PROMAŠENA OBEĆANJA
(Ne)sigurnost u opskrbnom lancu Mogu li lokalni proizvođači profitirati od pandemijom izazvane krize globalizacijskih procesa? Piše: Josip Budimir Protuepidemijske mjere poduzete u prvoj polovini godine proizvele su najjači mirnodopski udar na globalnu ekonomiju. Ograničavanje kretanja prouzrokovalo je kontrakciju kako na strani potražnje tako i na strani ponude. Nemogućnost konzumacije proizvoda uslužnih sektora i pad potrošačkog optimizma u segmentu kapitalnih dobara rezultirali su drastičnim padom potražnje. Na drugoj strani, kidanje opskrbnih lanaca zatvaranjem državnih granica izazvalo je kontrakciju na strani ponude. Račun na ekonomskoj strani pandemijske priče je drastičan. Urušavanje gospodarske aktivnosti, pad svjetske trgovine i gubitak više od 500 milijuna radnih mjesta. Bez pravovremenih monetarnih intervencija središnjih banaka i obilne državne pomoći ugroženim kompanijama, posljedice bi bile drastično veće. Kako svaka kriza predstavlja i priliku, izbijanjem ove posljednje otvorilo se pitanje mogu li lokalni proizvođači profitirati od pandemijom izazvane krize globalizacijskih procesa. Ugroza dugačkih međunarodnih opskrbnih lanaca imala je za posljedicu porast svijesti o značaju sigurnosti u opskrbi proizvođača sirovina i repromaterijalom. Otvorilo se pitanje promjene pristupa u kreiranju opskrbnog sustava. Hoće li i u kojoj mjeri model „just in time“ biti korigiran praksom „just in case“. Općenito se postavilo pitanje samodostatnosti nacionalnih ekonomija u proizvodnji najnužnijih artikala. Osobito u osjetljivim sektorima kao što su poljoprivreda, prehrambena industrija i energetika. S normalizacijom prekograničnog prometa i oporavkom dobavnih lanaca splasnula je javna rasprava na tu temu, ali kod upravljačkih struktura u kompanijama ostao je povećan senzibilitet za problem sigurnosti u lancu opskrbe. Aktualna kriza izazvana pandemijom koronavirusa treći je u nizu udar na globalnu ekonomiju. Prethodna dva: velika financijska kriza 2008. i američko-kineski trgovinski rat pokrenut od strane Trumpove administracije polovinom 2018. imale su bitno
broj 3-4 :: studeni 2020.
35
