1-02 - Divrej Tora - Noah 5784

Divrej Tora Godina 17 Broj 2

Zagreb, šabat 21. listopada 2023. - 6. hešvana 5784.

http://twitter.com/DivrejTora

Broj 2 divrejtora@gmail.com

Paraša Noah

B’’H

Rabbi Shraga Simmons

Torah Bytes

U današnjem društvu, tvrtke i mediji stalno nastoje pomicati granice prihvatljivoga - bilo da se radi o modi, glazbi, videoigrama ili općenito načinu života. Ono što me redovito zapanjuje je kako su roditelji uvijek šokirani trenutnom razinom dopuštenoga - jednako kao što su njihovi roditelji bili isto tako šokirani generaciju ranije!

Zmanimpomicati za Mi Dnevni nastavljamo granice.Grad I u Zagreb nekom trenutku, čini se da se pojedinac mora zapitati: jesu li stvari otišle "predaleko"?

Dan

utorak 16.10.2018.

Alot Hašahar

5:45

Najranije Talit

6:19

Nec Hahama

7:14

Zato, uzmite si nekoliko minuta i razmislite o negativnom ponašanju koje se zbiva oko vas, stvarima u koje ste možda i sami upleteni. Možda je to uredsko ogovaranje, možda nedolična odjeća, ili možda razina nasilja u filmu.

Najkasnije Š’ma

9:57

Zman Tefila

10:52

Hacot

12:41

Minha Ketana

15:52

Plag Haminha

17:01

Šekia

Cet Ha-kohavim

18:09

18:51

(Berešit 6,9-11,32)

B-g daje nalog Noahu, jedinom pravednom čovjeku u svijetu ogrezlom u nasilju i pokvarenosti, da sagradi veliku drvenu tevu (arku), premazanu iznutra i izvana smolom. Veliki potop, kaže B-g, izbrisat će sav život s lica zemlje; ali arka će plutati na vodi, štiteći Noaha i njegovu obitelj, i po dva primjerka (muško i žensko) od svake životinjske vrste.

Kiša pada 40 dana i noći, a vode se pjene daljnjih 150 dana, prije nego li počnu opadati. Arka se zaustavlja na planini Ararat, te Noah s prozora šalje gavrana, a zatim nekoliko golubica, "da vidi jesu li se vode povukle s površine zemlje." Kada se zemlja u potpunosti osušila – točno jednu solarnu godinu (365 dana) od početka Potopa – B-g zapovijeda Noahu da izađe iz teve i ponovo naseli zemlju.

Noah podiže žrtvenik i prinosi žrtve B-gu. B-g se zaklinje da više nikada neće uništiti čitavo čovječanstvo zbog njihovih djela i postavlja dugu kao svjedočanstvo svog novog zavjeta s čovjekom. B-g također daje Noahu zapovijedi u vezi svetosti



života: za ubojstvo slijedi smrtna kazna, a iako je čovjeku dozvoljeno jesti meso životinja, zabranjeno mu je jesti meso ili krv uzete od žive životinje.

Noah posadi vinograd i opije se onime što je proizveo. Dva Noahova sina, Šem i Jafet, dobivaju blagoslov jer su pokrili golotinju svog oca, dok treći sin, Ham, biva proklet zbog toga što je iskoristio njegovo poniženje.

Potomci Noaha ostaju jedan narod, s jedinstvenim jezikom i kulturom, tijekom deset generacija. Tada oni izazovu Stvoritelja izgradnjom velike kule koja bi simbolizirala njihovu vlastitu nepobjedivosti; B-g im zbrka jezik tako da "jedan nije mogao razumjeti jezik drugoga," natjeravši ih tako da se ostave svog projekta i rašire se licem zemlje, podijelivši se u sedamdeset naroda.

Paraša Noah završava kronologijom deset generacija od Noaha do Avrama (kasnije Avrahama), i njegovog putovanja iz svog rodnog mjesta Ur Kasdima u Haran, na putu za Zemlju Kanaan. ■

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija Paraša Noah Kohen

Prva alija – 14 p’sukim – 6,9–22

zapovjedio mu da izgradi arku, dovede u nju po dvoje od svake vrste životinja i dovoljno hrane za obitelj i životinje. Komentari ističu

Sedra Berešit započinje glasovitim

da je Noah dobio dovoljno vremena

izvještajem o stvaranju i "padu":

da pokuša utjecati na svoju gene-

istjerivanjem Adama i Have iz Gan

raciju da se popravi. On ili nije us-

Edena, Kajinom i Hevelom, nabraja-

pio u tome ili nije ni previše poku-

Levi

njem stalnog pogoršanja sukcesi-

šavao. Učinio je to upravo onako

Druga alija – 16 p'sukim – 7,1 -16

vnih generacija sve dok B-g nije "po-

kako mu je rečeno (i ništa više od

žalio" što je stvorio svijet i do Nje-

toga?).

gove odluke da ga uništi. Jedina svjetla točka tog sveopćeg pada nalazi se na kraju ove sedre: "Ali Noah je našao milost u B-žjim očima."

Razmislite o ovome... B-g je mogao uništiti svijet i spasiti Noaha, njegovu obitelj i parove životinja čudesnim momentom. U tren oka. Bez

Sedra Noah nastavlja ovaj niz i

ljudskog utjecaja. Mogao je, ali nije

kaže nam da je Noah bio potpuno

to učinio. Mogao je prepustiti Noa-

pravedna osoba "u svoje vrijeme".

ha samome sebi, da sav posao oko

Raši predstavlja različita mišljenja o

spašavanja obitelji i životinja obavi

tome da li je izraz "u svoje vrijeme"

sam. Niti to nije napravio. (Vjeroja-

nešto pohvalno ili pogrdno. Je li

tno bi bilo ljudski nemoguće Noahu

Noah bio velik u svojoj vrlo iskvare-

da sve napravi sam.) Ono što B-g

noj generaciji ili je bio velik u uspo-

jest učinio je da je dao nalog Noahu

redbi s generacijom u kojoj je živio.

da sagradi arku od 300x50x30 laka-

Iako Raši ne daje prednost nijednoj

ta, plovilo na tri palube, i da prikupi

od te dvije mogućnosti, očito je da

hranu potrebnu za prehranu mno-

Noah nije bio onako velik kao što je

go, mnogo životinja i njegove obite-

to bio Avraham Avinu.

lji tijekom godine dana. To nije mo-

Pogled na peto poglavlje Pirkei Avot otkrit će značajnu razliku između Noaha i Avrahama. Deset ge-

glo biti učinjeno bez poprilične koli-

čine čuda i obustave zakona prirode.

neracija između Adama i Noaha te

Ali Noah je bio dio svega toga. To

između Noaha i Avrahama, uče nas

je ono što B-g obično želi kad su u

o dugotrajnom B-žjem strpljenju. Pa

pitanju čuda. Mi, kao ljudska bića,

ipak, kad je prvih deset generacija

povezani smo mnogo bolje s ta-

došlo svom kraju, počeo je potop. A

kvom vrstom čuda. Aminadav je

kad je drugih deset generacija stiglo

morao skočiti u more prije nego što

do kraja, Mišna nam kazuje da je

se ono razdvojilo. Ljudi su morali

Avrahamovom zaslugom svijet na-

vidjeti što je Noah radio tokom 120

stavio postojati. Noahova zasluga

godina. Nama je potrebno da vidi-

bila je dovoljna samo da se spasi

mo nešto prirodno i poznato unutar

njegova obitelj. Noaha je B-g obavi-

čuda, a potrebno nam je da vidimo i

jestio o namjeri da uništi svijet i

čudo u sklopu prirode.

Strana 2

B-g kaže Noahu i njegovoj obitelji da uđu u arku i da sa sobom povedu po sedam parova od svake vrste košer životinja i ptica. Noahu je rečeno da će se za sedam dana spus■ titi kiša na 40 dana i noći i za to će vrijeme sav život na Zemlji biti izbrisan. Noah je u vrijeme potopa bio star 600 godina.

Talmud (u Pesahim) ukazuje na B-žju uputu da uzme "životinje koje su tahor (tj. košer) i one koji nisu tahor," kao lekciju da se govori "čistim" jezikom, to jest ne vulgarnim.

Tora je mogla upotrijebiti riječ tame (nečist), ali je izabrala duži način da to kaže korištenjem ljepšeg izraza.

Komentari postavljaju pitanje, ako je to tako, kako to da Tora koristi riječ tame u mnogim drugim kontekstima. Odgovor je da Tora, kada postavlja neku micvu i halahu, mora koristiti izravne pojmove kako bi se izbjegle eventualne zabune. S druge strane, kad priča priču, bolje je koristiti uglađeniji jezik.

B-žja zapovijed Noahu da uzme parove životinja i 7 pari košer životinja i ptica, dvije su odvojene stvari. Parovi životinja bili su za nastavak vrste. Te životinje, uče nas, prepuštene su instinktu samoodržanja.

S druge strane, Noah je morao dovesti u teva (arku) druge životinje,

Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: čija je sudbina, da tako kažemo, bio žrtvenik i stol.

S tim u vezi, još jedno pitanje pada na pamet. Koliko je jelena bilo u arki? Sedam parova, jer je jelen košer životinja, ili samo dva, jer se jelen nikad ne prinosi kao korban? Budući da neki kažu da je razlog za sedam parova bio zbog žrtvovanja, a drugi kažu zato da bi se opskrbilo košer hranom, kako glasi odgovor za jelene? Isto tako, koliko kokoši? Žrtve? Ne? Hrana? Da. Dakle? Rabin Zev Leff objašnjava da je B'nei Noah (Noahovom potomstvu, svima onima koji nisu Židovi, op.pr.) dopušteno prinositi žrtve od bilo koje košer životinje ili ptice; Noah nije bio ograničen na krave, koze, ovce, golubove. Dakle, koji god razlog bio, bilo je sedam parova jelena, kokoši, itd. Š'liši Treća alija – 22 p'sukim – 7,17 – 8,14 Kiše su pale i vode iz dubina su rasle tijekom 40 dana i noći, no Potop je na svom vrhuncu ostao još dodatnih 150 dana. B-g se 'sjetio' Noaha i svih koji su bili s njim u arci te je voda počela opadati. Arka se zaustavila na brdu Ararat i 40 dana kasnije (Sjećate li se prvih 40 dana?

Ovaj put 40 predstavlja ponovno rođenje onih koji su preživjeli mabul), Noah je otvorio "prozor" na arki i poslao gavrana. Zatim je poslao golubicu, pa je poslao opet, i konačno nakon punih godinu dana (365 dana), zemlja je bila spremna da primi svoje nove stanovnike.

Alija po Alija

osim za grijeh krađe. Tora koristi izraz hamas, pojam za krađu uz koju ide nasilje. Da je Potop bio kazna za krađu po načelu mjera za mjeru brojčano pokazuje gematrija od hamas = 8 + 40 + 60 = 108 i gematrija od Mei No'ah, naziv za mabul koji se koristi u Haftari Parše No'ah: 40 + 10 (50) + 50 + 8 (58) = 108. Rabbi Aurebach z"l pronalazak ove gematrijske podudarnosti pripisuje Ba'al HaTurimu. Ba'al HaTurim dalje ističe da je gematrija od Gehinom također 3 + 10 + 5 + 50 + 40 = 108.

Kad već govorimo o Baal HaTurimu ...

B-g je rekao Noahu, Kec kol basar ...

- kraj svih živih bića ...

Baal HaTurim vidi skrivenu referencu na mabul u numeričkoj vrijednosti za kec, 100 + 90 = 190. Mabul se sastojao od 40 dana i noći padanja kiše, plus još 150 dana previranja voda Potopa, prije nego li su one počele opadati. To je 190 dana, kec.

Baal HaTurim, odnosno Rabbi Yaakov b. Asher Ashkenazi, rođen je 5029. u Ashkenazu i umro 5103. u Toledu. Njegovo je glavno djelo Arba'a Turim, kodeks Židovskog zakona koji je prethodio Šulhan Aruhu. Njegov otac i glavni učitelj bio je Rabbeinu Asher, Ro"š.

Gematrija bazirana na L'ora Shel Torah R. Yaakova Auerbacha z"l

Tora kaže da su sva živa bića bila istrijebljena mabulom, izuzev Noaha i onih što su bili s njim u tevi. Ah No'ah, samo No'ah je ostao ... numerički iznosi 1 + 20 + 50 + 8 = 79.

Postoji midraška tradicija da je Og, pretpotopni gorostas, preživio Potop držeći se za tevu. Og = 70 + 6 + 3 = 79. Tko je preživio potop? (1) Sa-

Gemara kaže da presuda protiv naraštaja Potopa nije bila konačna,

mo No'ah... (2) Og. Raši nam kasnije govori da "palit" (izbjeglica) koji je

Godina 17 3 Broj 2 Strana

ispričao Avrahamu o zarobljavanju Lota nije bio nitko drugi do Og, izbjeglica iz pretpotopnih vremena.

Aškenazi dodaju dvije riječi i jedno slovo svojoj Amida tijekom zime. Kod s'faradim je puno veća promjena. Njihova ljetna braha je Borhenu Hašem ... sa 32 riječi. Zimi, njihov Bareh Aleinu ima 85 riječi.

R'vi'i Četvrta alija – 15 p'sukim – 8,15 – 9,7 B-g kaže Noahu da sa ženom, sinovima i njihovim ženama te svim životinjama i pticama, napustiti arku. Noah gradi žrtvenik i žrtvuje na njemu od svih košer vrsta (koje su dozvoljene za korbanot). B-žja "reakcija" na Noahove žrtve jest to da, usprkos u osnovi zlom potencijalu ljudske prirode, neće uništiti svijet, nego će radije kažnjavati pojedince.

Zakoni prirode su promijenjeni kako bi u svijetu vladao stalni ciklus izmjene godišnjih doba i klimatskih uvjeta.

Evo jedne misli ...

U izvještaju o potopu i nakon njega, možemo vidjeti nastavak stvaranja. Kao da je u Berešitu zabilježena 1. faza stvaranja, a ovdje nalazimo 2. fazu. Drugim riječima, svijet kakvog znamo počeo je postojati tijekom 6 dana stvaranja i Potopa koji se dogodio 10 generacija kasnije. To je nešto kao grubi nacrt i njegovo konačno (?) prepravljanje. Poanta je da o svijetu učimo iz svega što nam Tora govori. Ne bismo imali punu korist od lekcija iz Tore bez izvještaja o ranijim generacijama.

B-g je blagoslovio Noaha i zapovjedio njemu i njegovoj obitelji (i cijelom čovječanstvu) da budu plo-

Strana 3

(nastavak s 3. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: dni i množe se." Noah dobiva dozvolu da jede meso (što nije bilo dopušteno prethodnim generacijama), ali i upozorenje da ne jede sa žive životinje. Ovdje se navodi zakon o ubojstvu te drugi Noahidski zakoni.

Hamiši Peta alija – 10 p'sukim – 9,8–17 B-g daje obećanje čovječanstvu da više nikada neće uništiti svijet onako kao što je to učinio s Potopom.

Duga će služiti kao znak i podsjetnik na to obećanje.

Mi potvrđujemo značaj duge izgovarajući braha kad je vidimo "...

Onaj koji pamti Savez, vjeran mu je i drži Svoju riječ." Zapazite da su od 10 stvari navedenih u Avot kao stvorene u momentu između šest dana Stvaranja i prvog Šabata, sve osim duge, natprirodne. Dugu se, dakle, može smatrati mostom između prirodnog i natprirodnog. Drugim riječima, trebamo uočavati djelo B-žjih ruku u svim prirodnim pojavama, a ne samo u očiglednim čudima. "Usta Zemlje" bila su jednokratna tvorevina kako bi progutala Koraha i njegovu družinu. No, obične stijene i brda, litice i raspukline ništa manje nisu B-žjih ruku djelo.

Neki kažu da je duga znak da je B-g ljut na svijet i želi ga uništiti osim što je obećao da neće.

S druge strane, Jehezkel opisuje da je nebesko prijestolje poput duge, a sjaj kojim je Kohen Gadola zračio po izlasku iz Svetinje nad svetinjama uspoređen je sa dugom na nebu. I to je, također, lijepo. Šiši 6. alija – 44 p'sukim – 9,18 – 10,32 Ovo je druga najduža šiši u Tori.

