Tehnoeko 103

KBC ZAGREB GRADI SPALIONICU ZA 1.200 TONA MEDICINSKOG OTPADA, TEHNOLOŠKI I POSLOVNI TRENDOVI KOJE TREBA PRATITI U 2023.

EOL-EKOS, IRIDE, STP, STUMMER, TANA SHARK, TEHNIX

6 Vijesti

12 Aktualno

KBC Zagreb gradi spalionicu za 1.200

tona medicinskog otpada

16 Trendovi

Litij-ionske baterije/akumulatori

”Pritajena bomba“

20 Gospodarenje otpadom u Bugarskoj

Sinergija materijalne i energetske oporabe

23 Tehnix

Inovativnim tehnologijama osvaja nova tržišta EU i susjednih zemalja

24 Eol - Ekos

Pouzdan partner na tržištu komunalne opreme

26 Gospodarenje otpadom

Tehnološki i poslovni trendovi koje treba pratiti u 2023.

30 Tana Shark

Svestrani stroj za usitnjavanje otpada

Impressum tEHNOEKO | O stručni časopis za tehnologije u ekologiji | ISSN 1334 - 9023 | Nakladnik Business Media Croatia d.o.o., Metalčeva 5, 10000 Zagreb, Hrvatska | Glavni urednik Nenad Žunec, dipl. ing. | Urednik dr. sc. Zlatko Milanović | Suradnici Tihomir Dokonal | Voditelj produkcije i distribucije

Cvjetka Špralja Šakić, dipl. oec. | Marketing: Ines Loje | Tajništvo i pretplata Suzana Kovačić, T: +385 1 6311-800, e-mail: tehnoeko@bmcroatia.hr, www.tehnoeko.com.hr | Grafička obrada Business Media Croatia d.o.o. | Urednik fotografije Miroslav Miščević | Fotoagencija Shutterstock | Tisak Horvat-tisak d.o.o. | Autori osobno snose odgovornost za objavljeni sadržaj svojih članaka. Stajališta autora nisu ujedno i stajališta uredništva i stručnog kolegija časopisa. Kompletni objavljeni materijali ne mogu se koristiti za druge svrhe ili objave bez suglasnosti izdavača.

32 Stummer Bin Washer

Ekonomično vozilo za prikupljanje otpada i pranje spremnika

34 Caterpillar

Nova generacija CAT kompaktnih utovarivača na kotačima

36 Iride

Komunalne nadogradnje Iride na podvozju Isuzu

38 STP

Polupodzemni kontejneri

40 Inovacije

Plutajuća barijera u Los Angelesu zaustavila

slijevanje 16 tona otpada u ocean

43 Gospodarenje biootpadom u

Njemačkoj

Gotovo 15 milijuna tona biootpada

CILJEVI NISU ISPUNJENI – ZAŠTO ?

Nedavni nalaz Državnog ureda za reviziju je utvrdio da do kraja 2022. godine nije ostvaren niti jedan od četiri glavna cilja nacionalnog Plana gospodarenja otpadom 2017. – 2022.:

1. cilj - nije „smanjena količina KO-a“, jer se stalno povećava količina otpada iako se smanjuje broj stanovnika,

2. cilj – nije ostvareno „odvojeno sakupljanje 60 posto mase proizvedenog KO-a“, jer je Državni ured za reviziju procijenio da će na kraju 2022. stopa OS-a biti oko tek 45 posto,

3. cilj – nije „odvojeno sakupljanje 40 posto mase biootpada“, jer je procijenjena stopa na kraju 2022. godine samo 18,7 posto,

4. cilj – nije postignuto „smanjenje odlaganja“, jer je ciljana stopa odlaganja 25 posto, a trenutna stopa odlaganja je čak 50,2 %.

Državni ured za reviziju naročito upozorava da kasni obračun naknade za odlaganje, koji je još 2017. godine uveden u skladu sa Zakonom. Politička elita u Hrvatskoj isključivo je odgovorna za nastavak odlaganja, premda stručnjaci uporno upozoravaju opasne i brojne ugroze odlaganja (npr. na Tehnoeko konferenciji o zaštiti okoliša). Neugodni mirisi iz odlagališta su u središtu javne pozornosti, iako su tek jedna od petnaestak ugroza odlaganja. Hrvatska već godinama ima na raspolaganju financijska sredstva za investicije, ali jeftino/besplatno odlaganje izravno onemogućava provedbu mjera izbjegavanja odlaganja i oporabu otpada.

Tranzicija u RH je pokrenula razvitak potrošačkog mentaliteta, grade se velike trgovine i razvija on line trgovanje. Posljedično ubrzano se povećava količina ambalažnog otpada. Prije nekoliko godina, uz žestoke otpore nekih proizvođača (ali ne svih), uvedena je javna povratna naknada za plastičnu ambalažu od 0.50 kuna. Na taj se način omogućilo veliko povećanje reciklaže otpadne ambalaže od pića. Mnogi u Hrvatskoj godinama osporavaju povratnu naknadu, čak je neko vrijeme bila djelomično i ukinuta. Zakon već godinama omogućava proizvođačima da organiziraju vlastiti privatizirani sustav odvojenog sakupljanja otpadne ambalaže. U Hrvatskoj, zbog malog iznosa povratne naknade, tu mogućnost nisu iskoristili. Potrebno je naglasiti da su privatne tvrtke u susjednim zemljama organizirale privatizirani sustav recikliranja otpadne ambalaže.

Očekuje se novi Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži, koji bi trebao, sukladno osnovnom načelu odgovornosti proizvođača, u sustav recikliranja uključiti sve proizvođače jednokratne ambalaže. Zelene udruge opravdano predlažu i povećanja povratne naknade. To će, ne samo povećati stopu recikliranja, već i osnivanje privatiziranog sustava gospodarenja otpadnom ambalažom.

Nacionalni Plan gospodarenja otpadom je već u donošenju kasnio dvije godine, a kasni i provedba više od dvije godine. Odvojeno sakupljeni otpad nije tržišno konkurentna sekundarna sirovina. Recikliranje otpada provode privatne tvrtke. Svaka općina i grad trebaju samostalno odlučiti hoće li u javnoj ili privatnoj sortirnici iz odvojeno sakupljenog otpada proizvoditi tržišno konkurentne sekundarne sirovine. Gospodarenje otpadom u RH treba se temeljiti na otvorenom tržišnom nadmetanju. Dokazano, privatne tvrtke su konkurentne javnom gospodarstvu, ali samo ako su nadmetanja transparentna. U RH su sva odlagališta javna, te nije opravdano „besplatnim i jeftinim odlaganjem“ onemogućiti privatnom gospodarstvu da se ravnopravno nadmeće s javnim tvrtkama.

dr. sc. Zlatko Milanović

Split: U Plokitama postavljeni prvi polupodzemni spremnici za miješani komunalni otpad

Plokite su prvi splitski kvart u kojem su klasični kontejneri zamijenjeni modernim polupodzemnim spremnicima. Njihovim otključavanjem u prosincu službeno je počeo pilot projekt odvajanja otpada u Splitu. Stanovnici ovog gradskog kotara odlagat će svoj miješani komunalni otpad, biootpad, papir i plastiku u spremnike postavljene na 12 lokacija.

Projekt će se s Plokita proširiti na sve ostale gradske kotareve, a odvajanjem korisnog otpada u za to predviđene spremnike, građani Splita utjecat će direktno na smanjenje onečišćenosti vode, zraka i tla, uštedu energije i smanjenje količine otpada kojeg više nije moguće reciklirati.

Splićani će odvajati otpad u modernim spremnicima koji ne zauzimaju veliku površinu, a opremljeni su senzorima koje je razvila splitska tvrtka Include. Pomoću njih će se prikupljati podaci o otvaranju spremnika u realnom vremenu, dinamici punjenja, što će u budućnosti omogućiti optimizaciju odvoza otpada. Imaju pet puta veću zapremninu od kontejnera koji će biti uklonjeni, a prazne se već sad posebnim kamionom koji na sebi ima dizalicu za podizanje vreće iz spremnika. Uređen je i opločen i sam okoliš oko spremnika.

“Plan je do kraja 2023. imati spremnike za miješani otpad, biootpad, plastiku i papir diljem grada, njih ukupno 400. Odlaganjem otpada u njih smanjit ćemo nered i neugodne mirise na javnim površinama, povećati količinu otpada kojeg možemo reciklirati i višestruko sma-

njiti neiskoristiv otpad koji se odlaže na Karepovac, koji je već sada preopterećen.“poručio je direktor gradske komunalne tvrtke Čistoća Ivica Karoglan.

Uz planiranu ugradnju polupodzemnih spremnika na više od 200 lokacija, velika sredstva splitska Čistoća ulaže i u nabavu biostabilizatora, još jednog specijalnog kamiona s dizalicom za pražnjenje spremnika, uređaje za mljevenje otpada, baliranje reciklabilnog otpada i osiguravanje infrastrukture koja će omogućiti da se odvojeni otpad u potpunosti preradi i vrati u ponovnu uporabu.

Novo komunalno vozilo za bjelovarski Komunalac

Komunalac d.o.o. Bjelovar bogatiji je za još jedno specijalno komunalno vozilo za sakupljanje otpada. Radi se o vozilu ukupne zapremnine 22 m 3 , s integriranim podizačem kontejnera od 5 - 7 m 3

Nadogradnja je talijanskog proizvođača COSECO, s integriranim robusnim podizačem za brzo i efikasno pražnjenje kontejnera od 5 do 7 m 3 . Montirana je na IVECO X-Way podvozje, snage 420 KS sa stražnjom upravljivom osovinom radi što boljih manevarskih sposobnosti. Tvrtka O-K-TEH d.o.o. koja je isporučila vozilo, u svom prodajnom asortimanu uz navedenu, nudi i druge oblike nadogradnji specijaliziranih za svaku primjenu.

ZEZ Sunce: Solarnim elektranama u vlasništvu građana do većeg korištenja

solarne energije u Hrvatskoj

U Zagrebu je krajem siječnja održana osnivačka skupština Europske zadruge ZEZ Sunce, čiji je cilj povećanje proizvodnje obnovljive energije u Hrvatskoj projektima solarnih elektrana u vlasništvu građana, mikro i malih poduzeća te lokalnih zajednica.

ZEZ Sunce je osnovala Zelena energetska zadruga (ZEZ) zajedno s 30-ak pravnih i fizičkih osoba koje djeluju u području obnovljive energije i društvenog poduzetništva. Zelena energetska zadruga posljednjih 10 godina potiče razvoj građanske energije u Hrvatskoj, a zaslužna je i za prve hrvatske primjere ulaganja u projekte solarnih elektrana uz pomoć građana: Križevačke sunčane krovove.

Kao prve projekte, ZEZ Sunce planira realizirati solarne elektrane na zgradama koje će proizvedenu solarnu energiju trošiti za vlastite potrebe ili za prodaju na tržištu. Dugoročno, težit će se proizvodnji solarne energije za potrebe svojih članova, ali i osiguranju investicija za lokalne društveno korisne projekte.

Plan je do 2026. godine realizirati krovne solarne elektrane ukupne snage minimalno 2.000 kW, a prema tom cilju krenut će od elektrana na području Zagreba.

Osnivanjem zadruge ZEZ Sunce građanima se želi otvoriti prostor za ulaganje u projekte solarne energije u vlastitoj lokalnoj zajednici i aktivno sudjelovanje u tranziciji na obnovljivu energiju. Učlanjenje i ulaganje u projekte solarnih elektrana u narednim će mjesecima biti omogućeno svim zainteresiranim fizičkim i pravnim osobama.

Split postavlja solarne panele na 14 javnih zgrada

Jadrolinija raspisala natječaj za tri električna putnička broda

Jadrolinija je 23. siječnja raspisala javni natječaj za gradnju triju putničkih brodova na električni pogon. Procijenjena vrijednost javne nabave je 45 milijuna eura, a gradnja brodova sufinancirala se iz europskih fondova, odnosno iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti.

Grad Split predstavio je projekt "SuSTainable – povećanje kapaciteta za proizvodnju solarne energije na javnim objektima u vlasništvu Grada Splita". Riječ je o projektu u sklopu kojeg će se integrirane fotonaponske elektrane instalirati na 14 javnih objekata u vlasništvu Grada kako bi se iskoristila sunčeva energija i povećala proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora. Konkretno, proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora povećat će se za 795 MWh godišnje, a emisije CO 2 smanjit će se za 186 tona godišnje. Osigurat će se stabilnost napajanja električnom energijom i povećati energetska neovisnost objekata te ublažiti klimatske promjene. Integrirane fotonaponske elektrane će se instalirati na osnovne škole Brda, Lokve - Gripe, Kamen - Šine, Mejaši, Pujanke, Ravne njive - Neslanovac, Stobreč, Visoka, Žnjan - Pazdigrad i Žrnovnica, dječje vrtiće Mala sirena, More i Ružmarin te na dvoranu Košarkaškog kluba Split na Gripama. Projekt koji je započeo u svibnju prošle godine, trebao bi biti završen do kraja travnja 2024. godine. Projekt „SuSTainable“ financiraju Island, Lihtenštajn i Norveška putem Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora (EGP) za razdoblje 2014. – 2021. godine u okviru programa Energija i klimatske promjene. Ukupna vrijednost projekta je 650.152,44 eura, a postotak sufinanciranja iznosi 85 posto. U tijeku je proces odabira izvođača radova, nakon čega slijedi uvođenje izvođača u posao, što bi se trebalo dogoditi već u veljači.

"Sredstvima iz fondova EU kroz energetsku obnovu javnih zgrada već smo instalirali solarne panele na osnovne škole Skalice, Pojišan i Mertojak, a ovaj novi projekt prijavile su gradske službe u suradnji s razvojnom agencijom Grada Splita RaST", rekla je Antonija Eremut Erceg, pročelnica Službe za razvoj grada Splita.

"U Osnovnoj školi Mertojak solarni paneli mjesečno umanje trošak energenata za nešto više od 400 eura, što je više od polovice samog računa energenata te škole.

Sada, u sklopu novog projekta, postavljanje solarnih panela na 14 javnih objekata rezultirat će povećanjem proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije za 800 MWh godišnje i to će nam godišnje donijeti uštedu od oko 100.000 eura".

Novi brodovi, koji bi trebali zamijeniti Jadrolinijine "oldtimere" - brodove Tijat, Postira i Premuda - izgrađene prije više od šezdeset godina, plovili bi na dubrovačkom području (linija prema Elafitima, odnosno državna linija Suđurađ – Dubrovnik), na šibenskom (državna linija Šibenik – Vodice, prema Prviću, Zlarinu i drugim otocima), te u lošinjskom arhipelagu (državna linija Mali Lošinj – Susak). Prema potrebi koristit će se i za druge linije.

