1-01 - Divrej Tora - Berešit 5784

Divrej Tora Godina 17 Broj 1

Zagreb, šabat 14. listopada 2023. - 29. tišrija 5784.

Broj 1 divrejtora@gmail.com

http://twitter.com/DivrejTora

Paraša Berešit

B’’H

Rabbi Shraga Simmons

Torah Bytes

Činjenica da je Adam zabranio doticanje drveta bila je dobra mjera predostrožnosti protiv opasnosti koju je drvo predstavljalo.

Grad postavlja ograde oko opasnih šahtova, pa zašto ne podići barijeru protiv kršenja B-žje riječi? No, Adamova je pogreška bila u tome što Evi nije priopćio jasnu razliku između B-žje zapovijedi i onoga što je dodatna razina zaštite koju je postavio čovjek.

Zato su se kroz židovsku povijest naši učenjaci uvijek svojski trudili razlučiti što je zakon Tore, a što rabinski zakon. Adamova fatalna pogreška bila je u tome što tu razliku nije priopćio.

(Berešit 1,1-6,8) B-g u šest dana stvara svijet. Prvoga dana on stvara tamu i svjetlost. Drugoga dana On oblikuje nebesa, razdvajajući "gornje vode" od "donjih voda". Trećega dana On postavlja granice kopnu i moru, te daje nalog drveću i raslinju da iznikne iz zemlje. Četvrtoga dana On postavlja sunce, mjesec i zvijezde da mjere vrijeme i osvjetljavaju zemlju. Ribe, ptice i gmazovi stvoreni su petoga dana; kopnene životinje i ljudsko biće šestoga. B-g prekida s radom na sedmi dan, i posvećuje ga za dan odmora.

B-g oblikuje ljudsko tijelo od zemaljskog praha i udahne mu u nosnice "živu dušu". Prvobitno, čovjek je jedna osoba, ali zaključivši da "nije dobro da je čovjek sam", B-g uzima od čovjeka



"stranu", oblikuje je u ženu, i spaja ih u bračnu vezu.

Adam i Eva su postavljeni u Edenski vrt. Dobili su zapovijed da ne jedu s "drveta poznavanja dobra i zla".

Zmija navede Evu da prekrši zapovijed, a ona podijeli zabranjeni plod sa svojim mužem. Zbog njihova grijeha dolazi zapovijed da će čovjeka zadesiti smrt, tako da će se vratiti u zemlju od koje je stvoren, i da će svaki uspjeh doći jedino kroz naprezanje i teškoće. Čovjek je prognan iz Vrta.

Eva rađa dva sina, Kajina i Abela.

Kajin se zavadi s Abelom i ubije ga, te tako postane lutalica bez stalnog mjesta boravka. Adamu se rađa treći sin, Set, čiji je potomak u desetom koljenu Noah, jedini pravedan čovjek u pokvarenom svijetu. ■

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija Parašat Berešit

Prva alija- 34 p’sukim – 1,1 – 2,3 Ova alija sadrži prvi izvještaj o Stvaranju.

Prvi odlomak Breišita rijetko se čita na Minha prethodnog šabata. Samo kad Simhat Tora padne na šabat, čita ga se prethodnog šabata, a

ovdje je samo da vam otvori apetit.

Jedno tradicionalno gledište kaže da je prvi dan mjeseca tišreja godine 1., bio 6. dan Stvaranja, dan u kojem su stvoreni svi sisavci, uključujući i ljude. To je bio dan kad su Adam i

Hava smješteni u Gan Eden; dan kad su jeli s Drveta spoznaje; dan

pasuku.

kad su protjerani iz Gan Edena. Uz

Od trećeg pasuka vidimo opis dru-

pretpostavku da su dani stvaranja

ge faze stvaranja: stvaranje nečega

bili dani koje mi poznajemo (možda

iz nečega. B-g je zapovjedio toj stvo-

jesu, a možda i nisu bili, ali tu sad

renoj mješavini da se počne razluči-

neće biti riječi o tome), možemo se

vati, da se izdvoji iz tohu vavohu i da

vratiti na Dan jedan Stvaranja i

■ preuzme zaseban identitet. Svjetlo-

datum 25. elula, prije nego što je

sti nije zapovjeđeno da nastane u

Redovno ponedjeljkom i četvrtkom

započela godina jedan (nazovimo je

Danu jedan (prema ovom gledištu o

čitamo samo prva tri dana stvara-

nultom godinom).

Stvaranju), Berešit je već bio stvo-

u tom slučaju i na Šaharit i na Minha. Simhat Tora ne može pasti na šabat u huc la-arec (van Izraela), no u Izraelu se to događa prilično često.

Na Simhat Tora čitamo cijeli odlomak od 34 pasuka.

nja, ukupno 13 p'sukim. U nekim je šulovima običaj da se četvrtkom čita do uključujući 5. dana stvaranja (ukupno 23 p'sukim). Jeste li shvatili? Četvrtak - jom hamiši - zgodno, zar ne?

Postoji znatan broj mišljenja da izvještaj o Danu jedan Stvaranja počinje 3. pasukom Tore: "I B-g reče – Neka bude svjetlost". Ali što je s prva dva p'sukim? Berešit (odnosno,

ren; svjetlost se izdvojila iz primordijalne mješavine i pokrenuli su se zakoni fizike koji se primjenjuju na svjetlost – na Dan jedan. Tako je i s ostatkom Tjedna stvaranja.

u početku) B-g je stvorio Nebesa i

Kada je bio Dan jedan Stvaranja?

U Gemari postoji spor o tome ka-

Zemlju, a Zemlja je bila bezoblična i

Recimo, prije malo više od 5783

da je stvoren svijet - u tišreju ili ni-

prazna … Kada? Kada se dogodio

godine. Kad je bio Berešit? Tora ne

sanu. Riječ B'reišit je anagram od

Berešit?

kaže. To je pitanje, zapravo, besmi-

Alef B'tišrej. Da su anagrami bili pri-

hvatljiv izvor, možda bismo mogli riješiti taj spor. Svejedno, to je lijep anagram.

Jedan način da se razumije stva-

ranje jest da ga se podijeli u dvije faze. Prvo je stvaranje nečega ni iz čega - ješ me'ajin – creatio ex nihilo.

Baal HaTurim ističe da je g'matrija

Tim činom B-žjeg stvaranja nastala

B'reišit bara 1116, isto kolika je i

su Nebesa i Zemlja – drugim riječi-

brojčana vrijednost fraze: B'roš haša-

ma - sve postojeće, ali u jednoj kao-

na niv'ra - na Roš Hašana je (svijet)

tičnoj mješavini.

stvoren.

Koliko je star svijet?

Ovo što slijedi je jedan od mnogobrojnih načina objašnjenja starosti Zemlje. Postoje mnoge ideje koje donose potpuniju prezentaciju; ovo

Strana 2

Materija i energija i vrijeme i priroda i ideje i zakoni prirode i tko

sleno jer je i vrijeme bilo dio mje-

šavine i nije bilo u funkciji sve do druge faze Stvaranja. Ne treba "čekati" Dan 4 i razmještaj nebeskih tijela kako bi se razmotrilo pitanje vremena – vajehi erev, vajehi boker …bit će dobro. Ali ne od Berešita.

To je bilo prije nego je vrijeme dobilo smisao.

Raši

zna što sve, bez funkcije i reda, oče-

Raši navodi rabina Jichaka koji ob-

kuju drugu fazu stvaranja. Prva fa-

jašnjava zašto Tora počinje s Berešit,

za stvaranja sažeta je u prvom pasu-

a ne s micvot i halahičkim tekstovi-

ku Tore; rezultat tog stvaranja ne-

ma u parašat Bo. On kaže da ćemo

čega ni iz čega, opisan je u drugom

mi, ako nas narodi svijeta optuže za Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice) OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

krađu zemlje Izraelove od drugih

Mjesec je smanjen, ali to je nado-

koji su je kroz generacije bili oku-

knađeno - (a) svijetli i danju (pone-

pirali, moći ukazati na događaje u

kad - Sunce ne sja noću) i (b) ima

povijesnim dijelovima Tore i vidjeti

bezbroj zvijezda kao "pratnju".

da B-g uzima zemlju od koga On hoće i daje je kome hoće.

Koliko god da su Sunce i Mjesec različiti, nama se čini da su točno

Ali što se događa ako narodi svije-

iste veličine. Stvarnost je jedna

ta ne prihvaćaju lekcije iz Tore? Mo-

stvar, ali naša percepcija je također

žda nisu oni ti koje treba uvjeriti.

stvarnost.

Uzdamo se u proročansko vrijeme kada će svi narodi prepoznati B-ga Izraelovog i prihvatiti našu ulogu u ovom svijetu i naš odnos s Njim.

Mi smo ti koji u Tori trebaju vidjeti da B-g sve nadzire. To vrijedi i za Židove koji smatraju da smo ovdje uzurpatori, a vrijedi i za one ponosne Židove koji smatraju da su sve

što je ovdje postigli bez B-žje pomo-

Levi Druga alija – 16 p'sukim – 2,4 – 19 Zatim imamo ponovno iznošenje procesa stvaranja, s naglaskom na Gan

Eden,

oblikovanje

Adama,

Adamovu dominaciju nad prirodom, njegovu prvu zabranu - jesti s

drveta spoznaje dobra i zla.

"Nije dobro da čovjek bude sam"

G'matrija na temelju L'ora šel Tora R. Yaakova Auerbach z"l.

objašnjeno je na različite načine, uključujući i to da je samo B-g jednina.

Mišlej (3,15) opisuje da je vrijednost Tore veća od rubina (ili bisera), i štogod da čovjek poželi ne može se

Čovjek mora znati da, koliko god bi velik mogao postati i koliko god može postići, on nije B-g.

usporediti s vrijednosti Tore. (Dva

Sva stvorenja su dovedena pred

p'sukim kasnije u istom kontekstu,

Adama kao mogući "kandidati" za

nalazimo poznate riječi D'rahe'ha

partnera. Nitko nije bio pogodan, ali

darhei no'am ... i Ec hajim hi...)

Adam im je svima dao ime (kao što ljudi čine stoljećima).

ći i bez njegova odobravanja. Pri-

J'kara hi mi'p'ninim - ona (Tora) je

hvaćaju li Arapi i drugi ljudi ono što

dragocjenija od rubina (bisera) = 10

U prvom izvještaju o Stvaranju,

tvrdimo iz Tore, jedna je stvar. Da li

+ 100 + 200 + 5 (315) + 5 + 10 + 1

čovjek je posljednji stvoren, te baš i

mi, Židovi, stvarno vjerujemo da je

(16) + 40 + 80 + 50 + 10 + 50 + 10 +

nije svrha i fokus Stvaranja. U dru-

ova zemlja naša? Jest. Ne bismo se

40 (280) = 611, što je brojčana vrijed-

gom izvještaju čovjek je fokus stva-

trebali osjećati loše kad ističemo da

nost riječi Tora.

ranja.

je Erec Jisrael u našem posjedu.

G'matrija prve fraze u Tori - B'reiš-

Baal HaTurim i drugi ističu da

it bara je 1116. B'reišit bara je napisa-

Sofei Teivot - završna slova početne

no iznimno velikim slovima, pa rabi

tri riječi Tore, tvore riječ emet -

Auerbach piše da možemo dodati

istina. Psalam 119,160 kaže: Roš

još 2, što nas dovodi do ukupno

d'vorha emet, početak (glava) tvojih

1118. Ovo je g'matrija od pasuka,

riječi je istina. Jedan od hasidskih

Š'ma

velikana kaže ovako: autor će često

Hašem Ehad. U određenom smislu,

staviti svoj znak na početak svog

i Š'ma pasuk i B'reišit bara iznose sli-

djela. B-žji "pečat" je Emet, a poja-

čne tvrdnje o našem uvjerenju o

vljuje se u prvom setu Sofei Teivot.

B-žjem postojanju i Njegovom stva-

Slično tome, izvještaj o Stvaranju

ranju svijeta.

Jisra'el,

Hašem

Elokeinu,

završava s tri riječi čija posljednja

Zbog nedostatka prostora i vre-

slova sriču: emet. Tako smo sad na

mena, zadovoljit ćemo se ovdje da

tragu ideje po kojoj je čitav postu-

Moramo stvari sagledati na oba načina.

Baal HaTurim i drugi upućuju na

riječ s malim hei—b'hibar'am i preslaguju slova da tvore riječi "s Avrahamom", ukazujući da je zbog Avrahamove zasluge svijet stvoren.

Osim anagrama, i mali hei podržava tu ideju, budući da Avraham nije oduvijek imao hei u svom imenu. Š'liši Treća alija – 27 p'sukim – 2,20 – 3,21

kažemo da prva alija opisuje stva-

Tekst Tore nagovještava da je

pak Stvaranja natopljen B-žjom isti-

ranje i B-žje odmaranje na prvi

Adam prvo stvoren kao kombini-

nom bez koje svijet ne bi bio u stanju

Šabat.

rano muško-žensko biće, a onda (još

postojati.

Godina 17 3Broj 1 Strana

uvijek na dan šesti) on (oni) je (su) Strana 3

(nastavak s 3. stranice) OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

fizički odvojeni, kao Adam i Hava,

predstavnik svake generacije. Neki

uz zapovijed i izazov da se ponovno

kažu da je samo dugovječnost ime-

spoje duhovno, emocionalno, i na

novanih zabilježena; prosječni mu-

neki način, i fizički - "i bit će jedno

škarci i žene živjeli su mnogo kraće

tijelo."

živote. Drugi kažu da je ljudski životni vijek prije Potopa, bio mnogo

Zatim nam Tora zagonetno priča epizodu o Zmijinom mamljenju Have, o jedenju sa Drveta, o kazni za Zmiju, Havu i, na kraju, za Adama.

hovu ulogu kao "pionira" u raznim

područjima ljudske djelatnosti.

Ovaj dio sadrži i Lamehovu žalo-

Grijeh (grijesi) Adama i Have nisu tek osobni grijesi, nego, što je još važnije,

dulji.

pomažu

nam

odrediti

ljudsku narav.

R'vi'i Četvrta alija – 21 p'sukim – 3,22 – 4,18

pojku što je ubio Kajina.

Među Kajinovim potomcima koji

Šiši završava spominjanjem Hanoha koji je "uzet" s ovoga svijeta (vjerojatno ne smrću) u relativno mladoj dobi od 365 godina života.

se spominju u Tori, pažnje je vrijedna sestra Tuval-Kajina, Na'ama.

Raši (citirajući B'reišit Raba) kaže da

Š'vi'i

je ona bila Noahova žena. Ono što je

Sedma alija – 16 p'sukim – 5,25 –

značajno jest to da Kajinovu lozu

6,8

■

potop nije u potpunosti uništio. Ia-

Ova alija počinje izbacivanjem iz

ko govorimo da sve čovječanstvo,

Gan Edena, što se smatra i metafo-

kao Bnei No'ah, potječe od Adama

Metušelah je živio 969 godina, što

rom za redefiniranje uloge ljudi na

preko Šeta, s majčine strane nalazi

je najdublja životna dob spomenuta

ovom svijetu i njihovog (našeg)

se Na'ama i prije nje, Kajin.

u Tanahu. Prema tradiciji, umro je

odnosa s B-gom.

Kao što znamo, Kajin i Hevel nisu

Tora nastavlja s "rođenjem" Kaji-

rođeni na konvencionalan način. Šet

na i Hevela i Kajinovim ubojstvom

je prvi spomenut čovjek koji je začet

Hevela koje je uslijedilo nakon što

i rođen na način kao svi mi. Njego-

su obojica pred B-ga donijeli svaki

vo rođenje se spominje na kraju ove

svoju žrtvu.

alije.

Prikazana je Kajinova kazna, njegova loza.

Moguće je da su od Kajina potekle drukčije vrste humanoida koje nisu

Čitanje B'reišita nakon dugih blagdana uistinu nam svake godine daje osjećaj novog početka. Dobar je to osjećaj.

preživjele Potop. To bi moglo objas-

Šiši

niti neke fosilne nalaze.

Šesta alija – 24 p'sukim – 5,1-24

Hamiši Peta alija – 28 p'sukim – 4,19 – 26 Ovaj dio sadrži priču o Lemehu, pra-pra-praunuku Kajinovom i njegovom slučajnom ubojici, o Lemehove dvije žene Adi i Cili. Tora spominje još Kajinovih potomaka i njiStrana 4

neposredno prije Potopa koji je zaustavljen za vrijeme sedam dana žalovanja. Nastavlja se nabrajanje generacija sve do Noahove pojave na sceni. Tora opisuje propadanje društva i B-žju "žalost" što je stvorio čovjeka. Samo je Noah našao

milost u B-žjim očima.

Haftara 31 p'sukim - Ješajahu - 42,5-43,10 Navi proglašava B-ga stvoriteljem neba i zemlje, što je odgovarajući odlomak za Šabat B'reišit. Opet

Nabraja se potomstvo od Adama

iznova se naglašava svemoć Stvo-

preko Šeta (Seta) do Noaha te sta-

ritelja kao onog koji održava po-

rost očeva kad im se rodio sin i dob

stojanje Svemira. Do nevolja Izra-

u kojoj su umrli. Ti brojevi nam po-

elovih doveo je naš nedostatak vjere

mažu sastaviti prvi dio naše vre-

u B-ga i naše udaljavanje od Tore i

menske skale. Iako se mnogo sinova

micvot. ■

i kćeri s ove liste rodilo praocima našeg svijeta, imenovan je samo

Prevela Dolores Bettini

Divrej Tora

■ "Bereshit" - Literary Anthology - Moscow-Leningrad, 1926 Bereshit, Avner Moriah Godina 17 5Broj 1 Strana

Strana 5

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi Ovdje namjeravamo jasnim i suvremenim jezikom razmotriti 613 zapovijedi. Predstaviti ćemo svih 613 micvos onim redom kojim se pojavljuju u Tori, usporedo s našim shvaćanjem razloga njihovog pojavljivanja. Pokazat ćemo gdje, kada i na koga se primjenjuju različite micvos, utvrditi gdje se u Talmudu i Šulhan Aruhu raspravlja o njima, te dati druge relevantne informacije.

Primarni izvori za ovaj projekt su: • Rambamov Sefer HaMicvos (iz 12. stoljeća). Ovaj rad prati redoslijed njegove Mišne Tora (Jad hazaka) i zasebno navodi pozitivne i negativne zapovijedi.

• Sefer HaHinuh, anonimno djelo koje se obično pripisuje jednom od dva učenjaka pod imenom Rav Aharon HaLevi iz Barcelone (13. stoljeće). Ovo djelo prati Rambamov popis micvos, ali ih organizira prema paršama. Ovisno o izdanju Hinuha, micvos mogu biti organizirane kao pozitivne i negativne micvos unutar određene parše ili pak mogu ići strogim kronološkim redom.

• Sefer HaMicvos HaKacar, "skraćena" knjiga micvos, djelo je R. Yisroela Meira Kagana, Hofec Hajima (Chofetz Chaima, 20. stoljeće).

Ova knjiga skraćuje Sefer HaMicvos na 77 pozitivnih i 194 negativnih micvos koje se mogu danas poštovati. (Uz te, ima i 26 micvos koje se može poštivati u Izraelu, no to nije bilo relevantno u vrijeme kada je Hofec Hajim sabrao ovo djelo.)

Postoje i druga djela poznata kao Sefer HaMicvos, mada se Rambamovo smatra "standardnim". Druga djela uključuju djela Rav Saadje Gaona (koji zapravo prethodi Rambamu), Sefer haMicvos HaGadol ("SMaG") i Sefer HaMicvos HaKatan ("SMak"). Od neprocjenjive je važnosti također i Nahmanidesov komentar Rambamovog djela.

1. B'Ša'a Tova: Obveza da muškarac sa svojom ženom ima djecu

Postoji samo jedna micva u sedri Berešis (i samo tri micvos u cijeloj Knjizi Postanka, daleko manje nego u bilo kojoj drugoj od pet knjiga Mojsijevih!). Redak 1,28 nam govori da je B-g blagoslovio Adama i Havu (Evu), i zapovjedio im da "budu rodni i množe se".