Strana 4

Alija po Alija

Nedugo nakon izlaska iz arke, Noah postaje zemljoradnik i vinogradar. On proizvode vino i napije se. Jedan od njegovih sinova, Ham, nemoralno se ponese sa svojim pijanim ocem; Šem i Jafet ponašaju se kako dolikuje u datoj situaciji. Kad Noah shvati što se dogodilo, on prokune Hama i njegovog sin Kanaana, a blagoslovi Šema i Jafeta. Noah poživi 350 godina nakon potopa, te umire u dobi od 950 godina.

2+2=?

Noah je imao 600 godina kad je počeo Potop. Živio je 350 godina nakon Potopa. Tora zbrajanjem ta dva broja dolazi do 950. Što je s godinom samog potopa? Može se reći da godina dana Potopa nije dio normalne vremenske skale. Priroda je bila stavljena na čekanje za vrijeme njenog trajanja. Bilo je to kao da su Noah i društvo zamrli na godinu dana. To je ideja koja pomaže "objasniti" sva neslaganja u godinama starosti arheoloških ili geoloških nalaza. Ta godina nije bila stvarna godina.

Tora zatim navodi naraštaje koji su uslijedili poslije Noaha uključujući i Nimroda, moćnog pobunjenika protiv B-ga, te narode koji su potekli od Šema, Hama i Jafeta. Švi'i 7. alija – 32 p'sukim – 11,1–32 Ovo je najduža š'vi'i u Tori.

Tora nam govori o pokušaju izgradnje "babilonske kule," simbola pobune protiv B-ga. (Usput samo, to se dogodilo 40 godina nakon mabula - još jednom 40.) B-g je osujetio te planove, pobrkao jezike čovječanstvu i raštrkao ljude uzduž i poprijeko zemlje.

Komentari uspoređuju ove dvije grešne generacije u ovoj sedri. Dor HaMabul je bila uništena, jer su njihovi grijesi obuhvaćali uništenje društva općim nepoštovanjem prema bližnjem. Dor HaPlaga se ogriješila samo protiv B-ga, a ne jednog prema drugome. Društvo (mada ■ promijenjeno) može opstati; B-g mu može dopustiti da i dalje postoji u takvim okolnostima. On može oprostiti čovjeku grijehe protiv Sebe, ali ne i čovjekov grijeh protiv bližnjeg.

Sedra se vraća Noahovoj lozi, ovaj put samo preko Šema, ravno do Teraha i njegovog sina Avrama (sa ženom Sarajom). Sedra tako završava s pripremljenom scenom za sljedeću veliku fazu razvitka svijeta, a to je povratak vjeri u jednog B-ga i "rođenju judaizma."

Haftara

22 p'sukim – Ješejahu – 54,1- 55,5 Rabin Jacobs ističe očitu vezu između ove parše i njene haftare - u vezi spominjanja Noahovih "voda" u haftari. Na dubljoj razini, Ješajahu povlači paralelu između Saveza koji je B-g preko Noaha sklopio s čitavim čovječanstvom i obećanja narodu Izraela u vezi njegove budućnosti. Baš kao što je obećao da više nikad neće poplaviti cijelu Zemlju, tako je obećao da neće ukoriti i kazniti Izrael (u budućnosti). ■ Prevela i prilagodila Dolores Bettini

Divrej Tora

Raspršenost potomaka Šema, Hama i Jafeta (karta iz povijesnog udžbenika i atlasa biblijske geografije iz 1854. godine) Godina 17 5 Broj 2 Strana

Strana 5

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi U parši Noah ne pojavljuje se niti jedna od 613 micvos, pa ćemo razmotriti neke opće stvari. Šest stalnih micvos

Postoji šest micvos za koje su Židovi dobili uputu da ih vrše u svako doba i na svim mjestima. One se nazivaju šest Micvos temidios ili "Stalnih micvos".

Micvos se obično razvrstavaju u dvije kategorije, one koje su vezane uz određeno vrijeme, i one koji nisu vremenski definirane. Micvos vezane uz određeno vrijeme mogu se ispuniti samo u to određeno vrijeme, kao što je slučaj s jedenjem macesa na Pesah ili njihanjem lulava na Sukos. Čak se i većina micvos koji nisu vezane uz vrijeme ne može ispuniti u svako doba. Na primjer, micva o mezuzi ne može se ispuniti ako čovjek nema vrata. Međutim, postoji šest micvos za koje je Židovima naloženo da ih vrše u svako doba i na svim mjestima. Vozite se autobusom?

Možete ispuniti šest micvos. Legli ste u krevet jer ste jako prehlađeni? I tamo ih možete ispuniti. One se nazivaju šest Micvos temidios ili "Stalne micvos".

1. Znati da postoji B-g Ja sam Hašem B-g tvoj koji sam te izveo iz Egipta. (Izl 20,2) Prva od šest stalnih micvos također je i prva od Deset zapovijedi. To je micva da se prizna da Hašem postoji. Moramo priznati da On ne samo da je stvorio svijet, već i

dalje sudjeluje u svakodnevnom funkcioniranju svijeta i našem osobnom životu. Ne bismo trebali samo vjerovati u B-ga, nego bismo trebali izići van i pogledati sve te dokaze kako bismo znali da B-g postoji.

2. Ne vjerovati u bilo koje druge "bogove" Nemoj priznavati druge "bogove" u mojoj nazočnosti. (Izl 20,3) Svako mjesto na koje bi čovjek mogao otići nalazi se u B-žjoj nazočnosti – prema tome, druge sile ne postoje! Ne smije se čak ni vjerovati da je Hašem stvorio svijet, a onda prepustio upravljanje anđelu ili nekom drugom podaniku. Moramo uvidjeti da niti jedno biće koje je Hašem stvorio ne može osujetiti Njegovu volju.

3. Znati da je B-g Jedan Čuj, Izraele, Hašem (Vječni) je naš B-g, Hašem (Vječni) je Jedan. (Ponovljeni zakon 6,4) Osim stalnog uviđanja Hašemova jedinstva, postoji i micva da se ovaj stih, Šema, govori ujutro i uvečer. Prepoznavanje Hašemovog jedinstva znači poznavati da je On jedini, da On nema partnere, dijelove ili da se može dijeliti, te da On biva izvan vremena i prostora. Hašem je jedini izvor života i postojanja. (ostale 3 micvos drugom prilikom) ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi 66. Negativna je zapovijed da se nema sažaljenja prema siromahu na sudu kao što Pismo kaže, niti ćeš biti pristran prema siromahu u njegovoj parnici (Š'mot 23,3); a kaže još i, nećeš se prikloniti siromahu (Va-jikra 19,15).

[To znači] da sudac ne bi smio reći, "Ovo je ubog čovjek, i dužnost nam je da ga podupremo. Proglasit ću da je on u pravu, pa će se moći s lakoćom izdržavati."

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku.

67. Negativna je zapovijed za suca da ne izvrće pravdu za grešnika zbog njegove zloće jer Pismo kaže, Nećeš izvrnuti pravo svojemu siromahu u njegovoj parnici. (Š'mot 23,6); a značenje "tvog siromaha" je osoba koja je osiromašena u micvot.

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, kako za muškarca tako i za ženu.

Strana 6

68. Negativna je zapovijed za suca da ne izvrće pravdu za prozelita (obraćenika na židovsku vjeru) ili onoga bez roditelja

jer Pismo kaže, Nećeš izvrnuti pravice došljaku ni siroti. (D'varim 24,17). Ako je netko prekršio to i postupio nepravedno u parnici konvertita ili u parnici siročeta, on je prekršio dvije zabrane (jedna je, Nećeš postupati nepravedno pri suđenju – Va-jikra 19,15 [§69]; a druga je ova zabrana).

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku.

69. Negativna je zapovijed ne počiniti nepravdu kod donošenja presude kao što Pismo kaže, Ne činite nepravde kod presude. (Va-jikra 19,15). To znači ne proglasiti krivoga nevinim, niti nevinog krivim. U tu je zabranu uključeno i pravilo da se presuda ne odgađa. Kad sucu bude jasno što je pravo, ako se on naširoko bavi onime što je jasno, kako bi izazvao tjeskobu kod jedne od stranaka, to spada u kategoriju nepravde. ■ Divrej Tora

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - židovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserles iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drže aškenaski Židovi.

Dio I: Orah hajim Poglavlje 2 - Rese (Cicis)

Odjevni predmet koji na suprotnim stranama ima četiri ili više pravokutnih uglova (10, 1-3,5-9,12) mora imati rese (cicis), pod uvjetom da je dovoljno velik da prekriva veći dio tijela (vidi 16,1), da se prvenstveno koristi u tu svrhu (10,10-11; 19,12), a vlasništvo je Židova (vidi 14,3, 5). Cicis je obavezan kad se odjeća nosi tijekom dana ili kad je se nosi noću ukoliko je se uobičajeno nosi tijekom dana; vidi 18,1-2. Obaveza cicisa odnosi se samo na odjeću načinjenu od tkanine (vidi 10,4), i obaveza je samo rabinska, osim u slučaju kada je odjeća načinjena od lana ili ovčje vune (9,1); prema nekim mišljenjima, ni odjeća niti cicis ne bi smjeli biti od lana (9,2.6.). Cicis može biti izrađen od vune ili istog materijala kao i odjevni predmet (9,2-4); može biti bijel ili iste boje kakva je i odjeća (9,5).

Niti koje su koriste za cicis trebaju biti ispredene i upletene za tu svrhu, od strane Židova (11,1-2), a sam cicis bi trebao biti načinjen od strane (ponajprije muških) Židova (vidi 20,1), po mogućnosti u tu svrhu (14,1-2). Trebao bi biti izrađeni od materijala koji je prihvatljiv i biti dobre kvalitete; vidi 11,5-8. Cicis trebaju biti duljine od najmanje 30 cm (11,4, a pogledajte i sljedeći odlomak). Ako se raspletu, ostaju valjani pod uvjetom da su djelomično uvijeni (vidi 11,3), ali ih treba na krajevima vezati u čvor kako se ne bi raspleli (11,14). U vezi toga što učiniti ako se neke od njih prekinu, pogledajte 12,1-3.

Godina 17 7 Broj 2 Strana

Cicis se provuče kroz rupice u blizini četiri ugla odjeće (vidi 11,911.15.) koji su međusobno najudaljeniji (10, 1). Četiri cicisa provuče se kroz svaku rupicu (11,12-13), a dvije skupine od po četiri kraja međusobno se vežu u dvostruki čvor na rubu odjeće u blizini rupica (11,14.15).

Jedan od cicisa je dulji od ostalih (11,4); dulji kraj tog cicisa se omota oko drugih sedam krajeva i veže u dvostruki čvor; to se radi više puta kako bi se načinilo ukupno pet dvostrukih čvorova odijeljenih sa četiri sekcije namotaja, ukupne duljine od najmanje deset centimetara, ostavljajući slobodno obješene krajeve koji su dvostruko duži (11,14).

Cicis se ne smije skidati s odjeće koja se koristi, osim zbog toga da se umetne u drugu odjeću; vidi 15,1.

Ako je komad odjeće koji na sebi ima cicis pričvršćen za drugi odjevni predmet, cicis nisu važeći (15,2); ali ako je taj komad dovoljno velik da ga se može nositi, cicis se može umetnuti u njegove druge uglove (15,3). U slučajevima kada je odijelo razderano, ili mu je dodan komad u blizini ugla vidi 15,4-6. Cicis bi se trebalo tretirati s poštovanjem čak i kada više nisu na odjeći (vidi 21,1.

4.), a jednako tako i odjeću koja ima (ili je imala) cicis (vidi 21,2-3), no dopušteno je spavati u takvoj odjeći ili je imati na sebi u toaletu (21,3) ili na groblju (vidi 23,1-3).

Nije obvezno nositi odjeću koja zahtijeva cicis, ali ako čovjek nosi takvu odjeću, obavezan je staviti na nju cicis (vidi 8,17), i primjereno je nositi takvu odjeću svakodnevno, po mogućnosti čitavog dana, ali po-

sebno za vrijeme molitve (24,1.6). O posuđivanju takve odjeće (ili drugih vjerskih predmeta) bez dopuštenja, vidi 14,4. Pravilno je nositi tu odjeću preko svoje druge odjeće (8,11, 24,1) te držati cicis i gledati ih dok se izgovara Š'ma (vidi 24,2,4-5 i pogl.6). Slijepi bi čovjek trebao nositi cicis iako ga ne može vidjeti (17,1), ali nije primjereno da ga nosi žena (vidi 17,2). Dijete bi ga trebalo početi ■ nositi kada je dovoljno staro da to čini ispravno (17,3), kako je opisano u sljedećem odlomku. U vezi davanja odjeće s cicisom ne-Židovima vidi 20,2.

Odjeću koja ima cicis trebalo bi stavljati na sebe stojeći (8,1). Treba je staviti na gornji dio tijela, a po mogućnosti (barem nakratko) preko glave (vidi 8,2-3); cicis trebaju visiti sprijeda i straga (8,4). Svaki puta kada se takva odjeća odjene (vidi 8,1215), kaže se blagoslov (... koji nam je zapovijedio u vezi cicisa (ako je odjeća dovoljno velika: "... da se pokrijemo cicisom"); vidi 8,5-6. [Pri izradi cicisa ne kaže se ovaj blagoslov (19,2), već se blagoslov "... koji nas je poživio ..." kaže tada ili kada ih se prvi put stavlja (22,1).] Blagoslov se može kazati nakon svitanja, no poželjno ga je reći kada je dovoljno svjetla da se vidi razlika između svijetlih i tamnih linija (18,3). Kaže se ujutro, čak i ako je cicis nošen čitave noći ili stavljen prije zore (8,16).

Prije nego li kaže blagoslov, osoba treba pogledati cicis (24,3), razdvojiti ih (8,7), pažljivo ih pregledati kako bi bila sigurna da su netaknuti (8,9) i ne zaboraviti da ih nosi kako bi je to podsjećalo na sve Zapovijedi (8,8). ■ Strana 7

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Gleda li Tora na vegetarijanstvo kao na ideal?

Pokrenite raspravu za svojim šabatnim stolom o tome kakav je stav Tore prema mesnoj prehrani. Koji dokazi mogu ukazivati na to da je ubijanje životinja za hranu problematično te da je vegetarijanstvo poželjno? Koje se retke može navesti kao protuargumente? Još neke točke za raspravu:

• Prema mišljenju da Hašem nije izvorno namjeravao da ljudi meso uključe u svoju prehranu, što ga je navelo da promijeni Svoje mišljenje?

Mislite li da je moguće da se volja Vječnoga može promijeniti? Provjerite što Ralbag kaže o tome.

• R. Kook i drugi sugeriraju da je jedenje mesa dopušteno samo kao ustupak čovjekovom degradiranom moralu. Smatrate li da Tora predstavlja vječiti ideal, ili njeni zakoni mogu činiti ustupke ljudskim nedostacima?

Transkulturalne usporedbe Tora i judaizam nisu nastali u vakuumu. Znanje o obližnjim kulturama tog vremena pomaže nam da cijenimo jedinstvenost izraelskih vrednota i sustava vjerovanja. Usporedite priču o Mabulu kako je ispripovijedana u Parašat Noah s drugim pričama o potopu iz Mezopotamije. Pogledajte Mabul i mezopotamske mitove kao primjere i osnovu za raspravu.

• Koje razlike zapažate? Što je ono što podstiče potop u svakoj od priča? Kako se uspoređuju heroji svake od pripovijesti? Kakvu ulogu ima božanstvo tijekom i poslije potopa?

• Što te razlike otkrivaju o tome kako svako od tih društava poima B-ga i način na koji on vodi svijet?

Ponovna izgradnja nakon neuspjeha Ako vas je netko do koga vam je stalo na neki način iznevjerio, kako to utječe na vaš odnos nakon toga?

Vršite li snažniji pritisak na njih, ili smanjujete svoja očekivanja i zahtijevate manje? Kada im dajete drugu šansu, a kada odustajete? Razmo-

trite ova pitanja u vezi s neuspjehom ljudske rase i njezinim gotovo potpunim uništenjem u Potopu:

• Koja je to bila "slamka koja je slomila devi kičmu" i potakla Hašema da dovede Potop.

