjetnik na vrijednosti samog vremena. Dolazak nove godine također nas uči i kako je sve u životu neizvjesno. Naš je suvremeni svijet proizveo široko polje stručnjaka za svaki vid postojanja na ovoj planeti. Ipak, bez obzira na to koliko nam se činilo da znamo i koliko nam jasnu budućnost zacrtali naši stručnjaci, mi stalno bivamo zavedeni događajima koji ne samo da su nepredvidivi već u mnogo slučajeva i nezamislivi. Mi uvijek bivamo primorani da pokleknemo zbog svog oholog sveznanja i poniženi onime još nepoz-

DivrejTora

(nastavak s 16. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Pouke Roš hašane

natim i nepredviđenim. Nova nas godina tjera da se bavimo svojim dušama i našim Stvoriteljem. Ona priznaje, da se tako izrazim, sveprisutnu B-žju ruku koja upravlja našim osobnim i javnim životom. I opet, ona ukazuje na jednu te istu pojavu, naše nemoći, a također i naše odgovornosti. Bez B-ga čovječanstvo je osuđeno na prazninu i ništavilo. No, bez ljudskih nastojanja i ostvarenja, B-žje će djelo stvaranja ostati kao mrtvorođenče, prazno i pusto. Nova Godina naglašava ovo B-žansko partnerstvo između Stvoritelja i Njegovih stvorenja, između onog što je sveto i vječno, i onog što je nužno svjetovno i obično. Dok otpočinje nova godina mi, da tako kažem, predajemo svoj godišnji izvještaj o ovom partnerstvu svom vječnom partneru. Neka nova godina bude godina blagoslova za sav Izrael, pojedinačno i kolektivno. Naučiti kako gubiti Nedavno sam pročitao članak u kojem se našao intervju s poznatim i nadarenim igračem američkog bejzbola. Većina sportaša kada ih pitaju ili intervjuiraju mediji gotovo kao roboti odgovaraju s klišejima i lijepim frazama, koje apsolutno ništa ne znače. Ovog su sportaša u intervjuu upitali koju je značajnu korist stekao iz svoje karijere u bejzbolu. Umjesto uobičajenog odgovora o timskoj suradnji, postavljanju ciljeva, fer natjecanju i drugim takvim plemenitim idejama, ovaj je sportaš odgovorio da je, nakon 15 godina profesionalne bejzbolske karijere, najveća lekcija koju je naučio kako gubiti. Većina ljudi očekuje da postoji neka čarobna formula koja će ih naučiti kako da pobjeđuju. Međutim, u životu, kao i u bejzbolu, zapravo je učenje o tome kako gubiti tako da Godina 13 Broj 49

čovjek na kraju, u ukupnoj perspektivi igre života, može pobijediti. Od naše najranije dobi mi uistinu treniramo kako gubiti. Bez obzira koliko dijete bilo razmaženo, ono će se svejedno suočiti s brojnim situacijama gubitka i uskraćivanja, kod kuće, u školi i na igri.

U mojim djetinjim danima, sjećam se da je najveća uvreda koju se moglo dobiti od svojih kolega u razredu ili suigrača bilo da ne znaš gubiti. Nekako, duboko u nama postoji svijest, pa čak i želja da se gubi plemenitosti i pošteno. Zapravo, čitava ljudska psihologija objavljivanja onoga što se smatra moralnom pobjedom temelji se na ideji da je mnogo puta izgubiti važnije i vrednije od pobjede. U dugoj povijesti, židovski narod svakako bi se prije mogao ubrojati u gubitnike, nego u pobjednike. Nijedan narod nije imao tako tešku i bolnu povijest kao Židovi. Većina svoje povijesti proveo je u prognan iz svoje domovine i raspršen diljem svijeta. Progon i diskriminacija, siromaštvo i stalna nesigurnost bili su sudbina koju su Židovi prihvatili. Ipak, židovski narod je ostao neobjašnjivo optimističan u vezi svoje konačne budućnosti i ostao najutjecajniji u pitanjima i evoluciji civili-

zacije. Iako nismo pobijedili u materijalnom i teritorijalnom smislu, mi smo se smatrali pobjednicima u području duha i ljudskog napretka. Igrači bejzbola ne uspijevaju u 65 do 75 posto slučajeva. Ipak, njihov uspjeh je kada iz tog iskustva nauče zašto nisu uspjeli i što mogu učiniti kako bi pokušali ispraviti taj neuspjeh koji igru čini tako fascinantnom i dramatičnom. Izraelski proroci uvijek naglašavaju propuste židovskog naroda i upozoravaju ih da preispitaju te neuspjehe i uče iz njih. Ako ćemo se baviti samo svojim pobjedama i trijumfima dovest će nas samo do toga da postanemo arogantni, oholi i na kraju do najvećih razočaranja i obmana. Kroz riječi proroka Izraela nalazimo detalje naših nedostataka i naših promašenih napora, tako da te pogreške ne ponavljamo u budućnosti. Jedna od velikih pouka u gubljenju je sposobnost da uvidimo i prihvatimo činjenicu da smo izgubili. Na taj način, mi krećemo dalje i pravimo potrebne prilagodbe kako ne bismo postali serijski gubitnici. Gmar hatima tova ■

Strana 17

Rav Kook:

Tešuva na Roš Hašanu Glavna tema mjeseca elula i razdo-

nama samima, koji nas guše. No, uz

stojbinu, obnavlja svoj jezik, kulturu i

blja Velikih blagdana je tešuva — po-

B-žju pomoć mi možemo pobjeći u "ši-

vjerovanje. A čitav svijet ide naprijed

kajanje i povratak B-gu. No ako pre-

roka prostranstva." Osjećaj da smo

kada uči prepoznati B-žju moralnu

gledamo molitve za Roš Hašanu, u

zatočeni se ublažava i naš se emocio-

vladavinu i Njegov suverenitet.

njima nema spomena o grijehu ili po-

nalni stres smanjuje.

kajanju. Ne izgovaramo niti jednu molitvu ispovijedanja grijeha, niti dajemo kakva obećanja da ćemo se po-

praviti. Umjesto toga, molitve za Roš Hašanu bave se potpuno drugačijom temom: čitav svijet prihvaća B-žji suverenitet. Kako se ta težnja uklapa u općenitu temu ovog razdoblja tešuva? Iz mojih tjesnaca Prije puhanja u šofar na Roš Hašanu, mi molimo slijedeće retke iz Psalama:

Šofar, svojim oblikom koji se postu-

Ovo širenje od uskog do prostranog

pno širi, metafora je ovih sve širih

također je i dobar fizički opis glavnog

krugova pokajanja i duhovnog na-

predmeta — micve za Roš Hašanu —

pretka. No, redoslijed je od velikog

šofara, koji se malo pomalo širi od

značaja.

uskog usnika do širokog otvora.

mora se dogoditi prije univerzalne

Od pojedinca do Zajednice

tešuve klala. Tijekom mjeseca elula,

Rav Kook, međutim, nije objašnjavao to širenje od uzanog do širokog u psihološkom smislu. Umjesto toga, on je to uspoređivao s

kontrastom

između prat i klal, pojedinca i kolekti-

"Iz tjesnaca svojih zazvao sam B-ga.

va. Postoje uski, osobni problemi po-

On mi odgovori, i postavi me u široko

jedinca. A postoje i šire, opće brige

prostranstvo." (Psalmi 118,5)

zajednice i naroda.

Naša

pojedinačna

tešuva

zaokupljeni smo ispravljanjem svojih osobnih mana i pogrešaka. No na Roš Hašanu naš se vidokrug širi. Mi čeznemo za tešuvom Židovskog naroda i konačnim popravljanjem čitavog svemira. Mi težimo "da usavršimo svijet pod vladavinom Svemogućeg, kada će cijelo čovječanstvo zazvati Tvoje Ime" (iz molitve Alejnu u Musa-

Redak počinje s uzanim tjesnacima,

Tešuva se odvija na mnogo razina.

fu na Roš Hašana). Od uzanih tjesnaca

a završava širokim prostranstvima.

Svi mi nastojimo ispraviti svoje vla-

osobnih ograničenja, mi malo po malo

Što su ti tjesnaci? To su naši uznemi-

stite mane i propuste. Nacija također

dolazimo do širokih prostranstava

reni osjećaji neuspjeha i razočaranja u

vrši tešuvu kada se vraća na svoju po-

univerzalnog savršenstva. ■

stranica 18

DivrejTora

Biseri hasidske mudrosti Svatko gradi svoje ljestve

Neki čovjek posjeti rabina da bi se požalio koliko problema ima na poslu i kod

kuće. Uz to, doda on, bez obzira na sav uloženi trud, nikako ne postiže ozbiljniji napredak.

