Health Hub Special Policy Report "Prvaci zdravstvene pismenosti"

Intro – Prvaci zdravstvene pismenosti

The Economist Intelligence Unit Report: zdravstvena pismenost diljem svijeta

Kristine Sørensen: “Učinimo zajednički Europu zdravstveno pismenom do 2025. godine!”

Hrvatska & zdravstvena pismenost

Marija Bubaš: “Pitanje zdravstvene pismenosti je ogromno i važno; nadilazi granice zdravstva i zadire u obrazovanje cijele populacije“

Održana konferencija “Public Health and Future of Healthcare’ u EU parlamentu povodom 95. Godišnjice ŠNZ “Andrija Štampar”

Andrej Pardo statement

Ana Gongola: Ponosni smo što smo začetnici ideje zdravstvenih rječnika za pacijente!

Prvaci zdravstvene pismenosti // Suradnici na zdravstvenim rječnicima

IZDAVAČ

HEALTH HUB – think tank za zdravstvo i zdravstvenu industriju Powered by iMAG Medical d.o.o., Dugoratska 13, Zagreb

www.healthhub.hr

GLAVNA UREDNICA

Anita Galić, anita.galic@healthhub.hr

GRAFIČKO OBLIKOVANJE

Designerd d.o.o.

FOTOGRAFIJA

Igor Dugandžić, Filip Mijić, Shutterstock, Unsplash

NAPOMENA IZDAVAČA

Uz dužno poštovanje prema svojim partnerima i u nastojanju da se realizira što kvalitetnije izdanje, izdavač ne prihvaća ikakvu odgovornost za točnost, sadržaj i vjerodostojnost objavljenih tekstova autora, te ne snosi materijalne i financijske posljedice za eventualne greške i propuste. Sva prava na izdavanje i umnožavanje zadržava isključivo Izdavač. Zabranjeno je bilo kakvo narušavanje izdavačkih prava u vidu djelomičnog reproduciranja, pohrane u sustavu za reproduciranje, fotokopiranja ili prenošenja u bilo kojem obliku i na bilo koji način, bez prethodnog pismenog odobrenja Izdavača. Izdavač ne preuzima odgovornost za bilo kakav oblik narušavanja, gubitka ili oštećenja proizašlih iz tvrdnji i navoda unutar izdanja (uključujući tvrdnje vezane uz lijekove i druge pripravke i/ili usluge navedene u radovima). za obavijesti o indikacijama, mjerama opreza i nuspojavama uvijek upitajte svog liječnika

ili ljekarnika.

Svjetska dravstvena organizacija (WHO) & zdravstvena pismenost

Europa & zdravstvena pismenost

Građani u fokusu zdravlja

Zdravstvena industrija & društveni doprinos zdravstvenoj pismenost

Sandoz Tim

Zdravstveni rječnici u digitalnom obliku putem aplikacije Meddox dostupni velikom broju građana!

Zajedništvom do novih ideja i suradnji u nadolazećoj zdravstvenoj reformi!

Poštovani partneri u zdravlju, Povodom obilježavanja 95. godina od osnutka Škole narodnog zdravlja dr. Andrija Štampar Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uz podršku kompanije Sandoz koja je implementirala izvrsnu inicijativu

Zdravstveni rječnici, iznimna nam je čast predstaviti Vam posebnu publikaciju Health Hub-a u okviru Special Policy Reporta

“PRVACI ZDRAVSTVENE PISMENOSTI”

nadahnuti globalnom inicijativom “Health Literacy Champions” koju je pokrenula Kristine Sørensen i Global Health Literacy Academy koju snažno podržavamo.

Istraživanja su pokazala da je zdravstvena pismenost povezana s ishodom liječenja, odnosno da niska razina zdravstvene pismenosti može imati dugoročne posljedice na zdravlje pojedinca te je povezana s lošijim zdravstvenim ishodima. Zdravstvena pismenost

nadilazi tradicionalno shvaćanje zdravstvenog obrazovanja i uključuje ekološke, političke i društvene čimbenike koji određuju zdravlje. Cilj je tako sveobuhvatno shvaćenoga obrazovanja utjecati ne samo na odluke pojedinca o načinu života već i na podizanje svijesti o odrednicama zdravlja te na stavove, motivaciju i namjere u odnosu na zdravstveno ponašanje, na vještine i samoučinkovitost te u konačnici poticati individualne i društvene aktivnosti koje mogu dovesti do promjene odrednica zdravlja i ponašanja.

Nadalje, suvremeni život i razvoj tehnologije donijeli su nove izazove poput digitalne zdravstvene pismenosti koja osigurava jednostavan pristup i bolju upotrebu digitalnih usluga u zdravstvu koje se pružaju. Integrirajući fokus na digitalnu zdravstvenu pismenost u susretima s bolesnicima povećava se ponašanje i zadovoljstvo pacijenata i profesionalaca uključenih u zdravstvenu skrb.

Općenito, pitanje zdravstvene pismenosti važno je za pacijente, profesionalce, pružatelje usluga, zdravstvene osiguravatelje i političare. Odgovornost je svih da osiguraju zdravstveno

pismene putove (tzv. health literate pathways) u borbi protiv bolesti.

Slijedom navedenog, Health Hub kao jedinstveni think tank u regiji za zdravstvo i zdravstvenu industriju, kreirao je ovu prigodnu publikaciju i Special Policy Report “PRVACI ZDRAVSTVENE PISMENOSTI” uz brojne stručnjake – prvake zdravstvene pismenosti, predstavnike zdravstvene administracije, globalnih i nacionalnih javnozdravstvenih čelnika i lidera, predstavnike pacijenata i zdravstvene industrije.

Zahvaljujemo se svim dionicima ovog Special Policy Reporta, nadajući se da će ovo zajedništvo, na krilima odabranih najboljih praksi i znanstveno-kliničkih lidera, iznjedriti neke nove ideje i suradnje u nadolazećoj zdravstvenoj reformi koja uvelike stavlja naglasak na zdravstvenu pismenost građana!

Vjerujemo da ćete nakon ove publikacije na pitanje Europskog foruma pacijenata “Zdravstveno pismeni pacijenti - mogu li doista nešto promijeniti?” vidjeti kristalno jasan odgovor: Apsolutno!

Anita Galić, Voditeljica Health Hub-a

(Koja uvelike stavlja naglasak na zdravstvenu pismenost građana)

Pandemija COVID-19 skrenula je globalnu pozornost na činjenicu kako zdravlje i higijena pojedinaca imaju kolektivni utjecaj. Vlade bi trebale iskoristiti ovu priliku za osmišljavanje zdravstvenih poruka, zdravstvene izobrazbe i zdravstvenih politika koje potiču ljude da se aktivnije uključe u zaštitu vlastitog zdravlja i zdravlja svojih zajednica. S rastućim pritiskom na zdravstvene sustave i javnozdravstvenim izazovima koji nam dolaze, važno je razmotriti koncept zdravstvene pismenosti kao alata za izgradnju otporni(ji)h društava. Vlade diljem svijeta spoznaju ovu poruku, no različitim „brzinama“ odgovaraju na izazov.

Zdravstveno opismenjavanje treba promatrati kao zajednički projekt koji uključuje ne samo pojedince, već i zdravstvene sustave. Diljem svijeta postoje primjeri zdravstvenih sustava i pružatelja usluga koji pokreću transformaciju kako bi zdravstvenu skrb učinili lakšom za razumijevanje i lakše uključivanje u nju.

Unutar zdravstvenog sektora važno je započeti s promjenom načina razmišljanja u pružanju zdravstvene skrbi, stavljajući osobu / pacijenta u središte, ispunjavajući njegove potrebe i potičući njihovo osnaživanje u

pogledu vlastitog zdravlja, kako bi zauzvrat ostvarili ekonomsku i društvenu korist.

Međutim, zdravstvena pismenost može se razviti i manjim akcijama, na primjer boljom komunikacijskom praksom u ljekarnama, visokokvalitetnim zdravstvenim portalima ili čak poticanjem korištenja vizualnih alata ili jednostavnog „jezika“ u aktivnostima vezanim uz zdravlje. Tehnologija nudi mnoga obećanja za područje zdravstvene pismenosti. Tehnologija omogućuje veću moć i fleksibilnost u „isporuci“ informacija i stvaranju zdravstvenih rješenja, što može pomoći u osnaživanju personalizirane zdravstvene skrbi, promicati uključenost pacijenata u zdravlje i širu dostupnost zdravstvene izobrazbe. Tehnologija također može osnažiti komunikacijske ciljeve u javnom zdravstvu.

Međutim, kao što se pokazalo tijekom pandemije COVID-19, postoje i važni rizici. Dezinformacije o zdravlju složeno su pitanje s ozbiljnim implikacijama za javno zdravlje.

To će zahtijevati akcije građana, vlada, poslovnog sektora i globalnih institucija kako bi nadvladali ove izazove.

REFERENCE:

Health literacy around the world: policy approaches to wellbeing through knowledge and empowerment. The Economist Intelligence Unit, 2021. https://impact.economist.com/perspectives/sites/ default/files/lon_-_es_-_health_literacy_paper_v8_0.pdf

POLICY PREPORUKE THE ECONOMIST

INTELLIGENCE UNIT-a:

Države bi trebale težiti mjerenju zdravstvene pismenosti

-

Države mogu početi integrirati koncept zdravstvene pismenosti u politike

-

Poticanje zdravstvene pismenosti u organizacijama na temelju pristupa zdravstvu usmjerenog na pacijenta ili građanina

-

Educiranje zdravstvenih djelatnika

-

Uvođenje edukacije o zdravstvenoj pismenosti u škole

-

Ne treba zaboraviti na educiranje odraslih, uzimajući u obzir posebno osjetljive skupine građana

-

Države bi trebale brzo identificirati mogućnosti i izazove digitalne tehnologije

-

Suočavanje sa problematikom

dezinformacija zahtijevat će usklađene napore

-

Sudjelovanje građana na svim razinama kako bi podržali stvaranje educiranijih i osnaženijih društava kada je riječ o zdravlju

Prenosimo Vam zaključke i preporuke izvještaja The Economist Intelligence Unit-a “Health literacy around the world: policy approaches to wellbeing through knowledge and empowerment“ o važnosti zdravstvenog opismenjavanja i zdravstvenim politikama za blagostanje kroz znanje i osnaživanje.

“Učinimo zajednički Europu zdravstveno pismenom do 2025. godine!”

“Zdravstvena pismenost je na europskoj zdravstvenoj agendi! Ispravna reakcija stručnjaka i organizacija u području zdravstvene skrbi uzima u obzir funkcionalnu, interaktivnu i kritičnu zdravstvenu pismenost građana. Susretat ćemo ljude tamo gdje uistinu jesu i nadograđivati njihova znanja čineći zdravlje dostupnim, razumljivim, primjenjivim za sve uz mogućnost stalne evaluacije.

Da, učinimo zajednički Europu zdravstveno pismenom do 2025. godine!”

Kristine Sørensen, Director of the Global Health Literacy Academy Executive Chair of Health Literacy Europe, President of the International Health Literacy Association

Kristine Sørensen osnovala je Global Health Literacy Academy za stvaranje zdravstveno pismenih društava kroz usavršavanje i razvoj ljudi, stručnjaka, organizacija, sustava i zajednica. Stalni je savjetnik za vlade, nacionalne i međunarodne institucije, sveučilišta, pružatelje zdravstvenih usluga, industriju i nevladine organizacije širom svijeta, a između ostalih surađuje i sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom. Predsjednica je Međunarodne udruge za zdravstveno opismenjavanje, te je izvršna predsjednica Health Literacy Europe.

Promicanjem „prvaka zdravstvene pismenosti“, pojedinci i organizacije mogu biti u službi snažnijeg ljudskog, društvenog i ekonomskog utjecaja na poboljšanje uključivosti, osnaživanja i jednakosti. Integracija zdravstvene pismenosti kao načina razmišljanja, sposobnosti i prakse pomaže da organizacije i usluge budu pristupačnije, razumljivije i praktičnije za građane kojima se pružaju usluge u zdravstvu.

U svijetu koji se neprestano mijenja, s visokim razinama neizvjesnosti i složenosti, poboljšanje zdravstvene pismenosti je game-changer za održivi razvoj - za ljude, za poslovanje, za društvo u cjelini!

Global Health Literacy Academy objavio je publikaciju pod nazivom “Zdravstvena pismenost je politički izbor” u kojoj se navodi kako se zdravstvena pismenost percipira kao javnozdravstveni izazov, jer studije o zdravstvenoj pismenosti ukazuju da se više od trećine ispitanika teško nosi s prekomjernim informacijama za upravljanje zdravljem, prevencijom bolesti ili promicanjem zdravlja.

www.globalhealthliteracyacademy.org

“Poboljšanje zdravstvene pismenosti je game-changer za održivi razvoj

- za ljude, za poslovanje, za društvo u cjelini!“

SVJETSKA ZDRAVSTVENA

ORGANIZACIJA (WHO) & ZDRAVSTVENA PISMENOST

Svjetska zdravstvena organizacija ističe kako će zdravstveno opismenjavanje najugroženijih i marginaliziranih zajednica posebno ubrzati napredak u smanjenju nejednakosti u zdravlju i šire. Napori na podizanju zdravstvene pismenosti bit će presudni u tome hoće li se društvene, ekonomske i ekološke ambicije iz Agende održivog razvoja 2030. (UN) u potpunosti ostvariti.

Pod vodstvom dr. Hansa Klugea, WHO (Europa) slijedi, među ostalima,

i jedan važan strateški smjer: Osnaživanje ljudi i povećanje uvida u zdravstveno ponašanje. Kako bi pomogli u stvaranju uvjeta koji ljudima pomažu i omogućavaju zdravi(ji) život, WHO (Europa) podupire ministarstva zdravstva i zdravstvene stručnjake da učinkovito komuniciraju s javnošću te povećaju digitalnu pismenost, iskoriste najnovija komunikacijska istraživanja i tehnološki napredak za promicanje zdravlja, kao i rad s partnerima na osnaživanju pojedinaca i zajednica u poboljšanju zdravstvene pismenosti.

prema ciljevima

rješavanja problema

nezaraznih kroničnih

bolesti u ciljevima

održivog

SVJETSKA ZDRAVSTVENA ORGANIZACIJA (WHO) ZDRAVSTVENA PIMENOST

“Ključni čimbenik za ubrzavanje napretka

razvoja jest zdravstvena pismenost.”

“Dobro koordinirani zdravstveni sustavi usmjereni na građane omogućavaju bolje zdravstvene ishode, zadovoljstvo pacijenata i pružatelja usluga te financijsku održivost. Kako bi podržao države u transformaciji njihovih zdravstvenih sustava, WHO (Europa) nastoji okupiti partnere te dijeliti dokaze i primjere o tome kako se razvijaju učinkoviti zdravstveni sustavi. Ključni elementi u takvim sustavima uključuju, između ostalog, dobro upravljanje, zdravstvenu pismenost, osnaživanje pacijenata i zdravstvenih radnika, motiviranje i izgradnju vještina zdravstvene radne snage i dr. (…)“

“Breme izazvano epidemijom nezaraznih kroničnih bolesti (NCD) i mentalnim zdravstvenim stanjima te njihovim promjenjivim čimbenicima rizika za ljude, zajednice i gospodarstva veliki je izazov zdravlju, blagostanju te održivom i pravičnom razvoju. Vlade moraju adresirati hitnost ulaganja u zdravu populaciju i otporne zdravstvene sustave, s povećanim ulaganjima u prevenciju, probir, ranu dijagnozu i odgovarajuće liječenje nezaraznih kroničnih bolesti. To moraju činiti kroz uključive, kontekstualne i pravedno vođene strategije koje su prikladne lokalnim potrebama i uz obvezu da nikoga ne izostave.