• Kako se Hašemov odnos prema čovječanstvu mijenja nakon Mabula? Zahtijeva li više od njih ili manje? Je li se njegova providnost osjećala u istoj mjeri kao ranije?

• Što se još promijenilo u svemiru poslije potopa? Je li svijet postao potpuno drugačiji od prethodnog?

Prosuđivanje drugih Postoji nekoliko likova u Tanahu o kojima vrlo malo znamo, no usprkos tome mi ih karakteriziramo kao pravedne ili pokvarene. Ovdje imamo konkretan slučaj Nimroda. Tanah nam daje samo pet redaka o njemu, ali većina čitatelja negativno gleda na njega. Što nas navodi na ovakvu ocjenu?

Postoji li neki drugi način na koji možemo iščitati njegov karakter? Pogledajte Ibn Ezrinu interesantnu analizu Nimroda, koji, kao iznimka, tvrdi da je Nimrod zapravo bio pravedan štovatelj Hašema. Koji način gledanja na Nimroda vi prefe■ rirate?

Koliko često prosudite neku osobu na određeni način i onda, nakon što je bolje upoznate, saznate da je vaš prvobitni dojam bio pogrešan? Koji su to faktori koji utječu na našu početnu procjenu drugih? Do koje mjere smo pod utjecajem vanjštine, umjesto osobine pojedinca? ■

Strana 8

Divrej Tora

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Najčišća forma Svijet se promijenio otkako sam, prije mjesec dana, posljednji put pisao. Pa ipak…..kao što kaže Propovjednik, ‘nema ništa novo pod suncem’. Nažalost, nije novost da Židovi postanu metom pokolja. To je dio našeg života tisućljećima. Izrael je tu napravio minimalnu razliku.

Pa ipak, prevladavši sve to, preživjeli smo. Napredovali smo. I dalje napredujemo. Tako ćemo i nastaviti.

Nedavno sam čitao 'Dnevnik Victora Klemperera' – Židova koji je preživio u nacističkom Dresdenu, ironično spašen je bombardiranjem grada 1945. godine. Iako je to bolno štivo, ono je i inspirativno – svjedočanstvo o židovskoj otpornosti, ljudskoj otpornosti.

Za mene najpotresniji trenutak u Schindlerovoj listi dolazi u uvodnoj sceni – SS-ovci slave u baru u Poljskoj i pričaju kako će uništiti Židove. Jedan od njih postaje malo zamišljen - znate, kaže, mnogi su prije pokušavali uništiti Židove, pogledajte što se dogodilo s Rimljanima, na primjer. Njegov kolega terorist (ispričavam se BBC-ju što okrutnog hladnokrvnog ubojicu Židova nazivam 'teroristom') oholo odgovara, 'Ha, ovo nisu Rimljani... ovo je SS!!!'

Rimsko Carstvo trajalo je gotovo tisuću godina, SS samo dvanaest - a onda su potpuno izbrisani. Nijedan nije ostao. Osamdeset godina kasnije židovski narod napreduje.

Koliko god bilo užasno imati hladnokrvno ustrijeljenu djecu, silovane žene i odrubljene glave, koliko god to bilo nepodnošljivo bolno i traumatično za svakog Židova, mi smo sve to već vidjeli, sve smo to već preživjeli. Hamas je preživio dulje od SS-a, ali kad se dim raziđe i nitko se više ne bude sjećao tko su oni, mi Židovi ćemo i dalje biti ovdje, živjeti dobrim životima, pridonositi boljem svijetu, pružati podršku onima u oskudici, braniti slabe, boriti se za ciljeve koji nisu naši vlastiti, i činiti ovaj svijet B-žjim mjestom – kao što smo radili bez prekida više od tri tisuće godina. Zaista, nema ništa novo pod suncem. ■ Godina 17 9 Broj 2 Strana

Zapravo, kad malo razmislim, ja smatram da su poprilično različiti.

Pravedan čovjek je onaj koji je predan tome da čini ispravnu stvar.

On ne uspijeva uvijek u tome, no ono što ga čini pravednim je njegovo predanje, a ne uspješna primjena toga.

Noah je vrlo pristojan čovjek – što je u njegovoj generaciji više iznimka nego pravilo. Svijet oko njega prepun je razvrata. Ljudi štuju idole, ubijaju, a u seksualnom nemoralu pravi su eksperti. Nema velike razlike u odnosu na svijet u kojem mi živimo. B-g odlučuje djelovati i šalje kišu koja pada… i pada… i pada… i pada. Zvuči kao ljeto u Britaniji, no ovo je bilo mnogo gore. Svijet se ispunio vodom i svi su se utopili – osim Noaha, njegove obitelji te mnoštva životinja koje su bile u njegovoj arci.

Nakon što je izašao iz arke, Noah je odmah zasadio vinograd – u vinu je pronašao bijeg od izazovnog zadatka ponovne izgradnje čovječanstva. Kroz Noahove sinove, svijet se ponovo napučio i tada su ljudi, ponovo, upali u nemoral te izgradili kulu zvan Babel kako bi se 'borili' s B-gom. Ovog puta, B-g je pomiješao njihove jezike i stvorio 70 naroda te je tako nastala predivna raznolikost ljudskih rasa koja će biti vidljiva u budućim generacijama.

Tora nam kaže da je Noah bio 'pravedan čovjek, čist u svojoj generaciji'. Židovska tradicija nam kaže da u Tori ne postoje suvišne riječi. Od B-ga ne bismo očekivali da blebeće bez razloga. Pa zašto nam onda mora reći da je Noah bio 'pravedan', ali također i 'čist'? Nisu li to dva ista, ili barem vrlo slična, koncepta?

Međutim, to ostavlja prostora za jedan interesantan tip pravednog čovjeka – onoga tko je predan vršenju ispravne stvari, ali čije srce i duša ne stoje iza toga. Postoji pravedan čovjek koji izgleda kao pravedan – ali on ionako ne bi odstupio od svog puta. Možete imati čovjeka koji vjeruje da je B-g stvorio svijet i ■ istina je njegova jedina opcija – no, kada biste mu dali druge opcije, on bi vjerojatno izabrao drugačiji svijet.

Kada bih morao negdje svrstati sebe, vjerojatno bih se svrstao u ovu skupinu.

Zatim imate 'čistog' čovjeka poput Noaha, čovjeka koji jednostavno voli biti dobar, onoga kome srce, a ne samo razum, govori da bude dobar. Čist čovjek ne pretvara se da je dobar, baš suprotno, on uživa kad se žrtvuje jer za njega biti dobar predstavlja jedno od najvećih životnih zadovoljstava. Čist čovjek razumije da, ako ga na kraju njegova života netko upita, 'jesi li dobar čovjek?' a on bude mogao iskreno odgovoriti 'hvala B-gu, jesam', nema ničega što bi moglo biti bolje od toga. Ako bih trebao negdje svrstati svoju ženu, sigurno bih ju stavio u ovu skupinu – dobro je imati 'bolju polovicu' koja me potiče da težim nečem višem!

Biti dobar samo po cijenu istine svakako je visoka razina za dostići, ali biti dobar zato što vam biti dobar pričinjava zadovoljstvo, još je dobrano iznad te razine. Kada pravednost postane želja, a ne samo ispravna stvar koju valja učiniti, postigli smo razinu 'čistoće'. To je način života koji čovjeka duboko ispunjava. Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar Strana 9

Rabbi David Stav:

Ljudi i životinje Jedva da je prošlo tjedan dana

mnogo kasnije u Hašemovoj riječi.

treba čuti? Da ćemo od sada pa

otkako smo čitali o stvaranju svijeta,

Hašem započinje dajući Noahu i

nadalje moći uživati u odrescima i

a Tora je kronološki već pokrila pe-

njegovim sinovima blagoslov "pru

kolesterolom bogatim šniclama? Je

riod od gotovo 1500 godina. Priča

u'revu" – budite plodni i množite se

li zbog toga čitav svijet trebao biti

koja se otkriva u Tori iznimno je

– isti onaj koji smo već sreli kod

uništen? Zato da bi ljudi mogli jesti

snažna. Hašem se zasitio zla koje

Adama i Have, u starom svijetu,

meso? Je li to moralni kôd koji je

čine Njegova stvorenja i odlučio ih

onom koji je uništen.

Hašem želio prenijeti novim gene-

je uništiti. Stari svijet potopljen je

racijama koje će nastaniti Njegov

vodom jer su sva živa bića imala

svijet?

iskvarene puteve i svijet je bio ispunjen nasiljem, incestom, krađom i drugim. Samo jedan čovjek – Noah – nalazi milost u B-žjim očima.

Novi svijet izgradit će njegova

Međutim, mora biti postavljena jasna hijerarhijska razlika između ljudi i životinja

obitelj – pa će se stoga sva ljudska

Nekoliko trenutaka kasnije čitamo oštre zabrane ubojstva: "Tkogod prolije krv čovjeka, njegovu će krv proliti čovjek, ■ jer po svom obličju B-g je stvorio čovjeka".

(Berešit 9,6)

bića, potomci Noahove obitelji, na-

zivati Bnei Noah – Noahovim sino-

Ovdje se također uvodi i novi

Ubojica zaslužuje biti ubijen jer je

vima. Dok Noah napušta arku, i

koncept: "Sve životinje koje se kre-

kroz ubojstvo uništio najvrjedniji

dok se svijet ponovno stvara od

ću neka vam budu za hranu, sve to

element stvaranja – ljudsku dušu.

nule, Hašem daje Noahovoj obitelji

vam dajem kao što sam vam dao i

To ima smisla, no zašto tekst onda

principe koji će služiti kao temelji

zeleno bilje." Do tog trenutka, ljudi

ne počinje sa time? Ne bi li imalo

tog novog svijeta.

su mogli jesti samo voće i povrće,

više smisla naglasiti taj koncept i

ali ovoj novoj generaciji bit će doz-

staviti ga na početak Hašemove

voljeno da jede meso životinja. Po-

poruke ljudskoj vrsti, umjesto da se

stavlja se očigledno pitanje – jesu li

najprije govori o konzumaciji mesa?

to doista novosti koje ljudska vrsta

Izgleda da Tora želi prenijeti te-

Očekivali bismo da im je zapovjeđeno da ne kradu, ne ubijaju, ne čine preljub itd. I uistinu, zapovjeđeno im je da ne čine te stvari, no tek

meljnu poruku prije nego što nas pouči o pravim normama koje trebamo slijediti u ovom novom svijetu. U prošlotjednoj parši čitali smo o fenomenu bratoubojstva, počinjenom neposredno nakon stvaranja i to zbog tako sitne stvari. Kasnije smo naučili da je cijeli svijet postao preplavljen kriminalnim djelima poput krađa i ubojstava. Tora razumije

da su ljudi na neki način uključeni u borbu za preživljavanje u kojoj svaki pojedinac čini sve što je u njegovoj moći samo da preživi.

Strana 10

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice) Rabbi David Stav:

Ljudi i životinje

U nekoj utopiji, možda bi bilo mo-

su ljudi i životinje jednaki te da ih se

jesu li ti pojedinci gajili jednako

tako treba tretirati.

suosjećanje za tisuće ljudi koji su

guće da ljudi konzumiraju samo biljke i minerale za svoje preživljavanje, te da ostave životinje na miru. U takvom svijetu, čovjekov bi se opstanak bazirao samo na biljkama.

Međutim, u takvoj realnosti, čovjek bi podsvjesno mogao misliti da nema temeljne razlike između ljudi i životinja te da, iako mu nije dozvoljeno jesti meso, on još uvijek može

Međutim, sredstvo koje Tora koristi kako bi pojasnila da vrijednost ljudskog života stoji iznad svega ostalog, jest odluka da se meso životinja smije jesti. Ako pogledamo u povijest, znamo da su stotine tisuća

ljudi u nacističkoj Njemačkoj bili vrlo aktivni u organizacijama za prava

morali ostaviti domove u kojima su godinama živjeli i prilagoditi se na novi život. To ne znači da mi trebamo zanemariti stradanje i trpljenje životinja. Tora također naglašava da ne smijemo jesti udove živih životinja. Međutim, ne smijemo izgubiti osjećaj za prioritete.

životinja. Mnogi od tih istih pojedi-

Danas, dok se u Izraelu borimo za

naca počinili su neka od najgorih

pravo da kao Židovi i Izraelci živi-

Čovjek bi mogao pomisliti da ljudi

zlodjela u povijesti. Kada ne razli-

mo u Izraelu, i dok naši neprijatelji

smiju ubijati druge ako im ti "dru-

kujemo ljude od životinja, možemo

čine sve što je u njihovoj moći da

gi" stoje na putu običajenog svako-

završiti u svijetu u kojem se okru-

izbrišu svaki trag židovskog života,

dnevnog života. U takvom scena-

tnost prema ljudima podržava, dok

podsjetimo se zapovijedi dane svim

riju, čovjek bi ih mogao iskorištavati

se prema životinjama odnosi milo-

ljudima – čuvati i smatrati svetim

kako mu srce poželi. Međutim, mo-

stivo.

ljudski život, jer on je stvoren po

ubijati životinje za druge svrhe.

ra biti postavljena jasna hijerarhijska razlika između ljudi i životinja. Da je zabrana jedenja mesa ostala na snazi, mogli bismo povjerovati da Godina 17 11 Broj 2 Strana

Kada je Izrael 2005. evakuirao Gush Katif, neki su zamjerali da će

B-žjem obličju. ■ Prevela Anja Grabar

životinje koje su ostale u evakuiranim područjima stradati. Pitam se Strana 11

Rabbi Ephraim Buchwald:

'Mit' o velikom potopu Parša Noah, priča o potopu, uis-

priči o potopu jer uvodi ono što je

je poslao potop, ponovo kako bi dao

tinu je intrigantan odjeljak Tore. Se-

najvažnije – moralni element. Svijet

ljudima priliku da se pokaju. I kad

kularni učenjaci govore o toj priči

nije potopljen zato jer su ga bogovi

je započela kiša, Tora (Postanak

kao da je riječ o mitu ili o bajci.

proizvoljno odlučili uništiti, već za-

7,12) nam kaže da je kiša počela

to što je postao iskvaren i des-

padati lagano (vaj'hi ha'gešem al

truktivan. Noah nije spašen slučaj-

ha'arec). Čak i u tom trenutku, B-g

no, zato jer je nečiji miljenik. On je

bi bio promijenio svoju odluku i za-

spašen samo zato jer je to zaslužio.

ustavio potop, samo da su se ljudi

O njemu Tora kaže, Postanak 6,9, da

pokajali, ali oni to nisu učinili.

Ne iznenađuje što nekoliko drevnih spisa sa nevjerojatnom sličnošću

izvještava o potopu. Možda najpoznatiji takav dokument je babilonski "Ep o Gilgamešu" koji priča priču o čovjeku zvanom Utnapištim. 'Bogovi' su odlučili uništiti zemlju, poslali su velik potop, no budući da je Utnapištim miljenik Eaua, jednog od bogova, on je spašen.

Unatoč sličnostima između "Epa o Gilgamešu" i priče o Noahu koju donosi Tora, oni su zapravo veoma različiti. U babilonskoj priči, bogovi proizvoljno odlučuju uništiti zemlju kao da je riječ o igrački. Nadalje, bogovi odabiru spasiti Utnapištima samo zato jer je on njihov 'miljenik', a ne zato što je zaslužio biti spašen.

Ustvari, Tora donosi revoluciju u

Strana 12

je bio "iš cadik" i "tamim", on je pravedan čovjek i čist u svojoj generaciji. Zapravo, o Noahu se kaže da je hodio s B-gom (et ha'Elokim hit'haleh Noah).

Prema tradiciji, Noah ne samo da gradi arku, već ljudima koji prolaze kraj njega i pitaju ga što radi, on

govori o tome da će svijet biti potopljen zbog njihovih zlih puteva. Midraš Tanhuma 58 kaže da je zbog prilike dane ljudima da se pokaju, izgradnja arke trajala 120 godina.