Rabin mu predloži da odgovor potraži u biblijskim stihovima o Jakovljevom snu. "Jakov je sanjao", objasni mu , "ljestve koje su stajale na zemlji, a njihov vrh je dosezao sve do neba. B-žji anđeli su se uspinjali i spuštali po ljestvama. Odjednom je Jakov spazio B-ga kako stoji nad njim... i B-g reče: 'Ja sam s tobom'" Rabin na trenutak zastane i promotri čovjeka. "Ako su anđeli već došli s neba, zašto su se prvo uspinjali, pa tek onda spuštali?" upita rabin. "Zato što svaka osoba prvo mora izgraditi ljestve koje se uspinju iz njegovog materijalnog života prema duhovnosti. Tada njegove akcije posvećuju čitav život, stvarajući 'anđele' koji se uspinju. Tek kada se oni vrate natrag, B-g će biti s njima i odgovoriti na tvoje molitve." ■

vjetlo je, sa svim svojim paradoksalnim kvalitetama, naša najbolja metafora za razumijevanje procesa stvaranja. Mi govorimo o "prosvjetljenju" koje će raspršiti tamu neznanja, o "zraci nade" koja prodire u tamu očaja, o "b-žanskom svjetlu" koje će okupati dušu krepošću. Razmišljajući o paradoksu svjetla – koje nedvojbeno postoji, premda izgleda kao da nema supstancu ili oblik – možemo se približiti drugom, još većem paradoksu: jedinstvu našeg fizičkog svijeta sa "svijetom" božanskog. Mistična obilježja svjetla ilustriraju osnovnu istinu našeg fizičkog svijeta: pojedini oblik postojanja ne smijemo definirati samo u parametrima njegova bića, već kao sredstvo za osvjetljavanje više istine. Svjetlo postaje u isto vrijeme čisti izraz božanskog i metafora koja nam, s pomoću razuma i drugih sposobnosti, omogućuje da iskusimo putove B-ga. To svjetlo je u početku čista svjetlost koja reflektira božansku suštinu, a potom se manifestira kao dvije vrste energije: beskonačno svjetlo i konačno svjetlo – ono koje se može ograničiti u konačnom životu. Čak i kada je ovo drugo svjetlo stisnuto u "posude" koje definiraju naše postojanje, ono zadržava svoju uzvišenu, transcendentnu kvalitetu stalno zrcaleći suštinu svoga izvora. Iz B-žje perspektive, „posuda” i svjetlo su dva oblika iste božanske energije. Ali iz naše perspektive, one izgledaju kao različite, čak i suprotstavljene snage. Unutar nas samih, mi doživljavamo tu razliku kao raskol između tijela i duše. Tu je napetost jedino moguće poništiti ponovnim sjedinjenjem svjetla i "posude", ponovnim sjedinjenjem tijela i duše, a za to je potrebno uvesti treću dimenziju: B-ga. R. Menachem Mendel Schneerson ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Godina 13 Broj 49

Strana 19

Rabbi Eliyahu Hoffmann:

Glas šofara koji se ne čuje Jedna od anomalija koju su istaknuli komentatori u vezi s Roš Hašanom je da se Roš Hašana nigdje u Tori ne spominje u vezi s Jom Hadin/Danom suda; Sveto pismo govori samo o Jom Terua/ Danu puhanja šofara. Jedino kroz usmenu predaju naših učenjaka znamo da na obljetnicu Svemira njegov Stvoritelj radi inventuru i vrši izdvajanja i raspodjelu za narednu godinu. Zašto se Tora naizgled na sebi nesvojstven način trudi prikriti koncept Suda? I zašto je upravo tema šofara ta koja dobiva golemu pozornost u opisu kojim Tora opisuje taj dan, dok je, zapravo, zvuk šofara tek mali, ali vrlo važan sastavni dio opće strukture Roš Hašane? U knjizi Nehemije (pogl. 8) nalazimo opis drevne Roš Hašane:

Tada se skupi sav narod kao jedan čovjek na trg koji je pred Vodenim vratima i zatražiše Ezru, pisara, da donese Mošeov svitak Tore, koji je Hašem bio zapovijedio Izraelu. I tako je Ezra Kohen iznese Toru pred zbor ljudi... prvog dana sedmoga mjeseca. Čitao je iz nje ... od prvog svjetla do podneva, a uši svih ljudi pozorno su slušale svitak Tore. Čitali su iz svitka, iz B-žje Tore, jasno, shvaćajući koliko je mudro; oni su pomagali ljudima da razumiju što se čita. Tada su Nehemija, Ezra pisar i Leviti koji su pomagali ljudima da razumiju, rekli svem narodu koji je plakao dok je slušao riječi Tore - "Današnji dan je svet Hašemu, B-gu vašem; ne tugujte i ne plačite. Idite i jedite bogatu hranu i pijte slatka pića, i pošaljite dio onima koji se nisu pripremili - jer danas je svet dan za našem B-gu. Ne budite tužni - zadovoljstvo Hašema vaša je snaga!"

stranica 20

Kad su ljudi slušali dok im se čitala riječ Hašema, obuzeli su ih osjećaji kajanja i manjkavosti i počeli su plakati. Na prvi pogled ovo bi se činilo najprikladnijim i hvalevrijednim - nečemu čemu bismo svi mogli težiti na najozbiljniji i introspektivniji dan. No bili su ukoreni. Umjesto toga, bilo im je rečeno da jedu raskošne obroke, jer "zadovoljstvo Hašema je njihova snaga." Preostaje nam da se pitamo što je doista Hašemovo zadovoljstvo - iz čega su oni trebali izvući snagu - ako ne njihova iskrena reakcija na slušanje Tore? Tur (Orach Chaim 581) opisuje pripremu Židova za Dan suda: Uobičajeno je da osoba koja zna da će joj se suditi, odijeva crnu odjeću, pušta bradu da neuredno raste i ne reže nokte. [Ona to čini zato jer su je shrvale brige i strahovi] zbog nepoznavanja ishoda njene presude. Ipak [prije Roš Hašane] mi to ne činimo. Mi odijevamo bijelu odjeću, šišamo kosu i režemo nokte. Na Roš Hašanu jedemo, pijemo i sretni smo, jer znamo da će Svemogući s nama učiniti čuda ... Zašto ne stojimo drhteći pred moćnim Jom ha-dinom, umjesto da jurimo okolo na frizuru i pripremamo raskošne obroke? Što je izvor našeg uvjerenja da ćemo zaslužiti dobru presudu - tim više što Danu suda pristupamo s prividnom nonšalantnošću? Sveti Zohar (vidi Tikkunei Zohar 22a u vezi s Jom Kipurom) kritizira one koji vape na Dan suda moleći se za svoje potrebe. "Daj! Daj!" plaču oni, "poput psa koji moli za hranu." Što je toliko pogrešno ako, prepoznajući ozbiljnost i važnost dana

donošenja presude, preklinjemo za svoje potrebe? Možda ćemo moći razumjeti ispravan pristup Roš Hašani kroz usporedbu: Veliki i moćni kralj dao je da se objavi da će određenog dana proći kroz jedan grad. Za vrijeme svog boravka tamo on će stanovnike počastiti audijencijom, tijekom koje će učiniti kraljevsko obraćanje. Potom će zaprimati molbe i prošnje svojih podanika. Oni koji su to željeli trebali su pripremiti svoje zahtjeve na najkvalitetnijem pergamentu, ■ na kojem su trebali napisati što traže od kralja i zašto smatraju da bi velikodušni kralj trebao ispunio njihove želje. Mogli su zatražiti najviše tri stvari. Stanovnici grada užurbano su se pripremali za doček kralja. Naravno, bilo je i mnogo uzbuđenja zbog prilike za privatnom audijencijom i mogućnošću da im dugo sanjane snove ispuni sam kralj. Kralj je stigao uz mnogo pompe i ceremonija i bio je impresioniran raskošnim pripremama koje su učinjene za njega. Nakon što je održao kraljevsko obraćanje, ispred njega se stvorio golemi red. Svaka je osoba u ruci držala pažljivo ispisani pergament da ga preda kralju, s nadom da će joj se snovi ostvariti. Kralj je doista bio velikodušan i počastio je svoje podanike udovoljavajući svim razumnim zahtjevima. Jedan po jedan ljudi su redom dolazili te napuštali kraljevu prisutnost, svi sa zadovoljstvom na licu onoga kome su se snovi ostvarili. Cijelo vrijeme kralj je promatrao jednu usamljenu sluškinja koja je DivrejTora

(nastavak s 20. stranice)

Rabbi Eliyahu Hoffmann:

Glas šofara koji se ne čuje

stajala straga u palači, skromno promatrajući zbivanja, ali nije stala u red. Čak i sada, jer je red već bio sasvim na kraju, ona još uvijek nije stala u red. Zaintrigiran, kralj ju je pozvao pred sebe.

nu ne bi trebao biti na tome "što mi imamo od toga" i "kako će ovo ispasti za mene", već na prihvaćanju Hašema kao našeg kralja i da mu budemo najbolje sluge što možemo. Zato, kad su ljudi počeli tugovati i plakati, rečeno im je da prestanu. Dobro je što ih je pobudilo čitanje Tore, ali Navi (Prorok) usmjerio ih je da uzmu to uzbuđenje i iskoriste ga za proslavu dana kada je Hašem stvorio svijet, postajući tako njegov Kralj i na koji On svake godine obnavlja njegov zakup.

"Reci mi", rekao je, "zašto tamo mirno stojiš, dok svi tvoji sumještani dolaze i odlaze, svaki od njih ispunjenih želja na najdarežljiviji način?" Zar ne vjeruješ da mogu ispuniti tvoje želje?" "O, ne", naglo je rekla kralju. "Jednostavno se radi o ovome - dakle – ja jednostavno nisam imala vremena pripremiti pergament sa svojim zahtjevima. Vidite, kad sam čula da će kralj doći u posjet, odmah me zaokupirala da se pobrinem da sve bude spremno za primanje kralja. Trebalo je sašiti draperije, istkati prostirke, očistiti podove, pomesti i uglačati… Bilo je toliko toga što je trebalo učiniti da grad bude spreman za kraljev dolazak, i ja sam bila toliko zauzeta time da jednostavno nisam stigla pripremiti svoj popis želja. Danas, dok sam stajala pred kraljem, shvatila sam da je već prekasno. Umjesto toga, odlučila sam provesti vrijeme u nazočnosti vaše visosti, dok je on darežljivo postupao sa svojim podanicima." Kraljevo lice sada je blistalo sjajem koji je zadivio jednostavnu sluškinju. "Moja najdraža djevo", rekao je kralj, "ako postoji itko tko zaista zaslužuje da mu se ispune želje, to si sigurno ti koja si moju čast stavili ispred svega drugoga. Neću te mučiti da te zapitam, jer u tvojoj skromnosti tvoji bi zahtjevi vjerojatno bili sasvim jednostavni. Umjesto toga, dat ću ti blagoslove moje ruke kraljevske ruke. Ne sumnjam da će ti udovoljiti više od tvojih najsmjelijih snova." Godina 13 Broj 49