Razlog za tu micvu je jednostavan: B-g je stvorio svijet da bi ga se koristilo. Budući da ga je on načinio za čovjeka, to nalaže da bude ljudi! (Sefer HaHinuh navodi Izaija 45,18, da je B-g stvorio svijet zato da bude naseljen.)

Micva o tome da se ima djecu je obavezujuća u svako vrijeme i na svakom mjestu, ali samo za muškarce (vidi Jevamos 65b-66a). Naravno, muškarac ovu micvu ne može ispuniti bez pomoći žene (koja, budimo iskreni, vrši većinu tog posla!), ali žene nisu dobile obvezu u vezi toga, jer trudnoća i porođaj uključuju značajan rizik.

Kontekstualno, tu se micvu ispunjava jedino sa svojim supružnikom. Čak i Ha’Ezer 1,1 počinje: "Čovjek je dužan oženiti se ženom kako bi bili plodni i množili se ..."

Da, fizički je moguće imati djecu i van braka, ali to je pomalo poput posluživanja pečene svinje na Seder Pesahu - ono što čovjek čini ispravno na neki način je poništeno onime što čini pogrešno.

Obveza je imati sina i kćer, koji su, svako od njih, sposobni razmnožavati se. (Beis Šamai smatra da je obveza ispunjena s dva sina, ali ovaj stav ne odražava konačni pravorijek.)

Ova se micva može naći u talmudskom traktatu Jevamos, počevši od stranice 61b, i u Šulhan Aruhu u Even Ha'zer 1. Ona je 212. od 248 pozitivnih micvi u Rambamovom Sefer HaMicvos i 43. među 77 pozitivnih micvos koji se danas mogu ispunjavati kao što je navedeno u Sefer HaMicvos HaKacar Hofec Hajima. ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi 65. Negativna je zapovijed za suca da ne sasluša dokaze jedne strane u sporu dok druga strana nije prisutna jer Pismo kaže, Nemojte uzimati lažne izjave (Š'mot 23,1). Od parničara (stranke u sporu) se isto tako traži da ne iznosi svoju izjavu sucu prije nego li dođe njegov kolega parničar; tekst čitamo, lo thisa, Strana 6

nećeš uzeti, kao da je pisano lo thisa, nećeš prouzročiti da se uzme.

U ovu zabranu ubraja se i pravilo da se ne prihvati i ne prenosi zlo ogovaranje, i da se ne da lažno svjedočanstvo.

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, za suce i stranke u sporu, kako muške tako i ženske. ■ Divrej Tora

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - židovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserles iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drže aškenaski Židovi. Šulhan Aruh se sastoji od četiri dijela: Orah hajim ("Način života") – svakodnevni zakoni, zakoni o suboti i blagdanima Jore De'a ("Ono podučava znanju") - zakoni o hrani; odnosi s ne-Židovima; zelenaštvo; menstruacija i uranjanje; zavjeti i prisege; poštovanje roditelja i učenjaka; izučavanje Tore; dobrotvorno davanje; obrezivanje; prozeliti i robovi; Tora i svitci na dovratcima; novi usjevi; smjese; prvenac; prinosi od kruha, usjeva i stada; zabrana; bolest, smrti, pokop i žalovanje.

Even Ha-Ezer ("Kamen pomoći") - zakoni o razmnožavanju, braku i razvodu Hošen Mišpat ("Naprsnik odredbi") - zakoni u vezi sudaca i svjedoka; zajmovi i potraživanja; zastupnici, partneri i susjedi; stjecanja, kupnje i darovi; ostavština i baština; izgubljena i pronađena imovina; polaganje depozita, iznajmljivanje i zaduživanje; krađe, pljačke, štete i ozljede.

Svrha ovog niza tekstova je predstaviti sažetak sadržaja Šulhan Aruha koji može poslužiti kao uvod u daljnje izučavanje. Sažetak se temelji isključivo na Šulhan Aruhu i Mapi (obično se postupa po potonjem kada se međusobno razlikuju) i naglašava opća ■ načela; oni izostavljaju mnoge pojedinosti i ne uključuje pravorijeke koji su dani u komentarima ili kasnijim kodeksima.

Treba naglasiti da se izjave u sažetku ne smiju tumačiti kao halahičke odluke, bez obzira koliko konačno bile formulirane. Kada su potrebne takve odluke, mora se konzultirati kvalificirani rabin.

Ovaj niz tekstova pripremio je rabin dr. Azriel Rosenfeld, koji je u rabinsku službu primljen na Rabbi Yitzchok Elchonon Theological Seminary na Yeshiva University. On je ravnatelj Centra za Automatizaciju istraživanja na Sveučilištu Maryland u College Parku, te bivši predsjednik Udruge ortodoksnih znanstvenika. Pisac je popularnog tečaja pregleda halahe, koji se teme-lji na Rambamovom sveobuhvatnom kodeksu Mišne Tora.

Tekstove će pratiti prijevod izvornog Šulhan aruha, Free English Translation of The Shulchan Aruch: Jewish Code of Law, kojega je na engleski preveo Jay Dinovitser.

Dio I: Orah hajim Poglavlje 1 – Spavanje, ustajanje i pranje Čovjek ne bi trebao predugo spavati (vidi 4,16) i ne bi trebao leći spavati u smjeru istok-zapad (3,6; 240,17). Primjereno je biti tužan zbog uništenja Hrama i izgnanstva, te izraziti te osjećaje u molitvi; kraj prve, druge i treće trećine noći je posebno primjeren za takve molitve (1,2-4). Čovjek treba imati na umu da ga B-g uvijek promatra; kada se ujutro probudi, treba odmah ustati i pripremiti se da služi B-gu (1,1;2,2).

Treba se pokriti odjećom prije nego li ustane i voditi računa da odjevni predmet ne bude izvrnut naopako

Godina 17 7Broj 1 Strana

(2,1.3.). Prvo treba obuti desnu cipelu i izuti je na kraju (2,4-5) i ne bi trebao hodati bosonog (2,6). Trebao bi se ponizno držati i ne bi trebao prijeći ni četiri lakta nepokrivene glave (2,6). Čovjek bi trebao provjeriti da li mu je potrebno da koristi nužnik (2,6; 3,17) i trebao bi se tamo pristojno vladati (3,2,4,12). U vezi prikladnih navika u toaletu vidi 3,1-3,5,7-11,1316. Svakog jutra, i svaki puta nakon što je koristio nužnik, čovjek kaže blagoslov "…Koji je mudro stvorio čovjeka…" (4,1;6,1;7,1-4).

Kada čovjek ujutro ustane, on mora oprati ruke i reći blagoslov "…Koji nam je zapovijedio u vezi pranja ruku" (4,1). Čak i ako je bio budan čitave noći, ili ustao prije zore, ili

spava tijekom dana, on se mora oprati, no bez izgovaranja blagoslova (4,13-15). Vodu treba polijevati preko ruku tri puta (4,2); prvo treba oprati desnu ruku (vidi 4,10). Vodu ne bi trebalo izliti na zemlju, nego je se mora odložiti (4,8-9). Određene stvari koje se zahtijevaju kod pranja ruku prije jela, u vezi količine i vrste vode, te načina polijevanja (vidi pogl. 12), nisu nužne kada se ujutro pere; vidi 4,1,6-7,11-12,22. Neki također ujutro peru i usta (4,17); u vezi brisanja lica vidi 4,20. U vezi stvari koje ne bi trebalo doticati prije (ili čak i poslije) pranja ruku vidi 4,3-5,21. U drugim situacijama, kao prilikom odlaska na toalet, koje zahtijevaju pranje ruku vidi 4,1819,23. ■

Strana 7

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Odbijanje i zločin U knjizi Istočno od Edena (East of Eden), pisac J. Steinbeck govori o univerzalnoj prirodi priče o Kajinu i Hevelu: Mislim da je ovo najpoznatija priča na svijetu, jer to je priča svih ljudi. Mislim da je to simbolička priča o ljudskoj duši... Najveći užas kojeg dijete može doživjeti jest to da nije voljeno, a odbacivanje je pakao kojeg se ono boji. Mislim da su svi na svijetu, u većoj ili manjoj mjeri doživjeli odbacivanje. A s odbacivanjem dolazi gnjev, a uz gnjev neki oblik zločina, kao osveta za odbacivanje, a sa zločinom krivnja - i to je priča o ljudskom rodu.

Tema o bivanju "izabranim i odbačenim" ponavlja se kroz Sefer Berešit. Reagiraju li svi oni koji su odbijeni na način kako je to opisao Steinbeck? Je li moguće odbijanje iskoristiti kao katalizator za pozitivne postupke, a ne negativne?

U priči o Kajinu i Hevelu, odbacuje li Hašem Kajina, ili samo njegov

prinos? Što je to kod Kajina ili njegovog prinosa izazvalo Hašemovo nezadovoljstvo? I na kraju, zašto je Kajin iskalio svoj bijes na Hevela, a ne na Hašema?

Tehnologija i moral Zagonetna priča o Lemehu i njegovim ženama dotiče se mnogih pitanja, uključujući pitanja o krivnji i sili pokajanja, lošu stranu poligamije i opasnosti tehnološkog napretka.

• Koja je kazna gora - krivica savjesti ili tjelesna kazna? Pogledajte što Sefornovo kaže na ovo pitanje u svojoj analizi Lemehovog monologa. (Ukratko: Seforno sugerira da Lemeh kaže kako će njegova zlodjela zauvijek mučiti njegovu savjest i da će za svoja djela patiti mnogo više nego što je Kajin patio za svoja.

R. Saadia Gaon i Haketav Haketabalah tvrde da Lemeh, u svom iskazu žaljenja, naglašava težinu kazne koju zaslužuje.

Ako je osoba koja je ubila ubojicu koji je ubojstvo počinio s namjerom, poput Kajina, bila sedmerostruko kažnjena, Lemeh koji je ubio nevino dijete zaslužio bi još goru kaznu)

• Postoji li korelacija između tehnološkog napretka i morala društva? Koliko često znanstveni napredak promiče etičko ponašanje? Koliko često to dovodi do njegova pogoršanja? Pogledajte kako Ramban, HaKetav VeHakabbalah i Cassuto obrađuju ova pitanja u svom viđenju Lemehovog monologa. (Ukratko: Ramban smatra da su se Lemehove žene plašile da će Lemeh biti kažnjen zbog toga što je izumio oružja i time pokrenuo krvoproliće na svijetu.

HaKetav VeHaKabbalah iz ove priče uči o vrlini pokajanja za svoja loša djela. Budući da je Lemeh požalio zbog toga što je učinio, zaslužio je da ima sinove koji su izumili alate za mnoge konstruktivne svrhe.

Cassuto tvrdi da priča prati opis materijalnih izuma Kajinovih potomaka kako bi istakla da, unatoč tehnološkom napretku, civilizacija nije napredovala na etičkom planu. Priča tako služi kao uvod u priču o Potopu i objašnjava Hašemovu odluku da uništi svijet. Lemeh je bio živi dokaz kontinuiranog propadanja društva koje se hvalisalo svojim nasiljem i simbol potrebe za obnovom civilizacije.) ■

■

Strana 8

Divrej Tora

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Stvaranje znači da svijet ima smisao Ovaj odlomak govori o šest dana stvaranja, Edenskom vrtu, prvoj pogrešci čovječanstva, posljedicama i izgonu, Kainu & Abelu, deset naraštaja do Noaha, uvodu u Potop & odluci o uništenju čovječanstva.

Uvijek me, kada čitamo početak Knjige Postanka, preplavi značaj ideje stvaranja. Jednostavno rečeno, činjenica da je svijet 'stvoren' znači da on ima svoj smisao.

Jer uza sva nastojanja egzistencijalističkih filozofa da daju sve od sebe kako bi otkrili smisao u slučajnosti, on jednostavno ne postoji.

Ljudsko biće u osnovi nije drugačije od mrkve ako svemir nije stvoren.

■

Da budem jasan – činjenica što netko ne želi da život bude besmislen je, po mom sudu, vrlo loš razlog da se vjeruje u B-ga. B-g postoji ili ne postoji. On za mene neće postojati kada moje vrijeme na ovome svijetu dođe kraju, kao što neće postojati niti za Richarda Dawkinsa kada on dođe svome kraju. On postoji za nas obojicu ili ga nema ni za jednoga od nas. Vjerovanje u B-ga zato što to čini život podnošljivijim

go živjeti u ugodi iluzije. Pretvarajući se da B-g ne postoji samo ćemo odgoditi posljedice naših postupaka. A pretvarajući se da postoji neće vam vrijediti ništa jednom kad vas ne bude.

Ljudsko biće u osnovi nije drugačije od mrkve

zapravo je čisti ateizam s flasterom religije. Ja sam pobornik toga da je uvijek bolje suočiti se sa stvarnošću koliko god ona neprijatna bila – neGodina 17 9Broj 1 Strana

No pretpostavimo li na trenutak da je ovaj svemir istinsko djelo stvaranja, to ima vrlo značajne posljedice. To znači da postoji smisao mog postojanja; to znači da moj uspjeh ili to što ga ne postižem ima važnost; to znači da se svijet može promijeniti i postati bolje mjesto; i to znači da unatoč tome što moja masa čini manje od jednog milijarditog od milijarditog od milijar-

ditog od milijarditog od milijarditog od milijarditog dijela ovog ogromnog svemira, ja sam i pored toga važan.

Zaista je predivno na ovakav način započeti Bibliju – s takvom porukom nade. Svemir ima smisla; a mi, ljudska bića, stvoreni smo na B-žju priliku tako da možemo biti partneri s njime u izgradnji ovog svijeta. Jednostavno ne može biti boljeg početka knjige od ovoga. Kao što sam rekao, dobar početak ne čini to istinitim. Ali ako jest, ova poruka je nevjerojatno ohrabrujuća i nadahnjuje nas poletom. ■

Strana 9

Harold Gans:

Podrijetlo života Divlje vode u bujicama su urlikale uskim kanjonom. Mračni stjeno-viti krajolik na trenutak je obasjao bljesak munje popraćen grmljavinom. Ali nije bilo nikoga tko bi to mogao promatrati; nije bilo životinja, ptica, kukaca niti bilo kakvog živog organizma. Svijet je bio beživotan, baš kao i čitav svemir.

A onda se dogodilo nešto izvanredno: započeo je život. Mješavina beživotnih kemijskih spojeva postala je živa. Ali kako? To je danas najveće neriješeno pitanje u znanosti. Znanstvenici imaju dobro formuliranu teoriju koja objašnjava velik dio misterije o tome kako je svemir započeo, ali u vezi podrijetla života, oni nemaju nikakve ideje.

Znanstvenici imaju mnogo (oprečnih) ideja o okolnostima nastanka života, ali ne postoji znanstvena teorija o tome kako je on zapravo započeo. Primjerice, jedna je ideja da je mješavina beživotnih molekula u toploj bari spontano potaknula život, možda ubrzana udarom munje. Ovo zanemaruje činjenicu da je vjerojatnije da će udar munje uništiti bilo koji organski spoj koji bi mogao biti prisutan, a ne oživiti ga.

Druga je ideja da je život započeo u blizini dubokih morskih termalnih otvora. Sve ove ideje, svaka bez ikakvih dokaza, bave se pitanjem gdje je život mogao nastati i koji je taj neophodan izvor energije mogao biti, ali ne rješavaju pitanje kako su beživotne molekule postale živi organizam? To je krajnja mi-sterija.

Jedna od stvari koju sam otkrio na samom početku mog istraživanju na ovu temu bila je web stranica za "Nagradu za podrijetlo života" (ova web stranica više ne postoji). Ponuđena je bila nagrada od 1.000.000 USD svima koji bi mogli iznijeti znanstvenu teoriju koja detaljno opisuje kako je započeo život. Na web stranici je objašnjeno da je nagrada ukinuta 26. listopada 2013. jer tijekom trinaest godina otkako je natječaj za nagradu prvi put objavljen u prestižnim znanstvenim časopisima Nature i Science, suci za probir nisu odobrili niti jedan prijedlog da ga se proslijedi sucima više razine. Web stranica dalje kaže da je sva literatura o porijeklu života ili "ignorirala" ključno pitanje Strana 10

ili ga "namjerno gurnula pod tepih".

Ključno pitanje opisano na web stranici bilo je "Kako je prebiotička priroda zadala ili programirala prvi genom" [kurziv je moj]. Genom je DNK organizma. To je u osnovi popis uputa, slično računalnom programu, koji kodira svaki detalj živog bića. To bi uključivalo vrstu organizma (npr. bakteriju Escherichia coli, ružu, Kraljevskog leptira, krokodila ili čovjeka), kao i specifičnosti poput boje, veličine, snage, inteligencije itd.

Struktura DNK sastoji se od niza manjih molekula koji se nazivaju bazni parovi ili nukleotidi koji su međusobno povezani kako bi tvorili

Vjerojatnost nastanka života kao prirodnog kemijskog ishoda toliko je mala da nam govori da je nelogično pretpostaviti tu mogućnost. Ipak, život zasnovan na DNK postoji!

dugi molekularni lanac, ponekad dug milijarde baznih parova. U većini slučajeva dva takva molekularna lanca međusobno su povezana da bi tvorila dvostruku zavojnicu. Izbor specifičnih baznih parova i redoslijed kojim su povezani za ovu su dugu molekulu presudni da definira živi organizam. Ako je slijed parova baza slučajan, rezultati će biti molekula koja ne definira ništa, slično kao što slučajni niz slova ne sadrži informacije. Čak i ako je samo jedan bazni par od milijarda parova u DNK organizma netočan, organizam koji je tako nastao vjerojatno će imati fatalne nedostatke. To potkrepljuje činjenica da je mnoštvo ozbiljnih ili fatalnih bolesti (npr. rak jajnika, debelog crijeva i dojke, anemija srpastih sta-

nica, Tay-Sachsova bolest i određene vrste dijabetesa) uzrokovano jednom jedinom pogreškom u ljudskom genomu, koji je dug preko 3 milijarde baznih parova.

Iz toga slijedi da je ključno pitanje o podrijetlu života, kako je smislena DNK spontano nastala od slučajnog odabira baznih parova, čak i pod pretpostavkom da su bazni parovi nekako bili dostupni u okolini? Jasno je da je teoretski moguće da bi se traženi parovi baza mogli slučajno povezati ispravnim redoslijedom kako bi stvorili DNK nekog održivog organizma. Pitanje je, kolika je vjerojatnost da se to dogodi negdje u svemiru bilo kad od stvaranja?

■ Mnogi komentari visoko cijenjenih znanstvenika ukazuju da je vjerojatnost spontanog stvaranja DNK vrlo mala. Pisalo se da je astrofizičar Fred Hoyle usporedio ovu vjerojatnost sa "mogućnošću da tornado koji prolazi kroz smeće može sastaviti Boing 747". Slično tome, belgijski biokemičar i dobitnik Nobelove nagrade Christian René de Duve, kada je govorio o spontanoj genezi RNK (koja je slična DNK, ali sa samo jednim lancem baznih pa— rova), pozvao je da se odbaci ishode čija je vjerojatnost toliko mala da bi ih se moglo nazvati čudima i one koji nisu podložni znanstvenom ispitivanju. Francis Crick, suotkrivač spiralne strukture DNK, podrijetlo života je nazvao "gotovo čudom".

Razmislite o ovome: Kad bih zakuhao vrlo velik lonac juhe s tjesteninom u obliku slova (kakvu možete naći u svakom dućanu) i izlio je na pod, kolika je vjerojatnost da bi se tisuće slova poredalo u dugom linearnom slijedu? I da bi slova tvorila pravilno napisane riječi? I da bi slijed riječi imao ispravnu sintaksu i imao smisla? Vjerojatnost da se sve ovo dogodi je očito izuzetno malena i teoretski je (ali nepraktično) izračunljiva. Kod DNK imamo posla s tisućama do milijardama "slova", a male pogreške u kodu obično su kobne! Činilo se da bih, kako bih doista razumio problem spontanog stvaranja DNK, morao točno izračunati vjerojatnost da se takav slučaj sluDivrej Tora

(nastavak s 10. stranice) Harold Gans: čajno dogodi. Srećom, radeći 28 godina za Ministarstvo obrane SAD-a kao viši kriptološki matematičar, posjedovao sam potrebne vještine za takvo izračunavanje. Počeo sam s razmatranjem virusa Phi-X-174 koji inficira bakteriju Escherichia coli.