Napokon, Noah ulazi u arku sa svojom ženom, 3 sina i njihovim ženama. Jednom kad su ušli u arku, B-g čeka još dodatnih 7 dana prije no što

Kiša pada 40 dana i 40 noći. Noah i njegova obitelj dobivaju težak zadatak da brinu o svim životinjama u arci i to ne samo tih 40 dana i noći, ■ dok već cijelu jednu godinu, sve

zemlja nije postala dovoljno suha.

Tora opisuje neobičnu Noahovu reakciju na kraju te godine. Nakon brige o svim životinjama, čitave godine hranjenja i čišćenja, B-g kaže (Postanak 8,15-16) "Ce min ha'teva", Noah, izađi iz arke, ti i tvoja žena, i tvoji sinovi i njihove žene! Možete li zamisliti, nakon što su toliko vremena proveli zatočeni u arci, B-g mora zapovjediti Noahu da izađe iz arke!? Normalan čovjek bi jedva doče-

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice) Rabbi Ephraim Buchwald:

'Mit' o velikom potopu

kao da istrči iz arke, ali Noah je

hovi voljeni prijatelji i rođaci, majke,

oklijevao napustiti arku.

očevi, sinovi i kćeri, ubijeni.

tinju.

Biblija nam zatim kaže (Postanak

Elie Wiesel, sjajni pisac i filozof,

Kakve su reakcije onih koji zatječu

9,25-26) da kada se Noah osvijestio

nudi zanimljiv uvid u to. Wiesel

Noaha u ovom očajnom stanju? To-

od svog pijanstva, "Vajeda et ašer asa

Noaha naziva prvim "preživjelim."

ra nam kaže da je Noah imao tri si-

lo b’no hakatan", znao je što mu je

Svijet kao da je zapravo iskusio ho-

na: Šema, Hama i Jafeta. U biblij-

učinio njegov najmlađi sin Ham.

lokaust, i Noah oklijeva izaći iz ar-

skom tekstu, Hama se uvijek naziva

Noah viče: "Arur Kanaan," Neka je

ke jer zna da je čitav svijet sada

"Avi Kanaan," ocem Kanaanaca. Tora

proklet Kanaan. Neobično, Noah ne

jedno veliko groblje, mjesto kona-

proklinje svog sina Hama, već svog

čnog počinka svih ljudi koje je poz-

unuka Kanaana. "Eved avadim jehije

navao. Noah zna da ako istupi iz

l’ehav," Uvijek neka bude rob svojoj

arke, da će hodat po grobovima svojih susjeda i prijatelja – a s time se nije mogao suočiti.

Priča se nastavlja. Nakon što je u znak zahvalnosti, B-gu prinio žrtve, Tora nam kaže (Postanak 9,20-21), "Va’jahel Noah iš ha’adama vajitah ke-

rem," – Noahova prva reakcija nakon potopa jest da zasadi biljku. Sadnja nakon velikog uništenja sva-

Elie Wiesel Noaha naziva prvim "preživjelim."

Svijet kao da je zapravo iskusio holokaust, i Noah oklijeva izaći iz arke jer zna da je čitav svijet sada jedno veliko groblje.

braći.

Vrlo intrigantno. Zašto Noah proklinje svog unuka, a ne svog sina?

Možda je to zato jer je, od sve njegove djece, jedino Ham tada već bio otac. Ham je trebao znati koliko je teško biti roditelj. Od svih sinova,

Ham je trebao biti najosjetljiviji na Noahovu nepriliku. Pa ipak je bio najmanje osjetljiv od svih! A Noah

kako izgleda kao značajan čin. Ona

kaže, ako je to način na koji se po-

predstavlja nadu i vjeru u buduć-

našaš i model koji postavljaš svojoj

nost, no što to Noah sadi? On sadi vinovu lozu. Pismo nam dalje kaže, "Vajaišt min ha'jajin," Noah pije vino iz svog vinograda, "vajiškar," opija se, "vajitgal bitoh ahalo," i otkriva svoju golotinju u svom šatoru. Jadni Noah nije se mogao suočiti sa činjenicom da su svi osim njega i njegove najbliže obitelji uništeni u potopu. Trebao mu je bijeg – kojeg je pronašao u alkoholu. Nije se mogao suočiti sa stvarnošću! Nije mogao raditi ni funkcionirati. Postao je pijanica.

Noahova reakcija na potop nije mnogo drugačija od reakcija nekih

koji su preživjeli holokaust u našoj generaciji. Neki od preživjelih nisu se mogli pomiriti sa činjenicom da su oni izabrani da žive, dok su njiGodina 17 13 Broj 2 Strana

nam kaže (Postanak 9,22) da kada se Noah napio i razotkrio, Ham, otac Kanaanaca, "vidio je njegovu golotinju" i rekao to dvojici svoje braće. Rabini nam kažu da "vidjeti

čovjekovu golotinju" često ima seksualne konotacije. Zapravo, oni kažu da Ham nije samo vidio očevu

djeci, ako se prema čovjeku u potrebi odnosiš tako bez senzibiliteta, to će neminovno rezultirati time da će tvoj vlastiti sin, Kanaan, biti rob.

Baš poput tebe, ni on neće biti sposoban vladati nad sobom. On će biti rob svojih strasti i potreba, baš kao što si to i ti.

golotinju i ismijavao ga, već je općio

Priča o potopu uopće nije mit.

s njim ili ga uškopio, a zatim otišao

Ona je prepuna beskrajnih fascinan-

reći svojoj braći. Ham kaže svojoj

tnih uvida, kao i cijela Tora. Sve što

braći, "Naš otac je pijan. Ovaj preži-

trebamo jest učiti ju i ponavljati jer

vjeli ne može se suočiti sa realnošću,

ćemo tada u njoj naći duboke uvide

postao je poput biljke, bezvrijedna

u cijeli ljudski život i ljudske od-

pijanica!"

nose.

No, ostala dvojica Noahovih sinova, Šem i Jafet, uzeli su plašt i njime, hodajući unatraške kako ne bi vi-

Neka biste bili blagoslovljeni. ■ Prevela Anja Grabar

djeli svog oca, pokrili njegovu goloStrana 13

Rabbi Berel Wein:

Prilike i odluke Parašijot s kojima započinje Tora oslikavaju prilično tužnu sliku o ljudskoj rasi i našem svijetu općenito. Sve što je plemenito i vrijedno, čini se, da se izokrenulo u plimi poroka, pohlepe i ubojstva. I ova vrsta ljudskog ponašanja, čini se, prolazi dalje, i do drugih oblika života na planeti.

ljudi sami od sebe, uz pomoć svog unutarnjeg osjećaja, ne počnu ozbiljno tražiti i nalaziti smisao i svrhu života. To traženje će neumitno dovesti do Stvoritelja i moralnog načina ponašanja. Noah, velik čovjek kakav je bio, nije bio u mogućnosti svojim potomcima prenijeti neop-

Na veliki potop opisan u ovotjednoj paraši, može se dakle, gledati, da se tako izrazim, kao na priliku za novi početak, od B-ga, vrijeme stvaranja. Svima nam je poznat osjećaj koji se pojavljuje kada nam, nakon što smo neko vrijeme radili na nekom projektu, postane jasno da projekt neće uspjeti, i kada postanemo svjesni da sve treba početi iznova i da moramo odbaciti sve što smo prethodno uložili u taj pokušaj.

Nitko ne voli slušati proroka tame i propasti.

Ti koji proturječe remete naš svakodnevni život

No, kao što pokazuje paraša, teško je izabrati između društva koje je bilo na svijetu prije potopa i onoga koje se pojavilo nakon potopa. Stoga B-g, da se tako izrazim, kreće s drugom taktikom. Iako je B-g razočaran ljudskim ponašanjem, B-g nepromijenjivo nikada ne gubi nadu u ljude, kao pojedince ili grupu.

hodan osjećaj vlastitog morala i taj unutarnji nagon za poboljšanjem samoga sebe i pravednost koje je on posjedovao. Bez te unutarnje potrage za Stvoriteljem, nikakvo vanjsko otkrivenje ili kataklizmički događaj, nikakav potop ili rat ili holokaust, ne može dovesti do bolje moralne klime u ljudskom društvu.

Sada će B-g strpljivo čekati dok

Paraša za nas bilježi B-žje obvezi-

Strana 14

vanje da više ne dovede potop na čovječanstvo. Vanjski pritisci i povijesni događaji, koliko god bili impresivni i intenzivni, nisu pravi načini da se nadahne i poboljša ljudsko ponašanje. Promjena ljudskog srca, preispitivanje smisla života i njegove misije, žudnja za duhom i vječnošću, dokazana je metoda za postizanje pravednijeg i plemenitijeg društva.

To je očito poruka koju su nam saopćavali svi veliki proroci Izraela.

Kada smo obilježavali završetak se■ učedmogodišnjeg ciklusa dnevnog nja, jedan mi se oduševljeni mladić pohvalio kako je sada "prošao" kroz Talmud. Odmah mi je pao na pamet oštar komentar jednog od velikih hasidskih majstora ranijih vremena koji je odgovorio na takvu pohvalu jednog od svojih sljedbenika: "Prekrasno! Ali sada ostaje pitanje koliko je Talmudu prošlo kroz tebe?!"

Pouka je ovotjedne paraše, što je i pouka Tore u u čitavoj svojoj dubini i potpunosti, da put do znanja i službe B-gu prolazi kroz vlastite unutarnje osjećaje, stavove, ideale i privrženost.

Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice) Rabbi Berel Wein:

Prilike i odluke

Zadatak Židovskih roditelja i Židovskog obrazovanja je da pruži tu osnovnu istinu života sljedećoj generaciji. I kao što to i sama Tora svjedoči, sposobnost da se to učini je ono što je razdvajalo Avrahama od Noaha, i u početku Židovski narod od naroda svijeta.

Čitavu pripovijest Tore u paraši Noah moglo bi se sagledati i kao priču o upropaštenim mogućnostima, putevima kojima se nije pošlo i propuštenim prilikama. To započinje sa samim Noahovim naraštajem. Noah upozorava društvo u kojem živi na katastrofu koja je na obzoru, a koja će uništiti njih, njihov svijet i tu civilizaciju. Ili on nije bio dovoljno uvjerljiv ili društvo s razlogom i tvrdoglavo nije bilo zainteresirano za to što će se dogoditi s njihovim svijetom.

Mnogo puta u povijesti, kako Židovskoj tako i općoj, svjedoci smo posljedica do kojih dolazi kada se ne vodi računa o upozorenjima i kada se ignoriraju očiti znakovi opasnosti. Nitko ne voli slušati proroka tame i propasti. Ti koji proturječe remete naš svakodnevni život i naš osjećaj da je sve u ravnoteži i bez pomaka u njemu. Mi govorimo da želimo da se dogode pozitivne promjene, no u svojim srcima više smo nego zadovoljni kada ostane status quo.

Tako je Noahova generacija propustila priliku da spasi sebe i time promijeni čitavu kasniju svjetsku povijesti. Oni ocjenjuju Noaha i njegov projekt izgradnje arke kao čudan, ako ne i potpuno umobolan.

Tako da čak i kada kiša počne padati i voda počne rasti oni i dalje ismijavaju Noaha i njegove poruke koje im upućuje.

Godina 17 15 Broj 2 Strana

Čovječanstvo se, kada se nešto dogodi, obično ogluši na neželjenog spasitelja. On ne odgovara našoj unaprijed stvorenoj matrici pomoći i izbavljenja, i na taj način, iako njegove ocjene mogu biti točne i ispravne, njega se obično huli, ismijava i ignorira. Ne moram davati primjere ove općepoznate činjenice o ljudskom ponašanju onima od nas koji su živjeli u Izraelu u proteklih nekoliko desetljeća.

Nakon potopa i sam se Noah našao manjkav upravo u toj osobini propuštenih prilika. Razlog zašto se čini da komentatori uvijek negativno, pa čak i grubo, tretiraju Noaha jer to što je on propustio stvoriti novi svijet koji će biti neokaljan pogreškama i grijesima prošlosti.

Takva prilika, u biti ista ona koja je bila ponuđena Adamu i Havi u Edenskom vrtu, nikad poslije nije bila ponuđena bilo kome drugom u dugoj povijesti ljudske civilizacije.

To što on nije prihvatio tu ponudu, što nije zgrabio tu priliku slabost je koja je osudila Noaha na kri-

tike i loše ocjene u Židovskom rabinskom učenju. Sama Tora jasno iznosi da je neophodno potrebno donositi ispravne odluke i izbore u životu. Tora nam kaže odaberite život, a ne smrt, dobro a ne zlo, vječno a ne prolazno.

Mnogo puta se na odbijanje donošenja bilo kakve odluke, dok je ispravna odluka bila tu naočigled, u judaizmu nije smatralo oprezom ili neutralnošću. Umjesto toga na takvo odbijanje se gledalo kao na fatalno pogrešnu odluku. Propuštena prilika je grijeh, a grijesi zbog propusta mnogo su puta gori i opasniji od grijeha zbog izvršenja.

Naše živote određuju izbori koje smo napravili i oni koje dalje činimo. Često je puta nužnost donošenja takvih odluka neizbježna jer nas na to prisile vanjske okolnosti. Nadam se da će nam Vječni dati dovoljno mudrosti da iskoristimo mogućnosti koje imamo i da donesemo mudre odluke u našim osobnim životima i životu nas kao naroda. ■

Strana 15

Rabbi Yissocher Frand:

Što je Noahova najveća ostavština?

Redoslijed izričaja u početnim pa-

ah ostavio svijetu? Ja bih rekao da je

nisu vječna. Ona će umrijeti i otići s

sukim naše paraše (Berešis 6,9-10) za-

odgovor jednostavan: čovječanstvo!

ovoga svijeta. Međutim, ima nešto

služuje našu pažnju. Tora započinje:

Činjenica da na ovom svijetu posto-

što mi možemo učiniti na ovom svi-

"A ovi su potomstvo Noahovo" (Ele

je ljudi je najveća ostavština koju je

jetu što je vječno i nikada neće ne-

toldos Noah), što nas navodi da oče-

Noah mogao ostaviti. Pa ipak hazal

stati, a to su naša dobra djela! Ovo

kujemo kako će nam odmah biti ob-

tumače da ovaj pasuk podučava da

je čudesna tvrdnja.

znanjena imena Noahove djece. Me-

Medraš kaže da je Noahova žena

đutim, Tora prvo kaže: "Noah bješe

bila Na’ama, od potomstva Kajino-

pravedan čovjek, savršen u svojim

va. Rečeno nam je i o nekima od

naraštajima." Tek nakon toga Tora nastavlja: "Noahu se rodiše tri sina: Šem, Ham i Jafes." Čini se da opisu Noahove pravednosti nije mjesto u tekstu. Raši donosi komentar u vezi s tim neobičnim redoslijedom te kaže da to uči da su glavno potomstvo

Na'ama je, s druge strane, jedini preživjeli Kajinov potomak.

Zašto je ona preživjela?

čarstva i čuvanja ovaca, i koji je ži■

vio skoro tisuću godina. Drugi je bio Juval. On je bio prvi glazbenik.

oblikovao u mačeve. Svi su ti ljudi

stvo cadika nisu fizička djeca koja ostavlja iza sebe, već djela njegove do-

to nije istina. Noahova najveća os-

brote.

tavština (kao što je to slučaj kod

Što je najveća ostavština koju je No-

utemeljio gospodarsku granu sto-

prvi metalski radnik. On je metal

hova dobra djela. Istinsko potom-

Svatko od nas je ovdje zbog Noaha.

4,20-22). Jedan je bio Javal, koji je

Treći potomak, Tuval Kajin, je bio

(odnosno, djela) pravednih ljudi nji-

Ovo je doista začuđujuća tvrdnja.

drugih Kajinovih potomaka (Berešis

svih cadika) su njegova dobra djela!

Mi smo dobili zapovijed da imamo djecu no i djeca su ljudska bića. Ona

umrli. Potop je odnio njihove potomke i njihove ostavštine. Na'ama je, s druge strane, jedini preživjeli Kajinov potomak. Zašto je ona preživjela? Hazal kažu da su je nazvali Na'ama jer su njezini postupci bili "Naim u'neimim"

bili su ugodni i

donosili su ugodu drugima.