U tjednima i danima prije Roš Hašane, Židovi su zauzeti čišćenjem (tešuva čisti grijehe) i pripremanjem sebe za primanje Kralja nad kraljevima. Iako je naravno Hašem naš kralj čitave godine, na Roš Hašanu njegov suverenitet naglašava činjenica da on upravo na taj dan sjedi na Prijestolju i sudi svijetu. Upravo na Roš Hašanu Hašem kaže, "Zazovite preda mnom glasom šofara da pokažete da Me prihvaćate kao svog Kralja (Mišna Roš Hašana 4,5)", poput kralja koji ulazi u palaču dok se trube oglašuju. Tora naglašava temu Roša Hašane kao dana oglašavanja šofara i umanjuje vid suda, kako bi nas ostavila usredotočenima. Priroda čovjeka kojem se sudi je da postaje zaokupljen sam sobom; um mu je prožet mislima o tome što može učiniti da bi sebi osigurao povoljnu presudu. Ili, ako osjeća da nema nade, pada u samosažaljenje i prestane mu biti stalo. Bilo kako bilo, on razmišlja samo o sebi, i time propušta poantu toga dana. Naš fokus na Roš Haša-

Čime će oni zaslužiti dobru presudu? Zašto smo toliko samouvjereni da će presuda biti povoljna ako se odjenemo u svoju najfiniju odjeću i, kao što Zohar sugerira, dan provedemo slaveći, a ne dodvoravanjem pred Hašemom da bi nam oprostio naše grijehe i ispunio naše želje? To nije zato što oholo vjerujemo da to zaslužujemo, već zbog onoga što radimo. Dok Hašem sjeda na svoje prijestolje da sudi svijetu, On nas pronalazi u sinagogama kako slušamo šofar i izgovaramo molitve čiji je fokus da prihvatimo Hašema kao svog kralja i molimo se da jednog dana i čitav svijet prepozna njegovu vlast. Previše smo "zauzeti" da bismo si uopće uzeli vremena da razmislimo gdje se mi uklapamo u tu sliku i što Hašem sprema za nas.

Kada to vidi, Hašemovo lice zablista i nema sumnje da je upisao sve svoje vjerne sluge u Knjigu života i pravednika da bi oni uistinu mogli zaslužiti još jednu godinu zdravlja i blagostanja. I On im daje blagoslove mnogo brojnije i izdašnije nego što su ikada mogli pomisliti da zatraže. Želim svim čitateljima Kesiva ve’hasima tova be-sifran šel cadikim. ■ Strana 21

Rabbi Yissocher Frand:

Jedinstvenost presude na Roš Hašanu Druga mišna u traktatu Roš Hašana uči: "Na Roš Hašana svi koji su došli na svijet prolaze pred Njim (da prime presudu) kao bnei maron" (kada se prebrajaju ovce). Međutim, Gemara tamo navodi mišljenje "Čovjeku se sudi svakodnevno" [Roš Hašana 16a]. Na prvi pogled, ova su dva mišljenja u suprotnosti. Očito, Suđenje se događa ili jednom godišnje ili na dnevnoj bazi. Čini se da se ova dva mišljenja međusobno isključuju. Rav Eizele Charif pokušava pomiriti ove tvrdnje uvođenjem koncepta da u stvarnosti postoje dvije vrste suđenja. Na početku godine čovjeku je određeno da ima određene mogućnosti, određeni status, i određene fizičke i materijalne karakteristike. Status quo za narednu godinu se određuje na Roš Hašanu. Međutim, ova "osnovna odrednica" može se mijenjati – na bolje ili na gore – ovisno o postupcima date osobe tije-

kom godine. Međutim, kada mi pristupamo novogodišnjem sudu, ne postoji status

đe suđenje za novu godinu na Roš Hašanu, nema ničega što je unaprijed zadato.

quo. Mi ne dolazimo Svemogućem

Rav Pam jednom je rekao komen-

uz pretpostavku zasnovanu na vje-

tar na Molitve pokajnice koje govo-

rojatnosti onog što je bilo (hazaka

rimo u Selihos prije i tijekom Jomim

d'm'ikara). Mi ne ulazimo na Suđe-

noraim (Strašnih dana): "Kao siro-

nje na Roš Hašanu s mišlju "do sada

masi i prosjaci mi dolazimo pred

sam bio živ, pa ću ostati na životu i

Tebe, kucajući na Tvoja vrata." Ovo

slijedeće godine; bio sam zdrav i

se može jednostavno rastumačiti da

imućan dom sada, pa će se sve tako

smo mi siromasi jer nemamo do-

nastaviti unedogled tijekom nare-

voljno dobrih djela u našu korist.

dne godine". Ovo nije ispravan stav

Međutim, Rav Pam kaže da se ■ ovo treba tumačiti doslovno – kada se

na Roš Hašanu. Tijekom godine, ono što nam je dodijeljeno i naš budžet već su određeni. U budžet nam je dodijeljena određena suma novca, i zdravlja, i

uspjeha u našim poslovnim aktivnostima i mi nastavljamo trošiti od

pojavimo pred Svemogućim na Roš Hašanu mi smo bez novčića. Što to znači da smo bez novčića? Ja imam novaca na banci, imam dionice, imam kuću i imam ostalu imovinu! Što to znači, "Ja sam siromah"?

tog određenog budžeta, iako se taj

Rav Pam objašnjava da to znači da

budžet može povećati ili smanjiti u

ništa nije unaprijed predodređeno.

sklopu parametara "Čovjeku se sudi

Mi počinjemo iznova. Nema nika-

svakodnevno". Međutim, kada do-

kvih "hazaka". "Do sada ste bili zdravi, no danas se donosi nova presuda u vezi toga što će se događati danas i u narednoj godini." "Do sada ste bili uspješni. Danas se izriče nova Presuda."

Razlog zbog kojeg mi ne drhtimo pred Jom HaDin je to što nam je vrlo teško uistinu povjerovati u tu ideju. Ako netko ima 50 godina, on zaključuje da je već prolazio kroz sve i stvari su uvijek ostajale relativno stabilne. On pretpostavlja: "Vidi, upravo sam bio na liječničkom pregledu i doktor mi je rekao da sam sasvim dobro." "Svojim poslom ili stranica 22

DivrejTora

(nastavak s 22. stranice)

Rabbi Yissocher Frand:

Jedinstvenost presude na Roš Hašana

profesijom se bavim već 30 godina;

ili statusa najšokantnije su stvari

neku godinu mi ide malo bolje, a

koje se mogu nekome dogoditi.

neku malo slabije, no uvijek sam

Jučer je sve bilo predivno. Preko

imao stalan prihod. Kako to misliš

noći stvari se mogu toliko

da možda neću imati parnasa slije-

promijeniti da osoba više nije u

deće godine?" Skloni smo pretpo-

stanju funkcionirati. No, takve

staviti da na Dan Suda dolazimo sa

se stvari uistinu događaju. To je

čvrstim status quo u našu korist. To

Dan Suda na Roš Hašanu. Ne

nije točno. Vrlo nam je teško usvojiti

može se pretpostaviti status

ovaj koncept no status quo nije za-

quo. Ne možemo se uljuljkati u

garantiran.

lažni osjećaj sigurnosti da pošto

Ako razmišljamo o stvarima koje smo vidjeli i čuli tijekom protekle godine, postat će nam apsolutno ja-

smo

bili

zdravi,

dovoljno

imućni i mudri dosada, da će se vjerojatno sve tako i nastaviti.

sno kako se život u trenutku može

Na Roš Hašana otpadaju sve

promijeniti. Ljudi budu odneseni

oklade. Poput siromaha, bez

prirodnim nepogodama, kada ih iz-

novčića, mi kucamo na Tvoja

nenada napusti sreća, neočekivanim

vrata. To je zbilja. Zbog toga je

dijagnozama, i nepredvidivim poli-

Din

tičkim promjenama. Te izneneadne

strašan i jeziv. ■

Roš

Hašana

toliko

promjene vlastitog zdravlja ili sreće

Rabbi Yissocher Frand:

Misli za Erev Roš hašanu Pripovijest o Hani sadrži pouku toliko vitalnu i vezanu uz glavnu poruku Roš Hašane, da ne samo da je čitamo u Haftari na prvi dan Roš Hašane, već je i cijela molitva Musaf

oformljena oko devet spominjanja B-žjeg imena u Haninoj molitvi. Što je toliko važno u tom događaju da glavnu molitvu Roš Hašane zasnivamo na Haninoj molitvi? Analiziramo li Haninu molitvu otkrit ćemo da ona naglašava da je u životu sreća promjenjiva. Hana nam kaže: "..dok neplodna rađa sed-

moro djece, ona s mnogo djece ostaje bez njih (2,5)". Ona govori o sebi, kako je nekada bila neplodna, a druga je žena nje-

B-g čini neke ljude siromašnima, a druge bogatima. On ponižava uznosite i uzvisuje ponizne. Sreća se stalno mijenja.

nog muža, Pnina, imala mnogo dje-

Hana nas upozorava i kaže (2,3):

ce. Ali Hana sada ima sedmoro dje-

"Al Tarbu t'dabru gevoha gevoha..." .

ce, i svaki puta kada bi joj se rodilo

[[Vi koji ste moćni – ne govorite baha-

dijete, Pnina bi izgubila jedno.

to] "...Kešes Giborim hatim, v'nihsalim ozru hajil" [jer možete pasti a nemoćni će biti opasani snagom] (2,4)". Ovo je Hanina poruka Židovskom narodu na Roš Hašanu: Život je toliko nestalan. Blaga su toliko krhka. Roš Hašana je nevjerojatno zastrašujuć dan! ■

Godina 13 Broj 49

■ Strana 23

Rabbi Eli J. Mansour:

Punjenje baterija Nakon mjeseca tišrija, prvog mje-

"merahašin sefate", što znači, "usne

napredovati u nadolazećoj godini.

seca u godini, slijedi mjesec hešvan,

mu se pomiču". Riječ "marhešvan"

Nadahnuće koje možemo dobiti

kojeg uobičajeno nazivamo "marhe-

bi, dakle, mogla aludirati na činje-

tijekom ovih tjedana elula i blag-

švan". Najčešće objašnjenje prefiksa

nicu da se tijekom ovog mjeseca na-

dana u tišriju ima moć da utječe na

"mar", što znači "gorko", je da alu-

še "usne pomiču", gotovo automat-

nas i dovede do promjene koja će

dira na "običnost" ovog mjeseca.

ski govoreći i pjevajući napjeve iz

ostati dijelom nas tijekom cijele

Hešvan je jedan od rijetkih mjeseci

molitvi Visokih blagdana. Tokom

godine.