Njegova DNK ima nešto više od 5000 veza (baznih parova) i to je najkraća smislena DNK za koju se zna da postoji. On je također jednostavniji od većine DNK, jer njegova struktura tvori jednu spiralu (poput RNK) umjesto dvostruke.

Uz izračun vjerojatnosti da se DNK Phi-X-174 slučajno sastavi, bilo je potrebno uzeti u obzir i činjenicu da potencijalno mogu postojati druge slično male i održive DNK, čak i ako ih nema na Zemlji ili bilo gdje drugdje. Nadalje, za takvu spontano nastalu DNK postojala bi mnoga mjesta u ovom ogromnom svemiru na kojima bi mogla nastati i mnogo vremena za to; prema najnovijim znanstvenim otkrićima to je oko 13,8 milijardi godina. Izračun je donio vjerojatnost koja je nevjerojatno mala; ima 3.999 nula desno od decimalnog zareza! Ova vjerojatnost daleko premašuje bilo koji značajni standard koji se koristi u bilo kojoj znanosti. Ona je toliko mala kao da osoba zaigra ruski rulet 50.517 puta i preživi! (Ruski rulet se sastoji u tome da se šestokomorni bubanj revolvera u kojem se nalazi jedan metak zavrti, usmjeri u glavu i povuče okidač.) Bi li itko povjerovao da je to netko napravio i preživio? Da li bi ikoja razborita osoba to pokušala? Konačno, šanse da se preživi samo šest pokušaja su otprilike dva prema jedan. Zamislite kakve su šanse nakon 50.517 pokušaja! (Ako imate poteškoća da to zamislite, niste jedini. Izgledi bi bili predstavljeni riječju "trilijun" napisanom 333 puta iza koje slijedi "prema 1".) Izgledi za to su istovjetni izgledima da DNK Phi-X- 174 ili virusne DNK slične veličine spontano nastanu bilo gdje u svemiru sve od početka vremena.

Važno je napomenuti da je DNK sama po sebi potpuno nefunkcionalna. Ona je poput telefonske aplikacije bez telefona. U većini prirodnih okruženja ona čak ne može sačuvati svoju složenu strukturu da se ne razgradi. U živoj stanici DNK je zaštićena unutar jezgre. Virusu je potreban omotač Godina 17 11 Broj 1 Strana

Podrijetlo života od bjelančevina da bi ga zaštitio i unio u živu stanicu kako bi se mogao razmnožavati. Za Phi-X-174, ova zaštitna ovojnica sastoji se od 192 proteina koji se sastoje od 42.276 aminokiselina (jednostavnih gradivnih elemenata proteina). Kad bismo u izračun vjerojatnosti nastanka DNK Phi-X-174 slučajno uključili nužnu genezu ovog omotača, morali bismo uključiti još jedan beskrajno mali faktor, jedan s 26.589 nula desno od decimalnog zareza!

U praksi je nemoguć spontani nastanak najjednostavnije virusne DNK bilo gdje u svemiru od početka vremena. To je točno čak i ako se ne uzimu u obzir drugi čimbenici koji vjerojatnost čine još manjom, poput činjenice da DNK nikako ne može nastati unutar zvijezda, na planetama koji su preblizu galaktičkog središta ili u međugalaktičkom mediju. Taj je zaključak ponukao organskog kemičara i molekularnog biologa Alexandera Grahama Cairns-Smitha da napiše: "Ali, možete reći, uz sve vrijeme svijeta i s tolikim svijetom, kad bi se dogodio pravi splet okolnosti? Nije li to vjerojatno? Odgovor je ne, nije bilo dovoljno vremena, a nije bilo ni dovoljno svijeta."

Znanstveno pitanje o podrijetlu života stoji i dalje. Nema znanstvenog odgovora na pitanje, niti ga može biti, jer ono predstavlja nerazrješivu matematičku zagonetku.

Vjerojatnost nastanka života kao prirodnog kemijskog ishoda toliko je mala da nam govori da je nelogično pretpostaviti tu mogućnost.

Ipak, život zasnovan na DNK postoji! Naš je zaključak da se to nije dogodilo slučajno. Jedina alternativa je da se to dogodilo smišljeno.

Američki kemičari Stanley Miller i Harold Urey su 1952. godine izgradili komoru koja je u sebi sadržavala simuliranu predbiotičku atmosferu. Kroz ovu smjesu kemikalija oni su propuštali električne iskre da bi simulirali munje i uspješno su uzrokovali spontano stvaranje aminokiselina, jednostavnih gradivnih elemenata proteina. Dvije godine kasnije, američki biolog i dobitnik Nobelove nagrade George Wald napisao je članak u časopisu Scientific American izražavajući stav da je bilo samo pitanje vremena kada će se temeljne strukture života, poput

RNK, DNK i proteina, spontano stvoriti u simuliranim predbiotičkim uvjetima i u laboratoriju. Wald je u članku napisao da je glavnu ulogu u nastanku života odigralo vrijeme. Budući da je život na raspolaganju imao milijarde godina da se razvije, ono što bismo na temelju svog svakodnevnog iskustva smatrali nemogućim, ne samo da je moguće, već je čak vjerojatno ili "gotovo sigurno" i "vrijeme čini čuda".

Waldova očekivanja da će se proteini, RNK ili DNK spontano stvarati u predbiotičkim uvjetima u laboratoriju nisu se ostvarila. Tako je bilo unatoč tomu što su eksperimenti bili organizirani na način da znatno smanje vrijeme koje je obično potrebno za željeni rezultat. Šezdeset dvije godine nakon pisanja tog članka, nitko to nije uspio. Godine 1979., uvod u zbirku članaka časopisa Scientific American pod naslovom Život: podrijetlo i evolucija koji je uključivao Waldov članak, ustvrdio je da je, iako je njegov članak bio poticajan, to je bio "jedan od vrlo rijetkih slučajeva u njegovom profesionalnom životu da Wald nije bio u pravu". Nakon što je većinu svog života analizirao molekularnu strukturu živih organizama, Wald je promijenio svoje mišljenje. Pišući u International Journal of Quantum Chemistry (Međunarodnom časopisu za kvantnu kemiju) 1984. godine, objasnio je da je "uz određeni šok po moju znanstvenu senzibilnost" zaključio da je svemir i život stvorio jedan veličanstveni "um".

Možda je to bila spoznaja da u svemiru nije bilo ni približno dovoljno vremena, niti dovoljno prostora da spontano nastane bilo što nalik na najjednostavniju virusnu DNK. Ali o kakvom to "umu" Wald govori? Ako je postojao prije svakog života i prije stvaranja fizičke stvarnosti, onda to nije fizičko biće ili um kakvog poznajemo. Ne, to mora biti najviša Inteligencija ̶ Stvoritelj koji je stvorio i svemir koji je osmišljen da podrži postojanje života, kao i sam život. ■ Ovaj je članak preuzet iz knjige "Kozmička slagalica: znanstvena istraga o postojanju B-ga" Harolda Gansa (Feldheim Associates, 2020).

Strana 11

Rabbi David Stav:

Uloga čovjeka Ovog šabata, započinjemo ponovo

otkrivena danas, razlikuje se od

stvoreno, jer su one veoma dobre".

sa Berešit. Osjećaji koji nas obuzi-

onoga što smo otkrili i naučili pret-

Drugim riječima, čitav svijet je do-

maju kada obnavljamo svoje učenje

hodnih godina. Može biti da u tome

bar, no on sadrži i nešto jedinstve-

Tore su dosta kompleksni. S jedne

leži tajna zašto svake godine obna-

no, a to je čovječanstvo koje, zahva-

strane, te su priče većini nas poz-

vljamo ciklus čitanja Tore, počevši

ljujući svojim sposobnostima i kva-

nate. Mnogi od nas učili su ih u

od Berešita. Na taj način spoznaje-

litetama,

školi. Možda su se neki od nas

mo da možemo imati sasvim nov

stvorenja i kao rezultat toga, smatra

upoznali s njima i u vrtiću. Za neke

početak, ne samo u našim osobnim

se "veoma dobrim".

od nas to su priče koje slušamo

životima s našim obiteljima, već i u

svakog šabata u sinagogi. Ako je

učenju Tore.

tako, što bismo još mogli naučiti iz njih?

nadmašuje

sva

druga

Samo nekoliko stihova kasnije, nailazimo na sljedeće riječi: "A

Parša Berešit fokusira se na izvje-

Hašem, Svemogući, rekao je 'nije

štaj o stvaranju koje je trajalo šest

dobro da čovjek bude sam. Načinit

Može nam se činiti da je čitanje

dana i nakon kojeg je uslijedio

ću mu pomoć kao što je on (ezer

istih tekstova iz godine u godinu

šabat. Jedan se izraz osobito često

k'negdo).'" Ako smo do ovog■trena

prilično dosadno. Pa ipak, istovre-

ponavlja u opisu tih šest dana stva-

utvrdili da je svijet savršen i da su

meno je sjajno znati da možemo

ranja: "I Hašem je vidio da je do-

sva stvorenja dobra, a da je čovjek

početi iznova. To nas podsjeća na to

bro" (taj se izraz koristi na kraju

čak 'veoma dobar', sada shvaćamo

kako svaku novu godinu, nakon

svakog dana stvaranja, osim pone-

da to zapravo nije slučaj. Odje-

Jom kipura, započinjemo znajući da

djeljka). Pa ipak, nakon opisa onoga

dnom, Hašem kaže da jedna stvar u

za sobom ostavljamo prošlu godinu

što se dogodilo u petak, tekst kaže:

Njegovom svijetu nije dobra –

sa svim njenim postignućima i ne-

"I Hašem je vidio sve što je stvorio, i

čovjekova samoća.

dostacima te da se usmjeravamo na

bilo je veoma dobro."

izgradnju nove i bolje budućnosti za nas.

Na tom mjestu malo zastajemo i to

Ako je tako, svijet nije samo do-

iz dva razloga: Do sada smo vjero-

bar. On je veoma dobar. Rabini

vali da je sve bilo dobro, a sada vi-

Slično tome, kada učimo Toru i

također objašnjavaju da Tora koristi

dimo da nije tako. Štoviše, upravo

uvijek iznova čitamo njena poglav-

izraz "veoma dobro" u slučaju pe-

smo pročitali da je "Hašem stvorio

lja, naš sadašnji susret sa Hašemo-

tka, zato što time sugerira da su

čovjeka na svoju sliku, muško i

vom riječi i način na koji nam je ona

"čovjekove

žensko ih je stvorio." Tekst jasno

osobine

uvećale

sve

kaže da je Hašem stvorio i muškarca i ženu, i odmah zatim ih je blagoslovio blagoslovom plodnosti i razmnožavanja,

te

podređivanja

svijeta sebi. Sada, odjednom, otkrivamo da je čovjek stvoren kao usamljeno biće koje uopće nije bilo u tako savršenom stanju, te da mu sada valja pronaći ezer k'negdo.

Neki od naših rabina tumače da

kada tekst kaže da ih je "muško i žensko stvorio", to je samo izlaganje principa koji će se materijalizirati tek kasnije u priči. Uistinu, kažu Strana 12

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice) Rabbi David Stav:

Uloga čovjeka

oni, čovjek je stvoren sam, a njegova ezer k'negdo stvorena je kasnije. Zato je, tek nakon što su oboje stvoreni, Hašem rekao da je sve "veoma dobro". Ipak, jednostavno čitanje teksta upućuje na nešto drugo.

Možemo pokušati razumjeti te stihove ovako: opis "veoma dobro" kojim Hašem opisuje svijet koji je stvorio, predstavlja božansku perspektivu. Istina je da je B-g sve stvorio

savršenim.

Priroda

koja

obiluje cvijećem, drvećem, pticama i raznim životinjama svih boja, oblika i veličina, nevjerojatno je divna.

Ljudi također postaju dio te prirodne raznolikosti i tako dobivaju opis "veoma dobro".

Čovjek je sofisticirano stvorenje sa impresivnim kognitivnim, komunikacijskim, kreativnim i administrativnim vještinama. Možda je čovjekovo

zajedništvo

sa

ženom

stvoreno zajedno s njim, kao dio

Čovjekova perspektiva je mnogo

Početak tog "popravljanja" leži u

drugačija od perspektive ostalih

najtemeljnijem

stvorenja. On je zapravo rođen u

čovječanstva, a to je zajedništvo

svijetu koji nije "veoma dobar". To je

između muškarca i žene. Za razliku

svijet kojem je potrebno usavršava-

od svih drugih bića, ljudi nisu stvo-

nje, promjena; svijet u kojem napre-

reni kao muško i žensko samo zato

dak i ono što je stvoreno postavljaju

da bi se razmnožavali i punili svijet

kamen temeljac čovjekovog posto-

novim ljudima koji će održati ljud-

janja. Kako bismo razumjeli čov-

sku vrstu u postojanju. Čovjek mora

jekovu ulogu u svijetu, najprije

graditi obitelj sa ezer k'negdo (po-

moramo

stranu

moći kao što je on). Muškarac i žena

čovječanstva koja "nije dobra". Za

zajedno stvaraju novu realnost koja

razliku od ostatka svijeta koji je

je utemeljena na njihovim različi-

svoju svrhu ispunio jednostavnim

tostima i raspravama. Onaj "ne tako

prirode, sistema u kojem sva bića

dolaskom u postojanje, čovjekova

dobar" dio ljudske samoće definira

dolaze u paru. No, za sva druga

uloga započinje onda kada shvati

glavni zadatak koji je povjeren

bića, savršenstvo stvaranja posti-

da je rođen u svijetu koji "nije do-

čovjeku – objaviti dobrotu kroz

gnuto je u trenutku kada su oni

bar", te da je on ovdje da ga "pop-

izgradnju obitelji, koja je početak

sami stvoreni i kada su primili svoj

ravi".

gradnje boljeg svijeta. ■

Za razliku od svih drugih bića, ljudi nisu stvoreni kao muško i žensko samo zato da bi se razmnožavali i punili svijet novim ljudima

identitet, dok je za čovjeka stvaranje samo početak.

Godina 17 13 Broj 1 Strana

pogledati

onu

dijelu

postojanja

Prevela Anja Grabar Strana 13

Rabbi Ephraim Buchwald:

Hebrejska priča o Stvaranju i usporedne priče drugih civilizacija Ovotjedna parša, parša Berešit, prva je parša knjige Postanka, prve knjige Tore. Ta se knjiga otvara poznatim riječima (Postanak 1,1): "Berešit bara Elokim et ha'šamajim, v'et ha'arec," "U početku, stvori B-g nebesa i zemlju." Za Židove, kršćane i muslimane, te riječi predstavljaju ne samo povijesni zapis o rođenju svijeta, već i srž njihovog vjerskog sistema.

Međutim, opis stvaranja koji je dat u hebrejskoj Bibliji, pred vjernike postavlja mnoga teška pitanja. Među njima možda prednjači kontradikcija između biblijskog izvještaja o stvaranju i teorije o evoluciji, no otvaraju se i druga izazovna pitanja, osobito ona utemeljena na izvještajima o stvaranju koje nalazimo zabilježenima u drugim drevnim civilizacijama, naročito u onoj babilonskoj.

Dok su mnogi upoznati sa epom o Gilgamešu, babilonskoj verziji priče o potopu, samo je nekolicini poznat ep o stvaranju pod nazivom "Enuma Eliš", što su ujedno i prve riječi te babilonske priče o stvaranju, koje znače "u vrijeme dok visina." Enuma Eliš, babilonski mit o stvaranju, pisan je starim babilonskim jezikom i to na sedam glinenih pločica od kojih svaka sadrži 115 do 170 reda-

ka teksta, ukupno oko 1000 redaka teksta. Osim većine pete pločice, tekst je gotovo kompletno sačuvan.

Prva pločica započinje riječima: Dok još nebo gore nije dobilo ime, I dok zemlja dolje nije nosila ime, A praiskonskog Apsu, koji ih je rodio, I kaosa, Tiamat, njihove majke, Njihove vode su bile međusobno izmiješane, I još nije bilo polja, ni močvare se nije moglo vidjeti; Kada nijedan od bogova još Babilonski ep o stvaranju tvrdi da prije formiranja nebesa i zemlje, nije postojalo ništa osim vode. Te vode predstavljene su drevnim bogom Apsuom, bogom slatke vode, i božicom Tiamat, božicom slane vode.

Miješanjem njihovih voda, iznjedreno je božansko potomstvo. Ti novostvoreni bogovi uzrokovali su veliku pomutnju. Stariji bogovi pokušali su ih uništiti, ali u tome ih

je spriječio mudri bog Ea. Na kraju se podigao drugi bog, Marduk, koji je ubio Tiamat i od njenog mrtvog tijela oblikovao zemlju. Tada je uspostavljen Babilon kao prebivalište glavnih bogova, a Marduk je postao kralj nad svim bogovima.

Jedan od najznačajnijih poznavatelja drevne povijesti Bliskog Istoka bio je profesor Nahum Sarna (19232005). Sam je bio tradicionalni Židov te je napisao važno djelo koje nosi naslov "Razumijevanje Postanka: Nasljeđe biblijskog Izraela". U ■ prvim poglavljima svoje knjige, prof. Sarna ističe brojne ključne razlike između babilonskog i biblijskog izvještaja o stvaranju. On piše: Hebrejski izvještaj kaže nam nešto o prirodi jednog B-ga koji je Stvoritelj i suvereni vladar svijeta i čija je volja apsolutna. Kaže da je B-g izvan oblasti prirode koja Mu je u potpunosti podređena. Ne postoji mit o Njemu, nema priča o događajima iz Njegovog života. Magija nema ulogu u slavljenju Njega. Priča nam također kaže nešto i o prirodi čovjeka, bića stvorenog na B-žju sliku, obdarenog dostojanstvom, čašću i beskonačnom vrijednošću, u čije je ruke B-g povjerio vlast nad svim stvorenim. Na kraju, izvještaj nam govori nešto i o biblijskom konceptu realnosti. On proglašava temeljnu dobrotu života i univerzalni moralni poredak ljudskog društva.

Iako naizgled postoji paralela između babilonskog epa i biblijskog izvještaja s obzirom na ključnu ulogu vode, te dvije priče o stvaranju su značajno različite. Čini se kao da je čitava svrha Enuma Eliša da potvrdi ulogu Marduka kao kralja nad svim bogovima. Profesor Sarna ističe da, kao izraziti kontrast tome,

Strana 14

Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice) Rabbi Ephraim Buchwald: biblijska priča o postanku uopće ne spominje B-ga koji je kralj nad svim, kao niti bilo kakve bitke između Svemogućeg i drugih sila. Ta razlika ne samo da je literarno značajna, već je i teološki revolucionarna.

Zato u hebrejskom izvještaju nema B-žje biografije, niti priča o stvaranju igra neku političku ulogu u uspostavljanju B-ga kao kralja. Također nema spomena Izraela, Jeruzalema ili Hrama, niti postoji bilo kakav pokušaj da se utemelje neki nacionalni ili institucionalni ideali.

Nadalje, nema nikakvih spomenutih rituala židovske religije kojima bi se utvrdila pozicija B-ga kao glavnog vladara. Iz tog razloga, biblijski izvještaj predstavlja potpuni odmak, ne samo od bliskoistočnih tradicija, već i od svih drugih drevnih tradicija koje su se razvile do toga vremena.

Kao izraziti kontrast epu "Enuma Eliš", biblijska priča o postanku uopće ne spominje B-ga koji je kralj nad svime

Ponovo, svojim neponovljivim stilom, profesor Sarna piše: Hebrejski izvještaj je neusporediv zbog svoje nevjerojatne jednostavnosti. On ne spominje rođenje ili biografiju B-ga. Čak ni ne započinje tvrdnjom o postojanju B-ga. Takvo što bilo bi nezamislivo u to vrijeme.

Za Bibliju, postojanje B-ga ne treba dokaze, baš kao ni postojanje samog života. Hebrejski koncept B-ga je sadržan u tekstu, a ne formuliran Godina 17 15 Broj 1 Strana

Hebrejska priča o Stvaranju i usporedne priče

apstraktno i eksplicitno. Cijela Biblija je zapravo svjedočanstvo o iskustvima pojedinaca i naroda sa božanskim. Stoga, knjiga Postanka započinje odmah izvještajem o kreativnoj aktivnosti B-ga koji prethodi svemu što postoji.