Riječ je o tri putnička broda na električni pogon, s dodatnim solarnim napajanjem, pojedinačne vrijednosti oko 15 milijuna eura. Brodovi su namijenjeni za prijevoz putnika i tereta, previđeni kapacitet svakog je 389 putnika, s osam članova posade. Maksimalna duljina broda ograničena je na 52 metra, a maksimalna širina na 12 metara.

Osnovni pogon broda treba biti električni s korištenjem električne energije pohranjene u baterijama, a minimalan rok trajanja baterije osam godina uz pretpostavljeni rad na državnoj brodskoj liniji Suđurađ –Dubrovnik. Baterije će se puniti preko priključaka kopnenim i otočnim lukama, u kojima treba izgraditi adekvatnu infrastrukturu. Dopunski izvor električne energije bit će fotonaponska elektrana ugrađena na krov sunčane palube, površine 90 četvornih metara.

Na brodove će biti ugrađeni rezervni izvori energije, dva dizelska generatora s emisijom ispušnih plinova u skladu s IMO Tier III standardom.

Iako je Jadrolinija inicijalno namjeravala graditi brodove na hibridni pogon, električni pogon odabran je zbog toga što je to jedan od uvjeta za sufinanciranje europskim sredstvima, u očekivanom iznosu od 65 posto od njihove ukupne vrijednosti.

Rok za dostavu ponuda je 22. veljače 2023. godine, a plan je da brodovi budu izgrađeni do kraja 2026. godine. Do tada bi HEP i nadležne lučke uprave trebali osigurati infrastrukturu za punjenje baterija u lukama u kojima će brodovi pristajati.

Najava Poziva za energetsku obnovu zgrada javnog sektora

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine planira do kraja I. kvartala ove godine objaviti Poziv za energetsku obnovu zgrada javnog sektora, koji će biti sufinanciran iz Mehanizma za oporavak i otpornost u okviru instrumenta „EU sljedeće generacije“ kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026., za koji je osigurana alokacija u iznosu od 39.816.842,52 eura. Ovim Pozivom neće biti obuhvaćene zgrade javnog sektora oštećene u potresu jer se one obnavljaju kroz druge pozive.

Svrha Poziva je provođenje integralne energetske obnove, dubinske obnove i sveobuhvatne obnove zgrada javnog sektora koja će rezultirati uštedom godišnje potrebne toplinske energije za grijanje od najmanje 50% (QH,nd) i uštedom godišnje primarne energije od najmanje 30% (Eprim) u odnosu na stanje prije obnove na razini svakog projektnog prijedloga te smanjenjem emisija CO 2 , što će pridonijeti dekarbonizaciji zgrada.

Prihvatljivi prijavitelji mogu biti tijela državne vlasti i državne uprave, jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, javne ustanove ili ustanove koje obavljaju društvene djelatnosti, vjerske zajednice koje obavljaju društvene djelatnosti te udruge koje obavljaju društvene djelatnosti i imaju javne ovlasti uređene posebnim Zakonom.

Prihvatljive aktivnosti za sufinanciranje su izrada projektne dokumentacije, energetska obnova, upravljanje projektom i administracija te promidžba i vidljivost. Stope sufinanciranja prihvatljivih troškova u ovisnosti su o kategoriji obnove, a kreću se od 85%-100% za aktivnosti izrade projektne dokumentacije i upravljanje projektom i administraciju, 60-80% za aktivnost energetske obnove, dok je stopa sufinanciranja za aktivnost promidžbe i vidljivosti fiksnih 85%. Uz mjere energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije, Pozivom se podupire povećanje potresne otpornosti zgrade, povećanje sigurnosti u slučaju požara, osiguranje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, mjere za osiguranje pristupačnosti osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, mjere ugradnje elemenata zelene infrastrukture, održive urbane mobilnosti i elektromobilnosti.

Električna čistilica u Splitu

Čistoća Split bogatija je za novu električnu čistilicu TENAX ELECTRA 2,0 s kojom će još efikasnije i ekonomičnije čistiti grad Split.

TENAX ELECTRA 2.0 NEO ostvaruje impresivne rezultate u gradskim središtima, na parkiralištima, javnim prometnicama ili na bilo kojem vanjskom prostoru. Zbog svoje okretnosti, dimenzija i performansi ovaj stroj je idealan za čišćenje, kako užeg centra gdje su potrebne male dimenzije stroja tako i šireg gradskog područja gdje svojom brzinom konkurira i mnogo većim čistilicama. Vozilo je u transportu nečujno zbog pogona preko električnog motora, dok se u radu čuje samo rad turbine koja ne proizvodi vibracijsku buku. Čistilicu je isporučila tvrtka O-K-TEH, zastupnik Tenaxa za Hrvatsku.

Još jedno komunalno vozilo s nadogradnjom Iride za Pulu

Tvrtka Pula Herculanea proširila je svoj vozni park s još jednim komunalnim vozilom s nadogradnjom IRIDE, zapremine 8 m3, koje će se koristiti za prikupljanje otpada u sustavu „od vrata do vrata“.

Nadogradnja je opremljena dvodijelnom potisnom pločom za sabijanje otpada, dvobrzinskim aparatom za pražnjenje kanti 80-1.100 l te homologiranim stražnjim platformama za operatere.

Isporuku vozila izvršila je tvrtka Alfateh ekologija i energetika iz Rijeka.

Planira se gradnja solarne elektrane u Poličniku

U općini Poličnik kraj Zadra od 23. siječnja do 21. veljače vodi se javna rasprava o ekološkoj prihvatljivosti Sunčane elektrane Poličnik čija se izgradnja planira u tamošnjoj Poslovnoj zoni Grabi.

Fotonaponska elektrana u Poličniku imat će nazivnu snagu 39 MWac, a očekivana proizvodnja je 76,5 GWh godišnje, što bi trebalo biti dovoljno da zadovolji prosječnu potrošnju oko 25.000 kućanstava. Moduli za pretvaranje sunčeve energije u električnu bit će postavljeni na ukupnoj površini od 83,9 hektara..

Investitor je Neoen Renewables Hrvatska, tvrtka kćer najvećeg francuskog proizvođača energije iz obnovljivih izvora, kao i tvrtka koja u suradnji s Teslom gradi najveću bateriju na svijetu kapaciteta. U Hrvatskoj su već pokrenuli nekoliko projekata među kojima su solarna elektrana Dobra Voda kod Pristega i solarni park Vlake kod Pakoštana.

Moduli će biti postavljeni na nosače, tako da zemljište ostaje slobodno za rast vegetacije i boravak životinja. Paneli će kontinuirano mijenjati položaj tijekom dana i uvijek biti usmjereni direktno prema suncu, što ne ostavlja prostora za refleksiju u bilo kojem smjeru. Oko pogona će biti izgrađena ograda visine 2 metra, sukladno građevinskim i ekološkim propisima.

Francuska priprema gradnju

podzemnog skladišta za radioaktivni otpad vrijednog 25 mlrd. eura

Francuska agencija za radioaktivni otpad Andra podnijela je zahtjev vladi za izgradnju podzemnog skladišta na sjeveroistoku zemlje. Ovaj potez dolazi u okviru projekta Cigéo vrijednog 25 milijardi eura i omogućio bi da se visoko radioaktivni otpad skladišti duboko pod zemljom na granici između departmana Meuse i Haute Marne.

Projekt bi uključivao izgradnju postrojenja za skladištenje do 83.000 kubnih metara visoko i srednje aktivnog radioaktivnog otpada s dugim poluživotom 500 metara ispod površine. Pogon bi bio projektiran tako da može zbrinuti sav radioaktivan materijal koji su postojeće nuklearne elektrane i istraživački centri proizveli ili će proizvoditi u budućnosti. Zahtjev je podnesen nakon 30 godina istraživanja i pripreme, triju zakona donesenih 1991., 2006. i 2016. te tri javne rasprave.

Andra je već izgradila podzemni istraživački laboratorij u tom području kako bi istražila je li njegova geologija pogodna za skladištenje visokoradioaktivnog otpada. Godine 2005. identificirala je područje od 250 četvornih kilometara oko laboratorija sa stabilnim slojem gline koji omogućuje dugoročno zadržavanje radioaktivnog materijala.

Ako projekt bude odobren, Cigéo će se graditi u toj zoni. Izgradnja bi mogla započeti 2027., a pilot projekt bi trebao trajati 2035.-2040. Kompleks će se sastojati od površinskih objekata u dvije zone – zona „rampe“ i zona „šaht“ - koje će biti povezane s podzemnim objektom koji će imati spremnike za odlaganje različitih vrsta radioaktivnog otpada. Otpad će se spuštati do skladišta 5 kilometara dugom žičarom. Postrojenje će se postupno, tijekom više od 100 godina, širiti na području koje bi trebalo dosegnuti površinu od 15 četvornih kilometara. Francusko ministarstvo ekološke tranzicije zahtjev za odobrenje projekta uputit će državnoj agenciji za nuklearnu sigurnost. Glavni direktor agencije Andra Pierre-Marie Abadie rekao je da bi ovim rješenjem radioaktivni otpad bio sigurno pohranjen za razdoblje od stotine tisuća godina.

KBC Zagreb gradi spalionicu za 1.200 tona medicinskog otpada

Toplinska energija stvorena izgaranjem medicinskog otpada izravno bi ulazila u energetski sustav KBC-a Zagreb čime bi se uštedjelo oko 260 tisuća eura godišnje. Dodatnih 700.000 eura uštedjelo bi se smanjenjem emisije stakleničkih plinova

Objekt za gospodarenje zaraznim medicinskim otpadom planira se izgraditi na površini od oko 2.500

četvornih metara

edicinski otpad je sav otpad koji nastaje u zdravstvenim ustanovama, medicinskim laboratorijima i ustanovama za biomedicinska istraživanja, kao i otpad iz manjih ili raštrkanih izvora. Iako bolnice proizvode najveći volumen medicinskog otpada, one su tek mali dio ukupnog broja izvora. Neodgovarajuće postupanje i odlaganje medicinskog otpada predstavlja ozbiljan rizik od sekundarnog prijenosa bolesti zbog izloženosti infektivnim uzročnicima među sakupljačima otpada, radnicima na otpadu, zdravstvenim radnicima, pacijentima i općenito u zajednici u kojoj se otpad nepravilno odlaže.

Procjenjuje se da se u bolnicama proizvodi oko 0,5 kilograma medicinskog otpada po krevetu dnevno. Međutim, ova

brojka i temeljni sastav otpada uvelike variraju ovisno o lokalnom kontekstu, pri čemu zemlje s višim prihodima stvaraju daleko veće količine otpada i plastike, koja često čini više od polovice cjelokupnog medicinskog otpada. Zbog te velike raznolikosti, ne postoji najbolje rješenje za postupanje s medicinskim otpadom.

KBC Zagreb je kao rješenje odabrao gradnju spalionice infektivnog otpada u sklopu bolničkog kompleksa. Projekt uspostave cjelovitog sustava gospodarenja zaraznim medicinskim otpadom u KBC-u Zagreb uključen je u Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) kroz Izravnu dodjelu bespovratnih sredstava kao jedan od strateških projekata zdravstvenog sustava u RH. Projekt uzima u obzir opća načela zaštite okoliša, predostrožnost, održivost, tehnološku izvedivost i eko-

nomsku održivost, zaštitu resursa, te ukupne učinke i utjecaje na okoliš, ljudsko zdravlje, gospodarstvo i društvo u cjelini. Provedbom projekta osigurat će se usklađenost sa svim EU i RH standardima za postupanje sa zaraznim medicinskim otpadom uz poštivanje najviših zahtjeva vezano za zaštitu okoliša i zdravlje ljudi, navodi se u Studiji o utjecaju na okoliš objekta za gospodarenjem zaraznim medicinskim otpadom u KBC-u Zagreb koja je objavljena na stranicama Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i na temelju koje smo predstavili tehnološke aspekte projekta.

Trenutno se na razini cijelog KBC-a Zagreb godišnje proizvodi oko 1.160 tona svih vrsta medicinskog otpada. Najviše se proizvodi zaraznog medicinskog otpada, čiji se udio u ukupnim količinama proizvedenog medicinskog otpada u posljednjih pet godina kreće 70 - 80 posto. Količina zaraznog otpada je zbog pandemije i otvaranja COVID odjela na lokacijama Jordanovac, Rebro i Petrova u 2021. značajno porasla u odnosu na prethodnu godinu.

Objekt za gospodarenje zaraznim medicinskim otpadom

KBC-a Zagreb se planira izgraditi na površini od oko 2.500 četvornih metara, unutar lokacije bolničkog kompleksa Rebro koji se nalazi na području gradske četvrti Maksimir u Gradu Zagrebu.

U planiranom objektu predviđen je postupak termičke obrade zaraznog medicinskog otpada postupkom D10 – spaljivanje otpada na kopnu, a toplina iz postupka spaljivanja u najvećoj mogućoj mjeri će se iskoristiti za toplinske potrebe bolničkog kompleksa Rebro, navodi se u Studiji o utjecaju

objekta na okoliš koju je izradio tim tvrtke Dvokut-Ecro d.o.o. pod vodstvom magistre kemijskog inženjerstva Marijane Bakule. Javno izlaganje Studije zakazano je za 27. siječnja, u hotelu Hilton Garden lnn Zagreb, u 12.30 sati.

"To bi bila energana snage 1.100 kilovata i ta toplinska energija stvorena izgaranjem medicinskog otpada izravno bi ulazila u energetski sustav KBC-a Zagreb čime bismo uštedjeli oko 260 tisuća eura godišnje. Što se tiče Studije utjecaja na okoliš, točno je i pedantno definirano da je emisija stakleničkih plinova, odnosno ugljičnog dioksida, sumporovog dioksida, ugljikovog klorida i sličnih, višekratno manja od dopuštenih vrijednosti, Radi se o posve sigurnom postrojenju i na taj način ćemo uštedjeti daljnjih 700 tisuća eura godišnje, tako da bi ušteda kroz energiju bila gotovo milijun eura. Zato smo izabrali taj model za koji mislimo da je siguran, a osim toga, iskustva drugih gradova koji imaju slična postrojenja, kao što su Piacenza, Köln ili Augsburg, govore tome u prilog", rekao je ravnatelj KBC-a Zagreb Tomislav Ćorušić.

Prema Idejnom rješenju, energetska učinkovitost objekta će biti iznad 70 posto. U objektu će se obrađivati isključivo zarazni medicinski otpad iz klinika i kliničkih zavoda KBC-a Zagreb koji su smješteni u gradu Zagrebu.