židovskog kalendara u kojem nema

elula i tišrija bezbroj puta izgova-

nikakvih blagdana ili posebnih pri-

ramo molitve poput "Va'ja'abor",

goda, pa je zbog toga "gorak" ili be-

Svaki posao ima svoju "sezonu", period intenzivnih trgovinskih aktivnosti i prodaje. Sezone su ključne

zukusan. Prefiks "mar" dodajemo

Imati dobro srce je važno,

kao opis "bezukusnosti" ovog mje-

ali to je samo jedan

rade. S obzirom na naše vjerske obi-

organ u tijelu.

čaje, za nas je ovo naša "sezona".

seca. Drugi tvrde da riječ "mar" u ovom kontekstu označava kapljice vode. Na primjer, prorok Ješajahu izjavljuje da su svi narodi na zemlji u B-žjim očima poput "mar mi'dli" - "kapi u kanti" (Ješajahu 40,15). Nazivu o-

vog mjeseca dodamo riječ "mar" jer nas uvodi u sezonu kiša, kada s neba počinju padati kapi vode. Postoji, međutim, još jedno moguće objašnjenje riječi "marhešvan", o kojem vrijedi razmišljati već sada, čitav mjesec dana prije početka marhešvana. U Gemari u različitim kontekstima nalazimo aramejski izraz,

stranica 24

za posao i često donose veći dio za-

■

Ovo su kritični tjedni za "posao" "Anenu", "Hašem Hu Ha'Elokim" i "Hašem Meleh". Sasvim je prirodno da naše usne nastave šaputati ove molitve u tjednima nakon Jamim nora'ima (Dana strahopoštovanja), u mjesecu marhešvanu, i zato ovaj mjesec nazivamo izrazom koji aludira na šaputanje naših usana.

duhovnog rasta. "Dobit", dobivena od Jamim nora'im, pružit će našem "poslu" značajan poticaj koji bi mogao potrajati čitave naredne godine. Kao što se vlasnik tvrtke trudi is-

koristiti svoju "sezonu" tako da ostvari što veću zaradu, tako isto i mi moramo osigurati da ne izgubimo prilike koje pruža sezona Visokih

Ovo pokazuje da je cilj Jamim no-

blagdana i u potpunosti iskoristiti

ra'im da ostave trajan utjecaj na

ovu priliku da se približimo B-gu i

tjedne i mjesece koji će uslijediti.

"napunimo naše baterije" za nare-

Ovo je vrijeme za punjenje baterija,

dnu godinu. ■

da bismo mogli duhovno nastaviti

DivrejTora

Ozer Bergman:

Ponosan na to što sam Židov Na pragu smo Roš Hašane, dana suda na kojem nas se pažljivo preispituje, procjenjuje, i zatim upisuje za dobru godinu (nadajmo se), i sve to u manje vremena nego što je trebalo da pročitate ovu rečenicu. Roš Hašana traje dva dana ne zato što B-gu treba toliko vremena da odgonetne što da učini za vas ili zato što je toliko vremena potrebno nekim ljudima da dovrše iznošenje svog popisa želja i molbi. Ona traje toliko dugo da vam dade vremena da dobro razmislite: Što trebam promijeniti i kako ću to učiniti? Mnogi ljudi misle da u vrijeme Roš Hašane postoji korelacija između toga koliko su bili dobri (ili obećali da će biti) i s koliko će ih dobara B-g obasuti. Ovdje se ne radi o tome. Blagostanje se često dodjeljuju zlikovcima, ali se uskraćuje cadikim. Kada bi posljedice ponašanja čovjeka bile očite, ne bi bilo slobodne volje i Stvaranje ne bi poslužilo svojoj svrsi. Ali, skrećem s teme.

Svi mi moramo poboljšati svoje ponašanje, govor i stavove. Trebali bismo produbiti našu vjeru i povjerenje u B-ga, našu vjeru u sve što je kadoš (sveto) i druge naše religijske osjećaje. Ali to su umnogome samo simptomi. Da bismo ostvarili dugotrajnu tešuvu (povratak B-gu), moramo dokučiti što nedostaje u temelju Godina 13 Broj 49

stvari. U nekom povijesnom trenutku, B-g je predvidio da će biti neizmjerno ponosan na Židovski narod. Predvidio je da će biti neizmjerno ponosan na svakog pojedinog Židova, uključujući vas, dragi Židovski čitatelji. On je također predvidio da će biti neizmjerno ponosan na svaki vaš djelić, svakog dana. Sav taj predviđeni B-žji ponos na Židove temelj je Stvaranja. Temelj, korijen, problema je da je B-g to naslutio, ali mi nismo! Kad napravimo inventuru svog života, vidimo što treba ispraviti: pričanje u šulu, konzumiranje hrane koja nije košer, traćenje vrijeme, plaćanje kamata na kredit, nepoštivanje svojih roditelja i još mnogo toga drugoga. Stoga pokušavamo pronaći strategije da svoja usta držimo zatvorenima, da budemo manje rastreseni i više učinkoviti, itd. Međutim, korijen našeg neuspjeha u pogledu Ži-

dovstva je to što nismo svjesni da se B-g toliko jako želi ponositi nama koje je stvorio na svijetu i nastavlja nas stvarati! Naša svjesnost o tome raste kada postavljamo pitanja poput: "Da li svađa s mojim bračnim partnerom ili susjedima potiče da B-g bude ponosan na mene?" "Je li moja nemarnost u držanju šabata i proučavanju Tore ponos koji je predvidio?" Razmišljanje o tome da li vaše ponašanje ili stav čine B-ga ponosnim na vas ili ne, samo po sebi čini B-ga ponosnim! Ali to nije sve. Budući da je B-g ponosan na Židovski narod, on danas postoji! Sjeverna Amerika, Južna Amerika i Azija, galaksije i sve što oni sadržavaju, sve postoji. Zbog B-žjeg ponosa na ponašenje nekog Židova danas postoji djelić današnjice. Zahvaljujući B-žjem ponosu na drugog Židova, blagi povjetarac će pu-

hnuti negdje u Zemlji Izrael. Jeste li to shvatili? Zbog B-žjeg ponosa na vas danas, sada postoji neki aspekt stvaranja. A zbog ponosa sutra neki će aspekti postojati sutra. Evo još dobrih vijesti. Budući da djelić stvaranja postoji zahvaljujući Židovskom ponosu koji vi ostvarujete, B-g "ostvaruje" vas. Budući da On želi biti ponosan, On vas želi blagosloviti zdravljem i blagostanjem danas, sutra i tijekom cijele godine. Zato ispravite temelj, korijen i izazovite ponos, tada će vaši zahtjevi biti opravdaniji. Reb Noson budi kod nas svijest o jednom temeljnom pitanju. Sav B-žji latentni ponos na nas Židove, kao nacije i kao pojedinaca, ovisi o šalomu (miru). Šalom započinje s cedakom (dobrotvornim davanjem), što uključuje davanje milostinje, posuđivanje novca bez kamata, vršenje usluga drugima, pošteno, časno i pristojno poslovanje, te spremnost na odricanje od naplate nečijeg duga da bi se očuvao mir. Tikatevu v'teihatemu altera haim tovim u'l'šalom b'sifran šel cadikim! Neka bi vi i vaši dragi bili odmah upisani i zapečaćeni za dobar život i mir u Knjigu Cadikim! ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 25

Rabbi Dovid Goldwasser:

Tajni ključ

Avos D’ Rebbi Nosson pripovjeda da je jednom veliki R’ Johanan Ben Zakaj pošao iz Jerušalajima a R’ Jehošua mu se pridružio. Dok su prolazili pored Bejs HaMikdaša koji je ležao u ruševinama, R’ Jehošua je uzviknuo, "Jao nama, jer mjesto na kojem su naše averos

bile opraštane leži u ruševinama." R’ Johanan mu je odgovorio, "Sine moj, nemoj biti uznemiren. Mi imamo nešto drugo, jednako djelotvorno, što će nam donijeti kapara, pomi-

■

renje. To su djela heseda i cedaka (mi-

Odgovor glasi da su duhovno na-

navodi pasuk u Šemos (34,6), "I pro-

lostinja) kao što je rečeno (Hoše’a, 6,

dahnuće, avoda, i mogućnost da se

đe Vječni pred Mošeom Rabenu i

6), 'Jer je meni milost mila, a ne žrt-

priližimo Vječnom, koju je nudilo

proglasi [Trinaest značajki]" a R.

va.’"

postojanje Bejs HaMikdaša bile pred-

Johanan je rekao da kada one ne bi

Poruka koju nam daje ova prpovi-

nosti koje smo uživali. Aspekt kapa-

bile zapisane u samom tekstu ne bi

jest u stvarnosti je vrlo duboka. R’

ra, uza sve to uključuje pitanje živo-

nam bilo moguće izjaviti ovako ne-

Jehošua je govorio o ruševinama

ta i smrti. R’ Jehošua je bio zabrinut

što. To nas uči da se Vječni ogrnuo

Bejs HaMikdaša koji je bio srce i srž

u vezi obaveze za pomirenjem koju

svojim plaštom poput hazana i po-

našeg života. On je bio makom keduša

svaki pojedinac u Klal Jisroel ima.

kazao Mošeu redoslijed molitava.