Ključni čimbenik za ubrzavanje napretka prema ciljevima rješavanja problema nezaraznih kroničnih bolesti u ciljevima održivog razvoja jest zdravstvena pismenost, koja pomaže ljudima, zajednicama i organizacijama da razumiju, prepoznaju i poduzmu učinkovite aktivnosti za zaštitu i promicanje vlastitog zdravlja.“

Tedros Adhanom Ghebreyesus, WHO Director-General

Dr. Hans Kluge, WHO Regional Director (Europe)

EUROPA & ZDRAVSTVENA PISMENOST

“Građani diljem Europe stalno su pred izazovom da donesu zdrave životne odluke, uče o svojim mogućnostima liječenja te razumiju svoje „putovanje“ kao pacijenata. Da bi to učinili, moraju biti zdravstveno pismeni. Zdravstvena pismenost je ključna odrednica zdravlja i postavlja temelje za usmjerenost na pacijenta, omogućujući mu da ima aktivnu ulogu u vlastitom zdravlju i da razmotri vlastitu brigu o sebi. Ipak, blizu 50% stanovništva EU-a navodi da je razina zdravstvene pismenosti ispod optimalne, uz velike razlike među procijenjenim zemljama. (Europski zdravstveni parlament)

“Cilj inicijative „Healthier Together“ je poduprijeti države članice Europske Unije u smanjenju tereta nezaraznih kroničnih bolesti (NCDs). Naša je ambicija pretvoriti dio znanja koje smo zajednički razvili tijekom posljednjih nekoliko godina u konkretnu akciju za dobrobit naših građana – kao i u svrhu smanjenja nekih neprihvatljivih zdravstvenih nejednakosti koje postoje diljem naše Unije, praćenjem društvenih odrednica (npr. siromaštvo, razina obrazovanja), zdravstvene pismenosti i digitalne pismenosti (op. dopunjavanje inicijativa Europskog plana za borbu protiv raka s ciljem poboljšanja zdravstvene pismenosti o rizicima i čimbenicima raka, poboljšanje zdravstvene pismenosti specifične za dijabetes i kardiovaskularne bolesti itd.)“

“Pitanje zdravstvene pismenosti je jedno od pitanja o kojem se možda toliko ne govori u javnosti ili nije medijski atraktivno, ali za dugoročnu održivost samog sustava i za zdravlje stanovništva je izuzetno važno.“

doc. dr. sc. Tomislav Sokol, zastupnik u Europskom parlamentu

Stella Kyriakides povjerenica Europske komisije za zdravlje

“Zalažem se za veće prepoznavanje važnosti zdravstvene pismenosti, posebice kod raka kao smrtonosne bolesti te za osiguranje većeg broja sredstava za provedbu projekata čiji su ciljevi edukacija stanovništva i podizanje svijesti o faktorima rizika.“

“Europska komisija radi na izgradnji snažne Europske zdravstvene unije, u kojoj se sve države članice EU pripremaju i zajedno odgovaraju na zdravstvene krize; medicinska oprema je dostupna, pristupačna i inovativna, a države zajednički rade na poboljšanju prevencije, liječenja i skrbi za bolesti kao što je rak. Naš zajednički cilj je bolja zaštita zdravlja naših građana te poboljšanje otpornost europskih zdravstvenih sustava, a rad na zdravstvenoj pismenosti je ugrađen u sve naše inicijative.”

Ognian Zlatev

voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj

“Zdravstvena pismenost na razini Unije tek je u povojima, a ona bi trebala poboljšati naše živote i smanjiti nejednakosti. Od vitalnog je značaja da Europska komisija, kao i države članice Europske unije, poduzmu korake potrebne za povećanje zdravstvene pismenosti na svim razinama, poput Austrije koja je još 2015. osnovala nacionalni savez zdravstvene pismenosti koji okuplja dionike iz sektora obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi te organizacija civilnoga društva.

Postoje prijedlozi za jačanje zdravstvene pismenosti, kao što su, primjerice, integriranje tog koncepta u zdravstvenu politiku, njezino uvođenje u obrazovni sustav, borba protiv dezinformacija na internetu, te je važno poboljšati komunikaciju između zdravstvenih profesionalaca i pacijenata korištenjem izraza koje laici mogu razumjeti.“

Sunčana Glavak zastupnica u Europskom parlamentu

PRVACI ZNANSTVENE PISMENOSTI 15

Prof. dr. sc. Romana Jerković, zastupnica u Europskom parlamentu

HRVATSKA & ZDRAVSTVENA PISMENOST

Zdravstvena pismenost dobiva sve veću političku pažnju zbog važnosti poboljšanja usklađenosti potreba pacijenata i dostupnih zdravstvenih usluga.

U svom Nacionalnom planu razvoja zdravstva 2021-2027. Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske ističe kako će u okviru podizanja zdravstvene pismenosti stanovništva razvijati partnerski odnos s građanima u osnaživanju razvoja svijesti, znanja i vještina o unaprjeđenju zdravlja i prevenciji bolesti. Na razini sustava zagovarat će se i podržavati šire društvene promjene u kontekstu očuvanja i unaprjeđenja zdravlja. Kroz programe promicanja zdravlja, zdravstveno informiranje građana te zdravstvenoobrazovne programe u predškolskoj i školskoj dobi utjecat će se na razvoj zdravstvene pismenosti.

Zdravstvena pismenost na razini Unije tek je u povojima, a ona bi trebala poboljšati naše živote i smanjiti nejednakosti”, istaknuto je na ovogodišnjoj tematskoj sjednici Saborskog odbora za zdravstvo i socijalnu politiku, na kojoj se zaključilo kako je dobra zdravstvena pismenost osnova za odgovorno ponašanje pacijenata, uspješne inicijative i programe prevencije, kao i uspješno liječenje i komunikaciju sa zdravstvenim djelatnicima. Nažalost, Hrvatska nema dostatnu razinu zdravstvene pismenosti, stoga je ova tema prepoznata kao jedna od važnih u reformskim mjerama.

Vraćamo se na Štamparove “postavke“, fokus je na preventivnim pregledima, promicanju zdravih navika i podizanju zdravstvene pismenosti.

Okret ka preventivi je nužnost i zato se mora razvijati zdravstvena pismenost od najranije dobi.”

Prof. dr. sc. Vili Beroš ministar zdravstva RH

“Zdravstvena pismenost i sinergija svih dionika u sustavu ključni za jačanje povjerenja u institucije.“

Funkcionalna zdravstvena pismenost predstavlja temeljna znanja i vještine koje omogućuju učinkovito funkcioniranje i snalaženje u zdravstvenom okruženju. To znači da bi svatko od nas u svojstvu pacijenta trebao imati sposobnost čitanja i razumijevanja medicinske informacije te sposobnost korištenja zdravstvenih usluga u zdravstvenom sustavu (npr. pronaći ciljanu ambulantu u jednoj poliklinici).

Interaktivna zdravstvena pismenost predstavlja napredna znanja i vještine koje omogućuju sudjelovanje u određenim zdravstvenim aktivnostima, razumijevanje različitih oblika zdravstvenih informacija te njihovu primjenu u promjenjivom okruženju. U tom kontekstu važno je podsjetiti na prava i obveze koje ima svatko od nas kao potencijalni pacijent u zdravstvenom sustavu. Posebno je važno istaknuti pravo pacijenta na informirani pristanak i informirani izbor (pravo da sudjeluje u donošenju odluka o vlastitom zdravlju i liječenju u partnerskom odnosu sa svojim liječnikom).

Kritička zdravstvena pismenost predstavlja najnaprednija znanja i vještine zdravstvenog i socijalnog tipa, koja omogućuju kritičko razmatranje zdravstvene informacije, poboljšanje osobnih i društvenih kapaciteta i razumijevanje društvene, političke i ekonomske razine zdravlja i zdravstva.“

prof. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med. ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ)

“Postoje tri razine pismenosti: funkcionalna, interaktivna i kritička zdravstvena pismenost.”

Izvor: “Liječničke novine”, br. 210.

Koliko je važna zdravstvena pismenost za zdravstvenu administraciju i reformu zdravstva, a u konačnici i za same građane? Usudila bih se reći da je zdravstvena pismenost prediktor zdravlja svakog pojedinca, ali i cijele populacije. Iako koncept zdravstvene pismenosti postoji zadnja dva desetljeća, tek odnedavno je više aktualiziran kako kod nas tako i na europskoj razini. U kontekstu reforme koja je podijeljena na tri područja organizacijsko, kadrovsko i financijsko nama je u fokusu i pacijent i održiv zdravstveni sustav, a to uključuje učinkovitije korištenje zdravstvenih usluga. Moramo biti svjesni da neadekvatna zdravstvena pismenost rezultira poteškoćama u razumijevanju zdravstvenih informacija, ograničava mogućnost da ispravno shvate tijek bolesti, dijagnostike, liječenja i rehabilitacije te je uzrok i loše adherencije, odnosno slabijeg pridržavanja savjeta važnih za liječenje od važnosti redovitog uzimanja propisanih lijekova na dalje. To dodatno doprinosi neučinkovitosti propisane terapije, lošijim ishodima liječenja i zdravlju koje je lošije od očekivanog obzirom na pruženu zdravstvenu skrb. Zbog toga, ovisno o kojoj se bolesti radi, nedostatna zdravstvena pismenost može dovesti do većeg rizika od komplikacija bolesti a u nekim situacijama i rizik od smrtnog ishoda postaje veći. Obzirom na utjecaj zdravstvene pismenosti na ishode liječenja moramo biti svjesni da ona zapravo doprinosi neučinkovitom korištenju zdravstvene skrbi, što posljedično doprinosi porastu troškova liječenja.

Koje su aktivnosti kojima vizionarski radite na poboljšanju zdravstvene pismenosti u Hrvatskoj?

Najprije moram reći da riječ vizionarski danas kao pridjev ne pripada radu na poboljšanju zdravstvene pismenosti. U ovom području vizionar je bio dr. Andrija Štampar. Vidite, veliku težinu ima kada se znanje i iskustvo pretoči u 10 postulata i onda te pisane riječi postanu pravila koja vrijede gotovo 100 godina. U 2026. godini mi ćemo obilježiti 100tu obljetnicu deset Štamparovih pravila koja generacijama uče svi studenti medicine i, evo nas, opet govorimo o zdravstvenoj pismenosti. Kako je to moguće? Čini mi se da odgovor leži u međuresornoj suradnji jer pitanje zdravstvene pismenosti je ogromno i nadilazi granice resora zdravstva a zadire u obrazovanje cijele populacije, što znači da samo u suradnji sa svim komplementarnim područjima možemo očekivati pomake na bolje. Drugim riječima, za poboljšanje populacijske zdravstvene pismenosti moramo svi zajedno raditi obuhvativši obrazovne ustanove od vrtića nadalje, sve do pružanja kvalitetnih informacija na provjerenim izvorima za osobe odrasle dobi. Naš je posao da educiramo generacije koje će znati ispravno procijeniti pouzdanost izvora i same informacije.

Ova zdravstvena administracija čiji sam član uhvatila se ukoštac s različitim segmentima zdravstva, a time i s jačanjem zdravstvene pismenosti.

U Hrvatskoj već postoje nacionalni preventivni programi u koje će se dodatno ugraditi jačanje zdravstvene pismenosti. Također, poznato je da je educirati ipak lakše najmlađe članove zajednice, stoga je važna i promocija i integracija zdravstvene pismenosti u obrazovni sustav.

Trudim se biti odlučna u svemu što radim i moj osnovni moto je u ovom poslu napraviti iskorake koji će pomoći poboljšanju zdravstvene slike naše nacije. Nije to lako, puno je faktora koji se moraju promijeniti, ponajprije način razmišljanja te sustavi vrijednosti vezani za brigu o zdravlju, stoga je potrebno daljnje pomicanje granica te uklanjanje tabua sa tema vezanih uz zdravlje.

Koliko je u Vašem području rada važno pomicati granice zdravstvene pismenosti?

Kao liječnica prvenstveno podržavam prijedloge za unaprjeđenje zdravstvene pismenosti ne samo u Hrvatskoj nego i drugdje u svijetu kao što su primjerice integriranje zdravstvene pismenosti u zdravstvenu politiku, uvođenje zdravstvene pismenosti u obrazovni sustav, podizanje svijesti o izvorima točnih informacija s ciljem borbe protiv dezinformacija na internetu i slično. Potreba za kontinuiranim promicanjem zdravstvene pismenosti naročito se pokazala važnom u ovoj epidemiji koja je, u tom smislu zahvatila nespremne, i Hrvatsku, ali i ostatak svijeta. Procjenjuje se, da je i u zemljama sa visoko obrazovanim stanovništvom zdravstvena pismenost na nižoj razini kod 20% ispitanika s time da je posebno u migrantskim populacijama ona iznimno niska. I zato je važno izaći iz granica formalnosti i koristi svaku priliku za edukaciju.

Koja je Vaša vizija zdravstvene pismenosti za budućnost obzirom na nove tehnologije?

Zdravstvena pismenost je tema kojom će se na razini Europske unije države članice tek početi intenzivnije baviti, jer se očekuje da će se tako poboljšati kvaliteta života i smanjiti nejednakosti. Kod podizanja svijesti o zdravlju i

“Pitanje zdravstvene pismenosti je ogromno i važno; nadilazi granice zdravstva i zadire u obrazovanje cijele populacije.”

poboljšavanju zdravstvene pismenosti populacije ne možemo sve sami, trebaju nam partneri u zdravstvenom sustavu, u obrazovnoj i znanstvenoj zajednici, ali i u općoj populaciji.

Ako tome dodamo činjenicu da su moderna medicina i pametni lijekovi jako skupi, logični je zaključak: preventiva, preventiva i preventiva.

To uključuje i jačanje zdravstvene pismenosti i to je jedno od područja na koje ćemo staviti težište. Potrebna je daljnja edukacija populacije, ali i zdravstvenih profesionalaca. Ljudska je karakteristika uljuljkati se dok nam je dobro i ne mislimo ponekad dugoročno o primarnom, a to je zdravlje, i u tom kontekstu naglasila bih naš zdravstveni moto: Zdravlje je prvo.

Prim. dr. sc. Marija Bubaš, državna tajnica, Ministarstvo zdravstva

Održana konferencija “Public Health

Future of Healthcare” u Europskom parlamentu povodom 95. godišnjice

ŠNZ ‘Andrija Štampar‘

U organizaciji Ureda zastupnika u Europskom parlamentu Karla Resslera i Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (ŠNZ),  povodom 95. godišnjice Škole, održana je konferencija o javnom zdravlju i načelima Andrije Štampara, oca suvremenog javnog zdravlja, okupivši istaknute hrvatske, europske i svjetske znanstvenike i dužnosnike.