"Obrađivat će se samo otpad nastao na KBC-u Zagreb i neće se dovoziti otpad iz drugih bolnica. Riječ je o kapacitetu od 200 kilograma po satu dok je godišnji kapacitet 1.200 tona. Obrađivat će se kruti medicinski otpad u koji spadaju razne gaze, zavoji, jednokratne maskice, jednokratna kirurška odijela i tako dalje. Neće se obrađivati niti patološki otpad,

Prema Idejnom rješenju, energetska učinkovitost objekta će biti iznad 70 posto

Izvor: Studija o utjecaju na okoliš objekta za gospodarenjem zaraznim medicinskim otpadom u KBC-u Zagreb / Dvokut-Ecro d.o.o

Toplinska energija stvorena izgaranjem medicinskog otpada izravno bi ulazila u energetski sustav KBC-a Zagreb

niti lijekovi, niti kemikalije kao što su citostatici, niti metalni otpad", rekao je u HTV-ovoj emisiji Studio 4 Damir Tomašek iz KBC-a Zagreb.

U Studiji je opisan sadašnji postupak: zarazni (infektivni) otpad prikuplja se u primarnim skladištima na mjestu nastanka. Iz primarnih skladišta zarazni otpad zaduženo osoblje prevozi do sekundarnog skladišta. Svaka kanta, kontejner ili drugi spremnik za sakupljanje otpada u sekundarnom skladištu moraju biti označeni nazivom vrste otpada i ključnim brojem otpada. Kante, kontejneri i drugi spremnici imaju mogućnost hermetičkog zatvaranja te su otporni na djelova-

"Ovlašteni sakupljači svakodnevno dolaze na naše lokacije i prikupljaju taj otpad. Samim tim opterećuju promet u gradu. Taj otpad nije obrađen, u njemu postoje patogeni mikroorganizmi. U slučaju bilo kakvog prometnog incidenta postoji velika mogućnost širenja zaraze, a ovim projektom mi taj rizik uklanjamo. Obrađivat ćemo otpad na mjestu nastanka, što je preporuka Svjetske zdravstvene organizacije", razložio je Tomašek. "S obzirom na to da je taj otpad onečišćen i krvlju i tjelesnim izlučevinama pacijenata i bolesnika, jednostavno nema drugi tok nego ga koristiti za spaljivanje odnosno kao gorivo za dobivanje toplinske ili električne energije."

U novom sustavu zarazni medicinski otpad će se odmah po dostavi iz bolničkog kompleksa Rebro ili dovoza s drugih lokacija KBC-a Zagreb zaprimati u hlađeno skladište za prihvat zaraznog medicinskog otpada.

nje opasnih svojstava sadržaja, na pucanje i probijanje ako su u pitanju oštri predmeti, na agresivne kemikalije i slično te dobro podnose uobičajene uvjete postupanja i prijevoza kao što su vibracije i promjene temperature, vlažnosti i tlaka. Transport se odvija u zatvorenim kolicima kroz hodnike i liftove u točno određeno vrijeme, kada se ne odvija transport bolesnika ili tzv. čisti prijevoz (hrane, sterilnog materijala i sl.). Kolica za transport moraju spriječiti ispadanje otpada, prolijevanje i slično te moraju biti od materijala koji su lako perivi. Prije povratka na bolničke odjele i druga radilišta transportna kolica moraju biti očišćena i dezinficirana. Putevi sakupljanja i prevoženja otpada moraju biti određeni i odvojeni od puteva kojima se odvijaju druge aktivnosti i prostorno ili vremenski (bolesnici, čisto rublje, sterilni materijal, hrana itd.). Svi prostori za primarno i sekundarno skladištenje zaraznog medicinskog otpada moraju zadovoljavati propisane uvjete.

Zarazni otpad se iz sekundarnog skladišta predaje sakupljačima ili obrađivačima koji ga zbrinjavaju, odnosno pravnim osobama s kojima je sklopljen ugovor o preuzimanju zaraznog medicinskog otpada i koja obavezno ima Dozvolu za prijevoz ili zbrinjavanje zaraznog medicinskog otpada izdanu od nadležnog ministarstva s obzirom na to da se radi o opasnom otpadu. Ovlaštena osoba dužna je zarazni otpad odvoziti u vozilima u kojima temperatura ne prelazi +15 °C.

Hlađeno skladište služit će isključivo za prihvat i privremeno skladištenje zaraznog medicinskog otpada. Otpad će se privremeno skladištiti u odgovarajućim spremnicima (kontejnerima) volumena 1.100 litara. Unutar hlađenog skladišta predviđen je smještaj do najviše 70 kontejnera, odnosno odgovarajuće količine manjih kontejnera ili kanti.

Hlađeno skladište zaraznog medicinskog otpada izvest će se kao izdvojen prostor sa zasebnim vanjskim ulazom i unutrašnjim vratima prema ostalim dijelovima postrojenja, a s unutarnje strane vrata nalazit će se pretprostori lake konstrukcije s resama od debele folije kako bi se spriječilo istjecanje hladnog zraka iz skladišta odnosno ulazak topline u skladište.

Zarazni medicinski otpad će se ručno dopremati u kontejnerima iz hlađenog skladišta do nosača kontejnera na sustavu za automatsko pražnjenje kontejnera. Sustav za pražnjenje kontejnera podiže kontejner i automatski ga prazni u usipni koš otvarača vrećica. Nakon otvarača vrećica gorivo se transportira zatvorenim sustavom traka do dozirnog uređaja putem kojeg se gorivo – zarazni medicinski otpad - dozira u ložište.

Zarazni medicinski otpad se iz dozirnog uređaja prebacuje u ložište. Sagorijevanjem otpada u ložištu nastaju vrući dimni plinovi koji se odvode u kotao kako bi se iskoristila njihova toplinska energija.

Ložište je opremljeno s rotacijskim bubnjem kako bi se postiglo kvalitetno i jednoliko izgaranje. Izgaranje se odvija u dva koraka kako bi se osiguralo potpuno izgaranje sukladno najboljim raspoloživim tehnologijama. Prvi korak je proizvodnja sintetskog plina u rotacijskom bubnju uslijed podstehiometrijskih uvjeta izgaranja (manjak kisika), a drugi je dogorijevanje istoga na visokoj temperaturi kako bi se osiguralo potpuno izgaranje u sekundarnoj komori. Ložište je dodatno opremljeno s dva gorionika ložena plinom ili loživim uljem. Gorionik kod rotacijskog bubnja je startni gorionik koji je zadužen za postizanje radnih parametara u ložištu prilikom starta postrojenja. Gorionik koji se nalazi u drugom dijelu ložišta (sekundarnoj komori) zadužen je da u slučaju pada temperature dimnih plinova ispod 1.100°C na kontrolnom mjestu procesa (2 sekunde) osigura istu

Procjenjuje se da se u bolnicama proizvodi oko 0,5 kilograma medicinskog otpada po krevetu dnevno

Izvor: Studija o utjecaju na okoliš objekta za gospodarenjem zaraznim medicinskim otpadom u KBC-u Zagreb / Dvokut-Ecro d.o.o

dodatnim izvorom topline.

Gorionici su dimenzionirani tako da i samostalno mogu postići i održavati temperaturu dimnih plinova iznad 1.100°C u kontrolnoj točki. Pepeo i šljaka koji nastaju u ložištu se skupljaju ispod bubnja ložišta i odvode u spremnik pepela. S obzirom na to da je udio teških metala u sastavu otpada vrlo nizak, pepeo i šljaka će najvjerojatnije zadovoljavati parametre za inertni otpad, kao što je slučaj kod većine šljake iz sličnih takvih postrojenja.

S obzirom na to da se za svaku vrstu otpada koja nastaje termičkom obradom otpada u objektu mora napraviti analiza i odrediti joj se ključni broj, u probnom radu će se napraviti analiza putem ovlaštenog laboratorija i ovisno o karakteristikama otpada sklopiti ugovor s ovlaštenom tvrtkom za zbrinjavanje te vrste otpada. Nakon prolaska kontrolne točke, vrući dimni plinovi usmjeravaju se u kotao, u kojem se toplina iz vrućih dimnih plinova preko stijenke kotlovske cijevi (površina izmjene topline) prenosi na vodu.

U objektu će se ugraditi toplovodni kotao, kod kojih u radu nema gubitaka vode, tako da pri normalnom radu neće nastajati otpadne kotlovske vode. Nakon izlaza iz kotla, dimni plinovi prolaze kroz ciklonski separator u kojem se odvajaju krupnije čestice lebdećeg pepela koje se odvode u spremnike s pepelom i šljakom iz ložišta. Nakon ciklona, dimni plinovi prolaze kroz ekonomajzer (prethodni zagrijač), u kojem se dodatno iskorištava toplina dimnih plinova na predgrijavanje vode prije ulaza u kotlovsko postrojenje. Cijeli sustav prijenosa topline s dimnih plinova na vodu je odvojen, što znači da nema mogućnosti doticaja vode i dimnih plinova. Nakon prolaska kroz ekonomajzer, dimni plinovi su usmjeravaju u sustav za čišćenje dimnih plinova.

Zahvatom je predviđeno korištenje ciklonskog separatora za odvajanje lebdećih čestica, katalizatora za odvajanje dušikovih oksida, sode bikarbone za uklanjanje sumpora i klora te aktivnog ugljena za odvajanje čestica teških metala. Na kraju procesa ugrađen je i vrećasti filter koji odvaja preostali pepeo, mješavinu sode bikarbone i aktivnog ugljena. Nakon svih odvajanja dimni plinovi ispuštaju se kroz dimnjak na kojem se kontinuirano prate emisije. Svim navedenim procesima operator očekuje emisije ispod graničnih vrijednosti.

Za smanjivanje koncentracije NOx iz dimnih plinova, prije ulaska u sustav za pročišćavanje dimnih plinova, koristit će se hibridni postupak selektivne nekatalitičke redukcije NOxa (SNCR postupak) i postupak selektivne katalitičke redukcije NOx-a (SCR postupak). U postupku selektivne nekatalitičke redukcije NOx (SNCR) u struju vrućih dimnih plinova između ložišta i kotla ubrizgava se urea ili amonijačna voda. Kao produkti u kemijskoj reakciji NOx s ureom ili amonijačnom vodom kao redukcijskim sredstvom, nastaju voda i molekularni dušik N. U SNCR postupku postiže se smanjenje NOx emisija za 35-70 posto. U postupku selektivne katalitičke redukcije NOx (SCR) se između ciklona i ekonomajzera, u struju dimnih plinova također ubrizgava urea ili amonijačna voda, ali se kemijska reakcija odvija uz prisutnost katalizatora. SCR postupak

se mora provoditi uz prisutnost kisika, a djelovanje katalizatora je najbolje pri sadržaju kisika od 2-3 posto. Kao produkti kemijske reakcije, kao i u slučaju SNCR postupka, nastaju voda i molekularni dušik N. U SCR postupku postiže se smanjenje NOx emisija za 70-90 posto.

Postrojenje je opremljeno složenim sustavom za čišćenje dimnih plinova kako bi se zadovoljile stroge graničnim vrijednostima emisija. Suhi postupak čišćenja dimnih plinova se provodi tako da se u ohlađenu struju dimnih plinova upuhuju aditivi - NaHCO (natrijev bikarbonat) ili Ca(OH) (hidratizirano vapno) pomiješani s 5% aktivnog ugljena. Natrijev bikarbonat ili hidratizirano vapno se koriste za adsorpciju kiselih čestica (HCl, SOx, HF), dok aktivni ugljen veže na sebe eventualno zaostale dioksine i furane te teške metale, objašnjava se u Studiji.

"Što se tiče nusproizvoda, sam otpad iz ložišta je neopasan. Taj otpad može se koristiti u, na primjer, građevinskoj industriji. Već smo uspostavili neke kontakte u vezi toga. Što se tiče otpada iz filtera, on jest opasan i propisano je kako se zbrinjava u daljnjem postupku", rekao je Damir Tomašek za HTV i zaključio: "Ovo je moderno rješenje, potpuno automatizirano i mogućnost ljudske pogreške u ovakvim postrojenjima je minimalna, gotovo nemoguća. Smatramo da je ovo dobar, moderan i siguran projekt."

Hlađeno skladište služit će isključivo za prihvat i privremeno skladištenje zaraznog medicinskog otpada

Javno izlaganje o Studiji utjecaja na okoliš objekta za gospodarenje zaraznim medicinskim otpadom KBC Zagreb

Projekt izgradnje spalionice infektivnog medicinskog otpada u krugu KBC-a Zagreb nije dobro primljen kod građana. Peticiju protiv spalionice potpisalo je više od 5.400 građana, a na predstavljanju Studije, koje je održano 27. siječnja, okupilo ih se tristotinjak.

Na Javnom izlaganju se istaknulo da je KBC Zagreb kao nositelj projekta napravio grešku kada nije građane unaprijed upoznao sa svojim planovima. Kao primjer dobre komunikacije projekta istaknut je Beč gdje se „teren za izgradnju često spominjane bečke spalionice mješovitog otpada pripremao među građanima sedam godina, a nakon toga je održan referendum na kojem je 70 posto građana podržalo projekt.“

Između ostalog navedeno je i da tim koji je predstavljao Studiju nije uspio uvjerljivo odgovoriti na pitanja gdje se u Europi nalaze slične spalionice u krugu bolnice i u naseljenom području, pa čak ni o referencama koje se spominju u studiji. Predstavnici gradskih četvrti koje se nalaze u području oko Rebra pozvali su organizatore da Studiju predstave stanovnicima četvrti i to u nekom za zaposlene pogodnijem terminu. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja donijelo je odluku da se javna rasprava o Studiji produžuje do 20. veljače 2023. godine.

Izvor: Studija o utjecaju na okoliš objekta za gospodarenjem zaraznim medicinskim otpadom u KBC-u Zagreb / Dvokut-Ecro d.o.o

LITIJ-IONSKE BATERIJE/AKUMULATORI ”PRITAJENA BOMBA“

Pametni mobilni telefoni, e-četkice za zube, e-bicikli, e-skuteri, e-cipele itd. su u suvremenom društvu izuzetno povećali upotrebu litij-ionskih baterija. Primjerice u Njemačku je 2012. godine uvezeno oko 50 milijuna litij-ionskih baterija/akumulatora, a 2018. je uvezeno 202 milijuna odnosno čak četiri puta više [autor] dr. sc. Zl Z atko Mil i anov o ić i [autor] dr. sc. Zlatko Milanović

Europska komisija je objavila dva nacrta smjernica za veću održivost mobilnih telefona i tableta

od velikih mobilnih električnih proizvoda (npr. automobila) također se nalaze litij-ionski akumulatori. Proizvođači električnih automobila uvidjeli su vrijednost otpadnih litij-ionskih baterija, kod njih već postoji uhodan sustav prikupljanja, obnove i oporabe nakon roka trajanja litij-ionske baterije. U časopisu Tehnoeko (1/2022.) je objavljen članak o vrijednosti sirovina akumuliranih u suvremenim automobilima. U posljednje vrijeme proizvođači električnih vozila često kod obnove baterije zahtijevaju preuzimanje stare iskorištene. Poznato je i da ispušni lonac točnije, katalizator ima veliku vrijednost (više od 100 eura). U Hrvatskoj na zbrinjavanje otpadnih automobila najčešće već dolaze bez ispušnog lonca i baterije.