– prožet svetošću – mjesto na kojem

Pasuk nam kaže (Koheles 7,20), "pa

je Šehina, B-žanska prisutnost, pre-

ipak nema čovjeka na zemlji tako

bivala. Avoda koju su vršili kohanim;

pravedna, koji bi činio samo dobro i

dnevno prinošenje korbanos što je

nikad ne bi sagriješio." Bez obzira

pružalo jedinstvene prilike svakoj

na to, mi shvaćamo da nam je u o-

osobi; posebne službe Kohen Gadola

vom trenutku potrebno oproštenje

na Jom Kipur u Kodeš Kodašim kojima

za prijestupe koje smo počinili tije-

je činio pomirenje za čitav Židovski

kom godine.

narod; svečanosti Simhas Bejs Ha-

U selihos mi tražimo od Vječnog:

šoe’va; pjesme Levita; prinošenje bi-

"Sjeti se danas zbog nas Saveza

kurim, okupljanje na Šaloš Regalim –

Trinaest [značajki]," što nas pod-

sve je to nestalo s uništenjem Svetog

sjeća da će nas taj priziv osposobiti

Hrama.

da sa suđenja izađemo kao dobit-

Bejs HaMikdaš je predstavljao ono

nici.

Sefer Me’ein HaMoed spominje da smo u prošlosti molili s Trinaest značajki, a ipak nam godina nije bila ispunjena radošću. Zašto? On razjašnjava da postoji tajni, magični ključ koji olakšava izlijevanje Trinaest značajki, a što se najbolje može ilustrirati na ovaj način. Neka je siromašna udovica imala jednog jedinog sina kojeg je vrlo voljela. Njih su dvoje živjeli u takvoj bijedi da je dječak već u ranoj mladosti počeo svakodnevno na ulicama tražiti posao. Kada ne bi us-

posljednje mjesto na kojem smo mo-

I doista, Talmud (Roš Hašana 17b),

pio, prosio bi kako bi mogao doni-

gli osjećati bliskost s Vječnim, pa

kaže da je Vječni rekao Mošeu Ra-

jeti nešto hrane na stol. Bojao se

ipak se veliki R’ Jehošua koncentri-

benu: Kadgod Klal Jisroel sagriješi,

jedino toga da se ne razboli. Tada ne

rao na gubitak prilike za pomire-

nek' izvrše ovu službu predamnom

bi mogao zaraditi ništa novaca, niti

njem. Zašto?

i Ja ću im dati oproštenje. Talmud

bi imao novca da ode kod liječnika.

stranica 26

DivrejTora

(nastavak s 26. stranice)

Rabbi Dovid Goldwasser:

Jednog hladnog kišnog dana, kada nije mogao pronaći nikakav posao, počeo je kucati na vrata tražeći milostinju. Pokucao je na vrata imućnog, no škrtog, čovjeka koji mu je zlovoljno rekao: "Mlad čovjek poput tebe bi trebao raditi, a ne skupljati milostinju." Dječak je ponizno odvratio: "Tra-

žio sam posao ali me nitko nije htio zaposliti."

Tajni ključ

drži njihovog dogovora. Ujutro, nakon što je čitave noći stajao u mrzloj rijeci, mladić je izašao iz vode, obukao svoj kaput i pokucao na vrata doma onog bogatog čovjeka. "Što želiš u ovako rano jutro?" zarežao je bogataš.

"Došao sam po svojih deset zlatnika," rekao je mladić.

gataš je počeo grditi čovjeka: "Ova se voda nikada neće zgrijati. Ako želiš da voda zakipi moraš je staviti nad vatru, a ne pored nje." "Tako je to?" rekao je sudac. "A ti misliš da je slabašna vatrica na pijesku zagrijala čovjeka koji je stajao do grla uronjen u ledenoj vodi čitave noći?"

"Ne samo da presuđujem da ćeš mu dati deset zlatnika koje si mu

Bogataš se htio zabaviti pa mu je

Škrtac mu je bahato odvratio:

obećao, već udvostručujem tu svotu

rekao: "U redu, ja ću te zaposliti.

"Nećeš dobiti ništa. Nisi se držao

zbog muke kojoj si ga izložio," na-

Ako budeš čitave noći stajao u vodi

dogovora. Tvoja majka je zapalila

pomenuo je sudac.

do grla uz rub rijeke, dat ću ti deset

vatru da te grije. To baš nije bilo

zlatnika."

pametno!"

Trinaest značajki zrake su svjetla i topline, ali njihova moć djeluje sa-

Mladić je pristao i vratio se kući da

Užasnut, mladić je smjesta otrčao

mo na onu osobu koja ih prihvaća.

kaže svojoj majci za dogovor koji je

seoskom sucu u ispričao svoju ne-

Nakon što je Židovski narod sagri-

sklopio. Žena se razumljivo zabri-

sretnu priču. Sudac je pozvao boga-

ješio sa Zlatnim teletom, činilo se da

nula za zdravlje svoga sina. Vani je

taša koji je samouvjereno odgovorio

je sve izgubljeno. No ipak je Vječni

bilo vrlo hladno i dječak se mogao

na poziv, smatrajući da ima valjan

obećao Klal Jisroelu da će "vršenje

teško razboljeti. Bilo kako bilo, sin

razlog kojeg se neće moći pobiti.

službe Trinaest značajki," ne samo

ju je uvjerio da njihovo preživljava-

Nakon što je saslušao obje strane,

njihovo izgovaranje, uvijek uroditi

sudac je naložio svom poslužitelju

blagoslovom i izbavljenjem. To je

Majka se preko volje složila s time

da donese vode za kavu. "Uzet će-

definirano u Talmudu (Šabos 133b):

i otpratila ga do obale rijeke. Dok se

mo pauzu da zakuhamo vodu i po-

"Budite poput Njega: Kao što je On

on pripremao da uđe u vodu, žena

pijemo kavu, i onda ću iznijeti svoju

milostiv i milosrdan, tako budite i

je sakupila nešto granja da zapali

presudu," objavio je sudac. Poslu-

vi milostivi i milosrdni," ili (Šabos

vatru, koju je doduše ubrzo ugasio

žitelj je, kako i treba, stavio lonac s

151b), "Onome koji je milosrdan

snažan vjetar. Škrtac se isto spustio

vodom pored vatre.

prema drugima, Nebesa iskazuju

nje ovisi o tom novcu.

do rijeke, umotan u težak topli ka-

Petnaest minuta kasnije voda još

put, kako bi se uvjerio da se dječak

nije bila zakuhala. Nestrpljivo, bo-

milosrđe." Naši učenjaci pišu da obično nije

dopušteno na jom tov iznositi molbe Vječnom, čime bi se onemogućila molitva Trinaest značajki. Objašnjava se, međutim, da mi ne tražimo Vječnog izravno za oproštenje, već zapravo izražavamo svoje shvaćanje da čovjek tešuvu i pokajanje može postići ugledajući se u puteve Vječnog. ■

Godina 13 Broj 49

Strana 27

HaRav Lord Jonathan Sacks:

Zašto biti Židov? Posljednjih dana svoga života Mojsije obnavlja savez između B-ga i Izraela. Čitava knjiga Devarim prikaz je saveza – kako je do njega došlo, njegove uvjete i okolnosti, zašto je on u srži identiteta Izraela kao am kadoša, svetog naroda, i tako dalje. Sada nastupa trenutak samog obnavljanja, neka vrsta nacionalnog referenduma. Mojsije, međutim, pazi da ne ograniči svoje riječi na one koji su stvarno prisutni. Pred smrt, on želi osigurati da niti jedno buduće pokoljenje ne može reći: "Mojsije je učino ovaj zavjet s našim precima, ali ne i sa nama. Mi nismo dali svoj pristanak. Nas zavjet ne obavezuje." Da bi to spriječio on izgovara slijedeće riječi: I ne sklapam danas ovaj savez i ovu zakletvu samo s vama nego i sa svakim koji danas stoji ovdje s nama pred VJEČNIM, B-gom našim, i sa svakim koji danas nije ovdje s nama. (Pnz. 29,13-14) Kao što ističu komentatori, izraz "svaki koji danas nije ovdje" ne može se odnositi na Izraelce koji su živjeli u to doba, pa se zadesilo da su bili negdje drugdje. Na njih se to ne može odnositi jer je tamo bio sakupljen čitav narod. On jedino može označavati "naraštaje koji još nisu rođeni." Savez obavezuje sve Židove od tog dana do danas. Kao što Talmud kaže: mi smo svi mušba ve-omed me-har Si-nai, unaprijed zaprisegnuti od Sinaja (Joma 73b, Nedarim 8a). Pristajući da budu B-žji narod, podvrgnuti B-žjim zakonima, naši su preci obavezali i nas. Evo jedne od najosnovnijih činjenica u vezi judaizma. Izuzev konvertita, mi ne izabiremo da budemo Židovi. Mi se rađamo kao Židovi. Postajemo punoljetni, odgovorni prema zakonima i odgovorni za svoje postupke, u dobi od dvanaest godina za djevojčice i trinaest stranica 28

godina za dječake. No mi smo dio saveza od rođenja. Bat ili Bar micva nisu "krizma." Oni ne uključuju nikakvo svojevoljno prihvaćanje Židovskog identiteta. Taj se izbor dogodio prije više od tri tisuće godina, kada je Mojsije rekao "I ne sklapam danas ovaj savez i ovu zakletvu samo s vama nego i sa… svakim koji danas nije ovdje s nama," što znači sa svim budućim generacijama, uključujući nas. Ali kako to može biti? Nesumnjivo je temeljni princip judaizma da nema obaveze bez pristanka. Kako možemo biti obvezni prema nekom sporazumu u kojem nismo imali udjela? Kako možemo biti podvrgnuti savezu na temelju odluke donesene davno ranije od naših davnih predaka? I učenjaci su, na kraju krajeva, postavili isto pitanje u vezi generacije iz pustinje u dane Mojsija, koji su doista bili tamo i dali svoj pristanak. Talmud nam je natuknuo da oni nisu u potpunosti imali slobodu reći Ne. "Sveti, da je blagosloven, držao je goru nad njima poput bureta i rekao: Ako kažete Da, sve će biti u redu, no ako kažete Ne, ovo će postati vaše groblje" (Šabat 88b). Na ovo je, R. Acha bar Jaakov rekao: "Ovo čini temeljni prigovor legitimnosti saveza." Talmud odvraća da mada sporazum nije bio u potpunosti slobodan u to doba, Židovi su svojevoljno potvrdili svoj identitet u dane Ahašvera, kao što donosi Knjiga o Esteri. Ovo nije mjesto da raspravljamo o tom odlomku, no osnovna poanta je jasna. Učenjaci su čvrsto vjerovali da sporazum mora biti svojevoljan da bi bio obavezujući. Pa ipak, mi nismo dali pristanak da budemo Židovi. Mi smo, većina od nas, rođeni kao Židovi. Mi nismo bili tamo u dane Mojsija kada je sporazum