Ostavština Andrije Štampara je snažna i relevantna. Snažna je zbog relevantnosti koncepata i ideja, a relevantna zbog neriješenih problema i goruće potrebe za dostupnom, ravnopravnom i pravičnom zdravstvenom skrbi. Poruke oca suvremenog javnog zdravstva aktualnije su nego ikada do sada, u vremenima pandemije i krize, a zadatak novih generacija znanstvenika i stručnjaka jest osvijestiti i proširiti njegov znanstveni doprinos javnom zdravstvu, politički i upravljački jednom od osjetljivijih područja suvremenih država Zapada.

Njegovih deset načela napisanih prije gotovo jednog stoljeća još uvijek su jasan, intenzivan i živopisan „vodič“ za znanstvenike, edukatore, kreatore politika i vlade da djeluju u korist zdravog i pravednog društva. Štampar se fokusirao na populacijski kontekst i probleme stanovništva te korištenje postojećih javnozdravstvenih metoda i zdravstvenih tehnologija. Kao vizionar i revolucionar, Štampar je pokušao pronaći inovativne načine borbe protiv zaraznih bolesti te se uhvatiti u koštac s gorućim socio-medicinskim problemima, poput društvenih odrednica zdravlja.

Prof. Štampar udario je temelje modernom pristupu zdravstvenoj pismenosti, stoga i ova publikacija prenosi zaključke ove vrijedne konferencije.

“Štampar je pokušao pronaći inovativne načine borbe protiv zaraznih bolesti te se uhvatiti u koštac s gorućim socio-medicinskim problemima, poput društvenih odrednica zdravlja.“

Saznaj više!

Andrija Štampar bio je vizionar i znanstvenik ispred svoga vremena. Kriza koja donosi neizvjesnost, kao i velike globalne promjene izazvane posljedicama pandemije koronavirusa, ponovno su označile važnost i ulogu javnog zdravstva u Hrvatskoj i Europi. Upravo zato, u povodu 95. obljetnice osnutka Škole narodnog zdravlja, odali smo posebno priznanje ulozi ideologa moderne zdravstvene politike.”

Pandemija, kriza i patnja koje je naša generacija nedavno iskusila iznova nas vraćaju na pouke i poruke velikog Štampara: prevencija je ključ zdravlja kako pojedinca, tako i društva i nacije, a zdravlje je više od odsustva problema i boli, ono je nužno spoj tjelesnog, duhovnog i društvenog blagostanja. Izazovi javnom zdravstvu katkad prelaze državne granice, oni su nerijetko globalni, poput pandemije, a pri formiranju odgovora na njih, smatra Štampar, redovito moramo voditi računa o posebitostima dane države i dane zajednice. I u tom smislu Štampar je bio daleko ispred svog vremena, shvaćajući što je to istinski zdrav pojedinac i istinski zdravo društvo.“

ZAKLJUČCI I PREPORUKE

Sada i u budućnosti, snažne i otporne zdravstvene sustave mora razviti obrazovana, kvalificirana i motivirana zdravstvena radna snaga, što je od temeljne važnosti za uspješnu zdravstvenu politiku i jednakopravnu zdravstvenu skrb, a što je, posljedično, ključno za postizanje dostupnosti zdravstvene skrbi usmjerene prema čovjeku i svima, te ostvarenje “prava na zdravlje” kako je preporučila i Konferencija o budućnosti Europe.

-

Pandemija COVID-19 razotkrila je fragmentaciju i disperziju pružanja i financiranja zdravstvene skrbi u mnogim državama članicama, ukazujući na potrebu za boljom integracijom zdravstvenih sustava na razini EU-a.

-

Europska zdravstvena unija trebala bi poboljšati zaštitu, prevenciju, pripravnost i odgovor na prijetnje ljudskom zdravlju unutar Europske unije i na globalnoj razini.

-

Upravljanje zdravstvenim sustavima mora se smatrati strateški važnom aktivnošću i provoditi multisektorski, uvažavajući različite perspektive i prioritete.

-

Potrebno je razmatrati razvoj digitalnih tehnologija jer inovacije u tim područjima olakšavaju stvaranje novih radnih okruženja te okruženja u kojima se pruža zdravstvena skrb.

Posebnu pažnju treba posvetiti boljoj dostupnosti promicanja zdravlja, prevenciji bolesti, mogućnosti liječenja i rehabilitacije u lokalnim zajednicama, posebice u rijetko naseljenim područjima, udaljenim ili izoliranim ruralnim područjima i otocima, gdje je potrebno aktivnije korištenje suvremenih transportnih i telemedicinskih rješenja.

Usmjerenost i dostatna ulaganja u primarnu zdravstvenu zaštitu omogućit će obrazovanje potrebnog zdravstvenog kadra koji bi mogli pružati odgovarajuće zdravstvene intervencije.

-

Učinkovito vodstvo ključno je za upravljanje zdravstvenim stručnjacima na svim razinama; to je složena i visoko cijenjena komponenta pružanja zdravstvene skrbi koja se sve više prepoznaje kao ključna u postizanju visokih standarda medicinske izobrazbe, istraživanja i kliničke prakse. -

Preduvjet za sve navedeno je očuvanje mentalnog zdravlja stanovništva i zdravstvenih djelatnika kako bi se svim zdravstvenim djelatnicima i pacijentima osigurao potpun i neometan pristup javnim uslugama.

Prema definiciji zdravlja kao “stanja potpunog tjelesnog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsutnosti bolesti ili slabosti / nemoći”, naglasak bi trebao biti na očuvanju mentalnog zdravlja i prioritiziranju ulaganja u poboljšanju socijalnih odrednica zdravlja.

Karlo Ressler zastupnik u Europskom parlamentu

Prof. dr. sc. Mirjana Kujundžić Tiljak ravnateljica ŠNZ-a

Građani u fokusu zdravlja

European Health Management Association je na svojoj nedavnoj godišnjoj konferenciji istaknula kako su uključivanje zajednice, poboljšanje zdravstvene pismenosti i zajedničko stvaranje promjena ključni koraci u postizanju održivosti zdravstvenih sustava, posebno s obzirom na ograničena sredstva s kojima se suočavamo u turbulentnim vremenima.

Umjesto „zdravstva usmjerenog na pacijenta“ sve se više govori o konceptu “zdravstva usmjerenog na čovjeka“ ili “građanina“ koji veliki naglasak stavlja na zdravstveno opismenjavanje i proaktivni doprinos u kreiranju zdravstvenih politika te upravljanje zdravljem pojedinca uz zdravstvenog stručnjaka.

Važno je istaknuti važnost suradnje ne samo unutar zdravstvenog sustava već i na razini društva. Uzrok svih problema s kojima se pacijenti u sustavu susreću je, u 90% slučajeva, problem komunikacije jer ne dobiju pravu informaciju na jednom mjestu, jer im ljudi s kojima razgovaraju nisu u stanju pružiti pravu informaciju. U tom slučaju, povode se za informacijama koje su čuli od nekoga tko je u sličnoj situaciji, nekoga koga poznaju i slično. Ne postoji jasan hodogram za liječenje niti jedne bolesti gdje biste vi kao pacijent znali koga u sustavu trebate posjetiti kako biste dobili sve što je potrebno, nego to ovisi o tome koliko će liječnik s kojim ste u kontaktu imati volje, vremena, znanja uputiti vas u sve što je potrebno, koliko puta ćete imati priliku s nekime razgovarati…“

Ivica Belina, prof. edukac. reh. predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu

U LuCe (Lung Cancer Europe) izvješću objavljenom u prosincu 2022. godine 72% pacijenata je izjavilo kako im je potrebna jasna i razumljiva informacija. Put kroz labirint zdravstvenog sustava je brži i lakši ukoliko imamo informacije koje razumijemo, dovoljno znanja da smo motivirani slijediti ih i na kraju dostupne resurse koji osiguravaju primjenu tih znanja, a sve u svrhu očuvanja zdravlja, prevencije bolesti i boljih ishoda liječenja.

Poduzetnik Victor Kiam svojevremeno je izjavio da je upravo informacija najjače oružje pregovarača, a shodno tome ja se usuđujem dodati kako je zdravstvena pismenost najjače oružje u brizi o zdravlju i borbi protiv bolesti.“

Sandra Karabatić, mag. sestrinstva predsjednica udruge Jedra

“Zdravstvena pismenost je više od sposobnosti čitanja i razumijevanja pisanih medicinskih informacija i uputa. Definirana je kao “sposobnost donošenja razumnih zdravstvenih odluka u kontekstu svakodnevnog života: kod kuće, u zajednici, na radnom mjestu, u sustavu zdravstvene zaštite, na tržištu i u političkoj areni.” (Kickbusch et al, 2005.). Kompetencije obuhvaćene ovom definicijom uključuju: temeljna zdravstvena znanja, čitanje, razumijevanje i vrednovanje zdravstvenih informacija, primjenu prevencije, promicanja zdravlja i samoskrbi, verbalnu komunikaciju sa zdravstvenim radnicima, donošenje zdravstvenih odluka, zdravstveno zagovaranje i aktivizam.

“Zdravstveno pismeni pacijenti - mogu li doista nešto promijeniti?” jedno je od ključnih pitanja koje postavlja Europski forum pacijenata (EPF). Zdravstvena pismenost čini razliku jer je riječ o ključnoj dimenziji prava građana na zdravlje, ima velike ekonomske učinke i ključna je za pravičnost, kvalitetu i učinkovitost zdravstvenih sustava usmjerenih na pacijenta.“

European Patients Forum

www.eu-patient.eu/policy/Policy/Health-Literacy

Zdravstvena industrija & društveni doprinos zdravstvenoj pismenosti

“Zbog kombinacije veće potražnje i rastućih troškova, zdravstveni sustavi diljem Europe suočavaju se s ozbiljnim financijskim izazovima. Samoskrb (op. kada je prikladna) pomaže smanjiti pritisak na cijeli sustav i sastavni je dio sveobuhvatne strategije promicanja zdravlja i prevencije bolesti u Europi. Ali kako bi samoskrb u potpunosti ispunila svoj potencijal, građane je potrebno podržati pravim alatima, uključujući izgradnju ili poboljšanje njihove zdravstvene pismenosti.

To se može postići odgovarajućim inicijativama za zdravstveni odgoj, stručnim vodstvom i odgovarajućom digitalnom pismenošću.

Danas se u Europi 1.2 milijarde manjih zdravstvenih tegoba (npr. ubodi insekata, glavobolje, neke alergije, manje ozljede...) samostalno zbrinjavaju pomoću proizvoda za samoskrb / samoliječenje. Time se zdravstvenim sustavima i nacionalnim gospodarstvima štedi 34 milijarde eura koji bi inače bili potrošeni na nepotrebne posjete liječniku, medicinske troškove i izostanak s posla. Samoskrb štedi vrijeme zdravstvenim radnicima da se usredotoče na pacijente kojima je potrebna njihova medicinska

skrb. Kada si ne bismo mogli samostalno pomoći proizvodima za (odgovorno) samoliječenje, trenutno bi bilo potrebno imati još oko 120.000 liječnika u Europi! Briga o sebi donosi stvarnu ekonomsku i društvenu vrijednost i obećava druge dobrobiti ako bude šire prihvaćena.“

Association of the European Self-Care Industry, AESGP

Zdravstvena

industrija, uključujući farmaceutsku i medtech industriju

kroz mnoge

inicijative poboljšava

zdravstvenu pismenost

pacijenata, pritom

uključujući brojne

zdravstvene stručnjake

da na kreativan i interaktivan način

osnaže i unaprijede komunikaciju s pacijentima.

Znanje je moć, a osnaživanje građana izgrađuje bolje zdravstvo.“

EFPIA

“Članice HUP-Udruge proizvođača lijekova, koja okuplja gotovo 100% generičkih i biosličnih kompanija prisutnih u Hrvatskoj, putem raznih formata – zdravstvenih rječnika, vodiča, uputa za postupanje, digitalnih aplikacija i dr. pacijentima na dnevnoj bazi daju pouzdane i provjerene informacije, koje za cilj imaju pomoći pacijentu da se - u šumi informacija a često i dezinformacija, nedostatku pouzdanih izvora kao i cijelom organizacijski vrlo kompliciranom sustavu - lakše snađu te za sebe, i one o kojima skrbe, ostvare što bolje i pozitivnije zdravstvene ishode.“

PRVACI ZNANSTVENE PISMENOSTI 25

Prema nedavnom istraživanju svaki drugi građanin u Hrvatskoj ima problematičnu razinu zdravstvene pismenosti, a tek šest posto pokazalo je izvrsnost u tom polju.“

“Svi nesretni zdravstveni sustavi nesretni su na svoj način, a svi sretni nalik su jedni na druge“ –obrnuta je parafraza velikog Tolstoja, koja bi mogla poslužiti kao dobra ilustracija zdravstvenih sustava koje poznajemo. Naime, u zdravstvenim sustavima koji se mogu pohvaliti epitetom izvrsnosti – poput nizozemskog ili danskog, slični su faktori doveli do uspjeha, a među njima kao vrlo značajna, vidljiva je bitno drugačija uloga pacijenta u samom sustavu. Tako u većini tih najuspješnijih zdravstvenih sustava, pacijent nije tek pasivni sudionik procesa skrbi o svom zdravlju, baš suprotno tome - on njime velikim dijelom samostalno upravlja. U tome dijelu u Hrvatskoj imamo problem ili kako to psiholozi vole pozitivno reći – puno prostora za napredak.

Naime, prema nedavnom istraživanju jednog uglednog portala, svaki drugi građanin u Hrvatskoj ima problematičnu razinu zdravstvene pismenosti a tek šest posto pokazalo je izvrsnost u tom polju. Ako uzmemo u obzir, primjerice, da su i u Hrvatskoj vodeći uzroci smrtnosti kardiovaskularne i onkološke bolesti, a da se mjerljivo značajan napredak u liječenju tih bolesti i stanja može postići već podizanjem svijesti građana o štetnosti određenih životnih navika ili rutinskim preventivnim pregledima, jasno je koliko je vrijedno uložiti u edukaciju građana u tom pogledu. Stoga je uloga svih dionika sustava, koji zdravstvenoj pismenosti građana mogu doprinijeti, iznimna.

Članice HUP-Udruge proizvođača lijekova, koja okuplja gotovo 100% generičkih i biosličnih kompanija prisutnih u Hrvatskoj, odgovornih za preko 60% ukupnog volumena tržišta lijekova, daju svoj maksimalan doprinos sustavu i pacijentima i na taj način. Putem raznih formata – zdravstvenih rječnika, vodiča, uputa za postupanje, digitalnih aplikacija i dr. članice HUP-UPL pacijentima na dnevnoj bazi daju pouzdane i provjerene informacije, koje za cilj imaju pomoći pacijentu da se - u šumi informacija a često i dezinformacija, nedostatku pouzdanih izvora kao i cijelom organizacijski vrlo kompliciranom sustavu - lakše snađu te za sebe i one o kojima skrbe ostvare što bolje i pozitivnije zdravstvene ishode.“

Milka Kosanović, dipl. iur., direktorica HUP-Udruge proizvođača lijekova i direktorica odnosa s članstvom HUP-a

Andrej Pardo Head

Cluster II Region Europe, Sandoz

Za Sandoz su pacijenti i klijenti u središtu svega što radimo. Oni nas povezuju i daju nam svrhu. U Sandozu brinemo o pacijentima u više od 100 država. Ovo je velika odgovornost, ali i prilika za provođenje projekata i inicijativa koje značajno utječu na poboljšanje života pacijenata.