Za profesora Sarnu, tema stvaranja koja je tema prvih poglavlja Biblije, koliko god važna bila, služi samo kao uvod u centralni motiv Biblije, a to je izlazak iz Egipta. Sarna kaže, "B-žje djelovanje u povijesti, a ne Njegova uloga Stvoritelja, dominira u biblijskoj misli."

Svrha priče o stvaranju prema mišljenju dr. Sarne nije opisati kako je svijet nastao ili opisati porijeklo fizičkog svijeta. Vezano uz to, dr.

Sarna objašnjava: Postanak je samo uvod u povijesnu dramu koja se razotkriva na stranicama Biblije. Ona glasno i nedvosmisleno proglašava apsolutnu podređenost svega stvorenog vrhovnom Stvoritelju koji može prirodne sile koristiti kako bi ispunio svoja moćna djela u povijesti. Ona potvrđuje da je temeljna istina cijele povijesti to da je svijet pod nepodijeljenom i neizbježnom suverenom

vlašću B-ga.

Za profesora Sarnu, glavna svrha izvještaja o stvaranju je zabilježiti događaj koji je "uveo u povijesni proces i koji nas uvjerava da iza svega stvorenog postoji božanska svrha koja se razotkriva na sceni čovječanstva."

Iz tog nevjerojatnog biblijskog isječka poznatog kao priča o postanku, vidimo da Tora nije samo drevni mit koji su ljudi koristili kako bi objasnili prirodne fenomene ili umirili one koji su bili uplašeni ili neupućeni. Ona je biblijski izvještaj stvaranja koji ne sadrži apsolutno nikakvu mitologiju u klasičnom poganskom smislu. Umjesto toga, riječ je o priči o stvaranju koja služi kao uvod u najvažnije etičke i moralne doktrine koje su ikada dane ljudskoj rasi.

Mnogo važnije od toga da je B-g Stvoritelj ljudske rase i fizičkog svijeta, jest to da je B-g stvorio ljudska bića i darovao im moralnu savjest, kako bi svojim dobrim i plemenitim djelima mogli obogatiti i posvetiti svijet koji je On stvorio.

Neka biste bili blagoslovljeni. ■ Prevela Anja Grabar Strana 15

Rabbi Yissocher Frand:

Ako s drveta nije mogao jesti, zašto je ono bilo tamo?

Tora kaže: "A Hašem Elokim zapo-

nja moralo postojati, neka ga Sve-

dam lemor)." Tora se obično koristi

vjedi čovjeku govoreći: ‘Od svakog

mogući posadi negdje na drugom

malo drugačijom terminologijom,

drveta u vrtu možeš slobodno jesti;

kraju svijeta gdje ono neće iskušava-

na primjer, "I Hašem je govorio

ali s Drveta spoznaje dobra i zla, s

ti čovjeka! Da je to učinio, mogao je

Mošeu (el Moše) ..." Tiferes Shlomo

njega ne smiješ jesti; jer u dan kada

Adamu dati odriješene ruke - jedi

pita, zašto pasuk ovdje ne koristi isto

jedeš s njega, zasigurno ćeš umri-

što god želiš iz vrta - bez iznimke!

tako izraz "A Hašem Elokim je zapo-

jeti." [Berešis 2,16-17] Hašem [B-g]

Što bi u tome bilo pogrešno?

vjedio čovjeku (el ha Adam lemor)?"

smješta Adama u Gan Eden i sve mu čini dostupnim - uz jednu iznimku: plod "Ec Ha'Daasa." Tora odmah nastavlja: "A Hašem Elokim reče: ‘Nije dobro da čovjek bude sam; učinit ću mu pomoćnika nasuprot njega.’" [Berešis 2,18]. Dakle, odmah nakon upozorenja da se udalji od Drveta znanja, Svemogući uspostavlja instituciju braka kao dio

Stvaranja.

Koja je pouka u postavljanja ova dva događaja jedan uz drugi?

Odgovor je da Hašem čovječanstvo podučava jednoj pouci. Svako ljudsko biće mora naučiti da na ovom svijetu postoje određene stvari koje su zabranjene. Čovjek se mora suočiti s ograničenjima. Ne bi trebalo sve na svijetu biti dostupno. Svemogući je točno znao što čini. Želio je da se čovjeku nadohvat ruke postavi nešto što će biti "zabranjeno" up-

ravo zato da bi čovjek prepoznao da su neke stvari "zabranjene".

Tiferes Shlomo (Rav Shlomo Ha-

Na ovo pitanje možemo odgovori-

kohen Rabinowicz [1801-1866], prvi

ti ako postavimo drugo pitanje:

rebe iz radomske hasidske dinastije)

Ukoliko Hašem nije želio da Adam

iznosi zanimljivo gledište. Citirani

jede s Drveta znanja, zašto ga je po-

pasuk glasi: "A Hašem Elokim zapo-

stavio u Gan Eden? Ako je Drvo zna-

vjedi za čovjeka govoreći (al ha'A-

Tiferes Sholmo odgovara da al ha’ Adam – za čovjeka - znači da ovo definira čovječanstvo. Ova zapovijed (u vezi ograničenja) je ono što stvara menscha! Čovječanstvo mora prepoznati da na ovom svijetu postoje moralne granice - do ovdje i ni■koraka dalje! Čovjek ne može imati sve što želi. Mora postojati nešto što čovjek ne može imati, kako bi mogao

naučiti pojam suzdržavanja.

To je razlog zašto kad gledamo na svijet oko sebe i vidimo sportske zvijezde ili vidimo menuvalim koji naseljavaju Hollywood itd., primjećujemo da je njima sve dostupno.

Bilo legalno ili nelegalno, moralno ili nemoralno, oni smatraju da moraju imati sve. Ništa nije van dosega. Što se događa takvim ljudima?

Oni neizbježno, uvijek, potonu u bezdan. Zbog toga što nemaju ograničenja i sve im prolazi, oni su samodestruktivni - moralno, pa čak i fizički. Kad možete reći što god poželite kome god poželite i možete činiti što god želite i kad god želite, vi prestajete biti ljudsko biće.

Sefer Milchamos Yehuda piše da zato pasuk koji uvodi brak dolazi odmah nakon pasuka koji uvodi ograničenja. Nakon što je "Hašem Elokim zapovjedio čovjeku ... ", onda je "Hašem Elokim ustvrdio: ‘Nije do-

Strana 16

Divrej Tora

(nastavak s 16. stranice) Rabbi Yissocher Frand:

Ako s drveta nije mogao jesti, zašto je ono tamo?

bro za čovjeka da bude sam ...’" Da

njegovom Be’er Yosefu. Rav Yosef

takva su pitanja "kavši d’Rahma-

bi se živjelo s drugim ljudskim bi-

Salant ističe da korijen ove riječi,

na" (Skriveni B-žji teritorij) na koji

ćem, svaka strana mora znati da

"KiVŠua" [Kavaš — zavladati ili potči-

nemamo pravo ulaziti. To je, kaže

postoje granice. Neke stvari možete

niti (kao druga mogućnost, ono što je

Be’er Yosef, značenje riječi u našoj

učiniti, a neke ne možete. Postoje

skriveno)], nalazimo u jednom dru-

parši - "Budite plodni i množite se, is-

granice koje ne možete prijeći. Oso-

gom kontekstu.

punite svijet, v’KiVŠua". Ne pokušav-

ba koja tu lekciju lako savlada i rano je nauči imat će uspješan brak. Oso-

ba koja to nikada ne nauči, nema granica i nema ograničenja - ni na način na koji razgovara, ni na način na koji postupa niti na način na koji jede – ona neće imati uspješan brak.

Tek nakon što je koncept ograničenja uspostavljen na svijetu, institucija življenja s drugom osobom i koncept braka mogli su se uspješno primijeniti na čovjeka.

B-g je znao da stvara pravedne ljude, ali i da stvara ljude od kojih će poteći zli ljudi

Talmud kaže [Berohos 10a] da kralj Hizkijahu (Ezekija) nije želio

Medraš kaže u ime Rav Berachye,

prorok je došao te mu rekao "Umri-

da je ovo pitanje smetalo i B-gu kad

jet ćeš na ovome svijetu i nećeš živjeti

je stvorio Čovjeka. B-g je znao da

na budućem svijetu" [Izaija 38,1].

stvara pravedne ljude, ali i da stvara

Izaija je ukorio Hizkijahua i pitao ga zašto ne želi imati više djece.

Kralj je odgovorio da to nije bilo zbog toga što je smatrao da su djeca teret; nego je proročki vidio da će

jući da se neće uvijek pokazati da će

toga je prestao imati djecu.

ljudi biti pravedni, tako i čovječan-

Talmud kaže da je prorok rekao kralju Hizkijahuu, "Odakle ti pravo da ulaziš u B-žje Skrivene stvari (KaVŠi)? Moraš činiti ono što ti je rečeno. Prestani kalkulirati na temelju svijeta onoga što je skriveno

ma djece. To nije započelo s Hizkije Amram levit ostavio svoju ženu,

sam tumačenje, vjerojatno homiletsko, riječi ‘Kivšua’ - ‘i zavladajte njime’ - od Rava Yosefa Salanta u

jer nije želio dovoditi djecu na svijet pa da ih faraon baca u Nil. Njegova kći Miriam mu je morala reći da to

stvo mora slijediti ovu praksu. U domeni plodnosti i množenja, ne možemo uvijek raditi kalkulacije "Je li ovo pravo vrijeme?" "Je li ovo pravo mjesto?" Moramo raditi ono što nam se kaže.

Danas, u našoj generaciji, vidimo

ljude koji su rođeni u Šangaju dok su im roditelji bježali od Hitlera [neka mu ime bude izbrisano]. Bili su zarobljeni u Kini. Nisu znali odakle će im doći sljedeći obrok. Njihova je prošlost bila uništena, a budućnost neizvjesna. Ali Židov nastavlja i donosi sljedeću generaciju na svijet.

nije ispravno postupanje i da se tre-

Ne zalazite u svijet Skrivenog (Ki-

ba vratiti svojoj supruzi - koja je

všuha); čovjek mora učiniti ono što

potom rodila Mošea, koji je izveo

mu/joj je dužnost. Posao Židova je

židovski narod iz Egipta.

držati se zapovijedi bez kalkulacija.

Amram je opet pomislio: "Zašto dovoditi djecu na svijet?" Međutim,

Godina 17 17 Broj 1 Strana

ćnost) - što god bude, bit će."

i dao im dar slobodnog izbora, zna-

se onoga što je skriveno

ima djecu, da se napuči svijet. Vidio

ću čovjeka i neću gledati (u budu-

takvih potomaka na svijet. Zbog

jahuom. Naši mudraci nam kažu da

[Berešis 1,28]. Ovo je micva da se

njih." To je kao da B-g kaže: "Stvorit

je želio da nema ništa s dovođenjem

Salant - Ispunite svijet, ali klonite

se, napunite svijet i zavladajte njime".

je rekao, "Sakrit ću svoje lice od

Kao što je B-g stvorio ljudska bića

presedan za ovu filozofiju da se ne-

vio i rekao im:" Budite plodni i množite

ljude od kojih će poteći zli ljudi. B-g

njegovi potomci biti istinski zli. On

Činjenica je da postoji povijesni

Pasuk [stih] uči: "I B-g ih je blagoslo-

morate!

imati više djece. Teško se razbolio, i

(KiVuŠim)."

Između svjetla i tame: Rav Yosef

ajte ući u tajni svijet. Činite ono što

B-g kaže: "Učini to!" I zato je to u redu. ■ Strana 17

Rabbi Berel Wein:

Povratak šabatu Sve ono problematično i nezdravo u ljudskom postojanju ogleda se u priči o Adamu i Havi kako nam je iznesena u ovotjednoj parši. Tora nam govori da je ovo knjiga o ljudima - knjiga o Adamu. Ona nas treba naučiti da ljudi nakon pada mogu

ustati i nastaviti živjeti i postizati.

Midraš nas uči da je Adam nakon izgona iz rajskog vrta utonuo u du-

postojanja.

Dok je Adam živio vršio je utjecaj na ljude i oni su još uvijek imali vidljivu vezu sa Stvoriteljem koji ih je oblikovao i s idejama svetosti koje

izgubljenu i tragičnu figuru kakvom ga obično prikazuju, već kao prvog

zamah i energiju.

čovjeka koji je okusio ljepotu i ob-

iz tog depresivnog stanja objasnivši

nja obnova, oružje otpornosti i svje-

mu da će B-g prihvatiti njegovo

žine. Omogućuje nam, na tjednoj

pokajanje i ispriku. Ali što je još va-

bazi, da krenemo iznova i da se

žnije, B-g je očekivao da će se Adam

otresemo razočaranja i poraza pro-

podići iz svoje ožalošćenosti i nasto-

teklog tjedna. Nije ni čudo što Mi-

jati ponovno izgraditi svoj život, a

draš dodjeljuje Adamu autorstvo

kroz taj trud i sam svijet.

velikog psalma koji započinje "pje-

morala i svetosti. Slika vječno ožalošćenog Adama kako su je prikazi-

smu melodije za dan Šabata". Jer Adam sada postaje primjer čovjeka psihološke otpornosti, podizanja sebe nekako iz dubine krivnje i depresije i vraćanja svrhe, fokusa i nade u život.

vali umjetnici iskrivljena je. Veći dio

Šabat je simbol novog tjedna, no-

života Adam provodi u nastojanju

ve prilike i daljnjeg postignuća. Bez

da obnovi ljudsku svrhu i razvoj

dana odmora koji nas obnavlja uvi-

svijeta. Njegov je izvorni grijeh

jek nam je suđeno da budemo oža-

stvorio nepovratne posljedice, ali to

lošćeni, umorni i u konačnici tužni.

nije cijela priča njegovog života i

Mantra židovstva je stih u Mišlej/

Strana 18

u podizanju nakon toga.

svijeta prema zlu i uništenju dobiva

dio je ovotjedne parše. Šabat je kraj-

staje ocem čitavog civilizacijskog

vednosti i zla očito nije u padu već

Nakon Adamove smrti, okretanje

sin ubojica, Kajin, uspio ga je izvući

vo treće dijete, Šet, koje na kraju po-

toga podiže." Razlika između pra-

Adama stoga ne treba pamtiti kao

Veliki B-žji dar ljudima - Šabat -

novnog osjećaja svrhe rodilo njego-

sedam puta, ali on se uvijek nakon

su još uvijek proizlazile iz njega.

boku i dugotrajnu depresiju. Njegov

Tora nam govori da se iz ovog po-

Izrekama "pravednik može pasti

navljanje vitalnosti Šabata. Žalosno je, ali realno, da se prošlost ne može poništiti. Ali budućnost još uvijek čeka naše kreativne napore i talente da je oblikujemo i pretočimo u stvarnost.

■

Štovanja šabata u Židovskom svijetu.

Rabini Talmuda šabat su postavili na čelo svih zapovijedi, i zapravo kao magnet Židovskog identiteta.

Svetkovanje šabata sa sobom je donijelo međusobno povjerenje i suradnju u svim društvenim i vjerskim stvarima u Židovskom životu.

Tijekom posljednja dva stoljeća Židovske povijesti, prvo u istočnoj Europi, a potom u SAD-u i Zapadnoj Europi, šabat je skliznuo daleko van domašaja milijuna Židova. Bilo je mnogo razloga za tu pojavu - fi-

Divrej Tora

(nastavak s 18. stranice) Rabbi Berel Wein:

Povratak šabatu

nancijskih, promjena mjesta imigra-

nekoliko desetljeća. Trend povratka

svoje pravo mjesto časti i štovanja,

cije i nove zemlje prebivališta, neu-

tradiciji primjećuje se gotovo svu-

ali trend prema tome je jasan i

pućenost u Židovsku povijest, pri-

gdje u zemlji.

nedvojben.

vlačnost militantno sekularnog društva koje je navodno bilo val sutrašnjice, itd.

Postoje razni razlozi za ovu pro-

Prije nekoliko godina, na inicija-

mjenu u ponašanju, ali jedna od gla-

tivu glavnog rabina Warrena Gold-

vnih pokretačkih sila ovog trenda u

steina, južnoafričko Židovstvo pro-

No, u konačnici je odsustvo šabata

društvu je spoznaja da ono mora

slavilo je i odalo počast šabatu koji

neumoljivo vodilo u asimilaciju, mi-

imati jednu ujedinjujuću osnovu

je obuhvatio sve Židove Južnoafri-

ješane brakove i gubitak Židovskog

koja će ga držati zajedno kako bi

čke republike. Iskustvo je bilo uisti-

identiteta, samopoštovanja i obitelj-

Izrael preživio i nastavio napre-

nu uzbudjivo. Rasplamsalo je dugo

ske strukture. Subota je postala uto-

uspavanu iskru Židovskog pamće-

rak za većinu američkih i zapadno-

nja, tradicije i duhovnosti kod više

europskih Židova. Umjesto da bude

desetaka tisuća Židova. Pružilo im

dan odmora, obiteljskih veza, te fizičke, mentalne i duhovne obnove, ona je postala dan za kupnju i vozikanje automobilom. Šabat je u potpunosti iščezao iz života i planova većine američkih Židova.

Velike sinagoge, posebice neortodoksne, uglavnom su ostajale prazne na šabat jer su Židovi radije

Nestanak šabata, kao onog jednog obilježja Židovskog društva koje ga najviše ujedinjuje, imao je za posljedicu slomljenu, zbunjenu i duhovno praznu Židovsku zajednicu

je osjećaj zajedništva i pripadnosti.

Obnavljanje šabata u njihovom životu – makar to bilo i samo jednog šabata - poslužilo je za obnavljanje privrženosti Židovskom identitetu i zajednici.

Ovaj južnoafrički projekt šabata sada se replicira u mnogim zajednicama diljem SAD-a, zapadne i

igrali golf nego li se posvećivali

istočne Europe, pa čak i ovdje u

molitvi i učenju. Čak i očajnička

Izraelu. Svi Židovi na ovaj ili onaj

mjera službenog dopuštanja Židovima da dođu automobilom u sinagogu na šabat nije uspjela spasiti sinagogu i svakako je pridonijela mrtvačkim zvonima za šabat. Nestanak šabata, kao onog jednog obi-

lježja Židovskog društva koje ga

dovati. Tijekom cijele židovske povijesti, šabat je služio kao taj ujedinitelj Židovskog društva. Kao što često citirani aforizam kaže: "Više nego što su Židovi održali šabat,

šabat je održao i sačuvao Židove."

način trebaju sudjelovati u ovom plemenitom i povijesnom poduhvatu. Domaćini i gosti, Židovi iz svih sfera života i različitih sustava vrijednosti, imaju priliku da se udruže u ujedinjenju Židovskog naroda. To je prilika da se našoj generaciji do-

najviše ujedinjuje, imao je za poslje-

Raštrkane diljem svijeta, predmet

nese prijeko potreban mir, nada, op-

dicu slomljenu, zbunjenu i duhovno

predrasuda i progona, sveopće po-

timizam, osjećaj za povijest, tradi-

praznu Židovsku zajednicu.

štivanje šabata ujedinilo je Židove

ciju i povezivanje unutar obitelji -

diljem svijeta i dalo im tjelesnu i du-

generaciji kojoj je toliko potreban

hovnu snagu da opstanu i prevla-

blagoslov na redovnoj osnovi.

U Izraelu, iako štovanje šabata svakako nije sveopće, šabat se priznaje. Subota je službeni dan odmora u zemlji, većina poduzeća ne radi na taj dan, a obiteljska večera u petak navečer ostaje običaj ugrađen u izraelski način života. Zamjetan povratak poštivanju Židovstva i židovskih vrijednosti u životu Izraelaca dogodio se tijekom posljednjih

Godina 17 19 Broj 1 Strana

daju. Ovdje u Izraelu, to shvaćanje o snazi šabata i njegovoj vrijednosti za zaštitu i promicanje poruke pozitivnog judaizma i boljeg svijeta potaklo je probuđenje. Sve više Izra-

elaca drži šabat i postavlja ga kao sastavni dio opće židovskog društva ovdje. Pred nama je još uvijek

Šabat se u židovskoj tradiciji smatra darom Izraelu od samog B-ga, da tako kažem, a kroz Izrael svijetu u cjelini. Naš najveći uspjeh u ovoj nadolazećoj novoj godini dobrote i blagoslova bit će jačanje privrženosti šabatu među svim Židovima.■

dug put do toga da šabat zadobije Strana 19

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Adam - jedinstvena individua Tijekom stvaranja Hašem je dao da zemlja iznjedri mnoštvo stvorenja, i bilo ih je mnogo od svake vrste. Adam je, međutim, stvoren kao pojedinac.