sklopljen. Mi tada još nismo postojali. Kako nas onda može taj savez obvezivati? To nije nevažno pitanje. To je pitanje ka kojem su usmjerena sva ostala pitanja. Kako se može Židovski identitet prenijeti s roditelja na dijete? Da je Židovski identitet bio samo rasno ili etničko pitanje, mogli bismo to razumjeti. Od svojih roditelja nasljeđujemo mnogo toga – najočiglednije svoje gene. Ali biti Židov nije genetska okolnost, to je niz vjerskih obaveza. Postoji halahičko načelo: zakhin le-adam šelo befanav: "Možete dodijeliti dobrobit ■ drugome i bez njegovog znanja ili pristanka." I mada je biti Židov bez ikakve sumnje povlastica, ono je u neku ruku i obaveza, ograničavanje našeg raspona legitimnih odluka. Da nismo bili Židovi, mogli smo raditi na šabat, jesti nekošer hranu, i tako dalje. Vi možete dodijeliti prednost, ali ne i obavezu, nekome bez njegovog pristanka. Ukratko, ovo je pitanje nad pitanjima Židovskog identiteta. Kako možemo imati obavezu prema Židovskom zakonu, bez donošenja vlastite odluke, samo time što su se naši preci obavezali u naše ime? U mojoj knjizi "Radical Then, Radical Now" (Radikalno nekada, radikalno sada, u Americi objavljenoj pod naslovom “A Letter in the Scroll” – Slovo u svitku) istaknuo sam koliko je fascinantno istraživati kada i gdje je to pitanje bilo postavljano. Usprkos činjenice da o njemu sve ovisi, ono nije bilo često postavljano. Židovi uglavnom nisu postavljali to pitanje. Zašto biti Židov? Razlog je bio očit. Moji roditelji su Židovi. Moji djedovi i bake bili su Židovi. Stoga sam i ja Židov. Identitet je nešto što većina ljudi u većini razdoblja uzima zdravo za gotovo. DivrejTora

(nastavak s 28. stranice)

HaRav Lord Jonathan Sacks Riskin:

No, međutim, ono se postavljalo tijekom babilonskog izgnanstva. Prorok Ezekiel Kaže: "ono što vam je na umu nikada se neće dogoditi – pomisao: ‘Hajde da budemo poput drugih naroda, poput plemena svijeta, i klanjamo se drvu i kamenu.’" (Ez. 20,32). Ovo je prvi nagovještaj da se Židovi aktivno nastoje odreći svog identiteta. To se ponovo dogodilo u rabinsko doba. Poznato nam je da su u drugom stoljeću prije naše ere postojali Židovi koji su bili helenizirani, koji su htjeli biti Grci umjesto Židovi. Bilo je i drugih koji su za rimske vladavine težili da postanu Rimljani. Neki su se čak podvrgnuli operaciji poznatoj kao epispazam kako bi poništili učinke obrezivanja (na hebrejski je to poznato kao mešukhim) da bi tako prikrili činjenicu da su Židovi. Treći se puta to dogodilo u Španjolskoj u petnaestom stoljeću. Tu nalazimo dva biblijska komentatora, R. Isaac Arama i R. Isaac Abarbanel, kako postavljaju upravo ono pitanje koje smo i mi postavili, kako zavjet može danas obvezivati Židove. Razlog zbog kojega su ga oni postavili, a raniji komentatori nisu, bio je to što je u njihovo vrijeme – između 1391. i 1492. – postojao ogroman pritisak na španjolske Židove da pređu na kršćanstvo, te je gotovo trećina njih to bila i učinila (na hebrejskom ih se naziva anusim, na španjolski conversos, te pogrdno marranos, "svinja"). Pitanje “Zašto ostati Židovom?” bilo je zbiljsko. Odgovori su bili različiti u različita vremena. Ezekielov odgovor bio je netaktičan: "Tako Ja živ bio, objavljuje Vječni B-g, doista ću moćnom šakom i rukom ispruženom, i gnjevom izlivenim Ja biti kralj nad vama." Drugim riječima, Židovi mogu pokušati izbjeći svoju sudbinu, no neće uspjeti. Čak i protiv vlastite volje znat će se za njih da su Židovi. Tragično je što se Godina 13 Broj 49

Zašto biti Židov?

to upravo dogodilo za vrijeme dviju velikih asimilacija, u Španjolskoj u petnaestom stoljeću, te Europi tijekom devetnaestog i dvadesetog stoljeća. U oba ova slučaja rasni antisemitizam se odupro tome, te su Židovi i nadalje bili progonjeni. Naši su učenjaci na mističan način dali odgovor na ovo pitanje. Rekli su da su čak i duše Židova nerođenih u to vrijeme bile prisutne na Sinaju i potvrdile zavjet (Izlazak Raba 28,6). Drugim riječima, svaki Židov/ka dao je svoj pristanak u dane Mošea, čak i ako tada još nije bio rođen. Demistificirajući ovo, možda su učenjaci mislili da u samom središti svog srca čak i najasimiliraniji Židov zna da je on ili ona još uvijek Židov. Izgleda da je to bio slučaj s ličnostima poput Heinricha Heinea i Benjamina Disraelija, koji su živjeli kao kršćani ali su često pisali i razmišljali kao Židovi.

Španjolski komentatori iz petnaestog stoljeća smatrali su ovaj odgovor problematičnim. Kao što je Arama rekao, mi smo, svaki od nas, i tijelo i duša. Kako je onda opravdano reći da su naše duše bile prisutne na Sinaju? Kako duša može obvezati tijelo? Naravno, duša pristaje na savez. Duhovno, biti Židov je privilegija, a privilegiju možete nekome dodijeliti i bez njegovog pristanka. No što se tijela tiče, zavjet je opterećenje. On uključuje sve vrste ograničenja tjelesnih užitaka. Stoga, ako su duše budućih generacija bile prisutne, no ne i njihova tijela, to ne bi predstavljalo pristanak.

Radikalno nekada, radikalno i sada je moj odgovor na to pitanje. No možda postoji i jednostavniji odgovor. Mi nismo slobodnom voljom dali svoj pristanak za svaku obavezu koju imamo. Postoje obveze koje nastaju rođenjem. Klasični primjer je prijestolonasljednik. Biti nasljednikom prijestolja podrazumijeva niz dužnosti i život kojim se služi drugima. Moguće je zanemariti te dužnosti. U krajnjem slučaju moguće je čak i da kralj abdicira. No nitko ne izabire da bude kraljevske krvi. To je sudbina, udes, do kojeg dolazi rođenjem. Narod za kojega je sam B-g rekao: "Dijete moje, moj prvenac, Izrael" (Izl. 4,22) zna da je član kraljevske obitelji. To može biti privilegija. To može biti teret. To može biti oboje. Čudnovata je zabluda u poslijeprosvjetiteljsko doba pomišljati da su jedine značajne stvari u vezi nas one koje sami izabiremo. Jer istina je da neke od najvažnijih činjenica o nama samima mi nismo odabrali. Nismo odabrali da budemo rođeni. Nismo odabrali svoje roditelje. Nismo odabrali vrijeme i mjesto svog rođenja. Pa ipak svaka od tih stvari ima utjecaj na to tko smo i što smo pozvani učiniti. Mi smo dio priče koja je započela davno prije nego li smo rođeni, i nastavit će se još dugo nakon nakon nas, te pitanje za sve nas glasi: hoćemo li nastaviti priču? Nade stotine generacija naših predaka počivaju na našoj spremnosti da to učinmo. Duboko u našoj kolektivnoj svijesti i dalje odjekuju Mošeove riječi: "I ne sklapam danas ovaj savez i ovu zakletvu samo s vama nego i sa… svakim koji danas nije ovdje s nama." Mi smo dio te priče. Mi je možemo živjeti. Mi je se možemo odreći. No to je odluka koju ne možemo izbjeći i koja sa sobom nosi nesagledive posljedice. Budućnost saveza počiva na nama. ■ Strana 29

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

Roš hašana tradiciji

prema

Roš hašana se slavi prva dva dana hebrejskog mjeseca tišreja (Vaga), i prema hebrejskom kalendaru označava početak godine. Roš hašana i dani koji slijede sve do Jom kipura okončavaju period koji započinje početkom mjeseca elula (Djevica), u kojem ljudi prolaze kroz samopreispitivanje i traže oprost za svoja djela poinjena tijekom prethodne godine. Prema Židovskoj tradiciji, na ovaj dan Stvoritelji sudi svim ljudima za sva njihova djela i odlučuje o svemu što će im se dogoditi u narednih godinu dana, i zbog toga je dobio ime: "Dan suda". Roš hašana se spominje u Bibliji u Levitskom zakoniku 23,23-25: "I reče Vječni Mojsiju: "Govori djeci Izraelovoj i reci im:' Sedmoga mjeseca, prvoga dana u mjesecu, neka vam bude sveti odmor, spomen proglašen glasom trube, sveti saziv. Nećete raditi nikakvog težačkog posla; a prinijet ćeš žrtvu paljenicu Vječnome." Mudraci, blagoslovljena bila uspomena na njih, na izraz "Teru'a spomena" gledali su kao na naredbu da se puše u šofar (rog ovna) da bi se probudilo i osvijestilo ljude da naprave pokajanje. Odavde je Roš hašana dobila svoje drugo ime - "Dan Teru'e (puhanja u šofar)". Običaj je u večeri Roš hašane imati obrok i jesti hranu koja je simbolična stranica 30

za narednu godinu i želje vezane uz nju, izražene u posebnim blagoslovima koje koristimo da blagoslovimo tu hranu. Na primjer, običaj je da se jede glava ribe ili janjeta (i blagoslovi se da budemo glava, a ne rep), jabuka s medom (i blagoslovi se da nam godina bude dobra i slatka), šipak (i blagoslovi se da naših zasluga bude obilje poput broja sjemenki nara), cikla (i blagoslovi se da nestane naših neprijatelja) i tako dalje.