To je razlog zašto snažno podupiremo projekt “Zdravstvena pismenost“ otkako smo u Hrvatskoj započeli s njegovim provođenjem 2019. godine. Ovaj projekt može doprijeti do svakog pacijenta bez obzira gdje živi, pomaže pacijentima da razumiju svoju bolest na jednostavan način te ima izravan utjecaj na njihove zdravstvene ishode. Mogućnost da repliciramo ovaj projekt je još jedna njegova velika prednost. Već primjećujemo njegovu implementaciju u drugim državama, poboljšavajući zdravstvenu pismenost još većeg broja pacijenata.

Strast i posvećenost prema dobrobiti pacijenata je temelj u Sandozu i zajednički s brojnim partnerima postižemo pozitivan učinak na živote naših pacijenata!

Projekt “Zdravstveni rječnici” može doprijeti do svakog pacijenta bez obzira gdje živi, pomaže pacijentima da razumiju svoju bolest na jednostavan način te ima izravan utjecaj na njihove zdravstvene ishode.

Već primjećujemo njegovu implementaciju u drugim državama.

Ponosni smo što smo začetnici ideje zdravstvenih rječnika za pacijente!

Dr. sc. Gongola, začetnica ste ideje zdravstvenih rječnika za pacijente. Možete li nam ispričati kako i kada je nastala ta ideja? Područje mog znanstvenog interesa je interpersonalna komunikacija, i to jedan vrlo specifičan oblik, a to je interpersonalna komunikacija između pacijenata i pružatelja zdravstvene skrbi. Tijekom doktorata čitala sam puno literature i različitih istraživanja na tu temu i svi dokazi upućivali su na važnost interpersonalne komunikacije u procesu liječenja. Mada interpersonalna komunikacija nije jedinstven proces i sastoji se od mnogih dijelova, onaj koji mi se činio najkritičniji i najmanje obrađen bila je upravo zdravstvena pismenost, i to njezina osnovna razina. Mislim da ćemo se svi lako složiti oko tvrdnje da je adherencija ključna za dobre terapijske ishode, a proučavanjem adherencije brzo se dolazi do zaključka da je komunikacija između pružatelja zdravstvene skrbi i pacijenata temeljna komponenta dobre adherencije. Najveće istraživanje zdravstvene pismenosti provedeno u Europi ono je Sorensen i suradnika (HLS-EU) iz 2011. godine. Provedeno je u osam zemalja članica EU i rezultati su prilično poražavajući. Gotovo 47% stanovnika Europe ima nisku razinu zdravstvene pismenosti. Miller i suradnici pokazali su u svom istraživanju 2016. godine da se edukacijom zdravstvena pismenost može unaprijediti 22%. Razmišljajući što napraviti kako bi to popravili, zaključak je

bio da treba krenuti od baze. Htjeli smo omogućiti našim pacijentima da dobiju vrijednu informaciju iz kredibilnog izvora i da se na jednostavan način educiraju o svojoj bolesti i terapiji. Tako se rodila ideja da radimo zdravstvene rječnike.

Spomenuli ste razine zdravstvene pismenosti, koliko razina ima i zašto ste odlučili raditi na osnovnoj razini? Razumijevanje zdravstvenih tema i termina na temeljnoj razini karakterizira osnovnu/funkcionalnu razinu zdravstvene pismenosti. Pojedinac/pacijent koji je zdravstveno pismen može bolje razumjeti svoju bolest ili stanje, temeljitije se razumjeti s pružateljem zdravstvene skrbi, bolje razumjeti i slijediti dogovor postignut s pružateljem zdravstvene skrbi i donositi kvalitetnije odluke.

U konačnici može, kao posljedicu svoje bolje zdravstvene pismenosti, imati bolje zdravstvene ishode (manje bolovanja, manje komplikacija, manje hospitalizacija, manje invaliditeta, duži život). Osim osnovne/funkcionalne razine zdravstvene pismenosti, kojoj doprinosimo radom na našim rječnicima, postoje još dvije razine zdravstvene pismenosti: komunikacijska/interaktivna i kritička (Nutbeam, 2000).

Komunikacijska/interaktivna zdravstvena pismenost podrazumijeva da pojedinac/pacijent prikuplja informacije iz više izvora, evaluira ih, što mu omogućuje da donosi kvalitetnije odluke u vezi sa svojim zdravljem.

Kritička razina

zdravstvene pismenosti podrazumijeva, uz još veću razinu osobne involviranosti u brizi za svoje zdravlje i socijalnu i političku aktivnost kakvu npr. možemo vidjeti u radu udruga pacijenata.

Kako ste odlučili koje rječnike je potrebno izraditi? Rječnike smo radili planski i po prioritetima. Ako pogledate Zdravstveno-statistički ljetopis i popis bolesti s najvećim morbiditetom i mortalitetom, možete vidjeti da za gotovo sve bolesti s liste imamo gotov rječnik. Počevši od hipertenzije, preko dijabetesa, do karcinoma po sijelima. Tu nam je ostao još samo za napraviti karcinom pluća i izradili smo rječnike za sve bolesti koje nose najveći pobol i smrtnost. Osim toga, izdali smo i rječnike za bolesti koje su rijetke, ali mogu biti veliko opterećenje i za bolesnika i za sustav i društvo u cjelini, posebice jer se tu uglavnom radi o mladim pacijentima, kakve su upalne bolesti crijeva ili reumatske bolesti. Upravo smo završili petnaesti rječnik, obradili smo preko 600 termina, angažirali 30 različitih stručnjaka na njihovoj izradi. Što se tiče motivacije, za ovaj projekt nikad je ne manjka, nije nam se dogodila situacija da netko nije htio sudjelovati ili da nije smatrao ovaj projekt sjajnim. To je izuzetno bitna tema, a stavljanje ove teme na agendu i stručnjacima i institucijama napravili smo prvi korak, neću reći velik ili značajan, nego prvi korak k rješenju.

Ima li neki od rječnika koji Vam je posebno značajan? Svaki rječnik ima za mene bitno profesionalno značenje, a neki i privatno. Trinaesti rječnik koji smo izdali bio je Kolorektalni karcinom i taj je za mene bio osobno izuzetno bitan i emotivan, ja sam ga posvetila svojoj baki koja je prije puno godina mlada umrla upravo od te bolesti.

Rekli ste uvodno da je područje Vašeg znanstvenog interesa interpersonalna komunikacija između pružatelja

zdravstvene skrbi i pacijenata, možete li nam reći što ste zaključili u istraživanju koje ste proveli?

Istraživanje koje sam provela na primarnoj i sekundarnoj razini zdravstvene zaštite bilo je usmjereno na razumijevanje percepcije interpersonalne komunikacije pružatelja zdravstvene skrbi. Zanimalo me koje kategorije interpersonalne komunikacije liječnici, farmaceuti i medicinske sestre najčešće koriste kada žele postići određeni cilj s bolesnikom (bilo da je to uzimanje terapije, promjena životnog stila, prestanak pušenja, gubitak kilograma itd.) Ispostavilo se da su pružatelji zdravstvene skrbi najposvećeniji upravo prilagodbi bolesniku uz neverbalnu komunikaciju i zdravstvenu pismenost. Naši liječnici, ljekarnici i medicinske sestre, bez velikih razlika među specijalnostima, vrlo su svjesni važnosti prilagodbe načina komunikacije i terminologije koju koriste kako bi osigurali razumijevanje. Skloni su provjeriti razumije li pacijent izrečeno, prilagoditi korištenu terminologiju, odnosno objasniti kad procijene da pacijent ne razumije ono što mu se poručuje. Što se tiče neverbalnog aspekta, posvećenost se ogleda uz aktivno praćenje neverbalne komunikacije pacijenta, ali i frekventno korištenje ovih neverbalnih znakova: kontakt očima, kimanje i osmijeh.

Očekuje li nas uskoro neko novo istraživanje iz tog područja?

Trenutačno sam u završnoj fazi pripreme novog istraživanja koje će biti usmjereno prema općoj populaciji, tj. pacijentima, zanima me kakva je njihova percepcija istraživanih kategorija interpersonalne komunikacije. Vjerujem da će biti zanimljivo čuti što imaju za reći oni koji se nalaze s druge strane tog komunikacijskog odnosa i bit će informativno vidjeti u kojim su kategorijama najveće razlike, ne kao kritika nego kao putokaz za područja u kojima se možemo unaprijediti.

dr. sc. Ana Gongola, dr. dent. med., članica Uprave Sandoza

INGRID PRKAČIN

Sudjelovanje u projektu izrade zdravstvenih rječnika vezanog uz hipertenziju osobito me veselilo. Sa zadovoljstvom mogu reći da mi je otvorilo nove spoznaje poput veće svjesnosti o razumijevanju stručnih informacija od strane pacijenata te potrebi komunikacije “razumljivijim rječnikom”; upravo je tu veliki doprinos zdravstvenih rječnika.

Iznimno je bitno pomicati granice zdravstvene pismenosti. U svakodnevnom radu s pacijentima uočila sam kako najslabije razumiju medicinske termine poput hipertenzije (povišenog krvnog tlaka), ne shvaćajući da hipertenzija odnosi najveći broj preuranjenih života svake godine (više od COVID-19 infekcije, malignih bolesti, rata, pušenja itd.). Kompleksnost hipertenzije razumije vrlo mali broj pacijenata, ali i kolega koji se ne bave tim područjem, obzirom da hipertenzija ne boli nego “samo“ uništava ciljne organe“.

Zdravstvena pismenost iznimno pridonosi povećanju adherencije, a time utječe i na ishode liječenja poboljšavajući ih. Studije su pokazale kako informirani i educirani pacijent ima značajno bolju kontrolu hipertenzije i dijabetesa, smanjuje se učestalost hospitalizacija, a time se može utjecati na sekundarnu i tercijarnu prevenciju. Dobra informiranost je iznimno važna za adherenciju: suradljiviji pacijent je sigurniji, zna što i radi čega koristi, a samim time su i bolji ishodi liječenja.

Nove tehnološke mogućnosti poboljšavaju samostalnost i informiranost naših pacijenata. Dodatnih 5 minuta za edukaciju uz objašnjenje od iznimne je koristi za aktivno uključenje pacijenata (što treba učiniti, koje lijekove uzeti, u koje vrijeme primjenjivati terapiju, zašto se neki lijek propisuje, kako pazimo na interakcije lijekova, informiranje i pokazivanje internetskih stranica za izračun bubrežne rezerve, savjetovanje o prehrani i rizicima za bolesti i dr.). No nakon informiranja i objašnjenja potrebno je pacijenta upitati:

“Jeste li razumjeli?“ Razumijevanje informacija te izdvajanje bitnih od “manje bitnih“ stvari važno je za suradnju liječnika i pacijenta.“

prim. dr. med., specijalist hitne medicine, specijalist nefrolog

prof. dr. sc.

Na izradi ovog zdravstvenog rječnika radili su i autori: -prof. dr. sc. Biserka Bergman Marković, prim., dr.med. specijalist obiteljske medicine

doc. dr. sc.

ARIJANA MEŠTROVIĆ

mag. pharm.

Kad je o zdravstvenoj pismenosti riječ, moja je misija kroz edukacijske aktivnosti, projekte i inovacije u farmaciji i medicini, kod naših kolega - pružatelja zdravstvene skrbi, osvijestiti potrebu za uključivanjem pacijenata u proces njihovog liječenja, prevencije i praćenja bolesti, i to ponajviše njegovog razumijevanja same dijagnoze, te procesa kroz koje prolazi. U pružanju skrbi, zdravstveni profesionalac ne bi smio pretpostavljati što pacijent misli, zna i razumije, već ga aktivno uključiti u donošenje odluka o njegovom liječenju i potaknuti ga da se sam izrazi i postavi pitanja koja su njemu važna.

Stoga sam vrlo rado prihvatila poziv da, kao magistra farmacije s bogatim kliničkim iskustvom, zajedno s liječnicima obiteljske medicine i liječnicima specijalistima iz različitih područja, budem autor na sedam rječnika za razvoj zdravstvene pismenosti u građana. Smatram da su nam takvi didaktički alati iznimno korisni

i potrebni u radu s pacijentima kako bismo im nenametljivo pružili informacije da razumiju više, a bez da sami dođu u situaciju da nešto ne razumiju. Svaki je pružatelj skrbi, bilo da se radi o farmaceutu, medicinskoj sestri, liječniku ili njegovatelju prihvatio ulogu edukatora svog pacijenta, a i naša titula “magistra farmacije“ zapravo znači “učiteljica liječenja“.

Sigurna sam da ćemo pisane i digitalne inovacije za pomicanje granica zdravstvene pismenosti intenzivno razvijati i promovirati u nadolazećem razdoblju te da je potrebno uložiti dodatne napore za razvoj zdravstvene pismenosti u zajednicama u kojima živimo i radimo.“

Doc.

Meštrović sudjelovala je kao autor u izradi sedam zdravstvenih rječnika za razvoj zdravstvene pismenosti u građana (Degenerativne i reumatske bolesti, Dijabetes, Gastroenterologija, Hipertenzija, Osnove onkologije i onkološke hematologije, Pulmologija i Upalne reumatske bolesti)!

dr. sc.

doc. dr. sc.

MAJA CIGROVSKI BERKOVIĆ

dr. med., specijalist internist i subspecijalist endokrinolog i dijabetolog

Sudjelovanje u izradi zdravstvenog rječnika posvećenog šećernoj bolesti bio je izazovan posao, koji mi je dao za misliti o tome koliko pravi način informiranja, ali i neverbalna komunikacija, mogu biti presudni za daljnje liječenje bolesnika i njihov uvid u težinu i ozbiljnost bolesti. Zgodna mi je usporedba zdravstvene pismenosti s vitalnim parametrima, odnosno važnosti koja joj se na taj način daje u procjeni nečijeg zdravstvenog stanja (poput onih klasičnih parametara kao što su krvni tlak, puls, tjelesna temperatura itd. ).

Po struci sam endokrinolog i dijabetolog, a bolesti kojima se bavim, poput šećerne bolesti, dosežu pandemijske razmjere. Danas definitivno imamo dostupno moćno

“farmakoterapijsko oružje“, no niti jedan lijek ne može biti učinkovit ukoliko bolesnik ne razumije kako ga uzimati, što od njega očekivati i sl. Stoga, promicanje međusobnog boljeg razumijevanja smatram izuzetno važnim za pomicanje granica zdravstvene pismenosti.

Zdravstvena pismenost može imati utjecaja na ishode liječenja ili prevenciju. To je još jedna važna stavka. Ukoliko pacijenti razumiju svoju bolest i mogućnosti liječenja, kao i potencijalne nepovoljne ishode koji mogu nastati ako se liječenje ne provodi prema preporukama, uspjeh može biti značajno bolji, a time se poboljšava i kvaliteta života bolesnika kao i njihovih obitelji. Naravno, jednako je važan utjecaj zdravstvene pismenosti na troškove liječenja.