Tijekom sakupljanja otpadnih električnih proizvoda s litij-ionskom baterijom veliki je rizik od požara. O tim rizicima nedavno je detaljno pisao Dietmar Linde iz osiguravajuće kuće „Versicherung AG“. Ta tvrtka, između ostalog, osigurava i 700 tvrtki za recikliranje otpada. U industriji recikliranja opasnost od požara je u razvijenim europskim zemljama trenutno najčešća tema. U Njemačkoj je posljednjih deset godina bilo oko 1.400 požara odnosno 140 godišnje u tvrtkama za recikliranje otpada. Osim toga, posljednjih godina brzo raste broj požara povezan s litij-ionskim baterijama.

EU zahtijeva veću održivost

Europska komisija je objavila dva nacrta smjernica za veću održivost mobilnih telefona i tableta. Predloženi su detaljni nacrti kataloga mjera za okolišno prijateljsko dizajniranje (eko dizajn) uređaja za informiranje i komuniciranje. Temelj izrade novih smjernica su istraživanja koja su obavljena na

Fraunhofer institutu za pouzdanost i mikro-integraciju IZM.

Smartphone nisu veliki potrošači energije, ali za njihovu proizvodnju rabe se velike količine rijetkih resursa i nakon isteka određenog vijeka trajanja su opasni otpad. Pored toga, kod punjenja baterije/akumulatora stupanj energijske iskoristivosti je vrlo mali. Nove EU smjernice inzistiraju i da se, uz bolji stupanj transformacije energije, poveća kakvoća i trajnost čitavog smartphone, te omogući lakše održavanje (Right to Repair). Konstrukcija treba osigurati da vlasnik sam može zamijeniti bateriju/akumulator. Zahtijeva se i da proizvođač uređaja i jamči najmanje 1.000 ponovnih punjenja. Za provedbu novih EU smjernica predviđeno je 12 mjeseci prijelaznog razdoblja. U cilju smanjenja EE otpada, proizvođači su obvezni dizajnirati nove modele tako da imaju isti način punjenja baterije.

Tijekom sakupljanja otpadnih električnih proizvoda s litijionskom baterijom veliki je rizik od požara

da u posebnu kategoriju otpada, koju organizirano sakuplja FZOEU, a ovlašteni sakupljači su tvrtke: CE-ZA-R d.o.o.; METIS d.d. i FLORA-VTC d.o.o. koja ima mrežu 12 lokalnih sakupljača prema županijskom modelu: Spectra media Strmec, Interijeri Mujkić Zagreb, Audio i TV servis Jurinjak Krapina, Dima elektronika Varaždin, Metal Zec Ilok, MS MOBILE Slavonski Brod, Obrt Mladen Frković Ogulin, Frigomatic ECO Rijeka, Frigomatic ECO Pazin, Spectra media Zadar, Tehnomobil Split i Tehnomobil Metković.

požara

Rizik od požara litij-ionske baterije već počinje mogućnošću nastajanja kratkog spoja i prikupljanja zajedno s ostalim vrstama otpada. Požar može nastati i zbijanjem (prešanjem) u vozilima za sakupljeni otpad. Za vrijeme istovara iz vozila prikupljene otpadne baterije dolaze u kontakt s kisikom pa se povećava mogućnost zapaljenja. Također, velika je opasnost od požara u sljedećim fazama recikliranja. Najčešće, u malim otpadnim električnim i elektronskim aparatima i uređajima vrlo je teško identificirati postoji li baterija ili akumulator.

sadrži

Stopa odvojenog sakupljanja EE otpada u RH je vrlo visoka i dostiže EU ciljanu stopu. U 2019. godini odvojeno je sakupljeno oko 320.000 tona, a čak 317.000 tona je oporabljeno. Dvije tvrtke su ovlašteni oporabitelji: CE-ZA-R (za 1. kategoriju) i Spectra-Medija (za 2. – 6. kategoriju). Poznato je da se sustavno u otpadu od stanovništva povećava količina EE otpada, koji sadrži brojne izuzetno vrijedne sirovine. U RH se još uvijek rijetko govori o opasnostima prikupljanja litij-ionskih baterija. Nositelj prikupljanja otpadnih akumulatora i baterija je tvrtka C.I.A.K. grupa d.d., koja ima Centar za reciklažu baterija. Otpadne baterije su dužne prema popisu odvojeno sakupljati sve trgovine koje prodaju baterije. Litij-ionske baterije redovito se nalaze u otpadnim električnim i elektronskim uređajima. Ovlašteni sakupljači EE otpada trebaju izdvojiti litij-ionske baterije te ih odvojeno prikupiti, propisno skladištiti i odvoziti do tvrtke za recikliranje izvan RH. Jedan od najvećih ovlaštenih sakupljača EE otpada je do sada godišnje prikupljao oko 100 kilograma otpadnih litijionskih baterija.

Zbog toga, primjerice, u fazi početnog usitnjavanja („šrediranja“) velika je opasnost od nastanka požara. Litij-ionskih akumulatori mogu se zapaliti već pri temperaturi od 50 stupnjeva. Ljeti temperature narastu i iznad 35 stupnjeva, te u hrpi EE otpada može doći do zapaljenja i požara. Tako nastaju štete i od nekoliko milijuna eura.

U doba kriza (npr. zbog zastoja u opskrbi dijelova, uvođenja sankcija i sl.) može doći do smanjenja normalne kakvoće elektronskih i električnih proizvoda, time se povećava rizik od nastanka požara. Zbog nedostatka financijskih sredstava u krizi manje se ulaže u mjere prevencije nastanka požara, kao i u opremanje i održavanje postrojenja za automatsku identifikaciju odnosno automatsko gašenje požara.

U Njemačkoj je početna premija osiguranja od požara postrojenja za reciklažu između 1 i 2 promila vrijednosti. Trenutno, zbog sve većeg udjela otpadnih litij-ionskih akumulatora je povećana opasnost od nastanka požara i premija osiguranja iznosi 4 pa i više promila.

Organizacija je najbolja mjera zaštite od požara

Danas postoje specijalisti za rizike od opasnosti požari. Tvrtka za savjetovanje Elmar Sittner savjetuje da je „Metla u ruci je početni korak smanjenja opasnosti od požara“. Provedba zaštite od požara sastoji se od organizacijskih, teh-

EE otpad sadrži brojne izuzetno vrijedne sirovine

ničkih i konstrukcijskih mjera. Vrlo često je u praksi otežana provedba konstrukcijske promjene. To se osobito odnosi na lokaciju postrojenja i dozvolom određene granične vrijednosti emisija.

S druge strane, tehničke mjere zaštite od poćara se u pravilu mogu i trebaju provoditi. Doduše, ponekad je vrlo teško, npr. zbog nedostatka financijskih sredstava, nabaviti moderne i skupe strojeve za usitnjavanje otpada u kojima je ugrađena sofisticirana oprema za prepoznavanje opasnosti od požara. Izuzetno su skupi "sprinkleri" odnosno sustavi za automatsko gašenje i daljinsku dojavu opasnosti od požara (npr. Orglmeister Infrarot-systeme GmbH&KG).

Provedba organizacijskih mjera je najbrža i najjeftinija mjera zaštite od požara. To naročito vrijedi za opasnosti od požara uzrokovanih litij-ionskim akumulatorima. Za prikupljanje i naročito skladištenje otpadnih predmeta i aparata koji mogu imati litij-ionske baterije treba izraditi poseban Plan zaštite od požara. Konkretno treba predložiti sljedeće:

• odlaganje u odvojenom području, po mogućnosti opremljeno rendgen uređajem za detekciju litij-ionskih akumulatora/baterija,

• nadzor stvari koje se odlažu,

• sustavna izobrazba zaposlenika,

• redovita provedba obuke za krizne situacije,

• korektno skladištenje unutar postrojenja,

• unutar odvojenog skladišta osigurati dovoljno slobodne površine,

• omogućiti identifikaciju pojave opasnosti od požara,

• jasno označeno odvojeno područje,

• naročito uvježbati zajedničko djelovanje u slučaju opasnosti,

• redovito održavanje opreme za gašenje požara,

• kod požara odmah vatrogascima javiti da postoje i litij-ionske baterije/akumulatori.

Provođenje takvih mjera vrlo je solidna početna baza za razgovor s tvrtkom za osiguranje. To nije samo početni korak za smanjenje premije osiguranja već i za smanjenje eventualne štete koja može nastati kod požara.

U 2019. godini u RH odvojeno je i sakupljeno oko 320.000 tona EE otpada

U 2019. godini je u RH odvojeno sakupljeno oko

320.000 tona EE otpada, a čak

317.000 tona oporabljeno

Sinergija materijalne

Bugarska sljedećih šest godina ima na raspolaganju 317 milijuna eura za razvoj održivog gospodarenja otpadom. Od toga je 189 milijuna eura namijenjeno za investicije u energane na otpad u Sofiji. Cilj je, do 2035. godine, gotovo dvostruko povećati stopu recikliranja komunalnog otpada

[autor] dr. sc. Zlatko Milanović

U Bugarskoj ima 130

službenih odlagališta i veliki broj „divljih“ odlagališta. Čak 114

službenih odlagališta ne ispunjavaju EU uvjete

ugarska se, kao i Hrvatska, nalazi među zemljama EU koje najviše zaostaju u gospodarenju otpadom. Uz podršku financijskih sredstava Europske unije, Bugarska planira povećanje investicija u sustav gospodarenja otpadom. Vlada Bugarske sljedećih šest godina ima na raspolaganju 317 milijuna eura za razvoj održivog gospodarenja otpadom. Od toga se 189 milijuna eura odnosi se na investicije u energane na otpad u Sofiji, s rokom završetka u studenom 2023. godine.

Također su planirana ulaganja u gradnju kompostana i sortirnica komunalnog otpada. Cilj je do 2035. godine gotovo dvostruko povećanje stope recikliranja komunalnog otpada (odnosno na najmanje 65 posto).

Bugarska je 2021. godine imala 6,9 milijuna stanovnika. Od 2007. godine, odnosno od ulaska u EU, zemlja se nalazi u tranziciji. Od tada se ubrzano povećava BDP kao i količina otpada. 2021. godine BDP po stanovniku je bio samo 11.634 USD. S druge strane, Bugarska uporno zanemaruje sustav gospo-

i energetske oporabe

darenja otpadom. Konačno, u drugoj dekadi novog milenija Vlada Bugarske usvaja Plan gospodarenja otpadom, koji izravno stimulira odvojeno sakupljanje i recikliranje otpada. Godišnje u Bugarskoj nastaje oko 190 milijuna tona otpada (bez mineralnog otpada). Svaki stanovnik godišnje proizvodi 444 kilograma komunalnog otpada, što je oko 10 posto manje od EU prosjeka. Kada se uzme u obzir vrlo mali iznos BDP-a, proizlazi da se Bugarska nalazi među zemljama u kojima nastaju velike količine komunalnog otpada. To je posljedica nedovoljne edukacije pučanstva i ubrzanog prihvaćanja potrošačkog ponašanja.

Bugarskoj ima 130 službenih odlagališta i velik broj „divljih“ odlagališta. Čak 114 službenih odlagališta nije uređeno, odnosno ne ispunjava EU uvjete. Državni statistički ured Bugarske je 2020. registrirao 140 neslužbenih (ilegalnih) odlagališta. Zbog toga je Europska komisija pokrenula postupak kažnjavanja, koji se nalazi pred Europskim sudom. EK je procijenila da u tijelima bugarskih odlagališta ostaje oko 260 kilograma odnosno gotovo 60 posto godišnje proizvedene količine komunalnog otpada. Činjenica je da u Bugarskoj i brojna ilegalna odlagališta („divlje deponije“) redovito izazivaju velike političke probleme.

Novi Plan gospodarenja otpadom

U listopadu 2021. godine Bugarska je usvojila novi Plan gospodarenja prema kojem se namjerava najmanje dvostruko povećavati stopa recikliranja komunalnog otpada:

• 2020. godine 32 %,

• do 2025. godine 55 %,

• do 2030. godine 60 %,

• do 2035. godine 65 %.

Bugarska je članica EU te je obvezna stopu recikliranja komunalnog otpada do 2035. godine povećati sa 32 na najmanje 65 posto. Bugarska planira provedbu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Kod toga su temeljne mjere smanjenja otpada: edukacija, evidencija toka otpada i redovita komunikacija s građanima. Kada otpad ipak nastane, inzistira se na odvojenom sakupljanju, sortiranju (mehaničkoj obradi), recikliranju, kompostiranju, biološkoj energijskoj oporabi i termičkoj energetskoj oporabi. Konačni planirani cilj je potpuno izbjegnuti odlaganje neoporabljenog i neobrađenog otpada.

Analize postojećeg stanja su pokazale da nema dovoljno posuda ni vozila za sakupljanje otpada komunalnog otpada. Također, ogroman je nedostatak postrojenja za mehaničku, biološku, toplinsku i energijsku oporabu i obradu otpada. Stoga je čak 715 milijuna eura planirano ubrzano investirati u gospodarenje komunalnim otpadom.

Općine i gradovi planiraju izgraditi 50 kompostana i 40 sortirnica odnosno postrojenja za mehaničku predobradu otpada. Konkretno se planiraju velika ulaganja u infrastrukturu za komunalni otpad.

Mjera

Izgradnja i modernizacija regionalnih sustava za KO

Investicija u BGN* Planirana provedba

3922022. – 2028. Organizacija centara za ponovnu uporabu otpada

Ustroj novih i proširenje postojećih sustava za odvojeno sakupljanje KO

Osmišljavanje uređaja za recikliranje odvojeno sakupljenih vrsta otpada (različito od biootpada, opasnog i proizvodnog otpada)

Proširenje modela optimiranja gospodarenja KO u općinama

Izgradnja komunalnih uređaja za odvojeno sakupljeni KO u mjestima sa više od 10.000 stanovnika

1 Euro = 1,96 bugarski lev (BGN)

1502022. – 2025.

602022. – 2028.

40neodređeno

202022. – 2028.

152022. – 2024.