Roš hašana prema kabali Hebrejski kalendar je duhovni kalendar koji se temelji na mudrosti Biblije. Drevni mudraci koji su dovršili kalendar bili su slavni kabalisti prema kojima svaki praznik predstavlja vrata u vremenu koja nam omogućuju ulazak u višu dimenziju, i iz kojih možemo crpsti blagostanje i blagoslove, te poboljšati našu stvarnost. Roš hašana se također zove "Dan suda", stoga je važno razumjeti unutarnje značenje tog pojma. "Sud" ili "presuda" znači zaustavljanje ili zadršku, no to se može razumjeti u oba smjera. On može biti blokiranje i prekidanje, na

primjer, negativni anđeli koje smo stvorili svojim postupcima, riječima i mislima, postali su naši tužioci na Roš hašanu i tijekom cijele godine, te sprečavaju da dobro ispuni naše živote. Ili on može biti pozitivan sud, na primjer: kada dolazimo do razine duhovne svijesti, što znači da smo naučili odgoditi, zaustaviti, blokirati i poništiti negativne osjećaje, sebičnost i nedostatak osjetljivosti u sebi, te da smo ih pretvorili u pozitivnu energiju. Bez sile donošenja presude nećemo biti u stanju napredovati i poboljšavati se. Prema mudrosti kabale, Stvoritelj je beskonačan iedino što On želi je dobrobit za njegova živa bića. Budućnost svih ljudi ne određuje nebeski sud, već svemir funkcionira po principu uzroka i posljedice. To znači: pozitivno djelovanje će stvoriti pozitivne posljedice i obratno. Prema tome ljudi imaju moć da unište ili da izgrade, da privuku svjetlo i blagostanje u svoj život ili da ostanu u mraku.

Na početku nove godine svaka osoba od izvora stvaranja dobiva beskrajno blagostanje i obilje za narednu godinu. Nagovještaj toga možemo naći u riječi "Berešit" (U početku ... Postanak 1,1) prvoj riječi u Knjizi Postanka, koja se sastoji od istih slova kao riječi "prvi dana tišreja" (alef betišrej - hebrejski datum Roš hašane). Zohar objašnjava da

se na ovaj dan svijet vraća u prvobitno stanje u kakvom je bio na dan stvaranja. To je radi toga da bi nam se da prilika da sebe obnovimo i osvježimo. To je na neki način slično prirodnom cikličkom obnavljanju i promjenama godišnjih doba. Da bismo mogli izvući svo blagostanje za narednu godinu i dovesti svjetlo u naše živote, mi trebamo napraviti neki prostor za to i ukloniti tamu iznutra. Ova tama se naziva Satanom. Prema kabali, svaka osoba nosi mnoštvo "negativnih anđela" koje je stvorila negativnim djelima i mislima. Ti anđeli koje smo sami stvorili su Satan (satan je hebrejska, biblijska, riječ koja znači "onaj koji smeta"), koji sprečava i zadržava blagostanje da ne uđe u naše živote. Budući da smo ga mi sami stvorili, samo mi imamo mogućnost da ga poništimo i odstranimo. Pripreme za Roš hašanu, molitve za taj blagdan i puhanje u šofar imaju svrhu da uklone Satana iz naših života. Pripreme za Roš hašanu

Tešuva - značenje tog poj+ma je vraćanje natrag, što znači vratiti se sebi. Duša čovjeka je iskra Stvoritelja; stoga je ona dobra u svojoj suštini. Zato, jedino što mi moramo učiniti je da se vratimo svom "stvarnom ja" koje je u nama. To će Svjetlosti Stvoritelja omogućiti da nas ispuni svim svojim sjajem tijekom daDivrejTora

(nastavak sa 30. strane)

Rabbi Shaul Youdkevitch:

na Roš hašane. Drugo objašnjenje prema kabali je da naše negativne misli i postupci u našim životima stvaraju loše anđele, anđele tame. Tešuva je meditativna tehnika vraćanja u vremenu (šiva) do onih neugodnih trenutaka u kojima su stvoreni ti anđeli, ponovnog puštanja našeg filma i korištenjem mentalnog postupka "izrezivanja" i "zamjene" mračnih trenutaka s onim svijetlima. Čišćenjem duše i mijenjanjem naše naravi i temperamenta mi uklanjamo te mračne anđele iz našeg života oduzimajući im moć kojom smo ih nahranili u trenutku njihova nastanka. Ovaj proces nas osposobljava da dođemo do točke ispravljanja naše duše i dovedemo je do potpunosti (tikun).

Oprost (seliha) - hebrejka slova sameh, lamed, het imaju numeričku vrijednost 98, koja ima vrijednost kao i riječi Ca (čist, pročišćen). Stoga nam opraštanje omogućuje da čistimo i pročistimo dušu, i da se oslobodimo iz okova mržnje i ljubomore. Blagdanski (micvot - alati)

rituali

Molitva - Riječi molitvi za blagdan napisali su kabalisti davnih naraštaja. Ove drevne molitve imaju moć da podignu našu svijest u više sfere gdje se možemo povezati sa silama koje će nam pomoći da poboljšamo, čistimo i proočistimo našu sudbinu od sveg zla. Šofar - U Zoharu, Levitski zakonik, redak 67, zapisano je da je Stvoritelj rekao Izraelcima da se ne boje jer On stoji na ulazu ... i Godina 13 Broj 49

Roš hašana

traži ih da mu daju snagu, a čime? Šofarom. Šofar je instrument napravljen od Jichakovog ovna. Na dan Roš hašane Jichaka je njegov otac stavio na žrtvenik. Jichaka, za kojega se smatra da je on božanska kola Sefire Gevura (lijeva kolona,

želja za primanjem i presudom), vezao je Abraham, kola Sefire Heseda bezuvjetne ljubavi i davanja. Vezivanje Jichaka simbolizira osobu koja uzima sudbinu u svoje ruke, žrtvuje svoju presudu i veže ju koristeći ljubav i dijeljenje, postupak koji omogućuje otvaranje života blagostanju, blaženstvu i sreći. Puhanje šofara ima moć, kada znamo prave meditacije, vezivanja presude i uklanjanja iste od nas. Naravno, postoji potreba za povezivanjem tešuve i oprosta uz čin puhanja šofara, kao nužan uvjet za uspjeh. O molitvi i puhanju u šofar zapisano je u Zoharu:

Sjedili su rabin Elazar i rabin Aba. Rabin Elazar je rekao, ja sam vidio da je moj otac, na dan Roš hašane (hebrejske Nove godine) i na Jom kipur, odbijao slušati molitvu čovjeka, osim ako s njim prethodno nije proveo tri dana da ga očisti. Kao što je rabin Šimon znao reći,

raca, koji služe kao sud, a tekst se čita pred njima najavljujući poništenje zavjeta.

molitvom čovjeka kojeg sam očistio, svijet je okajan. Još je stroži bio kod puhanja u šofar, jer on nije prihvaćao puhanje u šofar čovjeka koji nije znao puhati u skladu s meditacijom o tajnom značenju puhanja. (Zohar, Vajikra, stih 302).

se hrana naziva "znakovima", a tu su i posebni blagoslovi prije svake od njih, da bismo zaželjeli sebi dobru godinu.

Poništenje zavjeta

Obred se obično radi zadnjeg dana u godini prije početka praznika. Prema kabali, obećanja, zavjeti koje je čovjek dao a nije ih ispunio mogu zapriječiti njegov duhovni rast i blokirati povezivanja njegove duše sa svjetlom Stvoritelja. Ovaj obred bi nas trebao osloboditi tih spona. Obred se odvija u prisutnosti trojice muška-

Posebna jela za praznik Na Roš hašanu postoje običaji da se jede određenu hranu ili jela u dvije noći blagdana, na početku prazničkog obroka. Ova

Tašlih Običaj je u popodnevnim satima prvog dana praznika otići na rijeku, na obalu mora ili bilo koje drugo mjesto na kojem ima vode i kazati molitvu "Tašlih". Prema kabali svrha je ovog običaja da se izbace negativne sile koje smo nakupili. ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 31

Noam Zion:

Seder Roš Hašane: Simbolička hrana i novogodišnje želje Večernji obrok za Roš Hašanu može uključivati i drevni običaj da se jede simbolička hrana, jedan miniSeder, ako želite. Obitelji će okusiti (ili barem to imati kao želju za Novu godinu) raznoliku hranu čiji nas naziv, oblik ili boje podsjećaju na naše najveće želje za Novu godinu.