Kada govorimo o viziji zdravstvene pismenosti za budućnost obzirom na nove tehnologije, one nam s jedne nam strane itekako olakšavaju dostupnost zdravstvene skrbi. Primjerice, moguć je digitalizirani prijenos podataka o kretanju razine šećera kod bolesnika sa šećernom bolesti virtualnim putem te je na taj način olakšana komunikacija s liječnikom uz dobivanje povratne informacije gotovo u realnom vremenu) To je svakako jedna od pozitivnih strana digitalizacije koju promoviramo i potičemo. S druge pak strane, tehnologija u smislu dostupnosti različitih medicinskih informacija na internetu može itekako narušiti zdravlje, ukoliko su te informacije neprovjerene, a potencijalno i krive. Zato je definitivno važno omogućiti znanstveno vjerodostojne informacije na razumljiv način.“

Dugogodišnji rad u praksi pokazao mi je koliko se odnos liječnik pacijent promijenio. Nekada je odnos bio više patrijarhalan na način da je liječnik donosio sve odluke za pacijenta. Zbog mnogih razloga danas to više nije tako. Znanstvenim i tehnološkim razvojem medicinska znanost se promijenila, kao i način života i komunikacije na razini odnosa pacijent-liječnik. Liječnik treba pristupiti pacijentu sveobuhvatno poštujući njegovu osobnost, a pacijent mora imati ili podijeliti s liječnikom dio odgovornost za cjelokupni proces skrbi, kako bi krajnji ishod bio što bolji.

Liječnik i pacijent danas imaju svojevrsni prijateljski odnos u kojem se međusobno usuglašavaju oko postupka dijagnostike i/ili načina liječenja. Pacijent mora biti upoznat sa mogućim neželjenim posljedicama određenih životnih navika, uz preporuke kako ih promijeniti. Pacijent treba imati odgovornost, ako se iste loše životne navike ne mijenjaju.

prof. dr. sc.

BISERKA BERGMAN MARKOVIĆ

prim., dr. med. specijalist obiteljske medicine

Takav odnos liječnika i pacijenta podrazumijeva određeno znanje pacijenata ili, kako to opisno u zadnje vrijeme zovemonjegovu zdravstvenu pismenost. Za takav odnos potrebno je veliko ulaganje, prvenstveno od strane pacijenta, ali i liječnika te društva u cjelini. Stoga su svi koraci koji se poduzimaju kako bi se zdravstveno opismenjavalo pacijente - dobrodošli!

Danas u doba velikog tehničkog razvoja, pacijenti lako dolaze do informacija, ali to ne znači da razumiju dobivenu informaciju ili da su stekli dostatno znanje. Ipak, “posjedovanje“ informacije potiče komunikaciju s liječnikom, neovisnno o tome da li je olakšava ili otežava. Rad na zdravstvenoj pismenosti pacijenata svakako olakšava cjelokupni proces skrbi te potiče prijateljski odnos koji liječnik i pacijent ili imaju ili ga razvijaju. Stoga će svi napori uloženi u opismenjavanje široke zajednice biti u konačnici nagrađeni, obzirom da zadovoljan pacijent čini i liječnika zadovoljnim.“

Na izradi ovog zdravstvenog rječnika radili su i autori: - doc. dr. sc. Arijana Meštrović, mag. pharm.

prof. dr. sc.

SIMEON GRAZIO

prim., dr. med., specijalist fizijatar i reumatolog

S veseljem sam prihvatio poziv da sudjelujem u dva projekta stvaranja zdravstvenih rječnika kojim se promiče zdravstvena pismenost građana - za upalne te za degenerativne reumatske bolesti. Pacijenti koji su središte zdravstvene zaštite, danas su uistinu aktivni sudionici u liječenju, a mi liječnici, kao i ostali zdravstveni djelatnici, tu smo da im pomognemo na sve moguće načine.

Reumatske bolesti i stanja su relativno česti pa se u općoj populaciji uobičajeno koriste neki termini za koje je nejasno što točno znače. S druge strane, osnovna namjena rječnika

jest objasniti osobama koje nemaju medicinsku naobrazbu jednostavnim riječima neke termine koje liječnici često koriste u svakodnevnoj kliničkoj praksi i u komunikaciji s pacijentima. Bolje razumijevanje tih termina poboljšava suradnju između liječnika i pacijenta te potiče donošenje odluka pacijenata u procesu liječenja, uključujući korištenje metoda samoliječenja, motivaciju za promjene stila života i prevenciju, kao i pridržavanje liječenju. To u konačnici poboljšava ishode liječenja, ali i smanjuje rizike za nesporazume i pogreške.

Ovo posebice dolazi do izražaja u kroničnim i često onesposobljavajućim bolestima kao što su upalne ili degenerativne reumatske bolesti, u kojima je ključno zadovoljstvo samih pacijenata. Također, poboljšana zdravstvena pismenost povećava samopouzdanje za snalaženje u zdravstvenom sustavu uz njegovo racionalnije korištenje, dok se unaprjeđuje odgovarajuće i učinkovitije korištenje novih tehnologija, napose u svjetlu opće dostupne internetske komunikacije i globalizacije društva.

Čast mi je bilo sudjelovati u ovom projektu koji predstavlja važan iskorak u skrbi za pacijente s reumatskih bolestima, te će nam biti od velike pomoći u svakodnevnom kliničkom radu.”

Na izradi ovog zdravstvenog rječnika radili su i autori:

- doc. dr. sc. Arijana Meštrović, mag. pharm.

- prof. dr. sc. Biserka Bergman Marković, prim., dr. med. specijalist obiteljske medicine

Prof. dr. sc. Grazio sudjelovao je kao autor u izradi dva zdravstvena rječnika za razvoj zdravstvene pismenosti u građana (Degenerativne i reumatske bolesti te Upalne reumatske bolesti)!

doc. dr. sc.

DIJANA PERKOVIĆ

prim., dr. med., specijalist internist, subspecijalist reumatologije te kliničke imunologije i alergologije

Često u svom radu koristimo stručne izraze koji bolesnicima nisu uvijek razumljivi. To dovodi do poteškoća u komunikaciji koje nekada mogu imati ozbiljne posljedice. Stoga su projekti poput zdravstvenih rječnika iznimno važni za unapređenje zdravstvene pismenosti. Doprinose boljem razumijevanju bolesti, omogućavaju bolesniku aktivno uključenje u svoje liječenje i značajno poboljšavaju njihovu suradljivost, što u konačnici rezultira boljim ishodom bolesti i liječenja.

Zadovoljstvo mi je bilo doprinijeti promicanju zdravstvene pismenosti sudjelovanjem u projektu ovog zdravstvenog rječnika. Vrijeme koje sam utrošila na sudjelovanje u ovom projektu mi se višestruko vratilo uštedom vremena u svakodnevnom kliničkom radu koje inače izdvajam na dugotrajna, ponavljana objašnjavanja pojmova koji su obuhvaćeni projektom.

Nažalost, razina zdravstvene pismenosti u našoj populaciji je još uvijek prilično niska, a dodatno je mogu otežati nove dijagnostičke i terapijske opcije. S jedne strane

nove mogućnosti ubrzavaju dijagnosticiranje bolesti te povećavaju dostupnost terapije. S druge strane, zbog svoje kompleksnosti dovode do brojnih nedoumica i nesigurnosti bolesnika. Tome doprinosi dostupnost raznih neprovjerenih i nepotpunih informacija, a ponekad i dezinformacija u medijima, na društvenim mrežama te internetu. Na temelju takvih “informacija“ bolesnici nerijetko donose pogrešne odluke koje mogu rezultirati teškim kliničkim manifestacijama bolesti s fatalnim ishodima te invaliditetom koji su se mogli spriječiti ili barem usporiti pravovremeno poduzetim mjerama.

Razvoj novih multimedijskih tehnologija će zasigurno doprinijeti poboljšanju zdravstvene pismenosti. Međutim, nekritično prihvaćanje dostupnih “informacija“ može predstavljati veliku opasnost. Stoga je neophodno omogućiti bolesnicima stručnu podršku kako bi se zamke koje će takve tehnologije nuditi, svele na najmanju mjeru.”

Na izradi ovog zdravstvenog rječnika radili su i autori: - prof. dr. sc. Simeon Grazio, prim., dr. med., specijalist fizijatar i reumatolog - doc. dr. sc. Arijana Meštrović, mag. pharm.

NADAN RUSTEMOVIĆ

dr. med., specijalist gastroenterolog

Projekt zdravstvenih rječnika i Special Policy Report “Prvaci zdravstvene pismenosti“ predstavljaju inovativan pomak u boljem razumijevanju pacijenata i zdravstvenih radnika. Naime, ubrzani ritam rada u zdravstvenim ustanovama, te uvođenje brojnih novih sofisticiranih metoda u dijagnostici i terapiji u svim granama medicine, smanjuju dostupni prostor međusobne komunikacije s pacijentima, jedan na jedan.

Otvaraju se novi modeli komunikacije putem digitalnih medija za čije je učinkovito funkcioniranje potrebno ostvariti određene preduvjete. Jedan od nužnih koraka je pomicanje granica zdravstvene pismenosti, što je i osnovna ideja ovog projekta.

Neovisno o razini upoznatosti pacijenata s novim komunikacijskim tehnologijama, mi moramo poraditi na tome da mediji kojima se obraćamo razumiju poruku koju im šaljemo. Ukoliko postoje problemi na toj razini, ishodi liječenja, kao glavni parametar uspješnosti zdravstvenog sustava, neće biti zadovoljavajući. Upravo ovakvim aktivnostima možemo “napipati puls“ naših pacijenata, što će oni prepoznati te osjetiti veće povjerenje prema sustavu i odabranom liječniku!“

Na izradi ovog zdravstvenog rječnika radili su i autori:

- prof. dr. sc. Biserka Bergman Marković, prim., dr. med. specijalist obiteljske medicine

- doc. dr. sc. Arijana Meštrović, mag. pharm.

prof. dr. sc.

NEVEN MICULINIĆ

dr. med., specijalist internist - pulmolog

Sudjelovanje u projektu stvaranja zdravstvenog rječnika obogatilo je moje iskustvo u pristupanju zdravstvenom obrazovanju pacijenata i osvijestilo važnost edukacije bolesnika na prihvatljiv i za njih razumljiv način. Naime, svakodnevno smo svjedoci loše komunikacije između liječnika i bolesnika. Liječnici pritom zaboravljaju da se moraju prilagoditi komunikacijskoj razini koju bolesnik razumije. Jasno je da i na ovoj, za pacijenta razumljivoj razini, trebamo balansirati između stručnog i sasvim laičkog educiranja, procjenjujući koliko nas bolesnik doista razumije.

Liječnici su dužni uz liječenje bolesnika promicati i zdravstveno obrazovanje dajući jasne i razumljive odgovore na upite bolesnika, čak i onda kad su potonji skloni izbjegavanju pitanja. Odnos liječnika i pacijenta mora biti

partnerski. Dajući pravovremenu, razumljivu i točnu informaciju o bolesti, pomaknut ćemo granice zdravstvene pismenosti naše populacije i poboljšati samu zdravstvenu skrb. U tom procesu stvoreni zdravstveni rječnik ima jednu od ključnih uloga budući da smo kao liječnici najčešće vremenski ograničeni čak i za davanje bazičnih informacija o bolestima.

Zdravstvena pismenost ima ključnu ulogu u procesu liječenja ali i prevencije bolesti. Bolesnik koji je dobro upućen u prirodu svoje bolesti, o samoj potrebi liječenja i prevencije, mogućim pogoršanjima bolesti (u slučaju prekidanja liječenja), ali i nuspojavama terapije, imat će znatno bolji ishod što se tiče izlječenja bolesti odnosno njene kontrole, uz umanjivanje mogućih komplikacija. Dobar primjer za to je u pulmologiji dugotrajno liječenje tuberkuloze, plućnog apscesa ili pak dobra kontrola astme.

Nove tehnologije mogu poboljšati zdravstveno prosvjećivanje, olakšati pristup ključnim informacijama o bolestima i lijekovima te prevenciji bolesti, no i ovdje je uloga liječnika nezaobilazna – mora naći načina motivirati svoje bolesnike i potaknuti ih da saznaju bitne činjenice o svojoj bolesti i lijekovima koje uzimaju. Uzalud je i najbolja tehnologija ako ne postoji volja za spoznavanjem bolesti od koje se liječimo.

Mislim da će i u budućnosti iskren razgovor, topla riječ puna empatije te susret liječnik-bolesnik uživo biti primarni u edukaciji i liječenju. Kako bih potkrijepio navedeno, navest ću primjer iz prakse. Prije desetak i više godina čuo sam pohvalu bolesnika: “Znam da su lijekovi od pomoći, ali, doktore, još više od lijekova liječi vaša riječ…“

Na izradi ovog zdravstvenog rječnika radili su i autori:

- prof. dr. sc. Biserka Bergman Marković, prim., dr. med. specijalist obiteljske medicine

- doc. dr. sc. Arijana Meštrović, mag. pharm.

prim.

Na izradi ovog zdravstvenog rječnika radili su autori:

- prof. dr. sc. Željko Krznarić, dr.med. specijalist internist, subspecijalist gastroenterologije i hepatologije

- prof. dr. sc. Marko Brinar, dr.med., specijalist internist, subspecijalist gastroenterologije i hepatologije

- prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender, klinički nutricionist

UPALNE BOLESTI CRIJEVA

Upalne bolesti crijeva (IBD, engl. Inflammatory Bowel Disease) naziv su za kronične, relapsne upalne bolesti gastrointestinalnog sustava u koje ubrajamo dva glavna oblika - Crohnovu bolest i ulcerozni kolitis. Premda su relativno rijetke, njihova prevalencija je u porastu iz godine u godinu, osobito u razvijenijim državama.

Obično se javljaju u osoba u dobi između 10 i 40 godina te pacijenti moraju naučiti živjeti s takvim bolestima do kraja života, što je osobito teško budući je upravo to period završetka školovanja i početak življenja života “punim plućima” – prvih zaposlenja, putovanja, stvaranja novih poznanstava i planiranja obitelji.

Kada pacijent dobije dijagnozu IBD-a, susreće se s pojmovima koje do tada nije poznavao i nameće mu se mnogo pitanja. Tada je ključno dobiti odgovor iz točnog i relevantnog izvora i stoga je izrada rječnika Upalnih bolesti crijeva za Sandoz bila iznimno bitna.

Uzevši u obzir populaciju koju pogađa te sveprisutnost online sadržaja, ali i mogući rizik od netočnih informacija, digitalizacija materijala koji poboljšavaju zdravstvenu pismenost IBD bolesnika bila je ključan sljedeći iskorak u projektu Zdravstvene pismenosti.

Ivona Orešnik, mag.pharm., medicinski savjetnik – MSL

MARIJANA JAZVIĆ

dr. med. specijalist radioterapije i onkologije

Bila mi je čast i osobito zadovoljstvo sudjelovati u projektu pisanja zdravstvenog rječnika za rak dojke. Nadam se da smo kroz 40-tak osnovnih pojmova uspjeli približiti našim bolesnicima i njihovim bližnjima osnovne pojmove koji su vezani za dijagnostiku i liječenje raka dojke te tako sudjelovali u promicanju pismenosti građana. Pomicanje granica zdravstvene pismenosti je izrazito važno posebice u današnjoj digitaliziranoj eri kada bolesnici intenzivno pretražuju portale, društvene mreže i na krivi način pokušavaju doći do informacija o svojoj bolesti. Pri tome često ne razumiju osnovne pojmove i sukladno tome često se krivo informiraju. Poznato je da je smrtnost od zloćudnih tumora u našoj zemlji neprihvatljivo visoka, a poboljšavanje i promicanje zdravstvene pismenosti je svakako jedan od načina poboljšavanja ishoda liječenja.