Poanta je da su ostvarenja, čak stvaranje glavnih gospodarskih grana, glazbe, i tako dalje divna i dobra ali nisu vječna. Ona ne traju zauvijek. Jedino što je doista vječno na ovome svijetu je duhovnost i dobra djela. To je poanta gore spomenutog učenja naših učenjaka: Glavno potomstvo pravednih su njihova dobra djela.

Duga kao podsjetnik služi na dobro čovječanstva Nakon potopa pasuk kaže: "Postavio sam dugu svoju u oblak, i bit će Strana 16

Divrej Tora

(nastavak s 16. stranice) Rabbi Yissocher Frand:

Što je Noahova najveća ostavština?

znak zavjeta između Mene i ze-

njegov izraz lica pokazuje njego-

mlje...I duga će biti u oblaku, i po-

vom djetetu krajnje nezadovoljstvo.

gledat ću je da se spomenem vje-

Dijete podigne svoj pogled te ga

čnog zavjeta između B-ga i svakog

pogled na izraz lica njegovog oca

živog bića, među svakim tijelom

počne

koje je na zemlji." (Berešis 9,13-16).

Takva reakcija oca će još više raz-

Tora ovdje tvrdi da je nakon potopa

ljutiti. Takva je situacija i kada mi s

B-g dao obećanje da nikada više

divljenjem i ushitom reagiramo na

neće razoriti zemlju potopom. Oči-

i

zabavljati.

ljepotu duge.

gledno, Svemogućem je bio potre-

mole i pokaju, oni stoje u pozadini

ban podsjetnik kada je dao takvo

kako bi umirili gnjev Svemogućeg i

obećanje. Stoga je stvorio prirodni

iskušenje da uništi ljudsku rasu.

fenomen duge. Svaki puta kada se

uveseljavati

Rav Simcha Zissel se ne slaže s komentarom Mišne Berura koja navodi u ime Chayei Adama da onaj

Ramban citira odlomak iz Traktata

koji je vidio dugu ne bi trebao to

Hagiga (16a) da ne bismo trebali

reći svom prijatelju. Rav Simcha Zi-

promatrati dugu, a ako to činimo, to

ssel kaže da ne razumije logiku to-

je isto kao da nismo došli na svijet.

ga. Ako netko ugleda dugu, veli on,

Što znači ova Gemara? Duga je ne-

to

što predivno. Što ima lošega u pro-

pokajemo i navedemo druge da se

Ovakvo priprosto čitanje pasukim

matranju duge? U "Ispovijedima

pokaju.

očigledno je apsurdno i heretičko.

Rava Amrama Gaona" jedna od

upozoriti koliko god ljudi možemo

B-gu nije potreban podsjetnik ili ve-

stvari za koje mi "ispovijedamo svo-

na pojavu duge tako da bi i oni

zica oko prsta, nazovimo to tako.

je grijehe" na Jom kipur je da smo

mogli poduzeti potrebne duhovne

Koje je pravo značenje ovih pasu-

"promatrali dugu." U čemu je pro-

aktivnosti.

kim?

blem ako gledamo u dugu?

razgnjevi na svijet i bude u iskušenju da ga ponovo uništi novim potopom, On ima ovu "vezicu oko Svog prsta." On pogleda u dugu i prisjeti Se Svog obećanja.

nas

treba

potaknuti

Naprotiv,

mi

da

se

trebamo

Gemara (Brachos 59a) kaže da je

Raši i Seforno tumače što to stvar-

Rav Simcha Zissel – u svojim spi-

svrha grmljavine da unese strah od

no znači. Svemogući čini svijetu og-

sima – kaže jednu vrlo zanimljivu

B-ga u srca ljudi. Kada bi Chofetz

romnu uslugu. On se koristi dugom

stvar. Kada ugledamo dugu, naša

Chaim čuo grmljavinu, osim što bi

da čovječanstvu pošalje poruku da

reakcija je: "predivno." Divimo se

izrekao odgovarajući blagoslov, obi-

je On ponovo vrlo ljut na svijet. Sve-

bojama, obliku, efektu, i tako dalje.

čavao je reći: "Što Otac želi?"

mogućem nije potrebna duga na ne-

Divimo se dugi i ona nas inspirira.

bu kao podsjetnik. Podsjetnik je potreban nama. Mi pogledamo dugu i trebali bismo uzeti na znanje da je ovo trenutak Gnjeva pred Svemogućim. U takvim trenucima trebali bismo razmišljati da je Svemogući toliko gnjevan na svijet da kada ne bi bilo Njegovog obećanja, On bi

čniju reakciju s naše strane. Tijekom

reakcije. B-g je gnjevan. On stavlja

života vidjeli smo mnoge drama-

dugu na nebo kao poruku da se

tične prizore, u smislu povjiesnih

uozbiljimo, da se pokajemo, da ga

slučajeva koji zajedno spajaju gr-

molimo za Njegovu milost. A koja

mljavinu i duge. U tim okolnostima,

je naša reakcija? "Prekrasno!" Velika

naša je odgovornost da slijedimo

je hucpa s divljenjem gledati dugu.

primjer Chofetza Chayima i kaže-

ponovo uništio svijet. Zato trebamo

Rav Simcha Zissel ovu situaciju

požuriti pokajati se i učiniti tešuvu.

uspoređuje s ocem koji je strašno

Seforno piše da kada pravednici vide dugu i ona ih potakne da se Godina 17 17 Broj 2 Strana

Duga treba izazvati još dramati-

Promislimo o smjelosti ove tipične

mo: "Što Otac od nas želi?" ■

ljut na svoje dijete i koji podigne ruku da bi ga udario. Otac je blijed i

Strana 17

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Pouka koju nas uči Noah Tora nije povije-

Naš je svijet doživio radikalnu

sna knjiga. "Tora"

promjenu. Ne samo da to nije svijet

znači

a

davno prošlih vremena, nego to nije

sve što se nalazi u

svijet ni prošlih desetljeća. Stara

Tori tamo je s na-

pravila nisu primjerena. Neke su se

mjerom

ljudske slabosti mogle tolerirati u

"vodič",

da

nas

vodi.

negdašnjem svijetu, ali danas mora-

Nakon što je izašao iz arke, "Noah se srozao, te posadio vinograd. Pio je vino i opio se" (Breišis 9,20-21). Što nas ovo uči?

mo živjeti po višim standardima. U prošlim naraštajima mogli smo živjeli po Šulhan aruhu, i to je bilo sasvim dovoljno, ali danas moramo živjeti prema Mesilas Ješarim (Me-

"Noah je bio posvemašnji ca-

sillas Yeshorim - ‎‫״משהמם‬

‫ סמל‬, dosl.

dik?" (isto, 6,9). Kako to "posvema-

"Put čestitoga" je etički tekst, musar,

šnji cadik pije sve dok se ne opije?

kojeg je sastavio utjecajni Rabi Moshe

Komentari kažu da je Noah znao koliko može popiti a da ga ne opije,

no to je bilo prije potopa. Ono o čemu Noah nije razmislio je da je svijet doživio radikalnu promjenu, i da to više nije bio onaj isti svijet ko-

Chaim Luzzatto. Cilj tog djela je usavršavanje karaktera, op.pr.) kako

Glavnina roditeljstva je davanje

duhovni kapital nužan za preži-

primjera. Moramo marljivo raditi na usavršavanju naših midot (vrlina) kako bismo se oduprli štetnim posljedicama današnjeg hedonističkog svijeta, u kojem mi zapravo pokušavamo ići gore po pokretnim stepenicama koje se spuštaju dolje.

sebi

i

svojoj

djeci

vljavanje trenutne duhovne atmosfere.

jetu možda ne vrijede stara pravila. svijetu možda se neće moći podnijeti u novom svijetu.

U 16. stoljeću, Rebe Chaim Vital, najvažniji učenik Arija z"l rekao je "S

obzirom na razinu onečišćenja okoliša, naša je jedina nada molitva."

On

nije

govorio

o

zagađenju

U novom svijetu možda ne vrijede stara pravila.

Ono što se moglo podnijeti u starom svijetu možda se neće moći podnijeti u novom svijetu

ugljičnim dioksidom, jer u to vrijeme nije bilo automobila, već o duhovnom srozavanju. Ako je duhovna atmosfera 16. stoljeća bila zagađena, što da kažemo o našem današnjem okružju, kada se putem etera u naše dnevne sobe unosi veliki nemoral, nasilje i izopačenost.

Svaki je trag pristojnosti podrovan.

Svaki dan na vidjelo izlaze novi skandali o ljudima na vodećim

hvatljivo. Mlade ljude, kako ■samce tako i one vjenčane, treba obrazovati o braku i roditeljstvu.

dali

bismo

jega je on poznavao. U novom sviOno što se moglo podnijeti u starom

U prošlosti su se mladi ljudi vjenčavali, podizali obitelji, i obitelji su bile uglavnom stabilne. Danas imamo alarmantnu stopu razvoda, a djeca bivaju povrijeđena pogoršanjem šalom bajisa. Naši mladići i djevojke ulaze u brak bez ikakvog pojma o odgovornostima koje brak donosi, a ta brižnost za svog partnera mora nadjačati vlastite želje. Postoji do sada nezabilježena stopa (naše) djece koja zastranjuju u drogu i druge destruktivne načine života. Roditeljstvo po instinktu nije pri-

Rebe Chaim Vital je smatrao da je molitva bila rješenje. Možda bismo trebali postati malo iskreniji u vezi svoje molitve. Molitva zahtijeva meditaciju,

ali

koliko

meditirati

kada

je

se

može

najpoželjnija

minjan onaj koji najbrže završi molitvu?

Dok su izazovi današnjeg svijeta zastrašujući, uvjerava nas se da će "ha'bo litaheir misajen oso - onaj koji se pokušava očistiti dobit [B-žansku] pomoć". Hašem nam pomaže da prevladamo sve izazove, i stoga nijedan izazov nije nepremostiv. Ali da bismo zaslužili tu pomoć, mi moramo biti "bo litaher" - moramo učiniti sve što do nas stoji kako bismo očistili sve aspekte svog života.

Pouka koju nam Noah daje glasi: kada se svijet promijeni, mi si ne možemo priuštiti da nastavimo "kao i obično". Moramo poduzeti konkretne korake da unaprijedimo sebe, svoju tefilu, svoje brakove, svoju duhovnu sredinu i prilike naše djece. ■

položajima.

Strana 18

Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti B ogomoljac Dođe jednom neki čovjek rebu Menahemu Mendelu iz Kocka i šapne mu na uho svoju nevolju: "Prijatelji me nazivaju bogomoljcem. Kakvu mi to slabost pripisuju? Zašto me nazivaju bogomoljcem, a ne hasidom?"

Rebe mu odgovori: "To je zato što bogomoljac ono što je bitno prometne u sporedno; a iz onoga što je sporedno napravi bitno." ■

B -g je stvorio ovaj "niži" svijet, naš svijet. To je svijet u kojem

je B-žja realnost u početku zamagljena, u kojem ljudsku realnost doživljavamo kao primarnu. Zašto je B-g odlučio prikriti svoje "autorstvo"? Zato što nam je, u namjeri da istinski postojimo, da imamo mogućnost izbora, dozvolio da iskusimo sebe kao neovisnu stvarnost. Kada ne bismo bili neovisni, naše bi postojanje bilo besmisleno; bili bismo poput lutke na koncu.

Umjesto toga, B-g je stvorio jedan "agnostički" svijet, u kojem On sam nije uočljiv. On je prikrio od nas svoje postojanje tako uspješno, da sebe doživljavamo kao jedinu stvarnost. Možemo razumjeti da je B-g stvarnost, ali doživljavamo Njegovo postojanje kao nešto što je izvan nas, kao pridodanu stvarnost, dok je, uistinu, B-g stvaran, a naše je postojanje "izvanjsko".

Postoje mnogostruki nivoi spoznaje koji odvajaju našu

osjetilnu stvarnost od apsolutne stvarnosti božanske energije.

Poigrava li se to B-g s nama, skrivajući se od ljudskog pogleda?

S vaki početak zahtijeva od tebe

da otvoriš nova vrata.

Ključ je u davanju i radu.

Udijeli milodar i učini dobro djelo.

~ R. Nahman iz Breslova ■

Upravo suprotno; radi se o poklonu, mogućnosti da rastemo za vrijeme dok se privikavamo na krajolik. Prije nego što dijete počne pisati, ono prvo mora naučiti abecedu. Isto tako, prije nego što razumijemo briljantno svjetlo B-žje stvarnosti, prvo moramo dozvoliti našim očima da se priviknu na svjetlo koje nas okružuje. Tek tada možemo iskoristiti naše svjetlo da bismo provirili kroz mnoge slojeve dublje stvarnosti. ~ R. Menachem Mendel Schneerson ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Godina 17 19 Broj 2 Strana

Strana 19

Ozer Bergman, Breslov Research Institute:

Vaša je planeta bila opozvana Mi Židovi, kao i ostatak svijeta, često puta zaboravljamo da mi nismo oduvijek bili Izabrani narod. Kada je ovaj naš sićušni stari svijetić došao u postojanje, B-g je želio da svi budu Židovi (Derekh HaShem 2,4).

To znači da je svaki pripadnik ljudskog roda mogao putem dobrih djela i molitvom pružiti B-gu hitpa'arut (da bude ponosan).

Međutim, to se nije dogodilo. Od trenutka kada su Adam i Eva jeli sa Drva znanja svijet se velikom brzinom otkotrljao nizbrdo. U vremenskom razdoblju od samo deset generacija, čovječanstvo ne samo da nije uspjelo pružiti B-gu hitpa'arut, već su ga i naveli da zažali zbog cijelog pothvata Stvaranja: "B-g je zažalio što je stvorio čovječanstvo ...

Zaboljelo ga je srce" (Postanak 6,6). To je suprotnost hitpa'arutu, u svom najgorem obliku. B-g se odrekao vlastitog stvaranja i vrlo jasno to dao do znanja (Post 6,7). Što je to što su ljudi radili a da je bilo tako protivno, onome čemu se B-g nadao za Svoja stvorenja? Rebe Nachman podučava da je ključna stvar za privođenje ljudi, uključujući i same sebe, k istinskoj emuna (vjeri), mir i prijateljstvo. Kada dijelimo s drugima - a posebno kada dajemo cedaka (dobrotvorni prilog) na primjeren način – mi stvaramo oazu mira i spokoja s drugim ljudskim bićem. Što većem broju ljudi dajemo, to veću oazu stvaramo.

(Koliko bolje dajemo, toliko će mirniji i čišći biti zrak oaze.)

U naraštaju potopa ljudi su stalno krali jedan od drugoga. Jedna od najopasnijih metoda krađe koju su koristili, naziva se hamas, i predstavljala je uzimanje robe od prodavatelja u vrijednost manjoj od peniStrana 20

ja. "To je takva sitnica, vrijedi manje od penija. Tu nema štete." Naravno, trgovac nije imao ni zakonsku potporu da zatraži pomoć, tako da su se ljudi s time mogli nekažnjeno izvući.

Dakle, mislite li da je to prodavatelje učinilo sretnima? Umjesto da gaje pristup društvene suradnje i prijateljstva, ljudi su gajili odbojnost jedni prema drugima, te izazvali B-žju averziju (Berešit Raba 31,1)!

– pomisao da se to učini – javlja se samo ako se osoba ne osjeća povezanom, osjeća se kao "nešto drugo", u odnosu prema svojoj potencijalnoj žrtvi. Sam čin – stvarno izvršenje toga - ne samo da ostvaruje odmak i različitost između počinitelja zločina i žrtve, on ih također pomiče iz privatne domene u javnost, unoseći distancu i drugačijost u umove i srca ljudi njihove zajednice. Oni truju atmosferu društva. Što je rješenje? Kako možemo pročistiti zrak i započeti iznova?

Kada čovjek posije zanimanje za druge, to preraste u krug, u zajednicu i društvo ljudi koji se brinu jedni za druge.

Njihova međusobna nesklonost nije bila ni pasivna niti nijema. Ona je bila proaktivna, agresivna i glasna (isto, 31,4). Kradući jedan drugome novac i unutarnji mir, oni su sami na sebe prizvali svoje vlastito uništenje.