Midraš pita: "Zašto je čovjek stvoren kao jedna individua?" te daje nekoliko razloga.

Možda je još jedan razlog zbog kojeg je čovjek stvoren kao pojedinac to što je Hašem namjeravao da svaka osoba bude jedinstvena. "Baš kao što su crte njihova lica jedinstvene, tako su im i umovi jedinstveni" (Tanhuma Pinhas 10). U najmanju ruku, tako je to trebalo biti.

Sjećam se ljudi koje sam poznavao 1930-ih. To su bili ljudi koji su se iselili iz istočne Europe početkom dvadesetog stoljeća, a bili su užasno jedinstveni. Mnogi su od njih bili poznati po nadimcima. Shimon je bio jedan krasan talmid haham koji je bio poznat kao "der krumer tzaddik" (izopačeni cadik). Mordechai je bio poznat kao "jom hašiši". Bila su dva Chaima: Chaim S. bio je "Chaim fun America", a Chaim F. bio je "Chaim fun Canada". Eliezer je jedva znao Humaš, a otkako su primijetili da gleda u Zohar, bio je poznat kao "Zohar hakadoš". Moshe W. je prepričavao ono što je u dnevnom tisku Morgen Journal čitao o kraljici od Sabe, što mu je pribavilo naziv "Malka Sheba". Moshe W. mora da je učinio nešto što je opravdavalo ime kojim su ga nazivali: Elifaz ben Esav. Nadimci su bili obilježja njihove jedinstvenosti. (Pogrdni nadimci su za svaku osudu i oni krše halahu, no svejedno su ukazivali na osobnost te osobe.)

Umove tih ljudi nisu oblikovali masovni mediji, niti odgojno-obrazovne ustanove, stoga je osobnost svake od tih osoba bila jedinstvena poput otisaka njihovih prstiju i njihovog DNK. Svaka je osoba mislila za sebe, no neslaganja je bilo iznenađujuće malo.

Godina 17 20 Broj 1 Strana

Danas mi glasamo u blokovima i razmišljamo u blokovima. Na nas utječu masovni mediji, velike korporacije i čelnici obrazovnih institucija. Štoviše, odgojno-obrazovni sustav kritiziran je da prisiljava učenike na uniformnost, što je rezultiralo osrednjošću i jednoobraznošću. Popuštamo svakom prohtjevu koji je jači od nas. Naše umove oblikuje sve osim nas samih.

Doista postoje pravila i principi kojih se moramo svi držati, ali unutar ovih parametara postoji dovoljno prostora da budemo ono što jesmo. Što je moj cilj u životu? Što smatram da je sreća? Koje su moje jedinstvene sposobnosti koje bih trebao razvijati? Kakav način života želim?

Svaki pojedinac, jedan je cijeli svijet.

Postojanje milijardi ljudi ne umanjuje jedinstvenost svakog pojedinca

Rebe Shalom Shachna, otac Rebea iz Rhizina, oženio je unuku Rebe Nachuma iz Černobila. Kasniji hasidi nisu odobravali postupke Rebe Shaloma Shachne, koji nisu bili u skladu s černobilskim praksama i požalili su se Rebe Nachumu. Kad je Rebe Nachum upitao svog zeta zbog čega se ne povinuje tim pravilima, ovaj mu je odgovorio prispodobom.

Jaje patke pomiješalo se s jajima kokoši. Kad su se pilići izlegli, majka ih je odvela u šetnju. Dok su prolazili pokraj potoka, pačić je uskočio u njega. Majku kokoš je uhvatila panika. Počela je vikati: "Izlazi van!

Utopit ćeš se!" Pače je odgovorilo: "Nemoj se bojati, majko, ja znam plivati."

Rebe Nachum rekao je svojim hasidima: "Ostavite ga na miru, on zna što radi." Odatle je došla dinastija iz Rhizina, poznata po svojoj jedinstvenosti.

Poslušajte riječi Rava Shloma Wolbea. "Svaki pojedinac, poput Adama, jedan je cijeli svijet. Postojanje milijardi ljudi ne umanjuje jedinstvenost svakog pojedinca. Svaka individua je jednokratan fenomen.

Svaka bi osoba trebala znati: "Ja, sa svojim snagama i talentima, crtama lica i osobinama ličnosti, jedinstven/a sam na svijetu. Među svima onima koji danas žive i koji su živjeli u svim prošlim naraštajima, nije bilo nikoga poput mene, niti će ikada biti nekoga poput mene, sve do kraja vremena, Hašem me poslao u svijet s jedinstvenom misijom koju ne može ispuniti nitko drugi osim mene samog, u mom jednom jedinom životu" (Alei Shur vol.2, str.71) I ponovo, "Koliko li je daleko od poštovanja prema Hašemu osoba koja traži odobravanje samo drugih i spremna je oponašati sve što vidi da drugi čine". (Alei Shur vol.1 str.

132).

Možda je fenomen kojeg sam uočio samo površan, makar ne i irelevantan. Kada bi netko upitao moju stariju braću gdje su učili, rekli bi: "Kod Reb Shlome", pozivajući se na Hagaona Rebbe Shlome Heimana iz Mesivte Torah Vodaas. Drugi bi rekli: "Kod Reb Ahrona", što se odnosilo na Hagaon Rebbea Ahrona Kotlera iz Lakewooda. Drugi bi rekli: "Kod Rava", što se odnosilo na Hagaon Rebbea Yosefa Dova Soloveichika. Kad danas pitate ješiva bahura, gdje on uči, on odgovara: "U Ponevežu" ili "U Brisku," ili "U Čebinu" ili "na YU". Studenti se identificiraju s mjestom, a ne s osobom.

Možda je prikladnije slijediti instinkt krda. To će nas poštediti potrebe da razmišljamo sami za sebe.

Međutim, ako je sreća rezultat samospoznaje i samoispunjenja, možda ćemo svoju sreću žrtvovati zbog prikladnosti. ■

Strana 20

Biseri hasidske mudrosti K olo sreće se okreće Rabin je jednom primijetio da dosta ljudi u njegovom gradu troši previše vremena na zgrtanje bogatstva, nerijetko na račun ostalih sugrađana. Zato ih on sakupi, pa im reče: "Sreća je poput kotača koji se okreće. Onaj koji

sjedi na vrhu i smije se ostalima je budala, jer ako se kotač okrene, on će se naći niže od onih kojima se sada smije. Onaj koji sjedi nisko i oplakuje svoju sudbinu, isto je tako budala. I zaista, sama činjenica da je sada na dnu znači da se u sljedećem trenutku njegova situacija može samo popraviti. Oba čovjeka trebaju shvatiti da je sreća jednostavno kotač koji se okreće, bez ikakve trajne vrijednosti, dok će jedno jedincato dobro djelo učinjeno osobi s kojom dijele

život – trajati vječno. ■

B -g je stvorio naš materijalni svijet zato što je želio da ga mi poboljšamo i pretvorimo u Njegov dom. Da bismo to postigli, prvo moramo sebe doživjeti kao nezavisnu realnost. Svakome od nas podarena je slobodna volja, mogućnost da izaberemo između sebičnosti i nesebičnosti, između dobra i zla, da

A ko vjeruješ da nešto možeš pokvariti,

slijedimo B-žje upute ili ne. Ta je sloboda najveći poklon

onda vjeruj da možeš i popraviti.

s Njegove strane. Bez nje, ne bi imalo smisla živjeti.

Ako vjeruješ da možeš učiniti nažao,

B-g ne želi zlo; On želi da sve što činimo bude dobro. Isto tako, B-g nikada ne čini zlo; samo čovjek ga čini. Ali da bi čovjek u životu bio istinski partner, on

onda vjeruj da možeš i pomoći.

R. Nahman iz Breslova ■

mora biti samostalan pri izboru. Premda B-g ne može podnijeti bol, koja je rezultat patnje koju nanosimo jedni drugima, bilo bi još bolnije kada bi nam morao oduzeti mogućnost slobodnog izbora.

R. Menachem Mendel Schneerson ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Strana 21

Divrej Tora

Yossi Katz, Breslov Research Institute:

Berešit - Pustite svjetlost unutra!

Mazel Tov, dovršili smo čitanje Tore! Nevjerojatno, ali tek nekoliko minuta nakon što je završeno čitanje koje traje godinu dana, slijedi malo slavlje, i mi započnemo sve iznova. U tom bi smislu Rebe Nahman uvijek poticao svoje haside da otpočnu iznova i da se nikad ne naviknu na "redoviti, svakodnevni život". Možda smo dovršili čitanje Tore i sakupili mnogo spoznaja, no sada možemo početi iznova s novim načinom gledanja i novom snagom, da bismo uskoro otkrili da u stvari uopće još nismo ni počeli razumjevati dubinu Tore!

Tora počinje opisivanjem Stvaranja, uključujući stih: "B-g je stvorio dva velika svjetlila - veće svjetlilo [sunce] da vlada danom i manje svjetlilo [mjesec] da vlada noći" (Postanak 1,16). Na početku stiha oba se svjetlila nazivaju "velikim", no na kraju stiha se navodi da je mjesec "manji". Raši tumači da su oni stvoreni jednakima, ali je mjesec bio smanjen jer je tvrdio: "Nemoguće je da dva kralja dijele istu krunu. " Ako promatramo sunce i mjesec, razaznajemo očitu razliku među njima. Sunce isijava svoje vlastito svjetlo, dok mjesec tu svjetlost odražava. Kabalistički, svjetlo sunca predstavlja B-žansko. B-žja zasljepljujuća svjetlost odražava istinsku stvarnost svemira, a to je da tamo ne postoji ništa osim Njega. Na to aludiraju završna slova riječi u prvom stihu Tore: barA ElokiM eT

(B-g je stvorio), koja čine riječ EMeT (istina). Prava svrha B-žjeg stvaranja bila je da Njegova prava priroda postane poznata dolje na Zemlji.

Mjesec predstavlja naše zemaljsko - ljudsko postojanje. Da je mjesec sjao istim sjajem kao sunce, oba svjetlila bi "dijelila istu krunu". To znači da bi B-žje svjetlo gorjelo tolikim sjajem, da u biti ne bi bilo nikakve razlike između Neba i Zemlje. B-žja istinska stvarnost prožimala bi sve stvoreno na takav način da bi sve bilo jedno anđeosko postojanje, ali B-žja želja je bila da se Njegova istina odražava u ljudskom doživljaju.

Koji je to ključ koji otvara naša srca i umove za ključnu B-žju stvarnost za koju znamo da postoji

Zbog toga je mjesec učinjen manjim. On više ne sja onako blještavo kao sunce, čime ostavlja mjesta za laž i sumnju. Ta se duhovna tama manifestira kad god se osjećamo udaljenima, hladnima ili odvojenima od B-ga.

Premda je Stvaranje prouzročilo

prvobitnu tamu, kada napravimo pogrešan korak ili pogrešno prosuđujemo, mi dodatno produbljujemo problem i bivamo okruženi s još više slojeva tame. Jeste li se ikada našli u spiralnom vrtlogu pada, željeli ste se izvući iz toga, i učiniti nešto smisleno, ali vas je pri svakom pokušaju da napravite promjenu nešto omelo? Želite iznijeti tu smislenu molitvu i započeti s izgradnjom istinskog odnosa s B-gom, a ustanovite da vas svaki put kada se prilika pojavi nešto drugo zaokupi?

Koji je to ključ koji otvara naša srca i umove za ključnu B-žju stvarnost za ■ koju znamo da postoji?

Paraša za sljedeći tjedan kaže: "Načinite svjetlo za arku" (isto, 6,16).

Hebrejska riječ teva (arka) također znači "riječ". Kad izgovaramo riječi molitve istinski i iskreno, mi ih osvjetljavamo i uzrokujemo da snažno svijetle te raspršuju tamu koja nas okružuje i otkrivaju B-žju istinu.

Opisujući vrstu svjetlosti spomenutu u ovom stihu, Raši kaže: "Jedni kažu da je to prozor, a drugi kažu da je to dragocjeni dragulj." U čemu je razlika? Dragulj proizvodi vlastito svjetlo, a prozor dopušta svjetlosti da uđe unutra.

Možda mi nismo u stanju izgarati tako ogromnom željom za apsolutnom istinom da sami raspršimo sav mrak. Ali možemo izgovoriti nekoliko riječi iskrene molitve bez obzira gdje se nalazili duhovno i emocionalno. Svaka poštena i čestita riječ koju kažemo stvara prozor koji omogućuje da B-žje svjetlo uđe tako da nam se otkriju duhovni putovi ‘povratka kući’. Tako možemo u konačnici ispuniti svrhu stvaranja i vratiti mjesecu njegovu prvobitnu slavu. Amen! ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 22

Divrej Tora

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

Mnogo je stranica napisano u Zoharu o parašat Berešit i riječi "Berešit", ili Postanak, U početku, što nas uči o važnosti ove paraše i mnogih skrivenih tajni koje se u njoj nalaze.

Ono glavno što možemo vidjeti je

razlika između svijeta iluzije kojeg doživljavamo sa svojih pet osjetila, i svijeta istine Gornjih svjetova.

Stvarnost koju percipiramo svojim osjetilima u svijetu iluzije tek je nagovještaj, sjena, značajnijih događaja u svijetu istine. Konkretno značenje ovoga je da ne smijemo držati stvarnim ono što vidimo i čujemo.

bilo čovjeka da obrađuje zemlju."

što se događa u našoj stvarnosti, a ■

Postoji filozofsko propitivanje koje

naša stvarnost je uvijek subjektivna.

nam može pomoći u rješavanju ovih

U priči o Adamu i Evi i Drvetu zna-

Nakon prvog čitanja paraše učinit

suprotnosti, koje postavlja pitanje

nja, Adamov je grijeh bio to što je

će nam se da postoje mnoga pitanja

da li drvo koje se sruši u šumi, a

rekao B-gu "... Žena koju si dao da

koja izazivaju špekulacije. Paraša ot-

nema nikoga u blizini, proizvodi

bude sa mnom, ona mi dade s drveta; pa

počinje opisom stvaranja svijeta, i to

zvuk. Razmatranje o ovom pitanju

sam jeo". Adam okrivljuje B-ga, um-

od prvog dana "B-g je stvorio nebesa i

jesto da preuzme odgovornost za

zemlju ... I reče B-g: neka bude svjetlost

svoje postupke. Okrivljavajući dru-

i bi svjetlost ... i prozva B-g svjetlo

ge, ili Stvoritelja, mi zapravo ospo-

danom a tamu je nazvao noći ..." A

Mi imamo sposobnost da odredimo što se događa u našoj stvarnosti

ipak, dalje u priči se kaže da su nebeska tijela koja svijetle stvorena četvrtog dana, kako bi se "odvojilo dan od noći". Kako onda može biti

ravamo svoju svrhu u životu – sebe kao stvoritelja. Mi tada prestajemo biti na Njegovu sliku, i prebacujemo odgovornost za svoju bol i patnju na druge. Isto tako, u priči o Kajinu

da su dan i noć stvoreni prvoga da-

i Abelu, pisano je: "I Vječni je uvažio

na, ako ih se moglo razdvojiti po-

Abela i njegovu žrtvu, ali Kajina i nje-

moću svijetlećih tijela koja su stvo-

govu žrtvu nije uvažio. I to je ozlovo-

rena četvrtog dana?

u suvremenoj fizici nudi odgovor

Još jedan paradoks nalazimo u

da stablo ne proizvodi zvuk. Na

stvaranju trećega dana - "niknu iz

sličan način, prije nego što je bilo

zemlje trava, bilje koje donosi sjeme

nekoga tko će identificirati i ime-

po svojim vrstama" i "stablo što nosi

novati predmete kod stvaranja, oni

plodove sa sjemenom po svojim vr-

nisu postojali; nisu postojale ni žive

stama". A onda u 2. poglavlju, po

i nežive tvari, niti dimenzija vre-

završetku priče o stvaranju, bude

mena.

zapisano "... nijednog stabla poljskog još nije bilo na zemlji, niti je bilje poljsko još raslo, jer Vječni B-g još nije doveo kišu na zemlju, i nije Godina 17 23 Broj 1 Strana

B-g je stvorio čovjeka dajući mu ulogu da daje imena stvorenome.

ljilo Kajina, i lice mu se namrgodi". I ovdje nas tekst uči da se, oslanjajući se na druge u prilog vlastite sreće, mi odričemo svoje moći, i više nismo stvaratelji. U Knjizi Postanka, U početku, imamo priliku da počnemo iznova ispunjavanjem

svoje

svrhe da budemo stvaratelji; mi smo

producent i režiser, urednik i kritičar filma o našem životu. ■

Mi imamo sposobnost da odredimo Strana 23

Rabbi Menachem Leibtag:

Berešit: Dvije priče o stvaranju Ovaj šiur je ljubazno ustupio The Tanach Study Center u spomen na Rabbi Abrahama Leibtaga

[nakon čega često slijedi neki proces imenovanja: poput "va'jikra Elokim..." , ili neki b-žanski 'komentar'] "va'jar Elokim... ki tov" - I B-g je vidio da je dobro

Koliko priča o stvaranju ima u Paršat Breišit, JEDNA ili DVIJE? Iako o ovom pitanju često više raspravljaju biblijski kritičari nego studenti ješive, odgovor na to pitanje može dati značajnu duhovnu poruku.

U ovotjednom šiuru raspravljamo o strukturi Paršat Breišit, u pokušaju da bolje razumijemo značenje Torine prezentacije priče o Stvaranju. Naša analiza također će postaviti 'okvir' za našu raspravu o sveukupnoj temi Sefer Breišita u šiurima koji slijede.

Uvod Iz književne perspektive, prilično je lako razlikovati dva različita odjeljka u Torinom izvještaju o priči o stvaranju:

• I. ODJELJAK - STVARANJE U SEDAM DANA /1,1-> 2,3 • II ODJELJAK - ČOVJEK U GAN EDENU / 2,4 ->3,24 U našem šiuru prvo ćemo objasniti što je specifično za svaki odjeljak. Nakon toga ćemo govoriti o tome kako se oni međusobno nadopunjuju.

Perek Alef I. ODJELJAK, poznatiji kao PEREK ALEF, lako je uočljiv zbog svoje jasne strukture, tj. svaki dan stvaranja slijedi vrlo standardan obrazac. Svaki dan:

• Počinje frazom: "VA'JOMER ELOKIM...", najavljujući novu fazu stvaranja (vidi 1,3.6.9.14.20.24); • Nastavlja se s "VA'JAR ELOKIM… KI TOV" (vidi 1,4.10.12.18.21.31); • Završava s "VAJHI EREV VAJHI BOKER, JOM..." (vidi 1,5.8.13.19.23.31).

Zapravo, mogao bi se konstruirati 'prazan obrazac' koji bi odgovarao bilo kojem danu stvaranja, koji bi izgledao otprilike ovako: "va'jomer Elokim" - I B-g reče... _________ [nakon čega slijedi neki čin Stvaranja.] "va'jhi hen" - I tako je i bilo Strana 24

"va'jhi erev va'jhi boker, jom __#__" Iako određeni dani mogu odstupati od ovog osnovnog formata, svakako svaki dan počinje izrazom "va'jomer Elokim...".

Ovo zapažanje nam omogućuje da prva dva psukim (stiha) ove cjeline (1,1-2) prepoznamo kao njezino zaglavlje, jer Prvi dan mora započeti prvim "va'jomer Elokim" (u trećem pasuku/pogledajte 1,3 i Rašija o značenju riječi "Breišit" u njegovom tumačenju 1,1).