Taj je običaj vezan za početak godine – doba u kojem se nada miješa sa zabrinutošću. Veliki blagdani Dani strahopočitanja (Jamim noraim) - dani su presude - "Tko će živjeti a tko umrijeti? Tko će se obogatiti a tko će pasti u siromaštvo Ali oni su također i dobri dani (Jontef - Jom tov) za raskošnu proslavu za stolom, kad kupujemo novu odjeću za cijelu obitelj da je nose na Roš Hašanu. Od vremena Talmuda hrana na blagdanskom stolu se transformirala u neformalne simbole naših novogodišnjih želja. Najpoznatije su jabuke umočene u med, koje simboliziraju slatku godinu. Ipak, čak nam i najobičnije povrće, sezonsko voće i razne namirnice daju priliku

stranica 32

da odagnamo svoje strahove i izrazimo naše najdublje nade, kao i priliku da se poigramo riječima u vezi njihovih imena na bilo kojem lokalnom jeziku. U med se obično umače hala - koja je obično okruglog oblika poput uspinjućeg kružnog stubišta (da se prisjetimo kako se ljudi penju ili spuštaju po ljestvama B-gom određene sudbine). Okrugli kruh također predstavlja i kruženje vremena. Postoje i drugi blagdanski motivi, kao što je okruživanje hale vijencem od cvijeća ili drugim dekoracijama da bi se podsjetili krunidbe B-žanskog Kralja na Roš Hašanu. Nakon izricanja blagoslova nad kruhom, hamoci, svi zažele jedan drugom: Neka bi bila B-žja volja da se za nas obnovi dobra i slatka godina.

gli poslužiti u tu svrhu). Neke obitelji kupuju posebno voće ili povrće, upravo ono kojem je sada sezona, ono koje se nije jelo najmanje godinu dana, i blagoslove ga druge noći Roš Hašane. Ovaj običaj također može biti vezan za Seder Roš Hašane, no on ima značaj i za židovski zakon. Jer nije jasno na temelju čega mi kažemo Šehehijanu blagoslov koji je rezerviran za novu hranu ili predmet ili početak novog blagdana - baš na drugu noć Roš Hašane. Dodavanjem novog voća, ■ za svatko ima nepobitan razlog kazivanje Šehehijanu baš na drugu noć. Seder za Roš Hašanu pronalazi svoje najraniji pisani izvor u osebujnom meniju čije simboličko značenje nije otkriveno:

Umakanje kruha prilikom svakog objeda često se nastavlja od Roš Hašane sve do kraja Sukota. Židovske žene iz Poljske i južne Rusije običa-

Za dobro znamenje na Roš Hašanu svatko bi trebao uvesti naviku da jede tikve [kao npr. bundeve], grahorice [kao što su npr. mahune],

vaju postavljati med u četiri ugla kuće za sreću. (Danas bi slatkiši mo-

špinat i datulje." (Talmud TB Keritot 6a) ■

DivrejTora

Tamar Taback:

Roš hašana - 16 uputa Tijekom elula i Dana Visokih blagdana, dobivamo dar tešuve, povratka – nama samima, našim voljenima i B-gu. Nema povoljnijeg vremena u židovskom kalendaru od sadašnjeg kako bismo popeglali neizbježne nabore u našim srcima i popravili ono rasporeno u našim dušama što nam otima mogućnost da izrazimo svoje prirodnu duhovnu ljepotu. Sljedećih 16 uputa su učinkovit način da se otisnete u

proces povratka svojoj najdubljoj biti i najvećem potencijalu. Pronađite mirno vrijeme i mjesto, uzmite bilježnicu i olovku, možda stavite neku laganu glazbu i počnite pisati svoje odgovore na ove upute u svoj dnevnik. U prvih osam pitanja susrest ćete svoje istinsko ja, iz neposredne blizine i osobno. Pristupit ćete najdubljim snovima i željama za sebe u idućoj godini i pronalaženju jedinstvene ljepote vaše duše. Nakon što ste se dotakli svoju suštine, bit ćete u stanju ispitati koja to područja prekrivaju ovo autentično ja i

više znanje. Samospoznaja je moć. Neka biste bili blagosloveni B-žanskom pomoći u vašoj potrazi za dubljom vezom i istinski dobrom i slatkom novom godinom. Povezivanje sa svojim istinskim ja 1. Koji su neki od vaših najvećih darova i resursa koje vam je Vječni dao? 2. Što najviše želite za narednu godinu? 3. Za što ste zahvalni u svom životu upravo sada / prošle godine?

Kako to provesti? 1. Koja su neka od vaših glavnih područja prioriteta koja zahtijevaju da im posvetite pažnju? 2. Kako biste mogli bolje iskoristili svoje B-gom dane darove da donesete veće svjetlo svijetu? 3. Koje ponašanje vas sprečava da budete najbolji što možete? Što možete učiniti kako biste smanjili i uklonili ta ponašanja? 4. Kada bi postojala jedna osobina koju biste željeli

promijeniti da biste bili uravnoteženija osoba, koja bi to osobina bila? Možete li smisliti način da sebe dovedete u bolju ravnotežu u ovom području? 5. Koje misli koje vam se stalno vraćaju imate i čine vas

ustrašenima,

tjeskobnima,

usamljenima,

depresivnima ili samotnimao? Koje bi više duhovno produktivne misli bilo dobro imati u tim trenucima? 6. Koje je jedno područje u vašem odnosu s B-gom koje biste se željeli poboljšati? Koji praktični korak kojim možete poduzeti da biste raditi na tome?

4. Koje su neke od značajnih prekretnica, događaja,

7. Navedite jedno područje u vašim međuljudskim

otkrića, postignuća itd. iz ove protekle godine?

odnosima koje biste željeli poboljšati. Kako može-

(godine koju razmatrate)

te primijeniti tu promjenu u jednoj malo stvari

5. Kada ste se, sve u svemu, osjećali najviše živima?

koju možete dosljedno raditi?

6. Koji su neki od najvećih problema koje ste imali

8. Koje je jedno područje u vašem odnosu sa samim

prošle godine? (kada ste se osjećali najviše otu-

sobom koje biste željeli poboljšati? Kako možete

đeni od svog istinskog ja?)

početi raditi na tome? ■

7. U kojim ste područjima najviše sazreli? 8. Koje su neke od vaših najvećih spoznaja koje sada imate, a koje niste u toj mjeri imali prošle godine?

Godina 13 Broj 49

Strana 33

Torah Tidbits:

Što nije i što jest Tašlih Tašlih NIJE čarobni, neki hokuspokus, način da se oslobodite grijeha. To jednostavno, ne ide tako jednostavno. Potrebno je napraviti iskrenu tešuva, moliti se Vječnom, kazati Vidui, a ako ima grijeha u međuljudskim odnosima (što je neizbježno), čovjek mora udobrovoljiti one koje je povrijedio i primiti njihovo oproštenje da bi njegova tšuva uspjela. Ne može čovjek jednostavno otići na obalu, kazati par p'sukim, bacati nekoliko mrvica u vodu i otići čiste savjesti - bez teškog, stvarnog pokajanja. U stvari, u različitim periodima povijesti i mjestima na svijetu bilo je rabanim koji su u svojim zajednicama zabranili tašlih kako se ljudi ne bi opustili u vezi glavnih izazova Jamim nora'im - tšuve, molitve i cedaka. Postoje i oni koji u svojim spisima uopće nisu spominjali običaj tašliha, s obzirom da se ne pojavljuju u Talmudu ili drugim ranijim izvorima. Na primjer, običaj Gaona iz Vilne bio je da ne radi tašlih. Ipak, tašlih je široko rasprostranjen minhag (običaj, op.pr.) u većini židovskih zajednica širom svijeta. Ako netko nije mogao kazati tašlih na Roš Hašana, može ga reći tijekom Aseret j'mei tešuva, ili čak nakon toga sve do Hošana Raba. Vodeći odlomak u tašlihu daje nam podrijetlo njegovog imena i vjerojatno izvorno porijeklo samog običaja. Drugi pasuk (Mihej 7,19) govori o B-gu, koji u Svojoj milosti, "baca naše grijehe u dubine mora". Ovo je cilj naše tešuve - da se tako iskreno pokajamo, da će B-g potpuno izbrisati naše grijehe. Kraljevi Izraelovi bili su pomazivani na obali rijeke. Voda je simbol stranica 34

■

života, Tore i kontinuiteta. Na Roš Hašanu, kada slavimo krunidbu Kralja nad kraljevima, odlazimo do rijeke (ili neke druge vodene površine) kao podsjetnik na ovu glavnu temu dana. Midraš nam govori da je Satan dobio B-žje dopuštenje da pokuša odvratiti Avrahama Avinu da ne ode na Har HaMorija s Jichakom. On je Avrahamu na put postavio rijeku, ali Avraham je bio toliko odlučan da izvrši B-žju zapovijed, da je zakoračio ravno u vodu. Ništa ga nije moglo zaustaviti. Rijeka je postala simbolom posvećenosti B-gu. Na Roš Hašanu, godišnjicu Akede (vezivanja Jichaka, op.pr.), odlazimo na obalu rijeke i "podsjećamo" B-ga (nazovimo to tako), i sebe same, na posvećenost našeg praoca Avrahama, te da se tom visokom razinom predanosti ponovno opredijelimo za Toru i micvot. Postoji kabalistička analogija između glavnih p'sukima tašliha i Trinaest božanskih atributa. Ova ideja dodaje značaju kazivanju tašliha,

zbog moći pozivanja Jud-Gimel Midot. Oni su neophodni za Slihot i tšuvu i vezani su za biblijske događaje u razdoblju elula, Roš Hašane i Jom Kipura. Tekst za tašlih razlikuje se od mahzora do mahzora. Primjereno je dopuniti redovne tekstove tašliha svojim vlastitim molitvama. Na Roš Hašanu, kada provodimo značajnu količinu vremena u šulu u molitvi, ne kažemo "što je dovoljno, dovoljno je". Nakon svečanog ručka odlazimo svojim domovima da molimo između molitava. Ali ne idemo u Beit Kneset. Umjesto toga, odlazimo do vodenih površina, u prirodu (na godišnjicu njezina stvaranja), gdje se B-žja Prisutnost također treba snažno osjetiti, i uživamo u Njegovu veličanstvu, i ponovno se zavjetujemo da ćemo Mu služiti. Mudro se koristite tašlihom. Učinite ga smislenim dijelom vaše Roš Hašane, i neka neke od ovdje predstavljenih ideja obogate to iskustvo. U nekim je zajednicama tašlih veliki društveni događaj. Iako DivrejTora

(nastavak s 34. stranice)

Torah Tidbits:

on sam po sebi nije loša stvar, ljudi moraju "biti na najvišoj razini ponašanja za Roš Hašana", da tako kažemo. Jedna verzija tesktova za tašlih:

• Mihej 7, 18-20; • Psalam 118, 5-9, • Psalam, 33; • Izaija 11,9; • Psalam 24; • dio iz Musafa za Šaloš regalim: Kralju milosrdni, smiluj nam se...; • Izaija, 54,17;

Što nije i što jest Tašlih Mali Židovski kalendar - rujan/listopad-tišri 2020. rujan-listopad/ elul-tišri

svijeće

havdala

paraša/blagdan

12.9. šab 23

18:56