U listopadu 2021. godine Bugarska je usvojila novi Plan gospodarenja otpadom

Bugarska ipak dobro gospodari otpadnom plastičnom ambalažom

20 regionalnih saveza odgovorno je za gospodarenje komunalnim otpadom u Bugarskoj. 2020. godine Bugarska je evidentirala stopu recikliranja otpadne plastike od čak 62 posto. Istovremeno je prosjek EU zemalja bio 66 posto, odnosno samo malo više. Posljednjih deset godina lagano se povećava udjel otpadne plastične ambalaže u proizvedenoj količini komunalnog otpada. Tako je 2008. godine udio bio 25 posto, a do 2018. se udjel otpadne plastike povećao na 27 posto mase.

Novi Zakon o gospodarenju otpadom

Bugarska je u gospodarenju komunalnim otpadom slična Hrvatskoj. Tako je i Bugarska u veljači 2021., samo nekoliko mjeseci prije RH, usvojila novi Zakon o otpadu. Između ostalog, otpadni tekstil i obuća su proglašeni reciklabilnim. Proizvođači i trgovci tekstila i obuće, najkasnije do 2025. godine, moraju formirati registar otpada. EU je zahtijevala od Bugarske povećanje odgovornosti za proizvođače i trgovce tekstila i cipela. Pored toga, sve jedinice lokalne samouprave s brojem stanovnika većim od 300.000 dužne su postaviti spremnike za odvojeno sakupljanje otpadnog tekstila i obuće.

Za poboljšanje gospodarenja otpadom Bugarska je imala u razdoblju od 2014. – 2020. na raspolaganju 225 milijuna eura, iz EU kohezijskog fonda za prioritet „otpad“. To je novac iz operativnog programa „okoliš“ težak čak 1,5 milijardi eura. Od toga je potrošeno samo 24 posto financijskih sredstava. Bugarska planira do kraja 2023. godine ostatak EU financijskih sredstava dobiti i potrošiti za projekte koji su ugovoreni temeljem javnih nadmetanja. Pored toga za razdoblje 2021. – 2027. Bugarska ima na raspolaganju još dodatnih 15 milijuna eura za prioritet „otpad“.

Izabrani projekti iz Plana gospodarenja otpadom Bugarske

Projekt

1. Sofija, gradnja uređaja za proizvodnju toplinske i električne energije iz GIO

2. Planiranje i gradnja anaerobnog biološkog uređaja OS biootpada

3. Gradnja aerobnog biološkog uređaja (kompostane) OS biootpad

4. Gradnja aerobnog biološkog uređaja (kompostane) za OS biootpada

Iznos (Mio. eura) Stanje Nositelj investicije

189studeni 2023. Toplofikatsia Sofia EAD

19srpanj 2023. grad Blagoevgrad

19lipanj 2023.grad Burgas

18 prosinac 2023. općina/grad Ruse

5. Gradnja kompostane i uređaja za preobradu otpada od stanovništva 9 prosinac 2022. općina/grad Kostinnrod

6. Rekultivacija odlagališta za neopasni otpad grada Pernik

7. Zatvaranje i rekultivacija postojećeg odlagališta KO

1 Euro = 1,96 bugarski lev (BGN) (stanje svibanj 2022.)

7 prosinac 2022. grad Pernik

6

siječanj 2023. JLS Pleven

Eurostat je u listopadu 2021. godine je objavio da je u Bugarskoj reciklirano čak 59 posto proizvedene plastične ambalaže, te se među EU zemljama Bugarska našla na trećem mjestu, iza Češke sa 61 posto i najbolje Litve sa 70 posto. Ipak, ostaje nejasno gdje je odvojeno sakupljena otpadna plastika stvarno reciklirana. Postoje sumnje da se do sada odvojeno sakupljena otpadna plastika iz komunalnog otpada veliki dijelom ipak izvozila. Nastavno se planira otvaranje niza malih postrojenja za recikliranje otpadne plastike i postrojenja za energetsku oporabu.

Eurostat izvješćuje da su posljednjih godina enormno velika EU javna i privatna financijska sredstva u Bugarskoj investirana u organizaciju i infrastrukturu za recikliranje otpadne plastike. Austrijska gospodarska komora (WKO) ističe da je Bugarskoj izgrađeno više od 60 uređaja za sortiranje otpadne plastike. Trenutno u Bugarskoj čak 130 tvrtki ima licencu za recikliranje otpadne plastike.

Prema Planu gospodarenja otpadom, u Bugarskoj je oko 6 milijuna ljudi već uključeno u kružno gospodarenje otpadom. Vlada Bugarske naglašava da je prioritet senzibiliziranje javnosti odnosno izgradnja ekološke svijesti građana, te nastavno provedba mjera prevencije i odvojenog sakupljanja otpada kao ključne aktivnosti provedbe Plana gospodarenja otpadom.

Glavni grad Sofija - recikliranje i spaljivanje otpada

Sofija (1,4 milijuna stanovnika) upravo gradi za 150 milijuna eura termičku kogeneracijsku energanu na otpad. Spaljivanjem GIO-a (RDF-a) će se proizvoditi toplinska i električna energija. Smeće odnosno miješani čvrsti komunalni otpad se prvo usitnjava i suši, te kao RDF/GIO priprema za termičku energijsku oporabu. Energana na gorivo iz otpada već se gradi na zemljištu toplane glavnog grada Sofije. Na taj će se način proizvoditi toplinska energija za 30 tisuća kućanstva i električna energija za 40 tisuća kućanstva. Proizlazi da će se iz smeća za gotovo 10 posto građana pokriti potrebe za grijanjem i električnom energijom.

*Izvori: Dominik Vorkhl ler „Recycling: Bulgarien muss sich anstrengen“, Jan Reichenbach: Situtation der Abfallwirtschaft Bulgariens“ INTECUS, eu-recycling.com „Bulgarien Spitze beim Recycling von Kunststoff-verpackungen in Europa?“

Trenutno u Bugarskoj čak 130 tvrtki ima licencu za recikliranje otpadne plastike.

Ulaskom Hrvatske u EU, a time i u poslovnu zonu Europe, kompaniji Tehnix otvaraju se velike moguænosti s povoljnijim

troškove. Posebno se to odnosi na isporuku specijalnih komunalnih vozila koja se proizvode i nadograðuju na podvozju Mercedes. Visoka kvaliteta vozila Mercedes i nadogradnja Ekomunal veliki su izvozni potencijal Tehnix-a na europska i svjetska

Komunalnom poduzeæu KOCEROD d.o.o. za gospodarenje otpadom iz Slovenije izvršena je doprema i primopredaja dva specijalna komunalna vozila TEHNIX EKOMUNAL kapaciteta 9 i 14 m3 za odvoz komunalnog otpada. Vozila su dopremljena specijalnim transportom niskopodnom prikolicom i predana predstavnicima komunalnog poduzeæa KOCEROD.

Osim na podruèju komunalnih vozila EKOMUNAL, kompanija Teh-

ce i kompostane Tehnix opremljene najsuvremenijom tehnologijom za sortiranje otpada, kojom se dobiva 8 vrsta sirovina i proizvodnja eko komposta I. klase za uzgoj zdrave hrane. U završnoj su fazi iz-

s niskim emisijama, komunalnom poduzeæu SIMBIO. Predmet je dobiven putem meðunarodnog natjeèaja, a ponuda kompanije Tehnix odabra-

Kompanija Tehnix nastavlja s trendom rasta razvoja i proizvodnje. Inovativne tehnologije i proizvodi razvijeni u kompaniji Tehnix osiguravaju stalni napredak u gospodarenju otpadom. U 2023. godini imamo i nadalje inovativna predviðanja i oèekivanja, prije svega fokusirat æemo prirode Republike Hrvatske, našeg nacionalnog ponosa. Zakljuèno ite zajednièka obaveza i globalni problem. Dobre tehnologije i znanjevjeka na Zemlji. Svi moramo suraðivati kako bismo bili bolji i efikasniji u rješavanju ozbiljnih globalnih problema u zaštiti okoliša. Kompanijanom tehnologijom MO-BO-TO koja reciklira miješani ili predsortirani -

otpada, dopremljen na tehnološku preradu i baliranje èistih sirovina za

generacija, u kojima se komunalni otpad sakuplja i preša, te komore raznih kapaciteta 5 m3, 10 m3, 20 m3. To je sigurno najbolji i najjeftiniji naèin prikupljanja komunalnog otpada koji postaje veliki tehnološki operativni problem jer je kompliciran, teško provediv u praksi i skup te

i u Prelogu koji komunalni otpad sortiraju dva puta, jedanput na kuænom pragu uz više kanti i kontejnera jer imaju prostora, a isti taj doma predsortirani materijal voze na sortirnice na pravu miješanu hrpu i tada ga sortiraju s ciljem dobivanja èistih sirovina. Dogaðanja u gradu Zagrebu potvrðuju naša velika iskustva, a to je èim sitnije prikupljamo izdvojeni otpad na kuænom pragu, to je sustav gospodarenja otpadommo znaèajno unaprijediti sadašnji model koji sve više zapinje u praksi.

Eol-Ekos pouzdan na tržištu komunaln

Asortiman proizvoda, opreme, specijalnih vozila, strojeva i nadogradnji zadovoljava nove europske standarde zaštite okoliša i prati trendove na svjetskim tržištima

vrtka Eol Ekos na tržištu komunalne opreme u Hrvatskoj prisutna je od 2006. godine. Kontinuiranim poslovanjem, inovativnom ponudom proizvoda i opreme te poznavanjem potreba kupaca postala je prepoznatljiva na tržištu te je nezaobilazan partner kako kupcima tako i samim proizvođačima.

Goupil

Tražite li kompaktno komunalno vozilo, potpuno električno, robusno i konkurentno, Goupil G4 privući će vas sposobnošću prilagodbe vašem poslovanju, što pokazuju i brojna iskustva naših partnera.

G4 najprodavaniji je model game elektrovozila.

Elektro vozila G4 Tipper isporučeno je za tvrtku Vodovod i kanalizacija d.o.o. iz Splita

Elektro vozilo G4L Tipper s usisivačem za lišće isporučeno je za potrebe tvrtke 1.MAJ d.o.o. Labin

Elektro vozilo G4L sa smećarskom nadogradnjom za biootpad isporučeno je tvrtki Valamar Riviera d.d. iz Poreča

Elektro vozila G4L Tipper isporučeno je u Zabok, za tvrtku Komunalno-Zabok d.o.o.

S jedinstvenim asortimanom proizvoda i specijalnim alatima za održavanje, proizvodima i opremom za zbrinjavanje otpada, sustavima za mjerenje i naplatu otpada po stvarno odloženoj količini te specijalnim vozilima, strojevima i nadogradnjama osiguravaju održavanje čistoće gradova.

Elektro vozilo G4 s podiznom platformom isporučeno je za potrebe tvrtke Helios Faros d.d., Stari Grad

Isporuka elektro vozila G4 Tipper za tvrtku Contrada d.o.o. iz Vodnjana

Tehnološki i poslovni u

gospodarenju

otpadom koje treba

deja održivosti u poslovanju, uključujući ideju da tvrtke imaju određenu odgovornost po tom pitanju - može se pratiti od ranih sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada su znanstvenici objavili IPAT, prvi pokušaj izračuna utjecaja ljudi na okoliš [onečišćenje = populacija x (proizvodnja/glava stanovnika) x (onečišćenje/proizvodnja) odnosno Impact = Population x Affluence x Technology].

Od tada tvrtke razmatraju koncept održivosti. Kako učinci klimatskih promjena postaju sve očitiji, a potrošači zahtijevaju od korporacija da učine više, održivost u poslovanju prerasla je iz razmatranja u imperativ. Jedan od elemenata održivosti koji se brzo mijenja je gospodarenje otpadom.

Primarni napori prema cirkularnosti u gospodarenju otpadom uključuju izgradnju industrijskih ekosustava za prikupljanje, ponovnu upotrebu i recikliranje otpada, prilagođavajući se pri tom brzo rastućoj potražnji.

Ključni element napretka prema cirkularnosti sustava je kombiniranje prednosti mehaničkog recikliranja s inovacijama u naprednoj tehnologiji recikliranja. Dok industrija radi na smanjenju ugljičnog otiska primjenom naprednih metoda recikliranja, mehaničko recikliranje još uvijek manje utječe na okoliš. Drugim riječima, ima smisla mehanički reciklirati ono što možemo, budući da postoje tržišta za obje vrste materijala. Mnoge trenutne inicijative podržavaju oba tržišta.

Okosnica svake infrastrukture za recikliranje je oprema za razvrstavanje, koja pomaže odrediti koji će se materijali reciklirati i kako. Kako se potražnja za recikliranjem povećala, i sve više materijala dolazi do pogona, rasla je potreba za učinkovitijom i točnijom tehnologijom sortiranja, a tehnološke tvrtke su se utrkivale da zadovolje tu potrebu.

Optičko razvrstavanje i automatizacija

Optička oprema za razvrstavanje već je neko vrijeme jedan od glavnih pokretača razvoja kada govorimo o upravljanju otpadom, a tržište brzo raste — stručnjaci predviđaju da će do 2027. dosegnuti 3,8 milijardi dolara, uz prosječnu godišnju stopu rasta od 9,3 posto.

Optička oprema za razvrstavanje već je neko vrijeme jedan od glavnih pokretača razvoja kada govorimo o upravljanju otpadom, a tržište brzo raste — stručnjaci predviđaju da će do 2027.

dosegnuti 3,8 milijardi dolara

Jedna tvrtka koja razvija nove tehnologije sortiranja je Machinex iz Kanade, koja u svojim optičkim jedinicama koristi hiperspektralne kamere. U usporedbi s tradicionalnim tehnologijama optičkih senzora, hiperspektralne kamere poboljšavaju detekciju ambalaže i identificiraju materijal s većom točnošću, što dovodi do povećane stope oporabe za razne materijale.

Druga tehnologija koja ima veliki utjecaj u djelatnosti gospodarenja otpadom je robotika. AMP Cortex, sustav koji je

[autor] Tihomir Dokonal

trendovi pratiti u 2023.

razvila američka tvrtka AMP Robotics, automatizira procese identifikacije i razvrstavanja prikupljenog miješanog otpada namijenjenog recikliranju, izvršavajući 80 radnji u minuti uz točnost do 99 posto. Zahvaljujući takvim tehnologijama pogoni za recikliranje dobivaju sve više materijala.

Pojednostavljenje postupka recikliranja

Naravno, tehnologija sortiranja i recikliranja može utjecati samo ako materijali dospiju do pogona za recikliranje. Bitan dio transformacije otpada je učinkovit sustav prikupljanja otpada.

Američke tvrtke Waste Management i Dow udružile su se kako bi osigurale da više reciklabilnih materijala stigne od domova građana do postrojenja za recikliranje. Na odabranim tržištima pokrenule su pilot projekt prikupljanja plastične folije u američkim kućanstvima. Plastična folija je materijal s najnižom ukupnom stopom recikliranja – do pokretanja ovog programa iz kućanstava se prikupljao samo jedan posto folije. Očekuje se da će kroz program godišnje biti prikupljeno oko 120.000 metričkih tona plastične folije koja bi inače završila na odlagalištima.