Pristup hamasa prenio se i na druga područja života. Kao što uči Rebe Nachman u Sefer HaMidot (Geneivah u'Gezeilah A,1), kada jednom čovjek sebi dopusti da ukrade od drugih, on time otvara vrata svakoj vrsti grijeha. Iz hamas krađe razvila su se hamas ubojstva, idolopoklonstvo i seksualni nemoral (Berešit Raba 31,6).

I to nije ništa čudno. Ono što je zajedničko svim gore spomenutim zlima je odijeljenost. Njihov začetak

■ Potop ne samo da je nepraktičan, on je i izuzetno neugodan. Umjesto njega bolja je ideja davati, a ne nagomilavati. Rebe Nachman citira stih "Bogatstvo pridodaje mnogo prijatelja "(Izreke 19,4). Čini se da milijunaši imaju milijune prijatelja, no ti su prijatelji zainteresirani za novac, a ne za onoga tko ga posjeduje. Pravo, istinsko bogatstvo koje doista dodaje - stvara - istinsku naklonost i ljubav je cedaka koju čovjek daje.

Novac koji dajete za cedaku i prijateljstva koja na taj način stječete, vaše su pravo bogatstvo (Bava Batra 11a).

Kada čovjek posije zanimanje za druge, to preraste u krug, u zajednicu i društvo ljudi koji se brinu jedni za druge. Ljudi se osjećaju sigurnima i jesu sigurni, fizički i emocionalno. Njihova sigurnost i (podsvjesna) spoznaja o jedinstvu koje čine, otvara im uši da čuju pravo značenje onoga što cadikim podučavaju, ljubav i bogobojaznost. To je hitpa'arut!

A gutn Shabbos! Šabat šalom! ■ Prevela Tamar Buchwald

Divrej Tora

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

Paraša počinje riječima "Ovo je potomstvo Noahovo: Noah bješe pravedan i svesrdan čovjek u svom naraštaju...". Sveti Ar"i objašnjava da izraz "cadik" (pravednik) označava onoga tko zna održati povezanost sa sefirom Jesod.

Prema mudrosti kabale naš je cilj vezati se uz Stvoritelja. Talmud razmišlja o pitanju kako je to moguće kad je B-g u Bibliji opisan kao "vatra koja proždire". Odgovor je da trebamo prionuti uz njegove "midot" (osobine, odlike) koje su prema kabali sefirot. Pokušavati povezati se sa Stvoriteljem je poput spajanja nekog kućnog električnog uređaja izravno na elektranu, što će dovesti do toga da aparat pregori. Način da se povežemo sa gornjim svjetovima zahtijeva da svjetlo prodre kroz zastore poznate kao sefirot ili midot.

Sefira koja nas povezuje sa gornjim svjetovima i kroz koju nas dotiče obilje je sefira Jesod, i kada to znamo to nam olakšava razumijevanje pasusa "Cadik je okosnica svijeta".

Cadik se može povezati sa gornjim svjetovima, a paraša Noah omogućuje svima nama da ostvarimo tu vezu.

Sveti Ar"i objašnjava da tri Noahova sina odgovaraju trima stupcima: desnom, lijevom i središnjem, koji predstavljaju tri sile unutar svakoga od nas. Desna kolona simbolizira hesed (prekomjernu dobrotu) davanje i beskrajnu ljubav.

Lijeva kolona simbolizira želju, nagon i potrebu za primanjem samo za sebe. Središnja kolona je ravnoteža - primanje da bismo dali. Da bi čovjek živio u miru sam sa sobom, skladno koegzistirao sa svijetom i bio povezana sa sefirom Jesod, potrebno je da ima sve tri kolone.

Ar"i dalje navodi da kada povučemo okomitu ravnu crtu ona naliči na slovo vav, koje je nalik cjevovodu koji provodi obilje odozgo.

Prava vrsta cijevi, ona koja nas povezuje sa sefirom Jesod sastoji se od tri okomite crte ili slova vav. NumeGodina 17 21 Broj 2 Strana

rička vrijednost slova vav je 6, a 3 puta 6 je 18, što je jednako numeričkoj vrijednosti riječi "haj", odnosno život. Drugim riječima, kada smo se povezali sa sefirom Jesod, mi smo zapravo povezani s temeljima života. Ar"i također objašnjava da se slovo "‫ "ש‬formira kada se povežu donji krajevi svih triju crta, i kada se ono spoji sa slovima "‫"חמ‬‎(haj), oni zajedno čine kraticu za imena trojice Noahovih sinova - Šema, Hama i Jafeta (Jefeta).

Arka prema Zoharu i kabali Paraša opisuje mjere Noahove arke: "tri stotine lakata duljina je korablje, pedeset lakata širina joj je, a trideset lakata joj je visina". Čini se da je Noah izgradio veliku arku (lakat iznosi oko pola metra), ali moramo se sjetiti da su sva živa bića morala stati u arku za razdoblje od godinu dana, što je nelogično. Trebamo shvatiti da Tora nije povijesna knjiga, pravilnije ju je razumjeti kao knjigu duhovnih zakona koji nas vode da živimo punim i bogatim životom. Zohar objašnjava da opisane mjere služe da izgradimo duhovnu arku da nas štiti u godini koja je upravo započela. Gematrija broja 300 (broj lakata dužine arke) je gematrija slova "‫"ש‬. To znači da prva stvar koju bi trebali graditi u našoj "arki" su tri okomite crte ili kolone desna, lijeva i središnja.

Kako ćemo ovo provesti? Paraša nastavlja riječima "A zemlja je bila pokvarena pred B-gom, i bila je zemlja puna nasilja". Što se podrazumijeva pod "pokvarena"? Prema ranije opisanom kodeksu postojanja, pokvarenost znači korištenje samo lijeve kolone, uzimanje za sebe bez da se uzvrati istom mjerom.

Pljačka, prijevara, nepravda, itd., djela su nasilja. Zohar ističe da će se u naše doba manifestirati proročanstvo "protivnici su postali čelnici", da će vođe nacija biti lopovi i podmićeni, te da će zemlja biti ispunjena nasiljem. Naraštaj potopa je bio naraštaj u kojem je sve bilo dopušteno, čovjek je uzimao što god je

želio, a to je ponašanje koje vodi u ovisnost (prema hrani, lijekovima, alkoholu, seksualnom promiskuitetu, novcu, itd.). Kada živimo u društvu u kojem vlada lijeva kolona sebičnosti, ne treba nas iznenaditi kada to dovede do katastrofe i propasti, odnosno, potopa. Stoga moramo izgraditi Noahovu arku, utvrdu protiv utapanja u poplavi nasilja i pokvarenosti koje nas okružuju.

U svom članku pod naslovom "Sloboda", rabin Ashlag ističe da postoje četiri faktora koji određuju tijek nečijeg života: genetika, prirođeni historijat (kao što su prošli ži■ voti), okruženje i obrazovanje.

Za razliku od genetskog faktora, mi možemo utjecati na to kako drugi čimbenici utječu na našu percepciju o tome što je pravedno i ispravno, i upravljati našom okolinom - prijateljima, učiteljima, knjigama koje čitamo, itd., i moramo se pitati povezuje li nas naša okolina sa sefirom Jesod, ili ne.

Tkogod želi biti zaštićen mora osigurati da on ili ona živi u okruženju koje ih podržava i koje će ih povezati sa sefirom Jesod, okruženju koje održava načelo davanja za zajednicu radije nego postizanja cilja pod svaku cijenu, okruženju koje podržava uzajamnu odgovornost. Stanje istinskog mira i harmonije među nama možemo postići onda kada to shvati većina čovječanstva.

Uzajamna odgovornost nije samo parola; to je definicija zdravog osobnog i društvenog stanja ravnoteže između lijeve i desne kolone, pri čemu svaka jedinka društva dijeli s drugima u istom omjeru u kojem uzima za sebe, znajući da je to jedini način da dođe do sigurnosti i istinskog uspjeha. Samo u takvim uvjetima protok obilja i blagoslova može doći do svake osoba i do čitavog čovječanstva. ■ Prevela Tamar Buchwald Strana 21

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

Mjesečni Zohar: Hešvan - Škorpion Mjesec hešvan je mjesec koji je ispunjen izazovima i zadaćama.

Mjesec je to u kojem prolazimo kroz stresne testove koji će provjeriti kakvi smo nakon tišrejskih blagdana te koliko smo sami sebe po-

boljšali koristeći se prilikama koje nam je pružio protekli mjesec. Jesmo li bolji? Cjelovitiji, ispunjeniji? I koliko nam je posla ostalo za ostatak godine?

Hešvan – Škorpion Mjesec hešvan, u kojem nema pra-

tim znakom, a drugo vlada astrolo-

To znači da dok će Ovnovi pucati

znika, dolazi nakon mjeseca tišreja

škim znakom mjeseca. Planeta heš-

od bijesa kad ih netko uznemiri, a

Vage u kojem ima najviše praznika.

vana je Mars i njime vlada slovo‎

potom će na sve to zaboraviti, Škor-

Ovaj je mjesec u mnogim spisima

(dalet). Njegov je astrološki znak

pioni će reagirati hladnokrvno. Oni

poznat kao MarHešvan (gorki he-

Škorpion, kojim vlada slovo ‫( נ‬nun).

će prekinuti te odnose, ignorirati ih

švan) zbog što nema blagdana i

Pa, što ima tako posebno u vezi

zbog katastrofa koje su se dogodile u tom mjesecu, poput Potopa, podjele Solomonova kraljevstva (prije 3000 godina), kraha njujorške burze 1929. godine, te financijskog sloma

koje

utječu

‫ ד‬Slovo dalet – Motivacija i glad za uspjehom Kombinacija tih slova‫״‬

(dan – ko-

rijen je riječi din presuda) uči o su-

izraelskih banaka 1983.

Sile

tih slova?

na

hešvan

Škorpiona

Kao što je navedeno u prethodnim člancima, Sefer Jecira (Knjiga stvaranja) – koja se pripisuje praocu Abra-

štini mjeseca. Ime slova dalet dolazi od dalut (siromaštvo na hebrejskom) i nedostatka, pa će onaj tko se tako

osjeća uvijek biti spreman za borbu.

Ti će ljudi uvijek osjećati glad za moći i uspjehom, bit će vrlo mo-

hamu kaže nam da su 22 hebrejska

tivirani da uspiju, hladnokrvni ra-

slova elementi od kojih je načinjen

tnici koji naginju okrutnosti. Te oso-

Svemir. Znači, slova predstavljaju

bine daju Škorpionima njima karak-

duhovne frekvencije koje su stvorile

terističnu kreativnost, strast i ma-

naš svemir. Sefer Jecira nas uči da

gnetsku nazočnost koja se ne može

su 22 frekvencije, koje su pred-

ignorirati.

stavljene s 22 hebrejska slova, alati koji se koriste za prijenos duhovnog

obilja.

Slovo‎ kontrolira i Ovna i Škorpiona, međutim, ono na svakog od njih vrši drugačiji utjecaj. Zohar ka-

Prema kabali svakim mjesecom

že da Ovan predstavlja "pakao va-

vladaju dva hebrejska slova; jedno

tre", dok je Škorpion "pakao leda".

slovo vlada planetom koja dominira Strana 22

■

i zapravo ih zauvijek zamrznuti (‘on je za mene mrtav‘). ‫נ‬

Slovo nun – Pad i propast

Prema kabali slovo‎ ‫ נ‬ukazuje na pad (pad tržišta dionica). Doista, Škorpioni imaju sklonost da zapadnu u stanja kraha, uništenja i destrukcije.

Pritom emocionalna bol može biti toliko snažna da bi mogli imati suicidalne tendencije. To se događa

zbog njihovog silnog intenziteta koji dolazi do izražaja u svemu što rade, kada se usredotoče na nešto oni s time idu do kraja. Zbog toga kada se oni fokusiraju na "tamu"; tu nema mjesta nikakvoj svjetlosti ili nadi.

S druge strane, Škorpioni su poznati po svojoj sposobnosti da sami sebe obnove bez obzira koliko teško bili pogođeni, profesionalno

ili osobno, oni posjeduju ogromnu snagu da se izdignu iz krhotina i počnu iznova s istim intenzitetom kao i prije.

Divrej Tora

(nastavak s 22. stranice) Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

Hešvan - Škorpion

Prema kabali četiri godišnja doba

to ih jako skupo košta. Takvo se

čovjek, i rekli su mu da u gornjim

podudaraju se s četiri slova u sve-

djeljenje smatra duhovnim zloči-

svjetovima mjesta ima samo za one

tom imenu Tetragramu ‫דעד‬-‫מ‬. Svako

nom (obožavanjem idola), budući

koji su uspjeli pretvoriti tamu u

se slovo odnosi na drugu sefiru i

da od trenutka kada nešto podije-

svjetlo i pretvoriti ono što je gorko

element. Treće slovo )‫ (ע‬predstavlja

limo s namjerom da dobijemo nešto

(mar) u slatko. To je zapravo suština

jesen (Vaga, Škorpion, Strijelac) i

zauzvrat, a ne s namjerom da "voli-

života i to objašnjava zašto su veliki

element zraka koji predstavlja inte-

mo bližnjega svoga kao samoga se-

mudraci dali ime hešvanu Mar-

be", mi kršimo prvi od Deset iskaza

Hešvan.

lekt, i doista možemo vidjeti ogro-

man utjecaj tog elementa na prvi i treći znak tog godišnjeg doba, Vagu i Strijelca koji su stalno zauzeti svojim mislima, a manje onime što osjećaju, svojim emocijama. Međutim, Škorpioni, koji su vodeni znak, jako su povezani sa svojim emocijama.

S druge strane, postoji i veliki utjecaj elementa vatre (koji je povezan s Marsom), a budući da je on drugi astrološki znak jeseni – (svako je godišnje doba sastavljeno od tri znaka i njima uvijek dominiraju isti elementi: prvim voda, drugim vatra, trećim zrak), to ukazuje na sebičan karakter i vrlo snažne porive i želje. Sve navedeno snažno utječe na Škorpione i stvara vrlo kompliciran emocionalni i intelektualni svijet koji je drugim znakovima teško razumjeti.

Utjecaj elementa zraka čini kod Škorpiona pravdu vrlo važnom vrednotom. Kad god se susretne s ne-

(koji su greškom poznati kao Deset zapovijedi) "Ja sam Vječni, B-g tvoj".

Takva vrsta djeljenja je zapravo idolopoklonstvo, jer u onom trenutku kada postavimo osobu kojoj smo upravo pomogli (odnosno, njezinu reakciju) razlogom i uzrokom onoga kako se osjećamo mi zapravo

stavljamo drugog boga ispred Stvoritelja.

Pa koja je tajna hešvana?

pravdom on će reagirati emocional-

Jedna od zadivljujućih priča u Zo-

no (voda). To znači da oni moraju

haru je vizija rabi Hije koji je bio

biti na oprezu, jer lako mogu zapa-

jedan od studenata i najbližih prija-

sti u bijes i osvetničko rapoloženje i

telja Rabi Šimona Bar Johaja. Bu-

dozvoliti tim osjećajima da zavla-

dući da je vrlo teško prihvaćao od-

daju njima.

lazak Rabi Šimona on je postio 80

Škorpione, kojima dominira element vode, također karakterizira opsesivno dijeljenje s jasnim ciljem – stjecanjem kontrole nad drugima; a

Godina 17 23 Broj 2 Strana

dana i potom mu je bilo dopušteno

da uđe u gornje svjetove i susretne se s Rabi Šimonom. Međutim, kada su ga ugledali, svi su se cadikim uz-

Nakon što smo bili preplavljeni duhovnim

energijama

kroz

sve

praznike tišreja vrijeme je da započnemo sa svojim svakodnevnim poslom. U hešvanu ćemo naići na sve sklonosti i probleme koje nismo popravili (tikun, tj. ispravak) u tišre-

ju. Zapadanje u gorčinu koja će nas pratiti tijekom cijele godine, suočavanje s nedostacima, nije nimalo ugodno. Međutim, svaki puta kada se pozabavimo njima, to su još jedna vrata kroz koja možemo proći na putu prema pobjedi i potpunosti.