Kada govorimo o viziji i novim tehnologijama, napredak je vidljiv gotovo svakodnevno. Stoga je važno imati dovoljno vremena za razgovor s bolesnikom kada ćemo mu objasniti do u detalje put liječenja. Nove tehnologije u npr. radioterapiji, ali i u sustavnom onkološkom liječenju nude nadu našim bolesnicima. No sve postupke i procedure potrebno je bolesniku objasniti na prihvatljiv način, u pisanom obliku. Tako će se naši bolesnici osjećati sigurnije, a samim time će ishodi liječenja, ali i njihova kvaliteta života biti značajno bolja.“

DORA ČERINA

dr. med. specijalizant radioterapije i onkologije

Bila mi je iznimna čast surađivati s kolegicama na projektu zdravstvenih rječnika kojima se promiče zdravstvena pismenost građana jer smatram kako ključ uspjeha liječenja leži u dobroj komunikaciji s pacijentom, a ona se pak zasniva na potpunom razumijevanju jedno drugoga. Također, željela bi se zahvaliti Sandozu što su me pozvali i uključili u ovaj uistinu neophodan projekt za koji smatram kako uvelike olakšava kako pacijentima, tako i liječnicima. Gledajući s aspekta svakodnevnog kliničkog rada u onkologiji koja sadrži bezbroj nepoznanica našim pacijentima, mnogo znači imati rječnik koji omogućava bolje razumijevanje dijagnostičko-terapijskih postupaka i samim tim smatram kako utječe na bolju suradnju i ishode. Nadam se kako će u budućnosti rječnici postojati za sva sijela te kako će biti dostupni svim našim pacijentima.“

MARTINA BAŠIĆ KORETIĆ

dr. med., specijalist radioterapije i onkologije

Bila mi je čast i zadovoljstvo biti dijelom projekta sastavljanja ovog zdravstvenog rječnika, a ujedno mi je bila i prilika da zapravo malo zastanem i razmislim kako našim pacijentima priopćavam informacije o njihovoj bolesti i planiranom liječenju. Medicinska terminologija koju tako često koristimo (a medicinskih podataka, terapijskih opcija i postupaka sve je više) nije prikladna za većinu pacijenata s kojima se svakodnevno susrećemo. Puno je stručnih riječi koje, ne samo da ne prenose kvalitetnu informaciju, nego bi mogle imati i djelomično zastrašujući prizvuk ako ih ne razumijemo. Ako uz takav stručni rječnik dodamo i okolnosti dijagnoze u kojima je pacijent

u šoku, preplašen i zabrinut, ne može se dovoljno naglasiti koliko je važno informaciju prenijeti na prikladan i razumljiv način. Projekt zdravstvenog rječnika mogao bi biti poticaj na poboljšanje zdravstvene pismenosti pacijenata ali i način da liječnici i zdravstveno osoblje nauče bolje prenijeti informaciju.

Poboljšanjem zdravstvene pismenosti pacijenata također poboljšavamo ishode liječenja i povećavamo kvalitetu života pacijenta. Loša zdravstvena pismenost otežava pacijentu snalaženje u zdravstvenom sustavu, slabije se brine o vlastitom zdravlju i pridržava preporuka liječnika, rjeđe se odaziva na preventivne javnozdravstvene akcije što rezultira lošijim ishodima liječenja. Dobra zdravstvena informacija i znanje pacijenta primjerice značajno smanjuju npr. broj dolazaka u hitnu službu, smanjuju broj hospitalizacija i općenito smanjuju pritisak na sve dijelove zdravstvenog sustava. Zdravstvena pismenost pomaže smanjiti troškove liječenja i financijskog opterećenja zdravstvenog sustava. Manje je panike i straha, manje dvojbi, a rezultat su bolji ishodi liječenja i više zdravlja.

U sljedećim će godinama digitalizacija imati sve veći utjecaj i na zdravstvenu pismenost. Razvija se sve veći broj aplikacija i “on-line“ alata koje pacijenti mogu koristiti kako bi komunicirali s liječnikom ili dobili informacije o bolesti ili liječenju. Obzirom da danas sve veći broj ljudi koristi internet, važno je da informacije budu točne i iz pouzdanog izvora premda nije u današnje doba društvenih mreža svatko može velikom brzinom proširiti lažnu vijest. Stoga bi bilo dobro da sve službene ili krovne zdravstvene institucije u budućnosti budu one koje će na razumljiv, interesantan i dostupan način pružati točne informacije koje se tiču zdravstvenog sustava, da one budu što vidljivije kako bi bilo lakše pronaći točnu nego netočnu informaciju.“

dr. sc.

JURE MURGIĆ

dr. med., specijalist radioterapije i onkologije

Zdravstvena pismenost građana je važna za podizanje svijesti o zdravlju te promicanje aktivne uloge bolesnika u zdravstvenom sustavu. Osobno mi je bilo drago biti sudionikom projekta izdavanja zdravstvenog rječnika za bolesnike s rakom prostate. Rječnik je napisan razumljivim jezikom za bolesnike bez medicinskog predznanja što je ključno u komunikaciji i kada sudjeluju u odluci o načinu liječenja. Našim mnogim bolesnicima nije dostupan internet stoga ovakav rječnik može pružiti relevantne i provjerene informacije za bolesnika.

Nadam se da će ovaj zdravstveni rječnik premostiti tu prazninu te podići razinu informiranosti bolesnika s rakom prostate o njihovoj bolesti. Konkretno, bolesnici s rakom prostate koji su bolje informirani mogu aktivno sudjelovati u odlučivanju o opcijama liječenja, bolje razumjeti i prepoznati nuspojave, doći pripremljeni na pregled onkologa ili urologa te u konačnici biti zadovoljniji samim liječenjem.

Iako suvremene tehnologije nesumnjivo prodiru u zdravstveni sektor, iz našeg iskustva u području raka prostate njihova primjena i usvajanje od strane bolesnika je ograničena brojnim faktorima. Najvažniji su visoka prosječna dob bolesnika, slaba informatička pismenost, prisutnost drugih bolesti te često nepovoljan socioekonomski status. U ovom segmentu presudnom se pokazala podrška članova obitelji te bolesniku bliskih osoba.

doc. dr. sc.

MARKO SKELIN

mag. pharm., specijalist kliničke farmacije

Bilo mi je iznimno zadovoljstvo sudjelovati u navedenom projektu. Zdravstvena pismenost je vrlo važna, kako za pravovremeno otkrivanje bolesti tako i za postizanje terapijskih ciljeva. Drugim riječima, uz porast zdravstvene pismenosti naših građana imat ćemo i zdraviju naciju.

Slabija zdravstvena pismenost može utjecati na smanjenu suradljivost prilikom uzimanja terapije. Problem adherencije je jedan od najvećih problema moderne medicine, stoga smatram iznimno bitnim i vrijednim ovakve projekte koji potiču zdravstvenu pismenost. Takvi projekti bi mogli imati pozitivan utjecaj na ishode liječenja koji su bitni za bolesnike, ali i na cjelokupni zdravstveni sustav, uzimajući u obzir i financijski aspekt.

Mišljenja sam kako nove tehnologije predstavljaju izuzetan potencijal koji bi se mogao iskoristi u svrhu poboljšanja zdravstvene pismenosti opće populacije. Tako bi mogli bitno doprinijeti sigurnosti i učinkovitosti liječenja. Posljedično će nove tehnologije također utjecati i na optimalizaciju

prim.

MLADEN SOLARIĆ

dr. med., specijalist radioterapije i onkologije

Vjerujem da izrada ovog zdravstvenog rječnika predstavlja značajan prilog povećanju zdravstvene pismenosti koja je bitan čimbenik u ranom otkivanju i učinkovitom liječenju bolesti. To se posebice odnosi na bolesti čije je liječenje uspješno, ali dugotrajno.

Rak prostate je bolest koju valja otkriti na samom početku, dok ne izaziva simptome, a liječenjem bolesnika se postiže izlječenje ili dugogodišnja kontrola bolesti. Liječenje često valja započeti što

ranije i može trajati niz godina. Preduvjet uspješnosti je razumijevanje i dobra suradnja bolesnika koji još nemaju smetnje, kako bi mogli prihvati terapijske postupke koji mogu izazvati niz blažih neželjenih nuspojava. Cilj ovakvog liječenja je sprječavanje ili značajno odgađanje pojave teških, ozbiljnih simptoma bolesti koji mogu u budućnosti značajno narušiti kvalitetu života.

Bolesnicima su nužne temeljne, znanstveno potvrđene, medicinske informacije o svrsi i neželjenim posljedicama liječenja, a postojanje rječnika je jedan od preduvjeta. Jednostavan i brz pristup osnovnom objašnjenju pojmova putem interneta bi dodatno doprinijelo razumijevanju ranog otkrivanja, prirode bolesti te rizika i uspješnosti liječenja.“

IRENA KRZNARIĆ ZRNIĆ

dr. med., specijalist interne medicine, subspecijalist gastroenterologije

Sudjelovanje u projektu u kojem se promiče zdravstvena pismenost građana za mene je bila prilika da dam svoj doprinos u realizaciji ideje promicanja partnerskog odnosa liječnika i pacijenta u procesu liječenja. Zdravstvena pismenost važan je preduvjet takvog partnerskog odnosa koji je osnova uspješnog liječenja. Upravo iz tog razloga vrlo je važno promicati granice zdravstvene pismenosti u populaciji, educirati ljude o njihovom zdravlju odnosno bolesti te svim potencijalnim ishodima i povezanim dijagnostičko-terapijskim postupcima.

Zdravstvena pismenost može imati vrlo veliki utjecaj na ishod liječenja. U prvom redu upoznavanje s određenim medicinskim entitetima omogućava pacijentu shvatiti važnost preventivnih pregleda te pravodobno uočavanje određenih simptoma i znakova bolesti. Vjerujem da shvaćanje i razumijevanje (do tada) nepoznatih medicinskih pojmova može pomoći pravovremenom javljanju liječniku, kao i prevladavanju straha i neodlučnosti oko pojedinih dijagnostičko-terapijskih postupaka.

Obzirom na razvoj novih tehnologija, zdravstveno opismenjavanje bi uz angažman profesije moglo, i vjerojatno hoće, u budućnosti postati široko zastupljeno kroz digitalna rješenja.”

mr. sc.

doc. dr. sc.

VESNA BIŠOF

dr. med., specijalist radioterapije i onkologije

Sudjelovanje u projektu zdravstvenih rječnika skrenulo mi je pažnju na činjenicu da je važno da bolesnici znaju i razumiju pojmove koje koristimo u svakodnevnoj komunikaciji s njima. Liječenje onkoloških bolesnika je često dugotrajno, zahtjeva suradnju bolesnika i članova njihovih obitelji, razumijevanje raznih modaliteta liječenja i njihovih nuspojava. Dobra informiranost bolesnika omogućava kompletnu provedbu planiranog liječenja i time često rezultira boljima ishodima liječenja.

Osim toga, dobra informiranost vodi ka promjenama životnog stila i navika kao i redovitim pregledima, što rezultira manjom učestalošću malignih bolesti kao i njihovom ranijem otkrivanju. S obzirom na razvoj tehnoloških mogućnosti za pretpostaviti je da će većina informacija u budućnosti biti dostupna u digitalnom obliku no važno je da svaka zainteresirana osoba zna gdje može naći jasne i točne potrebite informacije.“

Na izradi ovog zdravstvenog rječnika radili su i autori:Dora Čerina, dr.med., specijalizant radioterapije i onkologije

prof. dr. sc.

TONI VALKOVIĆ

dr. med., specijalist hematolog

Prilika za sudjelovanje u projektu izrade zdravstvenog rječnika za mene je predstavljala izazov, ali i veliko zadovoljstvo. Svakodnevno sudjelujem u neposrednom pružanju zdravstvene usluge našim bolesnicima oboljelim od zloćudnih i dobroćudnih hematoloških bolesti, kontinuirano se bavim znanstvenim radom, pisanjem znanstvenih članaka, poučavanjem studenata i mladih liječnika, sudjelovao sam u radijskim emisijama te pisao članke za novine i razne portale sa ciljem promicanja

zdravlja i zdravstveno ispravnog ponašanja te prevencije bolesti, ali ovo je bio prvi pokušaj izrade zdravstvenog rječnika namijenjenog oboljelima od limfoma koji su najčešći zloćudni tumori u hematologiji. Zbog toga mi je rad na ovom zadatku bio posebno zanimljiv.

Prije primjene bilo kakvog novog liječenja svakom se pacijentu, često i članovima obitelji, mora objasniti sve dobrobiti nove terapije, ali i moguće neželjene pojave i rizike koje oni nose. Zbog toga svaki pacijent, neovisno o dobi i obrazovanju, mora razumjeti osnovne informacije i termine vezane za bolest i proces liječenja. Tvrdnja da “pacijent mora biti partner u liječenju” nije niti fraza, niti krilatica, već istina koju svaki hematolog dobro razumije.

Svaki pacijent mora biti upoznat s važnim pojmovima vezanim za svoju bolest, njenu dijagnostiku, liječenje i praćenje jer jedino to jamči puni angažman u liječenju te eventualne promjene

BARBARA DRETA

dr. med., specijalist hematolog

Dobra suradnja između liječnika i bolesnika temelj je uspješnog liječenja. Postizanje dobre komunikacije uz detaljno i jasno objašnjenje mogućih i očekivanih nuspojava liječenja olakšava terapiju, sprječava daljnje komplikacije liječenja i omogućava njihovo brzo i efikasno rješavanje.

Kako bi se postigla dobra komunikacija bitno je bolesniku na jasan i razumljiv način približiti prirodu same bolesti i liječenje. Promicanje zdravstvene pismenosti jedan je od načina na koji možemo olakšati komunikaciju sa liječnikom i olakšati bolesniku tijek liječenja.”

životnog stila i ponašanja koje mogu doprinijeti dobrim ishodima liječenja. Naravno, mlađi pacijenti i svi oni koji su informatički pismeni vjerojatno bi željeli pristupiti nekoj internetskoj stranici ili mobilnoj aplikaciji namijenjenoj bolesnicima koja bi sadržavala informacije o bolesti što bi bio digitalizirani alat zdravstvenog opismenjavanja. U tome bi, osim liječnika, veliki doprinos mogle dati i udruge pacijenata te farmaceutska industrija.”

BOŽENA COHA

dr. med.m specijalist internist – hematology

WHO definira zdravlje kao stanje potpunog tjelesnog, duševnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti. Jedan od preduvjeta za zdravlje je i obrazovanje, pa je obveza, a i odgovornost, nas zdravstvenih djelatnika sudjelovati u različitim aktivnostima poput projekta zdravstvenih rječnika, jer time promičemo zdravstvenu pismenost građana. Mnoga istraživanja pokazala su vezu između niske zdravstvene pismenosti, niske razine zdravlja i veće smrtnosti. Osobe s niskom razinom zdravstvene pismenosti češće neispravno uzimaju lijekove, lošije procjenjuju svoje zdravlju i slabije se odazivaju na preglede.

Dobra zdravstvena pismenost osnova je za odgovorno ponašanje bolesnika, uspješne inicijative i projekte prevencije, kao i uspješno liječenje i suradnju sa zdravstvenim

djelatnicima. Poboljšavanje zdravstvene pismenosti jedan je od načina koji može pomoći u razlikovanju informacija koje su važne, provjerene, znanstveno i stručno, od onih koje su suvišne, zbunjujuće, pa i opasne. Nerijetko u različitim medijima “bombastični” naslovi koje ne dolaze od relevantnih izvora zbunjuju građane i dovode do nesporazuma u komunikaciji. Posebice je to važno u doba novih tehnologija, koje pružaju brojne, vrlo korisne alate kojima možemo obrazovati naše bolesnike, ali i ponuditi brojne neprovjerene informacije, tj. dezinformacije.