Do sličnog zaključka dolazimo i u pogledu 'sedmog dana' (tj. 2,1-3). Budući da ovi psukim opisuju 'Sedmi dan', oni moraju biti dio ove cjelokupne Priče o stvaranju; ali budući da počinju s "va'jhulu..." – a ne s "va'jomer Elokim" – oni čine zaključak ove cjeline.

Da bismo to potvrdili, primijetite prekrasnu paralelu između ova dva 'rubna oslonca' (tj. 1,1-2 i 2,1-3, zamijetite izraz "šamajim v'arec" i glagol "bara"!), i kako sedmi dan 'zaključuje' ono što nam je bilo predstavljeno u 1,1.

Ovaj uvod i zaključak definiraju nam primarnu temu čitave ove cjeline - "brijat ha'šamajim v'ha'arec" – B-žje stvaranje Nebesa i Zemlje. Ova tema je predstavljena kroz dnevni napredak B-žjeg stvaranja koje se proteže tijekom šest dana.

S ovako definiranim generalnim okvirom, sada možemo započeti našu analizu napredovanja stvaranja od dana do dana. Obratit ćemo pozornost na to kako svaki dan slijedi ili malo odstupa od standardnog formata o kojem smo prethodno govorili. [Na primjer, činjenica da drugi dan ne uključuje izraz "va'jar Elokim ki tov" trebala bi imati značaja.]

Dnevni "Hiduš" Kao što smo gore spomenuli, unutar ove cjeline, frazom "va'jomer Elokim" započinje svaki dan i iza nje uvijek slijedi čin B-žjeg stvaranja - ili barem neka vrsta "hiduša" [tj. nečeg novog, što prethodnog dana nije postojalo].

Nakon izvršenja svakog čina Stvaranja, možemo pronaći 'periferne' komentare poput toga da B-g daje imena ili dužnosti onome što je upravo stvorio. Međutim, pokazat Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice) Rabbi Menachem Leibtag:

Berešit: Dvije priče o stvaranju

ćemo kako do sljedećeg "hiduša" Stvaranja ne dolazi bez dodatnog "va'jomer Elokim"!

Također bismo trebali istaknuti da u Trećem i Šestom danu nalazimo da se naš osnovni oblik ponavlja dva puta, tj. fraza "va'jomer Elokim" pojavlja se dva puta svakog od ovih dana, i svaki puta nakon toga slijedi zaseban čin Stvaranja, nakon kojega slijedi valorizacija - "va’jar Elokim ki tov". Ovo sugerira da će svaki od ovih dana sadržavati dva čina Stvaranja. [O dubljem značenju ovoga raspravljat ćemo u nastavku.]

Stoga, naša analiza počinje time da utvrdimo što je bio točan "hiduš" svakog dana. Zatim ćemo raspravljati o 'perifernim komentarima' za svaki dan, pokazujući kako se oni odnose na taj "hiduš".

Dan Jedan (1,3-5) B-žji prvi čin stvaranja (tj. ono što slijedi nakon prvog "va'jomer Elokim") bilo je stvaranje "OR" - ili onoga što mi nazivamo "svjetlo".

Ovo stvaranje prati 'proces dodjele imena' pri kojem B-g svjetlo naziva - 'Dan', a tamu (nedostatak svjetla) naziva 'Noć'.

Drugi dan (1,6-8) B-g stvara "rakia" - čija je funkcija da dijeli "vodu iznad" od "vode ispod".

Zatim, B-g naziva te 'gornje vode' - "šamajim" [Nebesa].

Zapazite da se 'vode ispod' ne imenuju do trećeg dana.

Isto tako zapazite da je ovo jedini put da nakon B-žjeg stvaranja ne slijedi izraz "va’jar Elokim ki tov". Dakle, čini se da nešto u tom danu ili 'nije tako dobro' ili je barem nedovršeno. [Vratit ćemo se ovom opažanju kasnije u šiuru.]

Treći dan (1,9-12)

• Prva faza: (tj. prvi "va'jomer Elokim").

B-g stvara "jabaša" [suhu zemlju].

Zatim B-g ovu suhu zemlju naziva - AREC [Zemlja?], a preostali dio "majim" - JAMIM (Mora).

Nakon toga slijedi B-žja pozitivna ocjena: "va’jar Elokim ki tov"

• Druga faza (tj. drugi "va'jomer Elokim"/1,11-12) B-g stvara ono što mi nazivamo 'vegetacijom', tj. sve Godina 17 25 Broj 1 Strana

različite vrste povrća i voćaka. Primijetite kako ovi psukim naglašavaju upravo ono što 'biljno carstvo' čini jedinstvenim - tj. kako te vrste sadrže sjeme koje će proizvesti sljedeću generaciju - npr. "esev mazria zera" i "ec pri ose pri".

Zapazite da B-g više ne daje 'imena' onome što je stvorio.

Međutim, još uvijek nalazimo standardnu pozitivnu ocjenu "va’jar Elokim ki tov". [Vjerojatno ste zapazili da se "ki tov" spominje dva puta u Trećem danu, ali vjerojatno niste uvidjeli da je to zbog toga što sadrži dva "va'jomer Elokim"!]

Veliki skok Obratite pažnju na 'veliki skok' koji se događa u Drugoj fazi na Treći dan. Sve do te Druge faze, sve što je B-g stvorio bilo je 'neživo' (beživotno). Od ove točke dalje stvaraju se živa bića. [Imajte ovo na umu, jer ćemo otkriti sličan 'veliki skok' kad budemo raspravljali o napredovanju s Prve na Drugu fazu u Šestom danu!, tj. kada činimo skok sa životinje na čovjeka.]

Ovo može objasniti zašto u Prvoj fazi na Treći dan posljednji put nalazimo da B-g daje imena. Čini se kao da je B-g imena dao samo svojim 'neživim' stvorenjima.

[U drugom poglavlju vidjet ćemo kako postaje čovjekov posao davanje imena drugim živim bićima (vidi 2,19), a možda čak i samom B-gu! (vidi 4,26)!]

Nadalje, zapazite 'proces odvajanja' koji se pojavljuje kada je B-g stvorio "šamajim v'arec". U uvodu nalazimo "majim" - s "ruah Elokim" [B-žjim duhom?] koji lebdi nad njim (vidi 1,2). Zatim, u Drugom danu, B-g uzima ovu "majim" 'tekućinu' i razdvaja je ["va'javdel"] na "majim" 'iznad' i 'ispod' "rakie". 'Voda iznad' postaje "ŠAMAJIM", ali 'vodu ispod' treba dalje razdvajati, što se događa tek Trećeg dana - kada se preostala 'pomiješana tekućina' razdvaja na "AREC" [Kopno] i "JAMIM" [Mora ].

Tehnički govoreći, ovako je B-g stvorio "šamajim v'arec".

[Stvaranje preostalih "v'kol cvaam" - i svih njihovih vojski (vidi 2,1) - odvija se od ove točke nadalje.] Četvrti dan (1,14-19) B-g stvara "meorot", tj. sunce, mjesec i zvijezde.

Međutim, ovaj put obratite pažnju na to kako B-g objašnjava funkciju Svojih novih stvorenja (umjesto da im nadjene imena). Na primjer, "va'haju l'otot u'moadim" - i

Strana 25

(nastavak sa 25. stranice) Rabbi Menachem Leibtag:

Berešit: Dvije priče o stvaranju

oni će biti za znakove i određena vremena; i kasnije "l'ha'ir al ha'arec" – da daju svjetlo na zemlju (pogledajte 1,14-15). I na kraju: "l'mšol ba'jom u'va'lajla" – da vladaju nad danom i noći (1,18). [Primijetite također kako je ovaj dan povezan s Danom Jedan.]

Peti dan (1,20-23) U ovom danu nailazimo na još jedan 'veliki skok', jer B-g započinje Svoje stvaranje 'životinjskog carstva' (tj. za razliku od 'vegetacije' stvorene trećeg dana). B-g stvara sva živa bića koja gmižu u vodi ili lete nebom (tj. ribe i ptice).

Iako ovaj dan slijedi standardni 'format' (o kojem je ranije bilo riječi), nalazimo dva vrlo važna dodatka.

1. Glagol "bara" koristi se za opisivanje kako B-g stvara ovo životinjsko carstvo: "va'jivra Elokim et ha'taninim ha'gedolim v'et kol nefeš ha'haja..." (1,21).

Primijetite kako je ovo prva uporaba ovog glagola od prvog pasuka "Breišit bara..." (1,1)! Upotreba glagola "bara" od strane Tore na ovom mjestu može odražavati ovaj 'veliki skok' ka životinjskom carstvu u ovoj kritičnoj fazi Stvaranja.

2. Dat je (po prvi puta) 'blagoslov' ovim ribama i pticama nakon njihovog stvaranja: "va'jvareh otam Elokim lemor - pru ur'vu..." - da budu plodne i da se množe i ispune mora i nebesa. Obratite pažnju na to kako se ovaj blagoslov odnosi na samu suštinu razlike između 'biljnog carstva' i 'životinjskog carstva'. Dok samoproizvedeno sjeme omogućuje vegetaciji da se sama razmnožava, životinjsko carstvo zahtijeva parenje za reprodukciju, a otuda i potreba za B-žjim blagoslovom "pru ur'vu" kako bi se svaka vrsta održala na životu. Šesti dan (1,24-31)

Zapravo, nalazimo zanimljivu paralelu između oba dana koji imaju dvije faze (tj. Trećeg i Šestog dana).

Kao što je Prva faza Trećeg dana (odvajanje Zemlje od 'vode ispod') dovršila proces koji je B-g započeo Drugog dana, tako je i Prva faza Šestog dana (životinje) dovršila proces koji je B-g započeo Petog dana!

• Druga faza (1,26-31) B-g stvara ČOVJEKA - "bcelem Elokim"!

Zapazite koliko posebnih riječi i izraza (od kojih smo mnoge ranije susreli) prati B-žje stvaranje čovjeka: Prije svega, još jednom nalazimo upotrebu glagola "bara" da bi se opisao ovaj čin stvaranja, što sugerira da se napredovanje od životinje do čovjeka može smatrati za ništa manje 'veliki skok' od napredovanja s vegetacije na životinje.

Drugo, čini se da se B-g 'savjetuje' s drugima (iako nije jasno tko su oni) prije nego što stvori čovjeka ("naase adam b'calmeinu...").

Ovdje ponovo nalazimo ne samo čin stvaranja, već i 'izjavu o svrsi' za ovo stvaranje – tj. da bude gospodar nad svim prethodnim B-žjim stvorenjima: "v'jirdu b'dgat ha'jam u'b'of ha'šamajim…" – Budite plodni i množite se i budite gospodari nad ribama morskim i nad pticama na nebesima i nad životinjama i nad svom zemljom, i svime što gmiže po zemlji." (vidi 1,26).

Dakle, čini se da čovjek nije samo posljednje B-žje djelo, već i Njegovo najsavršenije djelo, nadležan da vlada nad svim ostalim djelima 'pod nebom'.

Ovo objašnjava zašto nalazimo još jedan blagoslov (nakon ovog čina stvaranja / sličan blagoslovu u Petom danu). Ovaj blagoslov izrečen čovjeku ne uključuje samo

Ovdje opet, kao u Trećem danu, nalazimo dvije faze Stvaranja, od kojih svaka počinje frazom "va'jomer Elokim", s još jednim 'velikim skokom' između njih:

plodnost, već se odnosi i na njegov potencijal da vlada

• Prva faza (1,24-25)

Treba primijetiti da je tu i posljednji odjeljak, koji također

B-g stvara živa bića koja se kreću kopnom, tj. životinje. U ovoj fazi zapravo nema ničeg posebnog, osim činjenice da je B-g smatrao potrebnim da ih stvori 'neovisno' u prvoj fazi Šestog dana, umjesto da ih uključi u Svoje stvaranje ostalog dijela životinjskog carstva (tj. s ribama i pticama) u Petom danu.

Strana 26

nad svime što je Elokim stvorio. ["pru u’rvu v’kivšuha, u’rdu b’dgat ha’jam…" / vidi 1,28, usporedi s 1,26) počinje izrazom "va'jomer Elokim" (vidi 1,29), no on je sasvim drugačiji od svih prethodnih, budući da ova izjava nije uvod u čin Stvaranja, već davanje hrane. Ukra-

tko, u ovim psukim B-g dopušta životinjskom carstvu da konzumira biljno carstvo. Zelena trava je dana životinjama (da je pasu), dok čovjek dobiva 'dodatnu privilegiju' da jede plodove s drveća (vidi 1,29-30).

Divrej Tora

(nastavak s 26. stranice) Rabbi Menachem Leibtag:

Berešit: Dvije priče o stvaranju

Nešto posebno Kao što ste sigurno primijetili, sva ova 'odstupanja' od 'standardnog formata' u pogledu B-žjeg stvaranja čovjeka naglašavaju da mora postojati nešto vrlo posebno u stvaranju čovjeka, a time i njegovoj svrsi. Ali to nas ne treba iznenaditi, jer upravo to trebamo očekivati od knjige proročanstava, božanske poruke čovjeku koja će mu pomoći da razumije svoj odnos s B-gom i svoju svrhu

postojanja.

Sve ove posebne točke o stvaranju čovjeka trebale bi biti važne, ali prije nego što raspravimo o njihovom značaju, moramo uzeti u obzir još jedno opažanje u vezi s napredovanjem stvaranja tijekom ovih šest dana.

Paralelna struktura Sažmimo naše dosadašnje zaključke o tome što je stvoreno kojeg dana (i svaku izjavu "va'jomer Elokim..."):

da od Četvrtog dana dalje, B-g ne samo da stvara, nego On također iznosi svrhu svojih stvorenja.

Također pokazuje kako posljednja tri dana 'ispunjavaju' potencijal onoga što je B-g stvorio u prva tri dana. U osnovi, od četvrtog dana pa nadalje, priroda se 'pokreće', jer nalazimo 'kretanje' i na nebu iznad i na Zemlji ispod.

Ukratko, kada ovih šest dana završi, ono što zovemo 'priroda' se pokrenulo.

B-žanska evolucija Ako izraz "tohu va'vahu" u uvodnom dijelu (vidite 1,2) shvatimo kao potpuni kaos, onda od tog praiskonskog stanja - šest dana kasnije, nalazimo prekrasno strukturiran svemir koji sadrži sve različite oblike života koje poznajemo, a koji obuhvaćaju biljke, životinje i čovjeka.

Imajte na umu da Tora naglašava da je svaki oblik života stvoren na način koji jamči njegov opstanak, odnosno njegovu sposobnost reprodukcije: 1. biljke: "esev mazria zera" – biljke sjemenjače, "ec pri ose pri" – plodonosno drveće (1,11-12) 2. ribe i ptice: "pru u'rvu"– budite plodni, i množite se (1,22) 3. Čovjek: "pru u'rvu..." – budite plodni, i množite se (1,28) Moglo bi se sažeti i jednostavno reći da je krajnji rezultat ovog procesa stvaranja ono što nazivamo PRIRODOM – drugim riječima – upravo suprotno od TOHU VA'VAHU. Na taj način PEREK ALEF opisuje B-žje stvaranje prirode, odnosno cjelokupnog materijalnog svemira i njegovih pojava.

Pretvorimo sada naš popis u tablicu.

Ako postavimo prva tri dana uz posljednja tri dana, dolazimo do prilično nevjerojatne paralele:

Godina 17 27 Broj 1 Strana

Iako sama 'priroda' ostaje dinamična, sa živim bićima koja se neprestano mijenjaju i reproduciraju, njezin osnovni okvir ostaje konstantan – jer nakon "va'jhulu" (2,1), ništa 'novo' neće biti stvoreno, a zasigurno, ništa tako Strana 27

(nastavak sa 27. stranice) Rabbi Menachem Leibtag:

Berešit: Dvije priče o stvaranju

napredno ili profinjeno poput čovjeka.

Sada kada smo to utvrdili, moramo si postaviti još važnije pitanje, a to je - što možemo naučiti iz ovog jedinstvenog načina na koji Tora ponovo pripovijeda priču o stvaranju? Je li zapisana da utaži našu znatiželju, da nam samo da do znanja 'kako se sve dogodilo' – ili ona nosi proročansku poruku – svakom ljudskom biću koje razmišlja o svrsi svijeta koji ga okružuje!

Jedan B-g ili mnogi?

Svakako, jedna osnovna poruka koja proizlazi iz ovog prikaza jest da je stvaranje prirode, u svoj njezinoj složenosti i svim čudesima, bilo namjeravano B-ŽJE djelo.

Stoga, svetkovanjem Šabata, odmaranjem na sedmi dan, kao što je to B-g učinio, mi potvrđujemo naše uvjerenje da je B-g sila koja je stvorila prirodu (i nastavlja je nadzirati).

Ova nam analiza također može pomoći da shvatimo zašto Tora koristi ime – Elokim – za opis B-ga kroz cijelo ovo poglavlje. Kao što Ramban objašnjava (pred kraj svog komentara na 1,1), hebrejska riječ "el" podrazumijeva nekoga tko ima moć (ili snagu) i kontrolu. Stoga "šem ELOKIM" podrazumijeva gospodara svih mnogobrojnih sila prirode.

[Ovo može objasniti zašto je B-žje ime u množini – jer On jest sve sile / pogledajte također Rav Yehudu ha'Levija, u Sefer Kuzari, na početku Četvrte knjige.]

Ovo nam razumijevanje također može pomoći da shvatimo Torino korištenje glagola "bara" u PEREK ALEF. Obratite pažnju na to kako TRI aktivne uporabe glagola "bara" u PEREK ALEF odražavaju svaku razinu savršenstva kod Stvaranja, odnosno "comejah" [biljno carstvo], "hai" [životinjsko carstvo] i "m'daber" [čovjeka]. Ovo također odražava tri 'velika skoka' koja smo razmatrali u evolucijskom razvoju prirode tijekom ovih šest dana.

Prvi korak - Sve neživo i bilje "Breišit BARA Elokim et ha'ŠAMAJIM v'et ha'AREC" (1,1)

"va'JIVRA Elokim - i B-g je stvorio TANINIME i sva živa stvorenja... prema njihovim vrstama" (1,21) To uključuje ptice, ribe, životinje i zvijeri itd. koje su stvorene petog i šestog dana.

Treći korak – čovjek "va'JIVRA Elokim et ha'ADAM..." (1,27) Stvaranje čovjeka b'celem Elokim, na B-žju sliku.

Prva priča Tore Sada moramo razmotriti koja bi mogla biti poruka Tore kada čovjeku kaže da je stvaranje prirode bilo namjeravano B-žje djelo? Čovjek u svom svakodnevnom životu neprestano dolazi u doticaj s prirodom, odnosno svojim okruženjem i životnim okolišem. Čovjeku nije nužna Tora kako bi ga obavijestila da postoji priroda; on se suočava s njom svakog dana. S obzirom da čovjek ne može izbjeći prirodu, on je mora neprestano razmatrati i boriti se s njom.

Bez poruke Tore, lako bi se moglo zaključiti da je priroda manifestacija mnogih bogova – boga kiše, boga sunca, boga plodnosti, bogova rata itd. - kako su vjerovali drevni ljudi. Priroda se pripisivala panteonu bogova, koji su često ratovali jedni protiv drugih.

Nasuprot tome, moderni čovjek obično dolazi do sasvim suprotnog zaključka – da priroda jednostavno postoji i nije povezana ni sa kojim oblikom boga.

Ovo uključuje sve u ŠAMAJIM-u i na AREC-u, tj. stvaranje svih "domem" (neživih objekata) i "comejah" (biljaka).

Imajte na umu da se to događa tijekom prva ČETIRI dana stvaranja.

Moglo bismo pretpostaviti da Humaš počinje s pričom o Stvaranju, zato što se čovjekov odnos s B-gom temelji na njegovoj spoznaji da je priroda doista djelo jednog B-ga.

Drugi korak – životinjsko carstvo

Ali kako se to odnosi na samog čovjeka?

Strana 28

On je stvorio svemir sa svrhom i nastavlja ga nadzirati.

Divrej Tora

(nastavak s 28. stranice) Rabbi Menachem Leibtag:

Berešit: Dvije priče o stvaranju

Čovjek u Perek Alef

snazi?

U Perek Alef čovjek se pojavljuje ne samo kao vrhunac procesa stvaranja, već i kao njegov GOSPODAR:

Odgovor na ovo pitanje počinje u PEREK BET-u – priči o Gan Edenu, a nastavit će se i kroz ostatak Humaša!