Zbog toga tijekom hešvana možemo postići i ostvariti mnogo više nego u bilo koje drugo doba godine. Poriv i glad za pobjedom i postignućem

iznimno su veliki ... pa primimo se posla!!! ■ Prevela Tamar Buchwald

nemirili, jer su znali da je on smrtan Strana 23

Rabbi Menachem Leibtag:

Noah: Sifrei Toladot - Okosnica Sefer Breišita Ovaj šiur je ljubazno ustupio The Tanach Study Center u spomen na Rabbi Abrahama Leibtaga

Mabul (Potop) i Migdal Bavel (Babilonska kula) nedvojbeno su dvije glavne priče u ovotjednoj parši. Međutim, svakoj od ove dvije priče prethodi popis rodoslovlja koji se čini prilično irelevantnim.

Nadalje, na kraju Paršat Noah (vidi 11,10-25) nalazimo još jedan niz rodoslovlja (koji nas uvodi u priču o Avrahamu Avinu, praocu Abrahamu).

U ovotjednom šiuru obrazlažemo kako ti 'sifrei toladot' (popisi rodoslovlja) stvaraju 'okvir' za Sefer Breišit (Knjigu Postanka) i mogu nam pomoći da bolje razumijemo kako te priče (tj. Potop i Migdal Bavel) doprinose glavnoj temi knjige.

Uvod: U uvodnom šiuru o Seferu Breišit, raspravljali smo o metodologiji koju koristimo da bismo otkrili primarnu temu svakog sefera. Naš šiur započinjemo brzim pregledom tih osnovnih koraka: 1. Identificirati primarnu temu svake 'paršije' 2. Grupirati naslove ovih 'paršijot' u cjeline koje imaju zajedničku temu. [Svaka od ovih cjelina može se smatrati 'poglavljem' ove knjige.]

3. Grupirati ove podjele na 'poglavlja' u veće cjeline koje se bave zajedničkim subjektom ili temom [slično 'odjeljcima' knjige].

4. Predložiti glavnu temu knjige, analizirajući kako tema postupno napreduje od odjeljka do odjeljka.

U našem ćemo šiuru pokazat kako nam različiti skupovi "toladot" u Sefer Breišit mogu pomoći u primjeni ove metodologije i kako nas mogu uputiti u smjeru koji nam može pomoći da otkrijemo njezinu nit vodilju.

Od popisa do osnovnih kontura: U sljedećoj tablici navodimo sve 'paršijot' u prvih sedamnaest poglavlja Sefer Breišit, spajajući samo najočiglednije skupine paršijot tako da uočimo njihove specifične, a zatim općenitije teme.

Pažljivo proučite ovaj popis, imajući u vidu kako se njihove usko vezane teme lako mogu grupirati u općenitije teme: Strana 24

[Kako biste ovo provjerili, preporučam vam da pregledate ovu tablicu (i njezine zaključke) koristeći Tanach Koren.]

Dok pregledavate ovu tablicu, obratite pažnju na to kako se prvi skup glavnih tema na ovaj ili onaj način odnosi na B-žju 'Hašgaha' [providnost], tj. Njegovu intervenciju u povijest čovječanstva dok kažnjava čovjeka (ili čovječanstvo) za zastranjenje u ponašanju.

Zapravo, gotovo sve priče u Humašu, Petoknjižju, (prije dolaska Avrahama Avinu) na neki se način odnose prema općoj temi 'grijeha i kazne' ['sahar ve-oneš']. Na primjer, nakon Stvaranja nalazimo sljedeće priče:

• Adam i Eva griješe i stoga su protjerani iz Gan Edena (Edenskog vrta) Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice) Rabbi Menachem Leibtag:

Noah: Sifrei Toladot - Okosnica Sefer Breišita

• Kajin je kažnjen za ubojstvo Hevela • Dor ha-mabul je kažnjen zbog svoje pokvarenosti • Dor ha-plaga' je 'kažnjen' zbog izgradnje Kule

kako se prvih nekoliko tema odnosi na 'het ve-oneš', tj.

B-žju kaznu čovjeku (ili čovječanstvu) za njegove grijehe, dok se ostale teme odnose na priču o našim praocima — Avot!

Nakon toga se fokus Sefer Breišit pomiče s priča o 'grijehu i kazni' na B-žji izbor Avrahama Avinu — i priču o njegovom potomstvu.

Uključivanje - "Toladot"

Međutim, unutar ovog niza tema nalazimo vrlo zanimljiv fenomen. Vratite se na (prethodnu) tablicu i primijetite kako je uvod u svaku od ovih općih tema predstavljena nizom toladot [rodoslovlja]. Na primjer:

• Toladot od Adama do Noaha (poglavlje 5) daje uvod u priču o Mabulu (poglavlja 6->9).

• Toladot ili Noahova djeca (10. poglavlje) daje uvod u priču o Migdal Bavel (11,1-9/Babilonskoj kuli).

• Toladot od Šema do Teraha (poglavlje 11) daje uvod u priču o Avrahamu Avinu (poglavlja 12-...)

Zapravo, koliko god iznenađujuće zvučalo, čak i priči o Gan Edenu (poglavlja 2-3) prethode toladot!

"Ovo su "toladot" neba i zemlje..." [pogledajte 2,4! /zapazite različite prijevode] Nadalje, kasnije u Sefer Breišit, nastavljamo nailaziti na toladot. Zapazite kako kasnije nailazimo na: toladot Jišmaela (pogledajte 25,12); toladot Jichaka (pogledajte 25, 19); toladot Esava (pogledajte 36,1); & toladot Jaakova (pogledajte 37,2).

Sljedeća tablica sažima ovaj obrazac, i ilustrira kako [neka vrsta] "toladot" daje uvod svakoj od glavnih tema u Sefer Breišit. Dok pregledavate ovu tablicu, primijetite Godina 17 25 Broj 2 Strana

Iako se ovaj obrazac rijetko primjećuje, ovi sifrei toladot zapravo stvaraju okvir za cijelu knjigu Breišit!

Na ovaj način, toladot daju uvod u svaku pojedinu priču u Sefer Breišit. Da bismo objasnili zašto, prvo moramo odvojiti minutu da objasnimo što znači riječ toladot: Što je tolada?

Riječ toladot potječe od hebrejske riječi 'vlad', dijete ili potomak. Stoga, 'ele toldot' treba prevesti 'ovo su djeca (od)...'.

Na primjer: 'ele toldot Adam' (5,1) znači - 'ovo su djeca Adamova' — i tako daje uvod u priču o Adamovoj djeci, tj. Šetu, Enošu, Kenanu, itd. Slično, 'ele toldot Noah' daje uvod u priču o Noahovoj djeci - Šemu, Hamu i Jefetu.

[Za potpunije objašnjenje pogledajte Rašbam na Breišit 37,2.]

Neke od ovih toldot u Sefer Breišit su vrlo kratki; jer samo navode da je ta i ta osoba živjela, oženila se, imala djecu i umrla (npr. generacije od Adama do Noaha). Ostale toldot su vrlo detaljne, npr. one Noaha, Teraha, Jichaka i Jaakova. Ipak, svaka se priča u Sefer Breišit može shvatiti kao detalj u odvijanju ovih "toladota".

Ovo objašnjenje budi pitanje u vezi s prvim slučajem u kojem nalazimo toldot - tj. toldot šamajim va-arec (vidite 2,4). Kako nebesa i zemlja imaju 'djecu'?!

Strana 25

(nastavak sa 27. stranice) Rabbi Menachem Leibtag:

Noah: Sifrei Toladot - Okosnica Sefer Breišita

[Primijetite kako različiti prijevodi pokušavaju riješiti

nu sposobnost da poveže nebesa i zemlju.

ovaj problem kada prevode taj pasuk!]

[Vidi Raši na 2,5, gdje on objašnjava da je B-g stvorio

Odgovor na ovo pitanje može imati velik značaj. Podsje-

čovjeka kako bi mogao moliti za kišu — zato da bi vege-

timo se da prvo poglavlje Breišit objašnjava kako je B-g

tacija rasla. Vidi također šiur na Paršat Breišit.]

stvorio šamajim va- arec (nebesa i zemlju) iz 'ničega' (ex nihilo). Zatim, odmah nakon toga u sljedećem poglavlju, susrećemo se s prvom uporabom toldot:

Slično tome, sljedeći niz toladota - od Adama do Noaha (pogledajte poglavlje 5) vodi izravno u priču o Potopu.

Primijetite kako su 9,28-29 — psukim koji završavaju pri-

"Ele toldot ha-šamajim ve-ha'arec be-hibar'am..."

ču o Noahu, jasan dio iste književne cjeline koja je zapo-

(2,4).

čela s toladot u 5. poglavlju (odnosno, slijede isti 'predlo-

Dakle, što to Humaš naziva toladot šamajim va-arec, tj. što su djeca nebesa i zemlje?

Ako slijedimo pravac u kojem ide Sefer Breišit (kao što je ilustrirano gornjom tablicom), onda se 'toldot šamajim va-arec' mora odnositi na samog čovjeka [tj. Adama harišona], jer priča o njegovom stvaranju slijedi neposredno nakon ovog uvodnog pasuka (stiha)!

Drugim riječima, Adam ha'Rišon se smatra 'potomkom'

šamajim va-arec. Ovo bi tumačenje moglo pomoći u objašnjenju značaja pasuka koji opisuje kako je B-g stvorio čovjeka u Perek Bet (prvoj temi u ovoj cjelini):

žak').

Ovaj obrazac "toladota" koji daje uvod u priče nastavlja se sve do samog kraja Sefer Breišit. Stoga zaključujemo da ovi sifrei toladot imaju veću ulogu od samog 'održavanja sefera na okupu'; oni također pomažu u razvoju teme Sefera Breišit.

Sada ćemo pokazati kako ti toladot tvore ne samo okvir za Sefer Breišit; oni nam također mogu pomoći da iden-

tificiramo dva njegova zasebna odjeljka koji čine njegovu primarnu temu. Objasnimo to: Dva dijela Sefer Berešit

"I Hašem Elokim je oblikovao čovjeka od praha zemalj-

Unatoč ovoj sukcesivnoj prirodi toladota u Sefer Breišit,

skoga i upuhnuo mu u nosnice nišmat hajim – dah

oni se jasno dijele na dva različita dijela.

života" (pogledajte 2,7). Ovaj drugi sastojak može odražavati aspekt čovjeka koji dolazi (ili se barem vraća na) s nebesa.

Za razliku od priče o stvaranju u Perek Alef, koja prikazuje jasno razdvajanje šamajim [obratite pažnju na svrhu

1. B-žje stvaranje čovječanstva (poglavlja 1-11) s pričama koje se odnose na 'sahar ve-oneš' 2. Priča o avot (poglavlja 12-50) B-žjem izboru da Avrahamovo potomstvo postane njegov narod.

'rakie' u 1,6], specifičan način na koji je B-g stvorio

Iako se većina Sefer Breišit fokusira na obitelj Avrahama

čovjeka u Perek Bet može odražavati njegovu jedinstve-

Avinu (Drugi odjeljak), u prvih jedanaest poglavlja (Prvi

Strana 26

Divrej Tora

(nastavak s 26. stranice) Rabbi Menachem Leibtag:

Noah: Sifrei Toladot - Okosnica Sefer Breišita

odjeljak), fokus Tore je na čovječanstvu u cjelini.

završava upravo kada ovaj komplicirani proces behira

Na primjer, čak i kada Prvi odjeljak uključuje posebne

dođe do svog završetka — tj. kada su odabrani svih

pojedinosti o Noahu, to nije zato što je on određen da

dvanaest Jaakovljevih sino-va, i nijedan od njegovih

postane poseban narod — naprotiv, to je zato što će čo-

potomaka više nikada neće biti odbačen.

vječanstvo biti sačuvano kroz Noaha. Nakon potopa,

[Ovo također može objasniti značaj promjene Jaakovlje-

Tora nam govori kako su Noahovi potomci evoluirali u

vog imena u Jisrael [vidite šiur na Paršat Vajišlah.]

narode i kako su se raspršili (vidi 10. poglavlje). Iako nalazimo da Noah blagoslivlja Šema i Jefeta (pogledajte 9,25-27), koncept posebnog naroda s posebnim savezom

Naša završna tablica sažima kako toladot pomaže definirati ova dva odjeljka Sefer Breišit:

ne počinje sve do priče o Avrahamu Avinu.

Nasuprot tome, Drugi odjeljak (poglavlja

11-50) usredotočen je na priču o Am Jisrael — posebnom B-žjem narodu. U ovom odjeljku Sefer Breišit više nije univerzalan, već postaje partikularan.

Stoga ovaj odjeljak započinje s toldot Šem do Terah (vidi 11,10-24) koji daje uvod u priču o Avrahamu Avinu, kojeg B-g odabire u 12. poglavlju da postane praotac njegovog posebnog naroda. Ostatak Sefer Breišit objašnjava koji su Avrahamovi potomci odabrani [= 'behira'], npr. Jichak i Jaakov], a koji su odbačeni [= 'dehija'], npr. Jišmael i Esav].

Ovo

objašnjava

Godina 17 27 Broj 2 Strana

zašto

Sefer

Breišit Strana 27

(nastavak sa 29. stranice) Rabbi Menachem Leibtag:

Noah: Sifrei Toladot - Okosnica Sefer Breišita

Međutim, ako je ispravna naša izvorna pretpostavka da svaki sefer u Humašu nosi jedinstvenu proročansku temu, tada bi trebao postojati tematski razlog za ovaj slijed događaja od Prvog do Drugog odjeljka. Stoga, da bismo identificirali sveobuhvatnu temu Sefer Breišit, moramo uzeti u obzir u kakvoj su vezi ova dva odjeljka.

Kako bismo pomogli u otkrivanju te teme, moramo pobliže pogledati strukturu koju su stvorili ti toladot. Šem i Šem Hašem Zapazite još jednom iz gornje tablice kako je svaka opća

"Blagoslovljen B-g, Gospodar Šemov..." (pogledajte 9,26-27).

Sada nije slučajno da je Noah svom sinu dao ime - Šem.

Najvjerojatnije je Noahova odluka da svog sina nazove Šem imala korijen u njegovoj nadi da će njegov sin ispuniti B-žja očekivanja da čovjek nauči zazivati "be-šem Hašem", kao što je objašnjeno u 4,26!

[Nije slučajno da hazal smatraju Šema osnivačem prve Ješive, kuće učenja u kojoj su Avraham, Jichak i Jaakov studirali, tj. 'Ješivat Šem ve-Ever'.]

tema u prvom odjeljku Sefer Breišit prvo bila predstavlje-

Noah blagoslivlja Šema u nadi da će on i njegovi potomci

na popisom toladot. Na sličan način, svaka od ovih

doista ispuniti ovaj cilj. Međutim, još jednom otkrivamo

cjelina završava događajem koji je na neki način povezan

da sljedeća generacija ne uspijeva u tome. U 10. poglavlju

s konceptom 'šem Hašem'. Objasnimo to.

opet nalazimo cjelinu koja počinje s toladot — ovaj put

Naša prva cjelina, priča o Adamu ha-rišonu, završava na kraju četvrtog poglavlja vrlo intrigantnim pasukom: "A također je i Šet rodio sina i nazvao ga Enoš, zatim je 'počeo' zazivati Ime B-žje ['az huhal likro be-šem Hašem'] (vidite 4,26). [Većina komentatora objašnjava da 'huhal' implicira da je čovjek počeo kaljati' B-žje Ime (šoreš 'hilul'), tj. nisu ispravno zazivali Njegovo Ime — pogledajte također Rambam Hilhot Avoda Zara I,1] Kako god tumačili riječ huhal u ovom pasuku, svi se komentatori slažu da je B-žja namjera bila da čovjek 'zaziva Njegovo Ime'. Zapazite, međutim, kako ovaj pasuk zaključuje dio koji je započeo u 2,4 pričom o Gan Edenu.

Iako je čovjek protjeran iz Gan Edena, a Kajin je bio kažnjen za ubojstvo, B-g i dalje ima očekivanja od čovječan-

stva - od čovjeka se očekuje da traži B-ga, da 'zaziva Njegovo Ime'.