Mišljenja sam da će nove tehnologije doprinijeti podizanju zdravstvene pismenosti građana, omogućit će veću participaciju bolesnika u procesu liječenja, koje će sve više biti personalizirano, temeljeno na detaljnim informacijama o bolesti, ali i o samom bolesniku. Mišljenja sam da će nove tehnologije omogućiti ujednačenu zdravstvenu skrb za sve bolesnike, bez obzira na mjesto stanovanja.”

prof. dr. sc.

NATALIJA DEDIĆ PLAVETIĆ

dr. med., specijalist internist, subspecijalist internističke onkologije

U današnje vrijeme sve je veća incidencija malignih bolesti, a ujedno su pojedini terapijski protokoli sve složeniji u smislu potreba za zbrinjavanjem nuspojava. Upoznavanje pacijenata s toksičnim profilom i potencijalnim komplikacijama u liječenju traži određeno vrijeme koje bismo trebali izdvojiti za svakog pojedinog pacijenta. S druge strane, sve veći broj bolesnika u našim ordinacijama doprinosi tome da smo uz najbolju volju vrlo često neadekvatno odgovorili na potrebe pacijenata za informacijama. Zdravstveni rječnici su izvrsna prilika da naši pacijenti upoznaju značenje termina koje mi onkolozi u svakodnevnom radu rutinski koristimo, ne razmišljajući pri tom koliko je to razumljivo našim bolesnicima.

Rad na zdravstvenim rječnicima je za mene jedno sasvim novo iskustvo, prilika da promišljamo razumljivost informacija i pokušamo se staviti u ulogu pacijenata. Kako se radilo o dinamičnom timskom radu, rasprave su bile zanimljive i

ponekad žustre, ali mi je to iskustvo omogućilo ne samo novi pogled na informacije i pojmove koje pacijentima svakodnevno nudimo, već i priliku da radim u jednom drugačijem timskom okruženju na projektu koji se razlikuje od mog svakodnevnog kliničkog rada.

Rad na zdravstvenom opismenjavanju stanovništva jest, i nadalje će biti, važan segment u radu brojnih stručnih udruga, ali i udruga pacijenata. U budućnosti očekujem da bi se sve češćim korištenjem prikladnih aplikacija dizajniranih posebno za pacijente moglo u realnom vremenu i bez čekanja termina kontrole kod nadležnog onkologa odgovoriti na barem dio potreba naših pacijenata, neovisno o tome koje je doba dana i dan u tjednu. Jednako tako bi se povratna informacija o toksičnosti i/ili komplikaciji liječenja mogla u realnom vremenu “dostaviti“ u udaljeni centar u kojem se pacijent liječi.“

prim.

SANDRA BAŠIĆ KINDA

dr.med. specijalist internist, subspecijalist hematologije

Razgovarati o bolestima, njihovoj prevenciji i liječenju, važno je kako za bolesnike tako i za zdravstvene radnike. Rano otkrivanje pojedinih bolesti izuzetno je bitno te može utjecati na ishode liječenja.

Unatoč tome što su u novije vrijeme informacije lako dostupne preko interneta putem kojeg bolesnici mogu saznati različite informacije o svojoj bolesti i liječenju, mislim da je i dalje jako važno da bolesnici razgovaraju sa svojim liječnicima. Informacije do kojih dolaze mogu biti zbunjujuće, ponekad ih je teško protumačiti, ponekad su kontradiktorne, a vrlo često i nerazumljive što može rezultirati još većim dilemama za našeg bolesnika.

Upravo zbog svega toga vrlo je važno i dalje inzistirati na projektima u kojima će stručnjaci (koji se bave pojedinim bolestima) podijeliti svoja razmišljanja s bolesnicima, educirati ih o prirodi njihove bolesti na njima razumljiv način, te ih informirati o načinu na koji svaki pojedinac može osobno pridonijeti boljem ishodu liječenja.“

Na izradi ovog zdravstvenog rječnika radili su i autori: - doc. dr. sc. Arijana Meštrović, mag. pharm.

prof. dr. sc.

MIROSLAV DUMIĆ

prof. emeritus, specijalist pedijatar, endokrinolog, dijabetolog

Bilo mi je zanimljivo raditi na projektu zdravstvenih rječnika. Nadam se kako će biti koristan ovaj način informiranja građana o bolestima koje su u domeni mog rada. Izrazito je korisno promicati zdravstvenu pismenost građana, posebno kada se radi o bolestima koje se mogu uspješno prevenirati.

Zdravstvena pismenost i ovakvi projekti imaju nedvojbeni utjecaj, ne samo na prevenciju nego i na ishod liječenja. Obzirom da sam pedijatar, mišljenja sam kako bi trebalo iznalaziti nove mogućnosti informiranja koje bi bile posebno prilagođene populaciji djeci i adolescenata.”

Na izradi ovog zdravstvenog rječnika radili su i autori:

- prim. Anita Špehar Uroić, dr. med., specijalist pedijatar, endokrinolog, dijabetolog

- dr. sc. Katja Dumić Kubat, specijalist pedijatar, endokrinolog, dijabetolog

doc. dr. sc.

NEVENA KRNIĆ

pedijatar, endokrinolog, dijabetolog

U vrijeme velike dostupnosti i protoka podataka važno je da bolesnici dobiju ispravne, jednostavne i medicinski utemeljene informacije o svom zdravlju, bilo da se radi o prevenciji, dijagnostici ili liječenju bolesti.

Pacijenti bi trebali biti aktivno uključeni u svoje liječenje i donositi informirane odluke, što zahtijeva poznavanje medicinske terminologije vezane za njihovu bolest. Na taj način će lakše pratiti dostupnu literaturu namijenjenu bolesnicima, razumjeti medicinsku dokumentaciju, ali i lakše razgovarati s liječnikom prilikom pregleda.

Stoga smatram kako je izrada zdravstvenih rječnika izuzetno koristan projekt i s velikim sam zadovoljstvom sudjelovala u izradi rječnika za područje pedijatrijske

endokrinologije i dijabetesa. To je dinamično područje u kojem dio postupaka liječenja provode roditelji te je vrlo važno da razumiju sve aspekte zbrinjavanja bolesti, što povećava uspješnost liječenja.

Mislim da će zdravstvena pismenost povećati suradljivost bolesnika, olakšati donošenje ispravnih odluka, omogućiti pronalaženje pravih medicinskih informacija te povećati povjerenje u zdravstvenu struku i njene djelatnike.“

prim.

ANITA ŠPEHAR UROIĆ

dr. med., specijalist pedijatar, endokrinolog, dijabetolog

Dostupnost informacija putem različitih medija čini medicinu sadašnjice izuzeto izazovnom disciplinom. Osim znanja o samim bolestima, načinima dijagnosticiranja i liječenja, liječnik mora posjedovati i komunikacijske vještine kako bi pacijentu što jednostavnijim jezikom objasnio prirodu njegove bolesti i planiranih postupaka.

Koliko god se trudili, nekada ne uspijevamo biti dovoljno jasni i razumljivi, niti u direktnoj komunikaciji niti u pisanom nalazu. Znatiželja i briga o vlastitom zdravlju, kao i široka dostupnost najrazličitijih i (najčešće) necenzuriranih informacija, često potakne naše bolesnike da se dodatno informiraju (primjerice putem interneta). Tu počinju

problemi i za naše bolesnike, ali i za nas liječnike, jer nerazumijevanje tako prikupljenih informacija može dovesti do pogrešnih zaključaka i, u najmanju ruku, nepotrebno uznemiriti pacijenta.

Razumijevanje osnovnih medicinskih pojmova uvelike će pomoći u komunikaciji pacijenta s liječnikom, olakšati mu stjecanje uvida u vlastito stanje i omogućiti sudjelovanje u donošenju odluka o vlastitim liječenju. Navedeno će neminovno rezultirati boljom suradljivošću prilikom provođenja potrebnih dijagnostičkih i terapijskih postupaka, kontrolnih pregleda i praćenja te potencijalno dovesti i do boljeg ishoda liječenja.

Bila mi je iznimna čast sudjelovati u projektu izrade ovog zdravstvenog rječnika i na taj način, barem malo olakšati pacijentu razumijevanje često nerazumljivog sadržaja, a liječniku “ublažiti” svakodnevne izazove.”

Na izradi ovog zdravstvenog rječnika radili su i autori:

- prof. dr. sc. Miroslav Dumić, prof. emeritus, specijalist pedijatar, endokrinolog, dijabetolog

- doc.dr.sc. Nevena Krnić, pedijatar, endokrinolog, dijabetolog

KATJA DUMIĆ KUBAT

specijalist pedijatar, endokrinolog, dijabetolog

Zdravstveno opismenjivanje populacije ima dokazano snažno pozitivan utjecaj na liječenje – razumijevanje procesa, pridržavanje uputa, ažurnost na kontrolnim pregledima. Niska razina zdravstvene pismenosti roditelja negativno utječe na prihvaćanje novih saznanja, stavove i ponašanja koja snažno utječu na ishode liječenja njihove djece.

Važan posao liječnika, osobito pedijatra, jest da djetetu i roditeljima jednostavno i jasno opiše problem, uzrok i posljedice istog te plan liječenja s očekivanim rezultatima i mogućim komplikacijama. Ovaj postulat naše struke jest na krhkim nogama ukoliko sami sebi priznamo činjenicu da nas korisnici naših usluga vrlo često ne razumiju.

Postoje, naravno, znatne razlike u stupnju obrazovanja, dijalektu, tradicijama i drugome, koje mogu utjecati na to kako ljudi primaju i obrađuju informacije koje im pružamo. Bolesnici, a u našem slučaju i njihovi roditelji moraju biti sposobni primiti i obraditi osnovne informacije o zdravlju i postupke koji su potrebni za donošenje ispravnih odluka.

Ovaj pokušaj poboljšanja stanja zdravstvene pismenosti u našoj populaciji je hvalevrijedan projekt, kojim će se pokušati obuzdati pandemija dezinformacija lako dostupnih putem raznih platformi. Smatram da bi promocija zdravstvene pismenosti trebala biti dijelom strukturirane zdravstvene politike te mi je čast sudjelovati u informiranju populacije u domeni mog rada.

Poboljšanje znanja o zdravlju i bolestima u prosječnog građana naše zemlje nedvojbeno može dovesti do smanjenja troškova u zdravstvu, boljih ishoda liječenja te povećanom stupnju odgovornosti za vlastito zdravlje.”

dr. sc.

BOJANA MENKADŽIEV

Uvijek mi je zadovoljstvo sudjelovati na projektima koji pomiču granice. Radi se o korisnom materijalu, kako za pacijente, tako i za kolege. Na pacijentima blizak način objašnjavaju se pojmovi vezani za njihove dijagnoze i terapije. Zdravstveni rječnici kolegama mogu poslužiti kao alat kojim mogu na jednostavniji način prenijeti poruku.

U ljekarništvu je izuzetno važno pomicati granice zdravstvene pismenosti. Prolazeći kroz zdravstveni sustav pacijenti se često susreću s potpuno nepoznatim pojmovima, koji su nama zdravstvenim djelatnicima poznati i svakodnevni. Ponekad, zbog razlike u razumijevanju, dolazi do “šuma“ u komunikaciji što svakako utječe na adherenciju i ishode liječenja.

Bolje razumijevanje olakšava komunikaciju, razumijevanje dijagnoze, simptoma i terapije što može biti ključno za ishode liječenja i prevenciju. Odgovornost zdravstvene struke je osigurati točne, provjerene i znanstveno utemeljene informacije koje su prilagođene pacijentima. Razvoj novih tehnologija otvara mogućnost jednostavnije i brže komunikacije. Važno je osigurati digitalne platforme koje će biti izvor takvih informacija svima.“

Na izradi ovog zdravstvenog rječnika radili su i autori: prof. dr. sc. Ervina Bilić, prim., dr. med., specijalist neurolog

mag. pharm.

I VI MOŽETE POSTATI

PRVACI ZDRAVSTVENE PISMENOSTI.

SANDOZ TIM

Upoznajte

Sandoz tim koji je motivirano radio na zdravstvenim rječnicima uz brojne zdravstvene stručnjake! Svojim angažmanom potvrdili su kako zdravstvena industrija može biti bakljonoša ideja u interesu javnog zdravlja...

Filip Orač, mag.pharm., voditelj proizvoda

Kako ste odabrali koje sve pojmove staviti u prvi zdravstveni rječnik Hipertenzija i zašto je prvi rječnik baš posvećen hipertenziji?

Odabrali smo hipertenziju jer je bilo logično krenuti od najčešćeg uzročnika i najvećeg faktora rizika za kardiovaskularne bolesti od kojih umire svaka druga osoba u Hrvatskoj. Ideja je bila fokusirati se na najvažnije osnovne pojmove oko kojih pacijenti s hipertenzijom najčešće imaju pitanja.

Zdravstveni radnici koji su stručnjaci u praktičnom i kliničkom liječenju hipertenzije pomogli su nam prirediti primjerena objašnjenja za najčešće pojmove s kojima se pacijenti s hipertenzijom susreću, a kako bi oni i zdravstveni radnici imali zajednički jezik u koracima koje poduzimaju u zajedničkom liječenju hipertenzije. Cilj cijele kampanje zdravstvenih rječnika i zdravstvene pismenosti predstavljen je odmah u duhu prvog rječnika, a to je težnja da se poboljša razumijevanje i produbi odnos i povjerenje između liječnika i pacijenta, a da bi pacijenti dobili maksimalnu moguću skrb za poboljšavanje ishoda liječenja.

Svjedoci smo da danas pacijenti često dobivaju brojne informacije u različitim medijima i kanalima. S obzirom na Vaše iskustvo u radu s ljekarnicima i liječnicima, koje bi bile najčešće indikacije zbog kojih se pacijenti odlučuju upravo na samoliječenje? Akutna bol jedan je od najčešćih razloga posjeta bolesnika ljekarni i traženja savjeta za samoliječenje, pri čemu se ističu glavobolja i mišićno-koštana bol. Glavobolja ima fiziološki, emotivni, psihološki i socijalni utjecaj te utječe na svakodnevne aktivnosti i kvalitetu života.

Procjenjuje se da 50 % opće populacije barem jednom godišnje ima simptome glavobolje, a liječničku pomoć traži manje od 50 % osoba. Stoga valja naglasiti da je jedan od najvažnijih razloga i motiva za pravovremeno i adekvatno liječenje akutne boli sprječavanje njezina prelaska u kroničnu, kombiniranu ili neuropatsku bol. Samim time sprječavamo komplikacije u liječenju pacijenata, nudimo brže liječenje, ali i uštedu za zdravstveni sustav. Rječnikom za bol želimo pacijentu olakšati razumijevanje osnovnih pojmova na temu boli jer je to jedan od prvih koraka u postizanju bolje suradljivosti bolesnika, njihova aktivnog uključivanja u donošenje odluka, a time i samih ishoda liječenja.

Godina 2020. bila je godina korone i bilo je vrlo izazovno provesti ovu ideju u djelo i predstaviti ju pružateljima zdravstvene skrbi diljem Hrvatske. Podijelite s nama kako ste kao Product Manager krenuli u realizaciju projekta zdravstvenih rječnika?