"I blagoslovi B-g čovjeka govoreći: Rađajte se i množite se, napunite zemlju i GOSPODARITE njome, VLADAJTE ribama morskim i pticama nebeskim i živim bićima što gmižu po zemlji... " (1,28).

Zapazite da je ovo B-žji BLAGOSLOV čovjeku, a NE zapovijed! Taj bi se 'blagoslov' mogao smatrati gotovo za definiciju same prirode čovjeka. Baš kao što je vegetaciji 'prirodno' da raste ["esev mazria zera"], i svim živim bićima da se razmnožavaju ["pru u'rvu"], tako je i čovjeku 'prirodno' da dominira svojom okolinom; to postaje njegov prirodni instinkt.

To što Tora koristi glagola "bara" u u svakoj od glavnih faza stvaranja, a potom i u opisu B-žjeg stvaranja čovjeka - može rasvijetliti ovu temu. Kada razmišlja o prirodi i svojoj vezi sa životinjskim carstvom, čovjek bi lako mogao zaključiti da je on jednostavno samo još jedan dio životinjskog carstva. Možda je napredniji ili razvijeniji od 'prosječnog majmuna', ali biološki se ne razlikuje. Upotreba glagola "bara" u Tori kako bi se opisivalo B-žje stvaranje čovjeka govori nam da je čovjek potpuno nova kategorija stvaranja. On je stvoren "b'celem Elokim", na sliku B-žju, tj. posjeduje duhovni potencijal, za razliku od svih drugih oblika prirode.

[Pogledajte Rambama na samom početku More N'vuhim (I.1), gdje on definira "celem Elokim" kao osobinu čovjeka koja ga razlikuje od životinje.]

Drugim riječima, stvaranje čovjeka u zasebnoj fazi Šestog dana i korištenje glagola "bara" te njegov poseban blagoslov itd., sve to dolazi kako bi čovjeka uvjerilo da on doista jest 'veliki skok' daleko iznad svih drugih stvorenja.

On ne bi trebao sebe vidjeti samo kao najsavršeniju životinju u svemiru, već umjesto toga kao B-žje djelo.

Perek Alef uči čovjeka da prepozna da je njegova osobina da dominira svim drugim živim bićima također čin B-žjeg stvaranja.

Međutim, čovjek se također mora zapitati: "S kojom svrhom?" Je li B-g samo stvorio čovjeka ili i nadalje nastavlja održavati vezu sa svojim djelom? Ostaje li sudbina čovječanstva pod B-žjom kontrolom; je li veza između čovjekovih djela i B-žje "hašgahe" (providnosti) i dalje na Godina 17 29 Broj 1 Strana

Perek Bet - Čovjek u Gan Edenu (2,4-3,24) PEREK BET iznosi ono što se čini oprečnim prikazom priče o Stvaranju. Dok preispitujete drugo poglavlje, imajte na umu da: • Ništa ne može rasti prije nego što B-g stvori čovjeka (vidite 2,5), stoga:

• B-g PRVO stvara čovjeka (2,6-7), a potom: • B-g zasadi vrt za čovjeka, razvija se vegetacija (2,814); • B-g čovjeku daje posao da radi i čuva taj vrt (2,15); • B-g zapovijeda čovjeku: što smije/ne smije jesti (2,1617); • B-g stvara životinje radi čovjeka (2,18-20) • B-g stvara ženu za čovjeka, od njegova rebra (2,21-25).

Jasno se vidi da je redoslijed stvaranja vrlo različit. U PEREK BET nalazimo da je NAJPRIJE stvoren čovjek, a sve ostalo je potom (tj. biljke i životinje) stvoreno ZA njega.

Nasuprot Perek Alefu u kom je čovjek bio B-žje konačno djelo – najsavršenije – i dobio blagoslov da primijeni svoju vlast nad cijelim životinjskim carstvom, u Perek Bet vidimo kako je čovjek jednostavno B-žji sluga, brine se za Njegov vrt (vidite 2,15-16) i traži družicu (vidi 2,18-25). U Perek Alef, on se pojavljuje kao 'vladar', gotovo kao sam bog ("b'celem Elokim"); u Perek Bet on je sluga.

Osim toga, postoji još nekoliko očitih razlika između ova dva odjeljka:

• U ovom odjeljku B-žje ime više nije samo ELOKIM, već ime HAŠEM ELOKIM (poznatije kao "šem Havaja").

• Za razliku od dosljedne upotrebe glagola "bara" (stvaranje iz ničega) u Perek Alef, Perek Bet koristi glagol "ja'car" (stvaranje iz nečega'/pogledajte 2,7,19).

Iako je moguće pomiriti ove prividne kontradiktornosti (kao što to mnogi komentatori i čine), ostaje pitanje zašto Tora predstavlja ova dva izvještaja na način koji (u najmanju ruku) djeluje proturječno?

Strana 29

(nastavak sa 29. stranice) Rabbi Menachem Leibtag:

Berešit: Dvije priče o stvaranju

Mi, naravno, ne možemo prihvatiti tvrdnju biblijskih kritičara da ova dva odjeljka odražavaju dvije oprečne drevne tradicije. Naše uvjerenje je da je čitavu Toru dao B-g na Har Sinaju – i stoga ona potječe iz jednog izvora. Tako moramo zaključiti da je ovakav poseban način prezentacije namjeran i treba imati proročansku poruku. Iz tog razloga, naše proučavanje Sefera Breišit više će se usredotočiti na to kako Torine 'priče' o Stvaranju objašnjavaju prirodu čovjekovog odnosa s B-gom, a manje na to kako razriješiti 'tehničke' probleme da se utvrdi koji su se događaji zapravo dogodili i kada.

Dvojica poznatih učenjaka Tore 20. stoljeća opširno su raspravljala o ovom pitanju dviju priča o stvaranju. Analitički aspekt, pristup "štei behinot" (dvije perspektive), upotrijebio je rabin Mordechei Breuer u svojoj knjizi Pirkei Breishit. O filozofskim implikacijama raspravljao je Rav Soloveichik ZT"L u svom članku 'The Lonely Man of Faith' ('Usamljeni čovjek vjere') (re: Adam I & Adam II).

Sažetak ova dva pristupa izvan je dosega ovog teksta (preporučujemo da ih pročitate). Umjesto toga, jednostavno ćemo provesti osnovnu analizu PEREK-a ALEF & PEREK-a BET i ponuditi neka razmišljanja u vezi njihova značaja. Nadamo se da će pružiti osnovni kontekst za one koji žele nastaviti dublje istraživati ovu temu.

Imajući to na umu, započinjemo našu analizu u pokušaju da pronađemo primarnu poruku svakog od ova dva odjeljka. Počinjemo s pregledom naših zaključaka u vezi s Perek Alefom.

Perek Alef - Stvaranje prirode

Priroda – čitav fizički svemir i njegovi fenomeni ["ha'šamajim v'harec v'hol cvaam"] - bili su krajnji rezultat Sedam dana stvaranja. Bez poruke Tore, čovjek bi mogao logično zaključiti da je svemir koji ga okružuje pod kontrolom mnoštva različitih sila, od kojih svaka kontrolira svoje vlastito područje (ili ono što su drevni ljudi shvaćali kao panteon bogova).

Humaš započinje obavještavajući nas da je sama priroda, sa svom svojom složenošću i čudima, bila željeni čin 'jednog B-ga' - koji nastavlja nadzirati Svoje stvorenje.

[Otuda naziv - Elokim - (množina) sve moći prirode.]

Međutim, ako postoji jedan fenomen u prirodi koji izgleda kao da proturječi ovom zaključku o jedinstvu, to je samo postojanje "šamajim" [Neba] i "areca" [Zemlje]. Dvije

Strana 30

potpuno različite domene, gotovo bez ikakvih dodirnih točaka, odvojene "rakiom"! Ovo zapažanje može objasniti zašto nije bilo 'ničeg dobrog' u vezi Drugog dana, kada je B-g stvorio "rakiu", jer upravo ta prva podjela ostavlja na nas dojam da mora biti "mnogo bogova", a ne jedan.

Ovo također može objasniti zašto cijela priča o stvaranju započinje tvrdnjom da je Elokim načinio [oboje] "šamajim v'arec" (vidi 1,1) i završava vrlo sličnom izjavom (vidi 2,1 i 2,4).

[Također obratite pažnju na Breišit 14,19-22 & 24,3.

Imajte na umu i Devarim 31,28 & 32,1. Pogledajte također Ibn Ezra o Devarim 30,19 (njegov drugi piruš na taj pasuk)!]

Moglo bi se sugerirati da bi ovo mogla biti jedna od primarnih poruka uvodne priče Tore o stvaranju - da je prividna 'dualnost' "šamajim v'arec" doista djelo jednog B-ga. Stoga je jedini aspekt stvaranja koji se nije mogao definirati kao 'dobro' bilo stvaranje "rakie" koja ih dijeli.

Kasnije će postati izazov za čovjeka da pronađe vezu između "šamajim v'arec"!

Perek Bet – Čovjek u Gan Edenu Perek Bet priču o stvaranju predstavlja iz potpuno drugačije perspektive. Iako počinje pasukom koji povezuje ove dvije priče (2,4), on nastavlja opisujući čovjeka u okruženju koje je potpuno drugačije od onoga u Perek Alef.

Obratite pažnju na to kako je čovjek središnja točka cjelokupnog procesa stvaranja u Perek Betu, budući da je gotovo svaki čin kojeg B-g poduzima zbog čovjeka:

• Nikakva vegetacija ne može rasti prije nego li je čovjek stvoren (2,5) • B-g sadi poseban vrt za čovjeka, da u njemu živi (2,8) • B-g 'zapošljava' čovjeka da 'radi u njegovom vrtu' (2,15) • B-g stvara životinje u pokušaju da mu nađe društvo (2,19/usporedi s 2,7!)

• B-g stvara ženu za čovjeka (2,21-23) Za razliku od Perek Alefa, gdje je čovjekov posao da vlada nad B-žjim stvorenjem, u Perek Betu čovjek mora biti poslušan i raditi za B-ga, brinući se o Vrtu: "I B-g uze čovjeka i postavi ga u Gan Eden - L'OVDA u'l'ŠOMRA - da u njemu radi i da ga čuva." (2,15) Divrej Tora

(nastavak s 30. stranice) Rabbi Menachem Leibtag:

Berešit: Dvije priče o stvaranju

Ono što je najvažnije, u PEREK BET-u čovjek stupa s B-gom u odnos koji sadrži NAGRADU i KAZNU, odnosno, sada je odgovoran za svoje postupke. Po prvi put u Humašu nalazimo da B-g ZAPOVIJEDA čovjeku: "I Hašem Elokim je zapovjedio čovjeku govoreći: Sa svih stabala u vrtu SMIJEŠ JESTI, ali sa Drveta spoznaje dobra i zla NE SMIJEŠ JESTI, jer onog dana kada jedeš s njega SIGURNO ĆEŠ UMRIJETI..." (2,16-17) Ovaj poseban odnos između čovjeka i B-ga u Gan Edenu tipičan je za druge odnose između čovjeka i B-ga koji se kasnije mogu naći u Humašu (npr. u Miškanu).

B-žje ime u Perek Betu - HAŠEM ELOKIM (poznatije kao "šem HAVAJA") - odražava upravo ovaj koncept. Šem HAVAJA dolazi od šoreša (korijena) - "l'hijot" (biti, tj. biti prisutan). Ovo Ime naglašava da je Gan Eden sredina u kojoj čovjek može prepoznati B-žju prisutnost, te na taj način omogućava odnos.

Ako čovjek bude poslušan B-gu, može ostati u Vrtu, uživajući u bliskom odnosu s B-gom. Međutim, ako ne posluša, on mora umrijeti. U sljedećem poglavlju, ova 'smrtna kazna' biva prevedena u čovjekovo protjerivanje iz Gan Edena. U biblijskom smislu, udaljavanje od B-ga ravno je smrti. [Pogledajte Devarim 30,15 20.]

U okruženju Gan Edena, čovjek je suočen sa sukobom između svoje "taave" (želje) i svoje obveze da bude po-

slušan B-gu. "Nahaš" [zmija], prepoznajući ovu slabost, pred čovjeka stavlja izazov da dovede u pitanje samo postojanje ovog božanskog odnosa (3,1-4). Kada čovjek podlegne svojim željama i ne posluša B-ga, biva protjeran iz Vrta.

Može li se čovjek vratiti u ovo idealno okruženje ili ne može, kasnije će se pojaviti kao važna biblijska tema.

Dvojna egzistencija Iz PEREK ALEF učimo da je B-g doista Stvoritelj prirode, ali prepoznavanje toga ne znači nužno da čovjek može razviti osobni odnos s Njim. Okruženje koje je detaljno opisano u PEREK BET, iako je opisano fizičkim pojmovima, više je duhovne prirode - jer B-g je sve stvorio izričito za čovjeka. Međutim, on zauzvrat mora slušati B-ga kako bi uživao u ovom posebnom odnosu. U ovom okruženju, sudbina čovjeka je izravna funkcija njegovih djela.

Dakle, koja je priča o stvaranju 'točna', PEREK ALEF ili PEREK BET? Kao što ste vjerojatno pogodili - obje, jer se u svakodnevnom životu čovjek nalazi uključen i u fizičko i u duhovno okruženje. Čovjek definitivno postoji u fizičkom svijetu u kojem se mora suočiti s prirodom i pronaći svoju svrhu unutar njezinih okvira (PEREK ALEF). Ondje se mora boriti s prirodom kako bi preživio; ipak, on mora shvatiti da je sam B-g gospodar nad svim tim stvorenjima. No, u isto vrijeme čovjek postoji i u duhovnom okruženju koje mu omogućuje razvijanje odnosa s njegovim Stvoriteljem (PEREK BET). U njemu može pronaći duhovni život kad slijedi B-žje zapovijedi težeći savršenstvu. Ako ne prepozna postojanje tog potencijala, to će ga odvesti u 'duhovnu smrt' - najveću kaznu za čovjeka.

Zašto Tora počinje ovom 'dvostrukom' pričom o stvaranju? Trebamo samo citirati Rambana (kao odgovor na ovo pitanje, koje postavlja prvi Raši na Humaš): "Postoji velika potreba započeti Toru pričom o stvaranju, jer je to "šoreš ha'emuna", sam korijen naše vjere u B-ga."

Razumijevanje potencijala čovjeka da razvije odnos s B-gom na duhovnoj razini, uz prepoznavanje svrhe njegovog smještanja u fizički svijet, trebala bi biti prva tema Sefer Breišit, jer će se pojaviti kao primarna tema cijele Tore. ■

Godina 17 31 Broj 1 Strana

Strana 31

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

Učinkovit život

Kontroliranje ljutnje (nastavak)

direktnu poveznicu između ljutnje i anivusa.

Ahavas Jisrael uvijek mora prevladati. Ako ste iskreni u svom kriticizmu, morate biti spremni pomoći čovjeku da se poboljša, baš kao što to čini roditelj koji disciplinira svoje dijete kako bi mu pomogao da bude bolje. Ako niste spremni pomoći čovjeku da bude bolji, nemojte se ljutiti na njega.

Kada vidimo nepravdu, mi se ljutimo. Ta ljutnja je konstruktivna, jer nas motivira da pokušamo eliminirati nepravdu. Ako možemo učiniti nešto kako bismo ispravili nepravdu, a to ne učinimo, smatra se da smo i mi dijelom toga i tako ljutnja koju osjećamo nije produktivna.

Ljutnja frustracije može također biti vezana uz ego, kao što sam ja naučio u ovoj epizodi: Dva dana prije Sukota, bio sam u trgovini željezarijom u Izraelu.

Prije Sukota, svatko treba nešto iz željezarije. Trgovine željezarijom u Izraelu nisu veće od ormara, a kad je unutra nekoliko ljudi, uključujući roditelje s kolicima, situacija može biti prilično napeta. Poput svih ostalih, i ja sam bio pod pritiskom da kupim ono što mi je potrebno za suku i vratim se kući. Žena je razgovarala s prodavačem, žaleći se na kvar na uređaju za snimanje koji je kupila. On joj je pokušavao objasniti da on tu ništa ne može učiniti te da, budući da je proizvod pod garancijom, treba ga poslati proizvođaču na popravak ili zamjenu. No, žena je bila nepopustljiva i nije htjela otići. Svi drugi kupci postajali su iznimno frustrirani, osobito zato što snimač zvuka nije nešto vezano uz suku.

Moja ljutnja dosezala je svoj maksiStrana 32

mum. Zaista sam želio reći, "Geveret, vratite se nakon Sukota. Mi svi ovdje čekamo radi nečega što nam je potrebno za suku," no nisam ništa rekao.

Napokon je ona odustala, i kad se okrenula da izađe, prepoznala me i veselo rekla, "Oh, Dr. Twerski! Pročitala sam puno vaših knjiga!" Moja ljutnja prema njoj odjednom je u potpunosti nestala! Što se dogodilo? Njeno bezobzirno ponašanje koje je zaokupilo prodavačevu pažnju opravdavalo je moju ljutnju, zar ne? Da je ona samo izašla, vjerojatno bih se još neko vrijeme ljutio na nju. No, kad je meni rekla nešto pohvalno, ljutnja je nestala. Zašto?

Mogu jedino zaključiti da frustracija može biti stvar ega. Koje pravo ti imaš da zadržavaš mene? Kako se usuđuješ? To je bila osobna uvreda, no nakon što je ona rekla nešto pohvalno, moj povrijeđeni ego je odjednom bio oslobođen. Ne mogu to objasniti ni na jedan drugi način.

Možda bismo se, kada bismo imali više anivusa (poniznosti), manje ljutili. U pismu svom sinu koje sam spomenuo ranije, Ramban je dao

Rekao sam da osjećaj ljutnje koji nastaje kada smo isprovocirani nije nešto što možemo kontrolirati. Možda, kada bismo radili na svojim midos i razvijali anivus, ne bismo tolike stvari doživljavali kao provokaciju. Shvaćam da kada nas netko isprovocira do bijesa, možda nećemo razmišljati logično. Unatoč tome, što više razmišljamo o besmislenosti bijesa, osim činjenice da je on asur (zabranjen), to bolju kontrolu možemo postići nad njim.

■ Važno je imati perspektivu. Svi se možemo sjetiti situacija kada smo bili bijesni i kasnije požalili zbog toga. Možemo li unaprijed promisliti – odnosno, prije nego budemo isprovocirani – i donijeti odluku: Ako danas budem provociran, ostat ću miran. Ne želim da moram žaliti zbog toga što sam reagirao u gnjevu?

Evo prekrasne priče o toj perspektivi.

Ger Tzedek, Avraham ben Avraham, bio je uhićen od strane crkve.

Budući da se odbio odreći Hašema, bio je osuđen na smrt na lomači.

Kada je bio svezan za lomaču, izvršitelj kazne mu je sa strahom rekao, "I kada budeš gore na nebu, poslat ćeš B-žji gnjev na mene!"

Ger Tzedek je rekao, "Kad sam bio dijete, imao sam neke glinene vojnike. Dječak koji se sa mnom igrao namjerno je razbio jednoga od njih i ja sam bio veoma ljut. Zatražio sam svog oca, koji je bio moćni aristokrat, da kazni tog dječaka, ali on nije učinio ništa. Zatim sam pomislio, 'Čekaj samo dok ja odrastem i postanem moćni aristokrat. Tada ću ga ja kazniti.'

Divrej Tora

(nastavak s 32. stranice) Rabbi dr. Abraham J Twerski: "Mnogo godina kasnije, kad sam postao moćni aristokrat, prisjetio sam se tog događaja i nasmijao se. Zbog čega je bio važan taj mali glineni vojnik? Kao djetetu, činio mi se važnim, ali sada mi nije značio ništa.

"Kada dođem u Nebo i shvatim da je ono što si ti uništio slabašno, beznačajno smrtno tijelo, činit će se smiješnim kazniti te za to kao što se činilo smiješnim kazniti dijete koje je razbilo mog glinenog vojnika."

To je ono na što se misli kad je riječ o tome da valja imati perspektivu.