Napori da se zatvori krug kružnog gospodarstva moraju obuhvatiti prikupljanje, razvrstavanje, recikliranje, a zatim opet povratak na početak kako sve više recikliranih materijala u nekom novom obliku ponovo došlo do potrošača.

Konsolidacija industrije

Očekuje se da će se u 2023. nastaviti trend konsolidacije u industriji gospodarenja otpadom. Zbog izazova u vezi s radnom snagom i opskrbnim lancem, koje je dodatno pogoršala pandemija, manji operatori sve teže drže korak. Osim toga, sve veći broj privatnih ulagača i investicijskih fondova vođenih ESG-om nastoji se proširiti na tržište otporno na recesiju.

Vodeće tvrtke koje se bave otpadom okreću se ekološki prihvatljivijim vozilima

vanih tvrtki za gospodarenje otpadom mogao opadati zbog visokih kapitalnih zahtjeva prilikom ulaska na tržište i operativnog zamora koji dio postojećih operatora tjera na prodaju. Ako se ovaj trend nastavi, a postojeći igrači nastave s konsolidacijom tržišnog udjela, postavlja se pitanje hoće li se i kako promijeniti cijena i portfelj ponuđenih usluga.

Rasprava o plastici

Plastika je trenutno jedan od najkontroverznijih materijala kada govorimo o recikliranju, a u 2023. rasprava bi mogla dodatno polarizirati industriju. Jedno od pitanja jest, koje se vrste plastike doista mogu reciklirati.

Očekuje se da će Kalifornija ove godine nastaviti s procesima donošenja pravila kako bi se odredila mogućnost recikliranja i označavanje određene plastične ambalaže. Oregon je već objavio pravila o označavanju kao dio strategije implementacije proširene odgovornosti proizvođača. Ove odluke mogle bi utjecati na razvoj tržišta plastičnih materijala za pakiranje i potaknuti operatore koji se bave recikliranjem da promijene način na koji posluju.

Očekuje se da će američka Federalna komisija za trgovinu u siječnju početi prikupljati komentare javnosti o tome kako bi trebala ažurirati svoj Zeleni vodič, dokument koji nudi preporuke o zaštiti okoliša. Također, očekuje se da bi ove godine u SAD-u mogao biti donesen niz zakona vezanih uz postupanje s plastikom kojima bi se regulirala njena uporaba i zbrinjavanje.

U 2023. u fokusu će biti i kemijsko recikliranje. Michigan je nedavno postao 21. država koja je donijela zakon kojim se kemijsko recikliranje reklasificira kao proizvodni proces umjesto gospodarenja otpadom. Zagovornici ovaj zakon vide kao ključnu poslovnu priliku i rješenja za plastiku koja obično završi na odlagalištu. Ekolozi pak kažu da te tehnologije ne smanjuju proizvodnju plastike i potiču zagađenje. Očekuje da će mnogi igrači u industriji iskoristiti nove propise za pokre-

tanje novih poslovnih pothvata u vezi s plastikom, posebice s obzirom na to da među kompanijama u brojnim industrijama raste potražnja za recikliranim materijalima.

Transformacija flote

Vodeće tvrtke koje se bave otpadom okreću se ekološki prihvatljivijim vozilima. Za sada je u prvom planu plin, no sve više njih se okreće vozilima na električni pogon. Udruga za kruti otpad Sjeverne Amerike predložila je prošle godine da se za sada flote za prikupljanje otpada i dalje oslanjaju na kamione pogonjene dizelskim gorivom i stlačenim prirodnim plinom. Preporuka je ipak zamjena ovih goriva s gorivima iz obnovljivih izvora koja bi su cjenovno konkurentna.

Plastika je trenutno jedan od najkontroverznijih materijala kada govorimo o recikliranju

U međuvremenu, održavanje postojećih resursa voznog parka u ispravnom stanju — dizelskih, plinskih i svih ostalih — veliki je izazov. Problemi u lancima opskrbe posljednjih su godina zaoštrili konkurenciju za nova vozila i pridonijeli dugim rokovima isporuke. Slična usporavanja zadesila su prijevoznike, koji su suočeni s problemima prilikom popravka kamiona zbog nedostatka dijelova, ali i mehaničara. Usko grlo je nedostatak kamiona i vozača, što možemo vidjeti i na primjeru zagrebačke Čistoće.

Procjenjuje se da bi zbog usporavanja gospodarstva proizvođači u ovoj godini ipak mogli nadoknaditi zaostatke.

Ekološka pravda: Prelazak s plana na akciju

Aktivisti u ekološki ugroženim zajednicama već desetljećima se bore protiv zagađenja. U posljednje vrijeme stigla je i podrška državnih odnosno političkih institucija kroz donošenje zakona o ekološkoj pravdi i usmjeravanju financijskih sredstava na rješavanje ekoloških izazova. Jesu li te investicije imale mjerljiv ili značajan učinak - i što bi to moglo značiti za gospodarenje otpadom - moglo bi biti jedna od važnijih tema 2023. godine.

Prerano je da bismo znali hoće li bilo koja od bespovratnih potpora dostupnih ugroženim zajednicama biti usmjerena prema inicijativama koje uključuju utjecaje na samu industriju otpada i recikliranja.

Prilagodba klimatskim rizicima

Utjecaji klimatskih promjena više se očituju u svakodnevnom prikupljanju i u tome kako općine i drugi operateri predviđaju buduće rizike. Svjedoci smo intenzivnih vremenskih nepogoda, štoviše katastrofa koje su posljedice klimatskih promjena – snježne oluje u Sjevernoj Americi, poplave u Pakistanu, suša u Europi...

Navedene nepogode utječu i na prikupljanje otpada i recikliranje. Kamioni zapinju u snježnoj oluji, oštećuju se kontejneri za prikupljanje otpada. Američki gradovi, poput New Yorka, pripremaju plan za hitne slučajeve i rješenje za dijelove koji su snažno izloženi poplavama i drugi vremenskim nepogodama. Ti izazovi obuhvaćaju sva četiri godišnja doba.

Američka uprava za sigurnost i zdravlje radi na standardima kojima bi se prevenirali rizici zbog velikih vrućina na radnom mjestu. Okrug Miami-Dade u nedavnom akcijskom planu za ekstremne vrućine rekao je da će, u nedostatku federalnih i državnih mjera, slijediti državni standard za radnike na otvorenom. A u Texasu je tvrtka Austin Resource Recovery implementirala pouzdane klimatizacijske sustave u svojim kamionima, kako bi osigurala radnicima sigurne i podnošljive uvjete.

Drugi po veličini prijevoznik u SAD-u iznio je procjene o padu produktivnosti zbog rizika vezanih uz vrućine i potencijalne štete od jakih oborina na odlagalištima.

Bioplin

Očekuje se i daljnje zaoštravanje rasprava o bioplinu. Milijuni dolara uloženi su u projekte odlagališta otpada i anaerobne digestije, a analitičari specijalizirani za industriju gospodarenja otpadom vide u bioplinu značajan neiskorišten potencijal. Sve je veći interes i za projekte hvatanja i deponiranja stakleničkih plinova prije nego što završe u atmosferi.

Klimatske koristi od hvatanja velikih količina metana prije nego što se emitiraju u atmosferu su jasne, iako ostaje za vidjeti točno hoće li i kako će trenutni porast bioplina pomaknuti trend prema odlaganju organskih tvari. Odlaganje je još uvijek jeftinija alternativa u mnogim područjima, a kompostiranje ostaje manje kapitalno intenzivna infrastrukturna opcija za recikliranje organskih tvari od anaerobne digestije.

Analitičari u bioplinu vide značajan neiskorišten potencijal

Izvanredno svestrani stroj za usitnjavanje otpada

Tana Shark je višenamjenski stroj za usitnjavanje otpada koji radi s niskim brzinama, ima mogućnost obrade raznih materijala i može se upotrijebiti za cijeli niz zadataka. Karakterizira ga učinkovitost, pouzdanost i kvaliteta

postavljaju na razne vrste materijala i krajnjih proizvoda se razlikuju i sežu od energetske oporabe, preko smanjenja količine i prethodne obrade pa sve do proizvodnje sirovina. Zato pri odabiru stroja za usitnjavanje treba voditi računa, ne samo o današnjim već i o budućim potrebama.

Ove pretpostavke su bile glavne smjernice u razvoju stroja Tana Shark. Riječ je o višenamjenskom stroju za usitnjavanje otpada koji radi na niskim brzinama i koji se može upotrijebiti za cijeli niz zadataka. A sve uz učinkovitost, pouzdanost i kvalitetu kakvu jamči samo tvrtka Tana.

Jedan umjesto tri stroja

Dok smo u prošlosti imali po jedan stroj za predusitnjavanje, jedan za glavno usitnjavanje i jedan stroj za prosijavanje, Tana Shark stroj objedinjuje sve te radnje u jednom uređaju.

Tako jedan stroj Tana Shark može zamijeniti čak tri različita stroja, što znatno smanjuje troškove rada, a visok stupanj homogenizacije pri usitnjavanju krajnjeg proizvoda postiže se u samo jednom koraku, a sve to uz visoku pouzdanost i kvalitetu.

mnogim zemljama zakonodavstvo želi spriječiti nastajanje i postići smanjenje odlagališta otpada. Udio recikliranog otpada globalno se povećava, a svake godine nastaju nove mogućnosti za korištenje resursa dobivenih na taj način.

Dugi niz godina, za poslove recikliranja, razvijani su strojevi za usitnjavanje koji su bili namijenjeni vrlo specifičnom, uskom području djelovanja i primjene. Uvjeti i postupci konstantno se mijenjaju, a zahtjevi koji se

Većina niskobrzinskih strojeva za usitnjavanje optimirana je samo za određeni način usitnjavanja ili samo za određenu vrstu materijala, dok je odabirom višenamjenskog stroja za usitnjavanje otpada Tara Shark kupcima na raspolaganju cijeli niz mogućnosti. Može ga se koristiti za prethodno usitnjavanje, dodatno usitnjavanje, usitnjavanje na sitne čestice u jednom koraku te korištenje sustava "in-line".

Od otpada do nove vrijednosti

Stroj ima mogućnost obrade raznih materijala poput automobilskih guma, komercijalnog i industrijskog, građevinskog otpada tj. ostataka od ru-

Sita za odabir precizne veličine frakcija

šenja (cijevi, žice...), krutih oporabljenih goriva, plastike, komunalnog otpada, drvenog otpada, željezničkih pragova, kućnog otpada, madraca i namještaja, papira, šindre, otpada papirne industrije i drugih posebnih materijala.

Udio recikliranog materijala globalno se povećava, a svake godine nastaju nove mogućnosti za korištenje tako dobivenih resusrsa. Energetska oporaba otpada, recikliranje i ostale alternative za tretiranje stvaraju nove postupke i potrebe za raznim strojevima i opremom, a time i nove poslovne prilike za reciklažnu industriju. Mogućnost svestrane uporabe strojeva tako postaje dodatna vrijednost za korisnike.

“Od otpada do nove vrijednosti” upravo je geslo tvrtke Tana kojom objašnjavaju svoju misiju: pružiti kupcima priliku za optimizaciju poslovanja i povećanje profitabilnosti.

Jednostavno korisničko sučelje

Kontrolni sustav Tana (TCS) nadzire i kontrolira funkcije stroja, sustava s mogućnošću programiranja 12 načina rada za različite vrste materijala i različite potrebe usitnjavanja otpada. Samim time stroj je moguće prilagoditi stvarnim potrebama korisnika.

Pomoću programa stroj se prilagođava optimalnom načinu rada za postizanje željenog rezultata. Na stroju se, primjerice, mogu podešavati granične vrijednosti predtlaka, broj okretaja rotora i brzina transportne trake.

Nadzor produktivnosti

Radi boljeg nadzora nad postupkom usitnjavanja, stroj Tana Shark u stvarnom vremenu važe usitnjeni materijal na transportnoj traci. Podaci se prenose na sustav Tana ProTrack® putem kojeg je dostupan pregled prema frakcijama otpada.

Također, može se usporediti količina koju pojedini rukovatelji stroja postižu u određenom vremenu, na primjer tijekom svoje smjene. Za povećanje učinkovitosti pri radu pojedinih rukovatelja po načelu učenje kroz rad potrebne su povratne informacije, koje pruža vaga na stroju.

TANA PROTRACK®

Stroj Tana Shark raspolaže sustavom pametnih funkcija Tana ProTrack® koji omogućuje pristup i pregled stanja stroja ovlaštenim stručnjacima servisne službe tvrtke Tana, lokalnim prodajnim predstavnicima, kao i samom kupcu. Na

Mogućnosti oporabe

• Energetska oporaba

• Ponovna uporaba frakcija otpada

• Oporaba vrijednih materijala

• Konačno zbrinjavanje odbačenog otpada

• Proizvodnja krutog oporabljenog goriva / goriva od predobrađenog otpada

taj način postiže se precizno otklanjanje poteškoća, zastoji u radu svode se na minimum, a na temelju prikupljenih podataka mogu se odgovarajućom reakcijom spriječiti budući kvarovi.

Dugotrajni i otporni strojevi

Među pametnim funkcionalnim riješenjima stroja za svakodnevni rad spada i otvor na bočnoj strani stroja koji omogućuje jednostavan i siguran pristup radi čišćenja i uklanjanja predmeta, koji se ne mogu usitniti iz rotora.

Bočni otvor služi za servisiranje, zamjenu noževa i kontarnoževa u prostoru za usitnjavanje. Noževi i kontranoževi su izrađeni s dvostrukom površinom za habanje, što uveliko pridonosi produženju vijeka trajanja.

Tvrtka Tana poznata je po proizvodnji dugotrajnih, otpornih strojeva čiji je cilj osigurati kupcima najbolje iskustvo primjene kroz dugotrajnost i visoku razinu neprekidnosti rada.

Pouzdanost stroja i mogućnost neprekidnog rada od ključne su važnosti za kupce. Strojevi su koncipirani za maksimalni neprekidni rad, a Tana servisni centar ima mogućnosti pristupa podacima o radu svih Tana strojeva diljem svijeta.

Sve informacije i detalje o Tana Shark strojevima potražite kod ovlaštenog distributera, tvrtke Gradatin (https://www.gradatin.hr/).

STUMMER BIN WASHER

– ekonomično vozilo za prikupljanje

otpada i pranje spremnika

Stummer kombinirani sustav skupljanja

otpada i pranja kanti i spremnika povećava efikasnost rada i omogućuje značajne uštede u troškovima i održavanju

tummer Kommunalfahrzeuge već 40 godina nudi najsuvremenija rješenja i tehniku koja omogućuje smanjenje prašine, buke te neugodnih mirisa kod prikupljanja i odvoza otpada, uz konstantno poboljšanje snage, sigurnosti i brzine, što poboljšava efikasnost nadogradnji.