Za svaki smo rječnik angažirali 3 do 4 vrhunska stručnjaka, pružatelja zdravstvene skrbi. Ovisno o terapeutskom području uključili smo farmaceute, specijaliste obiteljske medicine i (sub)specijaliste iz područja za koje smo radili rječnik.

Oni su kao stručnjaci u tom području odabrali i na pacijentu prihvatljiv način objasnili oko 40 najčešće korištenih pojmova koje smatraju jako bitnim da ih pacijenti razumiju jer će im to pomoći u razumijevanju bolesti i procesa liječenja. Prvo smo izdali Zdravstveni rječnik hipertenzije, a nakon njega su slijedili Zdravstveni rječnici za dijabetes, gastronterologiju i pulmologiju. Kako bismo približili ovaj projekt što većem broju pružatelja zdravstvene skrbi, odlučili smo održati webinar “Pronađeni u prijevodu“ gdje smo predstavili rječnike i projekt zdravstvene pismenosti, uz odličan odaziv i reakcije.

Petra Lešin, mag.pharm., MBA, mlađi voditelj proizvoda

Doris Udovičić Marušić, dipl.ing.preh.tehnologije, voditelj proizvoda

Martina Bonevski, mag.pharm., direktorica OTC odjela

Potpuno je jasna važnost razine zdravstvene pismenosti kod osoba s kroničnim nezaraznim bolestima i karcinomima. Smatrate li da je ona važna i za samoliječenje?

Kod osoba koje se samoliječe, odnosno same odlučuju kako će pristupiti svom zdravstvenom problemu, razina zdravstvene pismenosti od jednako je velike važnosti. O njoj ovisi kakvu će odluku pacijent donijeti samostalno te kakav će biti njegov zdravstveni ishod. Samoliječenje je učinkovit način očuvanja zdravlja i simptomatskog liječenja, no ono mora biti dovoljno sigurna opcija za bolesnika. Tu je uloga ljekarnika od velike važnosti jer svojom dostupnošću, savjetima i edukacijom pacijenata o bolesti i liječenju podižu njihovu razinu zdravstvene pismenosti, a, posljedično, i razinu sigurnosti liječenja za pojedinu osobu. Želja nam je da i pacijenti koji imaju manje zdravstvene tegobe imaju dovoljnu razinu zdravstvene pismenosti kako bi mogli na vrijeme prepoznati simptome, odgovarajuće ih liječiti ili pak prepoznati kada zatražiti dodatan savjet ljekarnika ili liječnika kako bi očuvali svoje zdravlje i kvalitetu života.

Pred nama je prvi rječnik iz domene samoliječenja posvećen boli, a sljedeće godine nastavljamo dalje graditi na ovim temeljima te obrađivati i druge zdravstvene tegobe pacijenata koji se samoliječe.

Zdravstveni rječnici namijenjeni su pacijentima, znamo li možda što oni kažu o svemu tome?

U Sandozu tradicionalno svake godine održavamo “Patient Day“, događaj namijenjen udrugama pacijenata u sklopu kojeg obrađujemo neku aktualnu temu pri tome osluškujući iskustva, mišljenja i stavove pacijenata. Ove godine odlučili smo predstaviti temu zdravstvene pismenosti te potaknuti diskusiju o njoj. Sudjelovalo je više od 40 pacijenata iz šest različitih udruga i iako se oni međusobno razlikuju po dobi, stupnju obrazovanja, ali i bolesti od koje boluju –poruka je bila jedinstvena – nismo dovoljno zdravstveno pismeni i ovakvi materijali upravo su ono što im je potrebno. Pacijenti žele i papirnate i digitalne sadržaje, žele znati, ali također žele da su informacije točne i dolaze iz vjerodostojnih izvora, i to je upravo ono što im pružamo našim zdravstvenim rječnicima.

Ivona Orešnik, mag.pharm., medicinski savjetnik – MSL

Autoimune bolesti ubrajaju se u rijetke bolesti, no broj je takvih bolesnika ipak u svakodnevnom porastu. Čemu doprinosi bolja zdravstvena pismenost takvih bolesnika?

Kako ste i spomenuli, autoimune bolesti u porastu su zadnjih godina i kad se osvrnemo na broj tih bolesnika, one više i nisu tako rijetke. Jako je važna zdravstvena pismenost tih bolesnika i poznavanje procesa liječenja i tijeka bolesti kako bi bolesnici razumjeli važnost adherencije i znali koji su to pokazatelji aktivnosti bolesti kako bi se na vrijeme moglo reagirati u slučaju bilo kakvih promjena i pogoršanja.

Neadekvatno liječenje upalne reumatske bolesti može imati značajan utjecaj na svakodnevne aktivnosti i radnu sposobnost koje mogu biti narušene, a u najtežim slučajevima dovesti i do invaliditeta. Ispitivanja su pokazala kako, u odnosu na neadherentne bolesnike, adherentni imaju značajno nižu aktivnost bolesti te značajno manji invaliditet, a postižu i bolje rezultate fizičke funkcije što može utjecati na kvalitetu života. Zato smatram da smo rječnikom “Upalne reumatske bolesti“ napravili jedan korak k boljem razumijevanju bolesti, dijagnostike i terapije što može doprinijeti boljim kliničkim ishodima kod ove skupine bolesnika.

Dora Vuri, dr.med.vet., medicinski savjetnik – MSL

Ivana Vig, dr. dent. med, voditelj proizvoda

Kao medicinski savjetnik sudjelovali ste na izradi šest rječnika. Koliko je to bio zahtjevan proces u smislu organizacije, izvedbe i dolaska rječnika do pacijenata?

S kolegicom Ivanom koja je Product Manager sudjelovala sam u izradi četiriju rječnika iz područja hematoonkologije i onkologije te na rječnicima Pedijatrijska endokrinologija i Pedijatrijska dijabetologija. Zadnja dva rječnika posebno su nam važna zbog podizanja zdravstvene pismenosti u najmlađoj populaciji pacijenata. Pedijatrijski pacijenti rano su suočeni s ozbiljnim dijagnozama u kojima zdravstveni ishodi uvelike ovise o adherenciji tijekom dugog niza godina. Motivacija i energija liječnika u ovim projektima bile su iznimne, a samim time je i cijeli proces išao lako i s ciljem da pacijentima rječnike učinimo dostupnim u što kraćem roku. Veliko mi je zadovoljstvo što sam imala priliku surađivati s njima i dati svoj doprinos zdravstvenoj pismenosti. Vjerujem da ćemo u sklopu ovoga projekta napraviti još nekoliko sjajnih rječnika kojima ćemo, slijedeći ideju Andrije Štampara, nastaviti podizati zdravstvenu pismenost u Hrvatskoj.

Danijela Ljubas Hižman, dr. med.vet., medicinski savjetnik – MSL

Ivana Eckhel, mag.pharm., voditelj proizvoda

Projekt zdravstvenih rječnika imao je veliki uspjeh i bilo je logično da budu dostupni i hematološko-onkološkim i onkološkim pacijentima. Zbog čega su upravo njima ovi rječnici posebno važni?

Hemato-onkološki i onkološki pacijenti u trenutku su saznavanja dijagnoze u šoku i pod velikim stresom. Upravo zato što se radi o kompleksnim bolestima kod kojih je razumijevanje pacijenata ključno za terapijske ishode, prvi i osnovni zdravstveni rječnik koji smo radili, Osnove onkologije i hematološke

onkologije, ima dvostruko više pojmova nego svi ostali rječnici. U njemu smo pokušali adresirati i pojasniti sve pojmove s kojima se hemato-onkološki i onkološki bolesnici potencijalno mogu susresti u procesu svojeg liječenja. S obzirom na to da svako tumorsko sijelo ima svoje specifičnosti, nakon ovog prvog, orijentirali smo se na izradu zdravstvenih rječnika iz ostalih najčešćih tumorskih sijela kako bi povećanjem zdravstvene pismenosti ovih pacijenata doprinijeli i boljim ishodima njihova liječenja.

Branka Ahel, mag.pharm., direktorica biofarmaceutike

U Vašem odjelu biosličnih lijekova bavite se specifičnim terapijskim područjima, kao što su hematoonkologija i imunološke bolesti. Kakva je zdravstvena pismenost kod te populacije bolesnika?

U samim početcima dolaska biosličnih lijekova u Hrvatsku postavljalo se puno pitanja o biosličnim lijekovima, njihovoj sigurnosti i učinkovitosti te smo puno radili na edukaciji bolesnika preko udruga pacijenata. Međutim, s vremenom smo uvidjeli da se nakon inicijalnog uvođenja ovih terapijskih opcija postavilo pitanje adherencije bolesnika. Bolesnici najčešće ne znaju dovoljno o ovim bolestima te u slučaju remisije bolesti znaju prekinuti ili neredovito uzimati svoju terapiju. Ovo se posebno odnosi na imunološke bolesti kao što su upalne reumatske

bolesti i upalne bolesti crijeva gdje se većina terapijskih opcija unazad nekoliko godina propisuje na recept i bolesnici više nisu pod tako strogom kontrolom bolničkog liječnika. S obzirom na to da je riječ o kroničnoj terapiji koja se primjenjuje dugi niz godina te terapiji koja je sama po sebi skupa, ovdje je zdravstvena pismenost bolesnika izuzetno bitna kako bismo poboljšali adherenciju bolesnika, a ujedno i pomogli održivosti zdravstvenog sustava s obzirom na cijenu liječenja. Zdravstveni rječnici omogućili su nama i zdravstvenim djelatnicima koji se uže bave tim terapijskim područjima da ciljano educiraju bolesnike, da dobiju osnovnu razinu zdravstvene pismenosti, a time da osiguramo zajedno bolju adherenciju i konačno bolje zdravstvene ishode.

Željka Klaužer, mag. pharm, medicinski savjetnik – MSL

Melanija Čičak, dr. med, stariji medicinski savjetnik

Jedan od prvih rječnika koji je razvio Sandoz bio je upravo na temu šećerne bolesti. Zašto je danas upravo ova kronična bolest u fokusu pažnje cijelog svijeta, pa tako i Hrvata, i koliko je zapravo važna edukacija ovih bolesnika? Šećerna bolest globalni je problem, pandemija od koje boluje svaka jedanaesta osoba odnosno više od pola milijarde ljudi u svijetu, a u Hrvatskoj oko 337.000 osoba ima postavljenu dijagnozu šećerne bolesti. Izuzetna važnost edukacije o šećernoj bolesti, njezinim komplikacijama, sprječavanju i liječenju prepoznata je na svjetskoj razini od strane vodećih stručnih društava. Edukacija populacije važna je kako bi se zaustavio rast broja oboljelih, povećao broj dijagnosticiranih osoba te udio liječenih osoba koje postižu ciljeve liječenja.

Zdravstveni rječnik za Šećernu bolest izdali smo 2020. godine, a u potpunosti se podudara s današnjim globalnim nastojanjima i ciljevima. Sadrži set osnovnih pojmova koje pacijent sa šećernom bolesti mora poznavati kako bi razumio svoju bolest, upute pružatelja zdravstvene skrbi, liječenje, potrebu pridržavanja promjene životnih navika te režima liječenja. On je rezultat naših nastojanja da kao dio zdravstvenog sustava osim kvalitetnih i dostupnih lijekova za šećernu bolest našim pacijentima osiguramo i dodatnu potporu u vidu kvalitetnih i provjerenih informacija kako bi bili što uspješniji u postizanju terapijskih ciljeva i što duže očuvali kvalitetu života.

Perhot, dr. med., MBA, direktorica poslovnog područja Rx Retail

Vi i Vaš tim zaslužni ste za dostupnost rječnika i u online obliku. Gdje ih je moguće pronaći i koje to sve prednosti nosi?

Posebno sam ponosna što su naši rječnici dostupni i u digitalnom obliku na https://meddox.com/hr/zdravstveni-rjecnik i u Meddox aplikaciji te su, kako se moderno kaže, dostupni “on the go”. Digitalnom verzijom zdravstvenog rječnika nastojali smo zadovoljiti potrebe svih generacija i učiniti rječnike dostupnijim. Meddox aplikacija dodatno nam omogućava i analizu najčešće korištenih zdravstvenih rječnika te koje pojmove bolesnici najviše pretražuju. Tako mi znamo da bolesnici najčešće pretražuju zdravstvene rječnike za hipertenziju te dijabetes, ali i rječnik koji pojašnjavanja pojmove vezane uz karcinom prostate. Uz zdravstvene rječnike u aplikaciji je moguće naći i stručni sadržaj koji bolesniku dodatno olakšava razumijevanje bolesti i time pomaže da bolesnik postane aktivni sudionik u svom liječenju s ciljem postizanja željenih terapijskih ishoda. Od iznimne je važnosti omogućiti bolesnicima bolje razumijevanje bolesti kako bi i oni sami mogli aktivno sudjelovati i doprinijeti postizanju željenih terapijskih ishoda.

meddox.com/hr/zdravstveni-rjecnik

Martina

Zdravstveni rječnici u digitalnom obliku putem aplikacije Meddox dostupni velikom broju građana!

Od osnivačica Meddox-a Vesne Babić i Maje Bogović, saznajte zašto je tvrtka Sandoz prepoznala Meddox kao idealnog partnera za digitalizaciju projekta Zdravstvenih rječnika koji su sada dostupniji još većem broju građana!

danas 12.000 aktivnih korisnika Meddoxa može potražiti značenje gotovo 1.000 osnovnih medicinskih pojmova za bolje razumijevanje bolesti

Kao inovativna mobilna aplikacija s pacijentom u središtu Meddox osnažuje pojedince da upravljaju svojim zdravstvenim podacima te unaprijede razumijevanje zdravstvenih informacija, potičući ih na aktivnu brigu za zdravlje kao ključ prevencije. Upravo im je to i slogan – „Meddox -Tvoja zdravstvena dokumentacija na jednom mjestu”.

U Meddoxu nisu usmjereni samo na funkcionalno rješenje već žele utjecati na donošenje dobrih odluka za zdravlje. Tako je tvrtka Sandoz prepoznala Meddox kao idealnog partnera za digitalizaciju projekta Zdravstvenih rječnika koji su sada dostupniji još većem broju građana.

Uz pohranu osobne medicinske dokumentacije, kao osnovnu funkcionalnost Meddox aplikacije,

Uz nove funkcionalnosti podsjetnika na uzimanje terapije i zdravstvene preglede, Meddox kao all-round medicinska aplikacija, zaokružuje brigu o zdravlju na jednom mjestu utječući tako na adherenciju i posljedično bolje zdravstvene ishode.

Inovacije su i dalje imperativ za poboljšanje zdravlja, a upotreba digitalnih alata i podatka u zdravstvu, ubrzana krizom COVID-19, vodi nas prema transformaciji našeg pristupa zdravlju i skrbi koji je proaktivniji i preventivniji, utemeljen na podacima i inteligentnoj analitici, orijentiran na pacijenta. Upravo na ovom valu Meddox nastavlja s ubrzanim razvojem uz planove za širenje na druga tržišta te bazom od 50.000 pacijenata u Hrvatskoj sljedeće godine.

Maja Bogović

Danas 12.000 aktivnih korisnika Meddoxa može potražiti značenje gotovo 1.000 osnovnih medicinskih pojmova za bolje razumijevanje bolesti.“

Vesna Babić