Talmud kaže da je mudar čovjek onaj koji može predvidjeti budućnost, to jest, imati perspektivu. Iz toga proizlazi da je čovjek koji nema perspektivu bezuman. Ako shvatite da ćete u budućnosti vjerojatno zažaliti što ste bili bijesni, pa ipak sebi dozvolite da se razbjesnite, vi cijelom svijetu objavljujete da ste bezumni. Tko bi to želio učiniti?

Kao što sam rekao, moja majka je govorila, "Oy, der heiliger al tadin". (sveti al tadin), referirajući se na izreku iz Etike otaca (2,5), "Ne sudi svog bližnjeg dok nisi bio na njegovom mjestu." Koliko bi život bio drugačiji kada bismo se toga držali.

Destruktivni bijes bi se mogao toliko puta izbjeći kad bismo se držali "svetog al tadina."

Ja se trudim biti točan kada imam neki sastanak. Poskim kažu da je gezeilas z'man (krađa vremena) ozbiljnija od krađe novca. Ukradeni novac možete nadoknaditi, ali vrijeme ne možete vratiti. Ipak, ponekad postoji razlog za gubitak vremena, i u tom slučaju to nije slučaj krađe.

Putujući na sastanak zapeo sam u prometu i bio sam u zakašnjenju.

Godina 17 33 Broj 1 Strana

Učinkovit život

Ušao sam u višekatnu zgradu parkirališta gdje se često treba voziti i do osmog kata kako biste pronašli mjesto. Ispred mene su bila dva automobila, i prvi od njih išao je puževim korakom. Vozač automobila koji je bio odmah ispred mene neprestano je trubio, i ja sam također imao potrebu učiniti isto. Odakle pravo vozaču tog prvog auta da me zadržava? Možda se on osjeća kao da je "Šabos nakon kugela," kada se poduže odspava, ali ja sam bio na knap s vremenom. Međutim, zaključio sam da ako trubljenje jednog vozača ne pomaže da prvi automobil krene brže, ništa neće pomoći ni ako se ja priključim kakofoniji.

Dok je prvi automobil skretao, primijetio sam da na njegovoj registarskoj oznaci stoji znak invalidnosti.

Vozač je tražio mjesto na koje bi mogao stati. Bio sam zahvalan što sam se suzdržao od trubljenja. Osjećao bih se veoma krivim. Kako bilo da bilo, osjećao sam da je vrijeme koje sam izgubio nadoknađeno dobrim osjećajem što nisam trubio hendikepiranom pojedincu.

Mi ne možemo znati zašto se čovjek ponaša na određeni način. Kada bismo se samo držali svetog al tadina, imali bismo mnogo više razumijevanja.

Dok sam radio u državnoj duševnoj bolnici, bio sam na odjelu s kronično bolesnim mentalnim bolesnicima.

Jednom je jedna pacijentica napala drugu jer je potonja stavila svoju četkicu za zube na njezin noćni ormarić. Medicinska sestra smatrala je da je ta eskalacija bijesa bila neopravdana.

Ukazao sam sestri na to da u toj ogromnoj sobi ima četrdeset kreveta.

Svi su pacijenti nosili istu odjeću koju im je dala bolnica. Svi su jeli istu hranu, bez obzira na svoj ukus.

Pacijenti nisu imali ništa što bi zvali svojim, osim tog malog noćnog ormarića na kojem su držali svoje osobne stvari. To što je netko stavio svoju četkicu za zube na njezin noćni ormarić bilo je narušavanje jedine privatnosti koju je ova žena imala. Da je netko provalio u vašu kuću i oštetio vaš dragocjeni namještaj i slike, vaš bijes bi bio opravdan, zar ne? Za ovu ženu, krivo stavljena četkica za zube bila je kršenje jedinog djelića privatnosti kojeg je imala na ovom svijetu.

Kada ustanemo ujutro i kažemo berahos, trebali bismo reći, "Danas ću imati na umu sveti al tadin, i neću reagirati na provokaciju sve dok ne shvatim zašto je čovjek djelovao na način koji je bio uvredljiv za mene."

Ne mogu dovoljno naglasiti važnost vođenja "dnevnika ljutnje."

Vrlo je teško analizirati osjećaje i reakcije kada ste isprovocirani. Međutim, vi možete analizirati nešto što se dogodilo u prošlosti. Ako ste iskreni u vezi kontroliranja svoje ljutnje tako da ne reagirate u bijesu, od osnovne je važnosti da bilježite i ponovo razmatrate prošle epizode bijesa.

Zašto je potrebno voditi dnevnik?

Ne možemo li samo razmišljati o prošlim epizodama? Hašem nikada ništa ne zaboravlja, pa ipak nam stalno govori da se naša djela pišu u nebeski sefer. Znamo da je vrlo pohvalno ako čovjek uči Toru, čak i ako uči sam. Međutim, ako on uči sa havrusa, to se zapisuje u nebeski sefer – ali ne i ako uči sam (vidi Etika otaca 3,3). Osim toga, tijekom Deset dana pokajanja mi molimo, "Upiši nas u sefer života, spasenja, parnase, oproštenja, itd." Očigledno, postoji prednost pisane riječi. ■ Prevela Anja Grabar Strana 33

Alan Morinis:

Svakodnevna svetost Židovski duhovni put musara srce." Obrezivanje na ovom mjestu ja razumijem kao metaforu za duhovnu inicijaciju - uklanjanje prepreka kako bi se imalo otvoren, senzibilan, pokrenut unutarnji život. U prvom citatu, ponuđena nam je mogućnost da sami sebe pokrenemo. Drugi nam citat kaže da će B-g to učiniti.

Drugi stih započinje hebrejskim slovom vav, koje se može prevesti kao "ili". Pokrenite sebe ili će vas B-g pokrenuti. Tora ne daje treću mogućnost.

Unutarnji svijet duše Život je proces obrazovanja Svakome od nas dodijeljen je zadatak da ovlada nečime u svom životu. Taj zadatak vam je već dodijeljen i već ste se susreli s njim, iako možda niste svjesni da je ono s čime ste se suočili proces obrazovanja (kurikul), niti da je to središnja zadaća vašeg života. Svrha ove moje knjige jest da vam pomognem da postanete svjesni svog osobnog procesa obrazovanja i da usmjerite svoje korake da ovladate njime.

Ono što ja nazivam vašim kurikulom – vašim procesom obrazovanja, najjasnije se pokazuje u izazovima koji se opetovano postavljaju pred vas. Pod time mislim na ponašanja koja vas svaki puta iznova uvale u istu kašu. Vjerojatno možete bez puno truda prepoznati jedan ili dva ovakva uzorka, u nizu pokvarenih odnosa s drugima ili čak prekinutih veza, u financijskim snovima koji se nikada nisu realizirali, u ispunjenju koje ostaje zauvijek nedostižno. No unatoč svom iskustvu, možda niste shvatili da tu postoji proces obrazovanja koji je integriran u u vašu vlastitu povijest. Što se prije upoznate sa svojim procesom obrazovanja i svladate ga, brže ćete se osloboditi tih navika. Tada ćete manje patiti.

Tada ćete drugima nanijeti manje patnje. Tada ćete dati doprinos svijetu koji je vaš jedinstveni i najveći potencijal.

Hoće li vam ovo pomoći da ostvarite sve svoje snove? Ni najmanje. Ja ne govorim o snovima već o stvarnosti. To da vaš život utjelovljuje proces obrazovanja je činjenica. Zašto? Jer život je postavljen tako da Strana 34

ćete se naći pred izazovima, a kroz iskustva stečena suočavanjem s tim izazovima vi ćete odrasti kao osoba.

Vjerojatno ćete tada otkriti i da su izrasli novi snovi. Što se tiče rasta, tu nitko od nas nema izbora. Život nas tjera da rastemo. Međutim, na vama je da izaberete hoćete li samo dopustiti da se vaš proces obrazovanja odigrava sam od sebe na koji god način, bez da se pripremite kroz učenje i usmjerenost ili ćete pokušati otkriti putove života i napredovanja koje su prethodne generacije već obilježile i osvijetlile kako bi vam pomogle u vašem procesu obrazovanja i rasta na svjestan usmjeren način. Taj važan izbor nalazi se u vašim rukama.

S obzirom da ova knjiga prati židovski duhovni put, korisno je vidjeti da Tora prepoznaje ovaj glavni izbor s kojim se suočavamo. U Ponovljenom zakonu rečeno nam je: "Obrezat ćete svoje srce." Ta se zagonetna slika pojavljuje samo još jednom u Tori, u ovom obliku: "I G-spod, B-g vaš, obrezat će vaše

Kada nemaju vodiča za to■ kako pokrenuti sebe, ljudi vrlo često jure za pogrešnim stvarima ili, ako to ispravno shvate, čine to na pogrešan način. Spotaknu se na netočne odgovore na pitanja o njihovom procesu obrazovanja: "Da sam samo bio bogat." "Par poteza plastičnog kirurga može to srediti." "Porazi tog neprijatelja." "Podrži tu stvar." "Pridruži se tom klubu." Pribjegavanje takvim vrstama odgovora na vaše unutarnje izazove istovjetno je predavanju sebe B-gu kako bi se opametili, što se nažalost obično događa kroz gorka iskustva gubitka, neuspjeha i slomljenosti. Ta nas iskustva doista potaknu da rastemo. No, šteta je što čitavi životi budu provedeni u slijepom tumaranju, u osobnoj patnji i po cijenu porasta zla - da, zla - u svijetu, kada svatko od nas ima i drugu mogućnost kako može rasti. Tora vrlo jasno kaže da imate mogućnost poduzeti korake da pokrenete svoje vlastito srce.

Vaš vodič prema putu musara Ova knjiga predstavlja praktični način rješavanja ove opće situacije kako potaknuti svoja srca da poboljšamo sebe i svijet, crpeći iz mnoštva drevnih učenja razvijenih upravo u Divrej Tora

(nastavak s 34. stranice) Alan Morinis: tu svrhu. Ove smjernice, poznate kao musar, veliki su židovski mislioci i duhovni tragači sastavili tijekom proteklih tisuću godina.

Kada nudim vlastite lekcije iz musara, činim to kao učenik ove tradicije, a ne kao izvrstan majstor. Moj put traženja nije završen, a ono što ovdje nudim je opis puta kojim trenutno koračam. Pišem kao učenik koji se obraća drugom učeniku, dijeleći darove ove tradicije baš onako kako sam ih primio.

Postoje i oni koji musar poznaju daleko bolje od mene, ljudi koji su, za razliku od mene, odrasli u svijetu kojega je musar bio sastavni dio.

Ipak, ispostavlja se da je upravo ta povijest glavni razlog što je ovaj projekt postao moj osobni zadatak, jer musar vidim i cijenim drugačije od onoga kojem je on samo sastavni dio svijeta. Iako se otvaram svim vrstama kritika, na ovaj rizik me nadahnjuju riječi Rabbi Bachye ibn Pakude, čije je klasično djelo musara bilo objavljeno 1070. godine i koji se, čini se, suočavao sa sličnim sumnjama: Znao sam da su mnoge dobre ideje bile odbačene zbog bojazni, i da strah izaziva veliku štetu, no prisjetio sam se izraza: "Budi na

Godina 17 35 Broj 1 Strana

Svakodnevna svetost oprezu da ne budeš previše oprezan!? Shvatio sam, da su svi koji su ikada odlučili učiniti nešto dobro ili uputiti druge na put pravednosti ostali čekati sve dok sami nisu bili u stanju ostvariti sve što su zacrtali, ništa ne bi bilo rečeno još od vremena proroka.

Međutim, s punim autoritetom mogu govoriti o rupama koje postoje na putu života, jer sam i sam u toliko njih upao. Posvećen sam dijeljenju lekcija musara jer kad pogledam unatrag vidim kako sam mogao izbjeći ogromnu bol da nisam udario ravno u njih. Dijelim ono što sam naučio u nadi da će vam to poravnati i ispraviti put.

Ne želim ostaviti dojam da mi je život katastrofa. Nije. Zdrav sam i dolazim iz stabilne obitelji pune ljubavi. Dobio sam Rhodesovu stipendiju koja me odvela na Sveučilište Oxford, gdje sam doktorirao, a moju disertaciju je objavio Oxford University Press. Uslijedile su još tri knjige. Nisam imao problema s dobivanjem posla na fakultetu, a kasnije, kad sam posegnuo za više voća sa stabla života, pokrenuo sam tvrtku za filmsku produkciju koja je na kraju izlistana na burzi, sa mnom

kao izvršnim direktorom. Moji su filmovi osvajali nagrade i zaradio sam novca. U braku sam s istom dragom ženom više od trideset godina i imamo dvoje predivne i ostvarene djece. Imamo lijepu kuću u lijepom dijelu grada.

Na ovom mjestu priča obično krene: i onda se sve raspalo, ali kod mene nije tako išlo. Samo se jedna stvar raspala, a to je bio moj radni život. Propast moje tvrtke bila je kriza, ali ispostavilo se da je to tajni dar, jer me to dovelo do otkrića musara. Moja je tvrtka propala jer sam loše postupio. Bio sam zgađen samim sobom i moje bolno srce je krvarilo. Osjećao sam se primoranim promijeniti svoj život, iznutra. I to me navelo na potragu, a musar je ono što sam pronašao.

Priču o svom otkriću i mojim prvim koracima u učenju musara već sam ispričao u svojoj ranijoj knjizi Climbing Jacob's Ladder (Uspinanje Jakovljevim ljestvama). Tamo opisujem kako sam se susreo s musarom i s izvanrednim, dubokim učiteljima koje sam na taj način upoznao: Rabbi Yechielom Yitzchokom Perrom iz ješive u Far Rockawayu na Long Islandu u New Yorku i njegovom suprugom Rebbetzin Shoshanom Perr koji su i dalje moji vodiči. Ova knjiga vodi tu priču dalje, iako sada priča nije toliko o meni koliko o vama. Naučio sam toliko da to želim podijeliti u nadi da će vam moje iskustvo biti od koristi. Posebno se nadam da će vas dijeljenje mnogih lekcija koje sam naučio (neke na teži način, neke usvajanjem musara) poštedjeti da ne morate sami posrtati kroz slična iskustva. Musar je pomogao meni i drugima koje poznajem da poboljšam vođenje vlastitog života. Uvjeren sam da to može učiniti i za vas. ■ Strana 35

AMBASADOR IZRAELA

‘Cijeli svijet tu skupinu prepoznaje kao terorističku organizaciju. Nadam se da će to učiniti i Hrvatska!‘ Index 8.10.2023.

‘Ideja suzdržavanja i deeskalacije trenutno nije relevantna. Nažalost, vrijeme je za puške i topove, a ne za diplomaciju‘ Palestinski militanti pokrenuli su veliki raketni napad na Izrael rano u subotu ujutro. Smatra se da je u Izraelu poginulo više od 300 ljudi, a više od 1000 je ranjeno. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu poručio je da je država u ratu. O sukobu u Izraelu i Pojasu Gaze, u Točki na tjedan televizije N1 govorio je izraelski veleposlanik u Hrvatskoj Gary Koren, piše N1.

žnije, kao što je premijer Netanyahu spomenuo, pripremamo se za rat. To neće biti samo operacija, već rat, kako bismo jednom za svagda završili s Hamasom. Važno je naglasiti da su oni teroristička organizacija i takvim ih priznaje cijeli svijet i nadam se da će to učiniti i Hrvatska”, kazao je veleposlanik.

“Jutros prije svega oplakujemo smrti i brojimo vjerojatno oko 300, možda čak i više poginulih. Imamo nekoliko tisuća ranjenih i na desetke otete djece, žena i starijih građana. To su tipična barbarska djela Hamasa. Drugo, nastavljamo s operacijama čišćenja unutar Izraela, u nekim od sela i kibbutza, čak i u gradovima u blizini Pojasa Gaze.

Mnogi se pitaju kako se dogodilo da je Hamas uopće mogao orkestrirati pobunu na teritorij Izraela. Upitan je li ovo potencijalni propust obavještajnih službi, Koren odgovara: “Kao prvo, na taktičkoj razini, Hamas nikada nije stavio po strani svoj plan da uništi Izrael. To je njihova ideologija i dio njihove povelje i sve to orkestrira Iran. Zajednički interesi palestinskih radikala i Irana je sprječavanje mirovnog sporazuma između Izraela i Saudijske Arabije i sprječavanje ikakve mogućnosti da se Saudijci, zajedno s drugim umjerenim sunitskim zemljama pridruže Izraelu pri stabilizaciji Bliskog istoka.”

Nadam se da ćemo danas s time završiti. Treće i ono najva-

Veleposlanik od Hrvatske očekuje da prepozna Hamas kao

terorističku organizaciju: “Kada govorimo o očekivanjima, zahvaljujem premijeru Plenkoviću i ministru Radmanu i drugim ljudima iz Sabora i javnim osobama koje toplo podržavaju Izrael, izražavaju solidarnost i osuđuju terorizam. Željeli bismo da se Hrvatska službeno pridruži u podršci prava Izraela na samoobranu. Ideja suzdržavanja i deeskalacije trenutno nije relevantna. Nažalost, vrijeme je za puške i topove, a ne za diplomaciju”, ističe Koren.

Veleposlanik Koren pozdravlja poruku američkog predsjednika Bidena, te poruku nemiješanja regionalnih sila u rat.

Smatra da ukoliko rat eskalira i drugi regionalni akteri se pokušaju ubaciti, Hezbollah je svakako veći i zastrašujući neprijatelj nego Hamas: “Izrael je spreman na to. Ono što se dogodilo jučer ujutro nas je iznenadilo, ali sada imamo jedinice na sjeveru, na granici s Libanonom i Sirijom. Jutros je Hezbollah već izveo jednu provokaciju. Izvršio je napad granatama na izraelsku vojsku. Došlo je do trenutačne vojne reakcije i mi smo granatirali one koji su izazvali ovu provokaciju”, kazao je.

Na pitanje što očekuje od Izraelovih umjerenih arapskih susjeda, odgovara: “Komuniciramo s našim susjedima i umjerenim zemljama, prije svega s Egiptom i Jordanom. To je doista stup stabilnosti i nade protiv ove osovine zla koju vodi Iran, Hezbollah i Hamas”, dodajući: “Ovo je zapravo pljuska u lice umjerenim zemljama i oni su doista zabrinuti zbog Hamasa. Islamski radikali u arapskom svijetu stvaraju vrlo stvarnu prijetnju za stabilnost tih zemalja.”

Page 36 Strana 36

Divrej Tora

Razgovori između palestinskih vlasti i Izraela već dugo su u prekidu. Na pitanje kako ocjenjuje reakciju Fataha i palestinske vlasti u Ramallahu, veleposlanik odgovara: “Nije nas briga što dolazi od njih. Imali smo bolju obavještajno-sigurnosnu suradnju sa sigurnosnim aparatom predsjednika Abbasa jer u pogledu umjerenih arapskih zemalja, palestinskoj vlasti glavna prijetnja dolazi od Hamasa. S jedne strane, oni moraju slati poruke palestinskoj javnosti, a s druge strane shvaćaju da se u vezi vlastitog opstanka uvelike oslanjaju na Izrael. Da nema Izraela, oni bi se urušili.”

Nakon prosvjeda koji su se proteklih mjeseci događali u Izraelu protiv pokušaja utjecaja premijera Netanyahua na pravosuđe, sada smo čuli pozive i samog premijera i čelnika opozicije za osnivanjem vlade nacionalnog jedinstva. Na pitanje hoće li se to dogoditi, veleposlanik Koren odgovara: “Ne želim previše elaborirati jer su stvari tek u razvojnoj fazi.

Pozitivan signal je što su lider opozicije Yair Lapid i premijer Netanyahu spomenuli tu mogućnost. U povijesti Izraela se to nekoliko puta dogodilo. Možda je ovo vrijeme da ponovno budemo ujedinjeni. To je jedna od najvećih strana Izraela, naša unutarnja kohezija. Nadam se da će političari pronaći način kako pristupiti ovom pitanju.”

Vijeće sigurnosti UN-a sastat će se danas na inicijativu Brazila kako bi razgovaralo o napadu Hamasa na Izrael, veleposlanik Koren smatra kako UN u ovom trenutku nije institucija koja može dovesti do značajnog pomaka u situaciji na terenu, piše N1.■ Godina 17 Broj 1