Sve kompleksnije potrebe gospodarenja otpadom zahtijevaju nova rješenja. Desetljećima stečeno iskustvo i znanje problematike gospodarenja otpadom, visokokvalitetne proizvodnje i servisa oznaka su kvalitete inovativne tehnologije zbrinjavanja otpada.

Stummer Bin-Washer posebno je vozilo koje kombinira sakupljanje otpada i čišćenje kanti i spremnika u jednom postupku s jednim vozilom i jednim timom. Time se mogu ostvariti značajne uštede u troškovima i ljudstvu, poboljšava se efikasnost te održavanja kanti i spremnika. Stoga se zahtjevi kućanstava da imaju higijenske spremnike mogu ispuniti na vrlo ekonomičan način.

Sustav je koncipiran tako da se kanta ili spremnik isprazni te potom ispere rotirajućom mlaznicom. Ispiranje se radi po cijeloj unutrašnjoj površini kanti ili spremnika, uključujući i poklopac te dodatno ručno s vanjske strane, ukoliko je potrebno. Sustav može funkcionirati s toplom i hladnom vodom, može koristiti dezinficijense za dodatnu zaštitu, što je posebno bitno kod spremnika biootpada. Sam postupak pranja kanti prilikom pražnjenja produžuje cijeli ciklus za 4 do 8 sekundi, ovisno o izabranom ciklusu pranja, što u konačnici znači 12 do 16 sekundi za kante ili 16 do 18 sekundi za spremnike, što je idealno rješenje za gradske gužve i optimalnu dinamiku rada.

Sa sustavom ECO-control nema podizanja okretaja motora prilikom pražnjenja ili ispiranja spremnika što, osim što pogodno utječe na potrošnju i ekologiju, omogućuje tihi rad. Cijeli sustav je iznimno dobro zaštićen od izlijevanja tekućina, s ugrađenim tankvanama za skupljanje prljavih tekućina te pneumatskim sustavom za pražnjenje i samoispiranje kompletnog sustava, što omogućava lakši i efikasniji rad. Izvedba poda i spremnika od nehrđajućeg čelika omogućuje dugotrajan vijek čak i kod agresivnih svojstava biootpada. Korisna nosivost spremnika otpada nije narušena dodatnim sustavom ispiranja kanti, jer se prilikom punjenja spremnika otpada, prazni spremnik čiste vode, čime nije narušena primarna funkcija skupljanja i odvoza otpada.

Pranje spremnika

Svi spremnici izrađeni su od nehrđajućeg čelika.

Sustav za pranje spremnika se sastoji od:

• spremnika čiste vode s ukupnim kapacitetom od oko 2.000 litara čiste vode – ovisno o međuosovinskom razmaku podvozja

• spremnika otpadne vode kapaciteta oko 800 litara, pri čemu se prljava voda skuplja iz korita nadogradnje

• spremnika za odvod otpadnih voda kapaciteta od oko 300 do 400 litara, u kojem se sakuplja otpadna voda iz tijela nadogradnje.

Sustav za pranje pod visokim tlakom sastoji se od:

• hidraulične pogonske pumpe s regulatorom vodenog tlaka,

• dva sustava s rotirajućim glavama za pranje,

• sigurnosnog uređaja koji isključuje visokotlačnu pumpu kad razina vode padne na minimum.

Više detalja o Stummer nadogradnjama i sustavima prikupljanja otpada potražite kod ovlaštenog zastupnika za Republiku Hrvatsku, tvrtke O-K-TEH d.o.o. iz Zagreba.

Kanta ili spremnik se isprazne i isperu s rotirajućom mlaznicom

Stummer kombinirani sustav skupljanja otpada i pranja kanti i spremnika poboljšava efikasnost i smanjuje troškove održavanja

Novi CAT utovarivači na kotačima sljedeće generacije

Nova generacija kompaktnih utovarivača na kotačima Cat 906, 907 i 908 nudi jednostavne intuitivne kontrole, pregršt dodatne opreme i bolju pogonsku izvedbu

adovezujući se na uspjeh Cat kompaktnih utovarivača na kotačima M-serije, novi utovarivači na kotačima sljedeće generacije Cat 906, 907 i 908 mogu se pohvaliti rekonstruiranim mjestom operatera. Korištenjem Cat tehnologije poboljšana je udobnost korištenja stroja bez obzira što se radi o manjem stroju na kotačima. Uz novi Cat C2.8 motor, nadograđeni pogon i pogonski sklop omogućuju veće brzine vožnje i bolje performanse pogonskog sustava. Šasija stroja i hidraulički sustavi su poboljšani što nove modele čini optimalnim za više vrsta poslova.

Poboljšano iskustvo operatera

Nova zatvorena kabina pod tlakom udobnija je za operatera. Zadržani su funkcionalni aspekti prethodnog dizajna kao što su papučice podignute od poda i dvoja vrata kako bi se olakšalo čišćenje kabine. Optimalna vidljivost postiže se većim standardnim bočnim retrovizorima, dodatnim električnim i grijanim retrovizorima s paraboličnim lećama te opcijama prednje i stražnje kamere. Nova jednodijelna prednja i stražnja vjetrobranska stakla su 60% više pokrivena brisačima.

Kontrole na sjedalu poboljšavaju radnu ergonomiju novih

CAT 906 kompaktni utovarivač na kotačima

utovarivača. Višenamjenski joystick upravlja smjerom i brzinom kretanja, proporcionalnim pomoćnim protokom, blokadom diferencijala i konstantnim hidrauličkim protokom bez da rukovatelj makne ruku s joysticka. Spomenute karakteristike bitno poboljšavaju radnu sigurnost. Kao i kod većih Cat utovarivača na kotačima, kupci će moći birati više različitih sjedala, uključujući novo grijano i ventilirano sjedalo.

Prvi put za ovu veličinu stroja, funkcija return to dig može se programirati u kabini s rotacijskim senzorima visoke razlučivosti postavljenim na ruke utovarivača, da bolje štite rukovatelje od neželjenih udaraca i vibracija uslijed udaranja žlice o tlo i/ili udaranja u graničnike za istovar na maksimalnoj visini. Ispravno izbacivanje također štedi do 20% životnog vijeka oštrice žlice. Operater može iz kabine, pritiskom na gumb, namjestiti gornji, donji i položaj izbacivanja priključka. Stroj ima prigušivanje hidrauličkih cilindara kako bi se operateru pružila dodatna zaštita.

Srce novog dizajna kabine je kontrolni monitor sljedeće generacije koji nudi niz informacija o radu stroja u stvarnom vremenu. Omogućuje operateru konfiguriranje odziva hidrostatskog prijenosa i automatskog isključivanja motora u praznom hodu kao i namještanje načina vožnje.

Unaprijeđeni pogonski sklop

Namjenski dizajniran za Cat strojeve, novi Cat C2.8 motor isporučuje istu snagu od 55,7 kW (74 KS) kao i motor prethodne generacije, ali s 13% većim okretnim momentom što bitno poboljšava performanse na cesti i u radu. Cat C2.8 zadovolja-

va standarde emisije EU Stage V. Dostupne su i verzije s alternativnim paketima emisija. Mjenjačka kutija nudi povećanu brzinu vožnje na cesti od 40 km/h (25 mph). Nova serija strojeva ima uvećani kapacitet spremnika goriva od 30% za 906 i 12% za 907 i 908.

Novost na ovim strojevima je opcija okretanja smjera puhanja ventilatora koja pomaže u održavanju čistoće rashladnog sustava i učinkovitije kontrolira temperature stroja. Putem tipke na dodir u kabini, sustav se može isključiti, postaviti da radi u automatskom načinu rada ili trenutno aktivirati. Automatski način rada koristi tvorničke postavke za promjenu smjera na 10 sekundi svakih 10 minuta. Učestalost i trajanje automatskog kretanja unatrag operater može jednostavno promijeniti putem novog upravljačkog monitora.

Poboljšana hidraulika i strukture

Kako bi zadovoljili zahtjeve za povećanom multifunkcionalnošću s podizanjem i naginjanjem dok pokreću hidromehaničke alate, ovi utovarivači na kotačima imaju novi ventil s kompenzacijom tlaka. Taj sustav omogućava operateru da istovremeno kontrolira priključke i upravlja hidromehaničkim alatima. Povećani radni tlakovi olakšavaju rad i poboljšavaju upravljanje kako bi se smanjio umor operatera.

Preinake spojke za mini upravljač poboljšavaju vidljivost kroz spojnicu prilikom postavljanja zubaca vilice. Također je dorađena i vilica za utovar što poboljšava vidljivost prema naprijed. Kapaciteti žlica su povećani i novim utovarivačima 906, 907 i 908 povećavaju već impresivan radni kapacitet u odnosu na starije Cat strojeve.

Novost u ovoj klasi je opcijska konfiguracija Cat 908 s visokim dizanjem, savršena za poslove u poljoprivredi, industriji i na zbrinjavanju otpada. Poljoprivrednicima će, zbog zahtjevnih uvjeta rada, svakako biti zanimljiva opcija vrtnje ventilatora unatrag. Kao opcija, na strojevima su dostupne pune gume koje u kombinaciji s visokim dizanjem čine utovarivač 908 idealnim za rad u industriji i na zbrinjavanju otpada.

Učinkovita i snažna LED svjetla su dostupna i za rad i za vožnju te se na stroj mogu ugraditi i servisna svjetla ispod poklopca motora. LED rasvjeta ispod poklopca motora pojednostavljuje servisiranje u uvjetima lošeg ambijentalnog osvjetljenja.

Jedinstvena grupa otpornika ugrađena u kućište Cat LED svjetala za cestu održava sklop svjetiljke dovoljno toplim da otopi snijeg i led što podiže razinu operacija ovog stroja u hladnijim klimatskim uvjetima.

Srce novog dizajna kabine je kontrolni monitor koji nudi niz informacija o radu stroja u stvarnom vremenu

CAT 908 kompaktni

Komunalne nadogradnje IR

Nadogradnje Iride postižu vrhunske rezultate u prikupljanju otpada na svakom podvozju na koje su montirane

adogradnje IRIDE, zahvaljujući širokoj paleti dostupnih modela, jednostavno se prilagođavaju različitim podvozjima, tvoreći kompaktna i dobro optimizirana vozila te garantiraju učinkovito i besprijekorno prikupljanje otpada.

Kvaliteta i pouzdanost glavne su odlike svih njihovih nadogradnji, od najjednostavnijih kiper nadogradnji do višekomornih nadogradnji za istovremeno skupljanje različitih vrsta otpada, te nadogradnji za toplo ili hladno visokotlačno pranje kanti i kontejnera.

Sustav prikupljanja otpada neprestano se usavršava, kako bi postao što jeftiniji i brži, uz što veću razinu učinkovitosti. Stoga se i nadogradnje Iride montiraju na različita podvozja, kako bi zadovoljila specifične potrebe različitih korisnika.

Sve nadogradnje opremljene su dvobrzinskim aparatom za pražnjenje kanti i kontejnera zapremine 80 - 1.100 l, koji sprečava oštećivanje kanti i kontejnera prilikom pražnjenja. Optimalno dizajnirana potisna ploča na svim komunalnim nadogradnjama osigurava potpunu iskoristivost spremnika otpada i visok omjer sabijanja, uz postizanje iznimno visoke razine učinkovitosti u radu.

Nadogradnje Iride jednostavno se prazne kipanjem/pre-

kretanjem, direktno u veće komunalno vozilo ili press kontejner, bez potrebe za pretovarnom rampom i bez kontakta otpada s tlom. Pražnjenje prekretanjem vrši se uz regulaciju brzine pražnjenja te bez zaostajanja otpada u spremniku nadogradnje, zahvaljujući posebnoj konstrukciji spremnika. Prije pražnjenja, stražnji valjkasti stabilizatori automatski se spuštaju, te se po izvršenom pražnjenju automatski podižu. Proces pražnjenja je iznimno jednostavan i brz, uz mo-

punosti sukladno normama EN 1501-1 i 2006/42/CE, za što posjeduju certifikat izdan od strane ovlaštenog tijela za kontrolu kvalitete. Sukladnost s normama, potvrđena mjerodavnim certifikatom, jamči korisnicima pouzdanost i kvalitetu te, najvažnije, sigurnost operatera tijekom rada. Ove nadogradnje, na koje god podvozje da su montirane, omogućuju učinkovito i pouzdano prikupljanje otpada u svim radnim uvjetima.

Nadogradnje Iride imaju tvorničko višegodišnje jamstvo te

IDE na podvozju Isuzu

gućnost pražnjenja i iz kabine sukladno normi EN 1501-1. Sve nadogradnje Iride dizajnirane su za dugotrajno ispravan rad, uz najvišu razinu kvalitete i pouzdanosti te minimalne troškove tijekom eksploatacije. Nadogradnje su izvedene u pot-

brzu i pouzdanu servisnu podršku tijekom korištenja. Detalje o nadogradnjama IRIDE potražite kod ovlaštenog zastupnika za Republiku Hrvatsku, tvrtke ALFATEH ekologija i energetika d.o.o. Rijeka.

Kvaliteta i pouzdanost glavne su odlike svih nadogradnji Iride

Nadogradnje Iride montiraju se na različita podvozja, kako bi zadovoljila specifične potrebe korisnika

POLUpodzemni kontejneri

Čuli smo za njih, ali znamo li koje su ključne razlike između polupodzemnih i podzemnih spremnika

podzemni spremnici, no nekako se stječe dojam kako velika većina sugovornika zapravo i ne zna razlike između podzemnih i polupodzemnih spremnika. Je li to isto, ili možda i nije, da vidimo...

Prvi podzemni kontejneri u Zagrebu

Polupodzemni spremnici mogu se prilagoditi mreži podzemne infrastrukture

Zagreb je 1998. godine dobio prvi poklonjeni pilot projekt podzemnih kontejnera tvrtke H&G Entsorgungssysteme GmbH na južnoj strani Boćarskog doma na Prisavlju. Postavljena su četiri podzemna kontejnera za stari papir, limenke i staklo. Bio je to njihov početak i kraj jer u to vrijeme gradska komunalna služba nije bila spremna na kvantne skokove u manipulaciji otpadom, više se bavila problematikom hoće li nove HDPE kante za MKO biti crne ili „ekološke“ zelene boje. Cijena tih spremnika je u ono vrijeme iznosila cca. 10.000 njemačkih maraka po spremniku od 3 m3, odnosno preračunato u Eure oko 3.300 EUR/m3 koliko im je cijena i danas.

Iločka ulica, Plokite, Split, 2022., jedna od 100-tinjak MOLOK instalacija

Boćarski dom, Prisavlje, Zagreb 1998., prvi podzemni kontejneri u Hrvatskoj, H&G

Velebitska 22, Plokite, Split ,MOLOK 2023. godina

Molok polupodzemni spremnici dolaze sa standardnim 10 godišnjim jamstvom

MOLOK prvi polupodzemni kontejneri

Iako su polupodzemni kontejneri u Hrvatskoj prisutni još od 2004. godine, prva se prezentacija spremnika održala u Čistoći Zagreb 11.10.2006. Prva se instalacija postavlja u Velikoj Gorici 2009., a Zagreb prve MOLOK polupodzemne kontejnere dobiva tek 2013. godine u sklopu novoizgrađenog Ban Centra pored Trga bana Jelačića. Cijena kubnog metra prostora za otpad u slučaju MOLOK polupodzemnih spremnika je iznosila 400 Eura/m3

Šibenik - predvodnik u podzemnim sustavima

18.5.2010. godine Grad Šibenik provodi javnu nabavu podzemnog sustava za 4 x 1.100 l kontejnera i među prvima nabavlja jedan takav spremnik po cijeni od 287.733,90 kn odnosno 8.600 EUR/m3 bez troškova ugradnje. Ubrzo šibenski primjer slijede i mnogi drugi gradovi po otocima i priobalju.

Prednosti i mane oba sustava

Polupodzemni kontejneri od primjerice 6,5 m3 efektivnog prostora za otpad nisu teži od 300 kg, što znači da je manipulacija i dostava kudikamo lakša od 4,4 m3 podzemnog spremnika mase 12.000 kg. Za ugradnju MOLOK-a nisu potrebne dozvole s obzirom na to da u zemlju ne ulazi više od 1,5 metra, što spada u Pravilnik o jednostavnim građevinama. Za podzemne kontejnere je potrebno kopati i do 2,7 metara što iziskuje dozvole i papirologiju.

Polupodzemni sustavi se ukapaju u omjeru 1:1 odnosa iskopano / dobiveno tj. za 6,5 m3 prostora za otpad valja iskopati jednako toliko zemlje. Kod podzemnih spremnika taj omjer doseže i do 1:10, da bi se dobilo 4,4 m3 za otpad mora se iskopati 40 m3 zemlje, što u užim gradskim jezgrama zna biti poprilično problematično. Polupodzemne spremnike imamo mogućnost prilagoditi mreži podzemne infrastrukture, dok podzemni spremnici iziskuju stroge linije i izmještanje pronađene komunalne infrastrukture što bitno povećava troškove i vrijeme instalacije u što smo se nedavno mogli uvjeriti i u Zagrebu, gdje je bilo potrebno zatvoriti za promet čitavu ulicu, dok se u Velikoj Gorici 6.9.2022. istovremeno odvijala instalacija polupodzemnih kontejnera većeg ukupnog kapaciteta, bez zatvaranja ulice, preusmjeravanja prometa i instalacija je bila spremna za upotrebu istog dana.

Pri pražnjenju podzemnih kontejnera valja ostaviti prostor za manipulaciju tj. vađenje kontejnera van spremišta, dok se polupodzemni mogu prazniti i kad su okruženi vozilima tj. ne zahtijevaju pristupni put. Radi klimatskih promjena i čestih ve-

Pražnjenje 6,5 m otpada iz polupodzemnih spremnika vrši jedan kamion s vozačem kojem je potrebno manje od 2 minute za kompletnu operaciju pražnjenja, dok se kod podzemnih spremnika stvar bitno produžuje i često operacije pražnjenja četiri 1.100 l spremnika mogu s lakoćom premašiti 5-10 minuta, iako su angažirani vozač i dva operativca. Molok polupodzemni spremnici dolaze sa standardnim 10 godišnjim jamstvom, dok je jamstvo na podzemne spremnike godinu dana.

O svemu ovome je već bilo govora na XI. međunarodnom simpoziju Gospodarenje otpadom Zagreb 2010. u Skupštini grada Zagreba, no izgleda da još uvijek više ima onih koji vole učiti na vlastitoj koži dok polupodzemni kontejneri polako, ali sigurno zauzimaju sve veći tržišni udio. Jedini problem polupodzemnih spremnika su loše kopije originalnih MOLOK sustava zbog kojih je velik dio korisnika spreman paušalno zaključiti kako: „..to ne valja, jer curi, smrdi i izranja iz zemlje“.

„Nezadovoljstvo lošim proizvodom traje duže od sreće zbog male uštede prilikom kupnje“ rekao je jednom prilikom Joe

Podzemni kontejneri, Obala palih omladinaca, Šibenik, 2010.

Prvi Molok polupodzemni kontejneri u Rijeci, Martina Kontuša, Sušak, 2015.

Prvi Molok polupodzemni kontejneri u Zagrebu, Ban centar, Europski trg, 2013.

Otok Krk, Nenadići, MOLOK, 2022.

Plutajuća barijera u Los

zaustavila slijevanje 16 tona otpa

Interceptor je inovativna zelena tehnologija za hvatanje i uklanjanje plastičnog otpada iz rijeka prije nego što otpad stigne u ocean. Plastični otpad koji pristiže rijekom mjehuričasta barijera podiže na površinu i usmjerava ga prema sustavu za prikupljanje

Postavljanjem barijere može se spriječiti da, gotovo sav, otpad dospije u ocean

ad je u studenome prošle godine u Los Angelesu pala jaka kiša, otpad s gradskih ulica slijevao se u Ballona Creek, 14,5 kilometara dugu rijeku koja se ulijeva u zaljev Santa Monica. Obično bi oluja koja dolazi nakon dugog razdoblja suhog vremena gurnula tisuće kilograma krhotina i otpada, uključujući plastične boce i vrećice, u ocean. Ali mjesec dana prije oluje u studenom, na ušću rijeke postavljena je

lo uz barijeru dok ga je pokretna traka na solarni pogon — smještena unutar elegantno dizajnirane bijele plutajuće platforme — izvlačila iz vode.

Stroj je automatski punio kontejnere na pričvršćenoj barži kojom je kasnije prikupljeno smeće odvezeno na sortiranje i recikliranje. Tijekom dvodnevne oluje uređaj je prikupio oko 16 tona otpada. Kad je kiša prestala, radnici su maknuli barijeru kako bi oslobodili put kajakašima.

Tehnološko rješenje, nazvano Interceptor, najnovija je instalacija neprofitne organizacije Ocean Cleanup sa sjedištem u Nizozemskoj, koja sada ima različite verzije svoje opreme instalirane na deset rijeka diljem svijeta – instalacija u Los Angelesu prva je u Sjevernoj Americi.

Na nekim lokacijama, poput Ballona Creeka, postavljanjem barijere može se spriječiti da, gotovo sav, otpad dospije u ocean. Idealno bi bilo, naravno, da otpad uopće ne završi u rijekama.

"San je da Interceptori više nisu potrebni", kaže glavni izvršni direktor Ocean Cleanupa Boyan Slat. "Međutim, ne gajimo iluzije da će se to uskoro dogoditi. Ako pogledate trendove, proizvodnja plastike raste. Potrošnja plastike će se povećati. Još uvijek postoji velika razlika u potrošnji plastike ako gledamo geografski, na Zapadu i u zemljama s nižim do srednjim prihodima. Realno, vrh lijevka samo će rasti u sljedećih nekoliko desetljeća.”

[autor] Tihomir Dokonal [foto] Ocean Cleanup

Angelesu

ada u ocean

ristimo kako bismo ljude potaknuli na promjenu ponašanja.”

Lokalne vlasti koriste i druge alate, poput mreža postavljenih uzvodno na Ballon Creeku, kako bi spriječile da otpad dospije u ocean, kaže Lee. Ali ta se mreža mora ručno prazniti, a kad su jake kiše otpad se može preliti preko nje. Interceptor hvata ono što pobjegne, automatski puni kontejnere te šalje obavijest operateru teglenice kada je otpad spreman za odvlačenje do obližnjeg pristaništa gdje se može razvrstati.

Prirodni ostaci, poput granja i palminog lišća, kompostiraju se. Plastika i drugi reciklabilni materijali se recikliraju.

Do sada je uređaj dokazao da je "prilično učinkovit", kaže Slat. Ali svaka je rijeka jedinstvena i isti dizajn neće funkcionirati globalno.

Primjerice, na rijeci u Gvatemali, koja je tijekom kišne sezone toliko puna plastike da "ne možete ni vidjeti vodu", Ocean Cleanup još uvijek pokušava pronaći rješenje.

Prvo projektirano rješenje, velika ograda inspirirana sustavima zaštite od lavina, nije izdržala nalet plastike u jakoj oluji, pa će se uskoro početi testirati novi prototip.

Još jedna jako zagađena rijeka, na Jamajci, uspješno koristi sustav sličan onom u Los Angelesu. Izvorno, kaže Slat, nadali smo se imati dizajn koji bi mogao funkcionirati bilo gdje, ali shvatili su da lokalni uvjeti zahtijevaju više opcija.

Slat kaže da postavljanje vidljivih prepreka može pomoći u izgradnji sustavnijih rješenja. U Dominikanskoj Republici, gdje je na lokalnoj rijeci instaliran još jedan uređaj, počelo se govoriti o plastičnom otpadu.

"Nitko nije govorio o problemu plastike u Dominikanskoj Republici", rekao je Slat. "Doveli smo Interceptor tamo, postao je lokalna ikona - bio je u vijestima na svim kanalima, u svim novinama, svi su govorili o njemu."

Interceptor je pomogao realizaciju planova za novu infrastrukturu za recikliranje koja je kasnije kroz Razvojni program UN-a postavljena u siromašnim zajednicama uz rijeku.

U Los Angelesu, gdje već postoji cjeloviti sustav recikliranja – a stopa recikliranja je viša nego u većini američkih gradova – vidljivost Interceptora s popularne biciklističke i pješačke staze mogla bi potaknuti veći broj ljudi da razmišljaju o tome kako izbjeći slijevanje otpada u rijeku. Dodatni, još veći, izazov je veliki broj beskućnika koji žive u tom području i često nemaju prikladno mjesto za odlaganje otpada.

To bi također mogao biti jednostavan podsjetnik da ne bacate stare boce vode u prepune kante u blizini vode.

Pored uređaja postavljen je znak kako bi se prolaznike upoznalo s ovom tehnologijom.

"Koristimo novost i činjenicu da se radi o stroju elegantnog izgleda", kaže Kerjon Lee, glasnogovornik gradskog odjela za javne radove u LA-u. "To je pokretač dijaloga koji ko-

Instalacija Interceptora na Ballona Creeku u Los Angelesu

Gotovo 15 milijuna tona biootpada

Njemačka s 83,16 milijuna stanovnika u 2020. prednjači u odnosu na ostale EU zemlje u dostizanju ciljeva kružnog gospodarenja otpadom. Već dvadeset godina u Njemačkoj se ne odlaže neoporabljeni i neobrađeni otpad od stanovništva. No, u početku je i Njemačka u odvojenom sakupljanju biootpada nailazila na poteškoće.Evidentirani su i problemi kompostiranja biorazgradivih plastičnih vrećica

nosu na 2019. godinu smanjen 18 posto odnosno 211.341 tone. Ukupno je 2020. godine tog biootpada nastalo 965.000 tona. Nasuprot za 3,4 posto odnosno 351.000 tona je povećana količina biootpada, kao i zelenog otpada iz kućanstva.

2020. godine 97 posto biootpada je materijalno iskorišteno (interno reciklirano). Kompost proizveden kućnim – dvorišnim kompostiranjem je potpuno iskorišten u vrtovima i za uzgoj cvijeća. Na postrojenjima za biološku obradu iz prikupljenog biootpada 2020. proizvedeno je 4,8 milijuna tona (58 kg komposta po stanovniku) i 746,6 milijuna m3 odnosno oko 9 m3 bioplina po stanovniku!

Iz ostalih izvora, primjerice iz bioplinskih postrojenja u poljoprivredi 2020. godine je proizvedeno bruto 34,5 milijardi kWh, što iznosi 5,8 posto ukupne proizvodnje električne energije u Njemačkoj.

ijekom 2020. godine njemačka kućanstva su kompostirala čak oko 2,6 milijuna tona (31,3 kg po stanovniku). Te je godine ukupno u Njemačkoj nastalo 14,4 milijuna tona (173,2 kg po stanovniku) biootpada iz komunalnog područja (bez biootpada iz poljoprivrede i prehrambene industrije). Prema podacima Destatis-a (Državnog ureda za statistiku) odvojeno je sakupljeno i 11,8 milijuna tona biootpada.

To znači da je 2020. godine sakupljeno 82 posto nastale količine biootpada odnosno 142 kilograma stanovniku. U tu su količinu uz biootpad uključeni i zeleni otpad iz kućanstva, otpad iz tržnica i parkova, kao i otpad iz kuhinja i kantina, otpadno jestivo ulje i masnoće. Od 2010. godine količina odvojeno sakupljenog biootpada se povećavala 23,7 posto, tako da je ukupna količina do 2020. godine povećana čak četiri puta. Za vrijeme korona krize, 2020. godine količina odvojeno sakupljenog biootpada je samo malo smanjena.

Za vrijeme Lockdowna-a velike kuhinje i kantine su bile zatvorene. Zbog toga je 2020. godine odvojeno prikupljeno 1,1 milijun tona biootpada iz velikih kuhinja i kantina, otpadnog jestivog ulja i masnoća, što je 17,3 posto odnosno 230.949 tona manje nego godinu prije korona krize. Najveći udio je otpada iz velikih kuhinja i kantina, koji je u 2020. godini u od-

U Njemačkoj je odvojeno sakupljanje otpada na javnim površinama počelo sedamdesetih godina prošlog stoljeća i od tada se sustavno razvijalo. Odvojeno sakupljanje

Ukupno je 2020. godine

biootpada u Njemačkoj je počelo tek devedesetih godina prošlog stoljeća. Od početka se biootpad odvojeno prikuplja sustavom dolaženja po otpad („od vrata do vrata“). Ubrzano povećanje odvojenog sakupljanja biootpada je počelo u Njemačkoj, kada se pokazalo da izgrađene kompostane iz miješanog komunalnog otpada proizvode kompost s povećanim sadržajem otrovnih tvari. Odvojeno sakupljanje biootpada u Zagrebu je počelo krajem prošlog stoljeća odnosno samo nekoliko godina nakon Njemačke. Međutim od tada u Zagrebu se više od dvadeset godina odvojeno sakupljanje biootpada u praksi zanemarivalo. Ipak, u posljednje vrijeme u Hrvatskoj se ubrzano razvija odvojeno sakupljanje biootpada i grade se kompostane.

[autor] dr. sc. Zlatko Milanović

DROBILICE RAZNIH VRSTA MATERIJALA