Unatoč ovom velikom očekivanju, sljedeća cjelina toladot, koja vodi u priču o Mabulu, pokazuje da ljudsko ponašanje ni iz daleka nije ispunilo B-žje nade. B-g se toliko razgnjevio da je odlučio uništiti Svoje stvorenje i početi iznova s Noahom. Ova cjelina koja počinje u 5,1 završava u 9. poglavlju posebnim nizom micvot za Bnei Noah (9,1-7), savezom ('brit ha-kešet' (9,8-17), i završava s pričom o Noahu koji se napio (9,18-29). Međutim, čak i u ovoj posljednjoj priči (ove cjeline) još jednom nalazimo

referencu na "šem Hašem": Nakon što je prokleo Kanaana zbog njegovih postupaka, Noah potom blagoslivlja svog sina Šema:

Strana 28

razvoj sedamdeset naroda od djece Šema, Hama i Jefeta i opet, baš kao i dvije cjeline koje su joj prethodile, ova cjelina također završava s pričom u kojoj se riječ "šem" pojavljuje kao značajna za temu, tj. pričom o Migdal

Bavel. Kao što ćemo sada objasniti, u ovoj priči čovječanstvo ponovno ne traži B-ga; umjesto toga oni su zainteresirani isključivo da stvore 'ime ['šem'] za sebe!

Migdal Bavel Čitajući prva četiri psukim priče o Migdal Bavel, teško je odrediti jedan konkretni grijeh: [Međutim, obratite pažnju na znatnu upotrebu prvog lica množine.]

"Svi na zemlji imali su isti jezik i iste riječi. I dok su putovali s istoka, naišli su na dolinu u zemlji Šin'ar i tamo se nastanili. Rekli su jedni drugima: Dođite, hajde da mi napravimo cigle i jako ih ispečemo... A oni rekoše, hajde da sagradimo sebi grad i kulu s vrhom do neba, pa ćemo sebi steći ime — v'naase lanu šem — da se mi ne bi raspršili širom svijeta. Tada je B-g sišao da vidi..." (pogledajte 11,1-7).

Iz površnog čitanja nije jasno što je točno bilo tako strašno u ovom naraštaju. Uostalom, nije li postizanje 'ahduta' [jedinstva] pozitivan cilj? Isto tako, korištenje ljudske genijalnosti za pokretanje industrijske revolucije, razvijanje građevinskih materijala koje je izradio čovjek, tj. cigle od gline itd., čini se pozitivnim napretkom društva.

Nadalje, čini se da nema ništa loše u tome da se jednostavno izgradi grad i kula. Zašto se B-g toliko razgnjevio da je odlučio zaustaviti ovu izgradnju i rasijati čovječanstvo?

Divrej Tora

(nastavak s 28. stranice) Rabbi Menachem Leibtag:

Noah: Sifrei Toladot - Okosnica Sefer Breišita

Hazal svoju kritiku ove generacije usre-

Iz ove perspektive priču o Migdal Ba-

dotočuju na njihov antagonistički stav

vel ne treba promatrati samo kao još

prema B-gu (vidi Raši 11,1). Ključni iz-

jedan događaj koji se zbio — da znamo

raz u Torinom objašnjenju svrhe kule

kako i kada je započeo razvoj jezika.

odražava egocentričnu prirodu ovog

Umjesto toga, ova priča 'priprema te-

naraštaja:

ren' za B-žji izbor Avrahama Avinu, jer će postati sudbina Avrahama, primar-

"ve-na'ase lanu šem" [mi ćemo stvoriti sebi ime] (11,4) [pogledajte Sanhedrin 109a].

nog potomka toldot Šema, da vrati

B-žje Ime u povijest civilizacije; da 'popravi' grešku civilizacije u Migdal

Umjesto da se posvete B-žjem imenu,

Bavel!

ovaj naraštaj sve svoje napore posvećuje

Stoga nas ne treba iznenaditi što nas

nesvetom cilju. Njihovo društvo i kul-

Tora, po njegovom dolasku u Erec

tura fokusirali su se isključivo na vladavinu i snagu čovjeka, dok su potpuno zanemarili svaku b-žansku svrhu njihovog postojanja.

[Pogledajte Ramban na 11,4!]

Iako je moralno ponašanje ovog naraštaja vjerojatno bilo puno bolje od ponašanja potopne generacije, B-g je ostao

razočaran jer su uspostavili antropocentrično društvo (društvo u čijem je središtu čovjek) umjesto teocentričnog (tj. s B-gom u središtu). Njihov je primarni cilj bio da stvore 'ime za sebe', a ne za B-ga.

Kako se B-žja nada da će ova nova generacija 'kore bešem Hašem' — zazivati u Njegovo Ime — nikada neće ostvariti - On potiče njihovo raspršivanje. B-g mora poduzeti mjere kako bi osigurao da ovo krivo usmjereno je-

Kanaan, obavještava o tome kako se Avraham Avinu penje do Bet-Ela i gradi mizbeah (žrtvenik) gdje 'zaziva u B-žje ime': "I Avraham je stigao u Zemlju, u Šehem... i B-g mu je progovorio govoreći: 'Tvome potomstvu dao sam ovu Zemlju'... i Avraham je otputovao odande prema planinskom lancu istočno od Bet-ela. .. i ondje je podigao žrtvenik — i ZAZVAO U B-ŽJE IME" [Pogledajte 12,8 (i Ramban), usporedite s 4,26).

Slično tome, ne treba nas iznenaditi da kada prorok Izaija opisuje 'mesijansko doba' (vidi Izaija 2,1-5) — on govori o jedinstvu čovječanstva:

•

kada će se svi narodi ponovno okupiti, ali ovog

dinstvo ne postigne svoj zacrtani cilj (pogledajte 11,5-7).

puta zato da se popnu na B-žju planinu (ne u

Stoga B-g uzrokuje 'miješanje jezika' — tako da će svaki

dolinu)

narod slijediti svoj vlastiti smjer, nesposoban ujediniti se

— sve dok ne pronađu zajednički cilj vrijedan tog

•

kule — tj. Bet ha-Mikdaša — 'mjesta koje je B-g

jedinstva.

odabrao da na njemu prebiva Njegovo Ime'

Avraham je odabran sa svrhom Naša dosadašnja analiza može nam pomoći da odredimo tematski značaj ovog događaja vezanog uz Migdal Bavel u sklopu razvoja događaja u Sefer Breišit — jer već sljedeća priča je B-žji izbor Avrahama Avinu da postane Njegov poseban narod!

Na način istovjetan ranijim pričama u Humašu, uvod u priču o B-gu koji odabire Avrahama Avinu, i to ne slu-

doći će u grad Jeruzalem - do njegove posebne

[pogledajte Devarim 12,5-12]

•

i time isprave događaje koji su se zbili kod Migdal Bavel.

A kada prorok Cefania opisuje konačno iskupljenje, još jednom nalazimo aluziju na Migdal Bavel: "ki az ehpoh el amim safa brura, likro hulam be-šem Hašem le-ovdo šhem ehad". (pogledajte 3,9)

čajno, prati njegovo rodoslovlje deset generacija unatrag

U šiuru na Paršat Leh Leha nastavit ćemo ovo razma-

— tako da će započeti sa Šemom — Noahovim sinom!

tranje, jer ćemo detaljnije razmatrati o svrsi B-žjeg izbora

Tematska povezanost sa "šem" postaje očita.

Avrahama Avinu. ■

Godina 17 29 Broj 2 Strana

Strana 29

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

Učinkovit život

samo izvikali na njega i prijetili mu svime čega ste se mogli sjetiti.

Kontroliranje ljutnje (nastavak) Vaš dnevnik je namijenjen samo za vaše oči. Zapišite kad se incident dogodio, opišite incident, zabilježite kako ste reagirali, utvrdite zašto ste bili ljuti, objasnite što ste htjeli postići svojim bijesom, i u retrospektivi, odlučite je li postojao bolji način za ostvarenje vašeg cilja. Evo jednostavnog primjera:

Vaša reakcija prema bilo kakvoj smetnji trebala bi biti utemeljena na tome što to jest u realnosti, a ne na onome kako se vi osjećate, jer kad ste loše raspoloženi, sve može biti uvećano 100 puta. U dane poput onog iz gornjeg primjera, u datom trenutku nemojte ništa govoriti. Odložite to dok vaša razdražljivost ne splasne.

To se dogodilo jučer, 8. lipnja u 18 sati.

Krenuo sam parkirati u svoju garažu i vidio sam da je susjedovo dijete ponovno ostavilo svoj bicikl na mom prilazu. Imao sam težak dan u uredu. Pozvonio sam susjedu na vrata i vikao na njega, rekavši da ako njegovo dijete još jednom ostavi svoj bicikl na mom prilazu, ja ću ga baciti na najbliže odlagalište. Otac je maknuo bicikl.

Ono što sam htio postići je da bicikl ne bude na mom prilazu. Jesam li to postigao? Bicikl ponovno može biti tamo sutra. Nemam garanciju da će otac prenijeti tu poruku ili da će dječak poslušati svog oca, tako da to nije bila krivnja oca, a ja sam ipak vikao na njega. Moj bijes nije učinio moj odnos sa susjedom ugodnijim.

Umjesto toga, mogao sam tražiti da razgovaram s dječakom i reći mu, "Danas sam skoro slomio tvoj bicikl.

Budeš li ga ostavljao na mom prilazu, sigurno će biti oštećen, jer ga možda neću vidjeti. Ako brineš o svom biciklu, nemoj ga ostavljati na mom prilazu."

Uzet će vam samo nekoliko minuta da to zapišete; trebali biste pregledavati svoj dnevnik svakog dana. Ako bilježite svoje bijesne reakcije, razmišljate o boljim načinima na koje ste mogli reagirati i prolazite kroz te bilješke, sigurno ćete Strana 30

promijeniti način na koji reagirate.

Pazite na svoje raspoloženje! Neki dani su upravo ovakvi.

Izađete u hladno jutro i otkrijete da vam je na automobilu ispuštena guma. Zbog toga kasnite na sastanak, na kojem vam klijent kaže da je dogovorio posao sa konkurentskom firmom. Šef vas okrivi za izgubljen posao. Najradije biste udarili svog šefa jer ste ga pitali da li možete ponuditi nižu cijenu, no on vam to nije dozvolio. Ne usuđujete se iskaliti svoj bijes na njemu jer će vas otpustiti.

Izlazite na ručak, no restoran je toliko pun da nema nijednog slobodnog mjesta. Gunđate, vraćate se u ured i skuhate si šalicu kave.

Dok sjedate u automobil kako biste otišli kući, leđa vas počnu boljeti.

Jedva stižete kući. Vaša žena dočekuje vas sa vijestima da su vašeg sina poslali kući iz škole zbog lošeg ponašanja.

U drugim okolnostima, možda biste razgovarali sa svojim sinom kako biste saznali što se dogodilo, no s obzirom na to kako se danas osjećate, smatrate sebe svecem jer ste se

Postavio sam si kao pravilo da svaki puta kad nekome napišem ljutito pismo, ostavim ga na svom ■ stolu 48 sati, a zatim ga ponovno pročitam. Svakog puta, prepravim pismo, izražavajući svoju poantu na neprovokativan način, koristeći ono što ja nazivam "baršunastim čekićem." Izražavam svoje nezadovoljstvo bez napadanja. U doslovno svakom slučaju, primim ispriku ili adekvatno objašnjenje.

Kralj Salomon je rekao, "Blage riječi mudraca se čuju…" (Propovjednik 9,17). Pretpostavljam da želite izreći svoju poantu. Čekajte sve dok to ne budete mogli učiniti mirno.

Neki ljudi koji izgube svoju mirnoću mogu reći, "Nisam si mogao pomoći. To je bilo van moje kontrole." Istina, ponekad je vrlo teško kontrolirati sebe kad budemo isprovocirani, no nije nemoguće. Ako vas je šef naljutio i vi znate da biste zbog svoje ljutite reakcije mogli izgubiti posao, bez sumnje ćete ostati tiho. Drugim riječima, kada postoji viši cilj u tome da se suzdržite od bijesne reakcije, vi se možete kontrolirati.

Talmud kaže, "Ako netko prijeđe preko uvrede i ne reagira, svi njegovi grijesi su oprošteni." Raši kaže da se Divrej Tora

(nastavak s 30. stranice) Rabbi dr. Abraham J Twerski: to odnosi na onoga tko prijeđe preko provokacije i ne odgovori na nju (Roš Hašana 17a). Razmislite o tome!

Neki grijesi nisu potpuno izbrisani ni na Jom kipur, no oprošteni su ako čovjek vježba kontrolu i ne odgovori iz ljutnje. To bi trebao biti više nego prikladan cilj koji nas može ohrabriti u vježbanju samokontrole.

Chazon Ish hodao je u pratnji petorice mladih talmid hahama. Neki ne-Židovi prolazili su pored njih i dobacivali im vrlo uvredljive opaske. Jedan mladić reagirao je uzvraćajući uvrede.

Chazon Ish mu je rekao, "Mislio sam da si ti ben Tora."

Mladić je upitao, "Kako bi ben Tora trebao reagirati?"

Chazon Ish je odgovorio, "Ben Tora ne reagira."

Nije dovoljno jednostavno ignorirati uvredu, nije dovoljno čak ni oprostiti nekome. Čovjek mora oprostiti iz cijelog srca. Čovjek je prišao Harav Eliyahu Lopianu i zamolio ga za mehila (oproštenje) jer ga je uvrijedio. "Čime si me uvrijedio?" upitao je Harav Lopian.

Kada je čovjek oklijevao to otkriti, Harav Lopian mu je rekao, "Kako ti mogu oprostiti ako ne znam što ti opraštam?"

Nevoljko, čovjek je otkrio u čemu se sastojala uvreda.

Harav Lopian je rekao, "Ako ti kažem da ti opraštam sada, to će biti samo riječi, jer neću biti iskren.

Vrati se za dva tjedna. U međuvremenu, ja ću učiti musar i bit ću sposoban oprostiti ti iz cijelog srca."

Naši gedolim shvaćali su midos vrlo ozbiljno. O njima je rečeno da su bili čak i veći geonim u midos, nego što Godina 17 31 Broj 2 Strana

Učinkovit život

su bili u Tori. Naši gedolim imali su ispravno postavljene prioritete. Neki ljudi mogu biti vrlo mahmir (striktni) i ići čak dalje od slova zakona kad je riječ o halahičkim pitanjima (npr. korištenje isključivo šmura maca na Pesah), ali svejedno mogu biti slabi u midos. Nigdje nije rečeno da se čovjeku koji je izuzetan mahmir i izbjegava sve što je čak i dozvoljeno prema halahi, opraštaju svi grijesi.

Rečeno je da se čovjeku koji ne reagira iz bijesa kada je isprovociran opraštaju svi grijesi. Mi možemo imati "super" Jom Kipur svaki dan.

Kad čujete izraz "bijes," vjerojatno pomislite na nekoga tko viče, lupa po stolu, udara nogom, ili lomi stvari.

No, ja sam bijes definirao kao "reakciju na ljutnju," a reakcija ne mora nužno biti nasilne prirode.

U psihologiji govorimo o pasivnoagresivnoj reakciji. To znači da je moguće biti agresivan na pasivan način. Isto vrijedi i za bijes. Možete nekoga podvrgnuti "tretmanu šutnjom," koji u osnovi znači, "Ignoriram te."

Postoji tanka linija između toga da napustite prepirku kako biste izbjegli reagirati na osobni napad, za što Talmud kaže da je hvale vrijedno (Joma 23a), i "tretmana šutnjom," koji može biti vrlo otežavajući i to je bijesna reakcija. Osjetit ćete razliku između te dvije stvari. Kada napustite prepirku, u osnovi se osjećate dobro što ste to učinili, no kad nekoga podvrgnete "tretmanu šutnjom," osjećate kako ljutnja ključa u vama.

Međutim, postoji bijesna reakcija koja je dozvoljena.

Dok je Chazon Ish bio mladić, bio je u šulu u Vilni i uzeo Humaš sa police. Gabaj je viknuo, "Odakle ti

pravo da uzimaš sefarim odavdje!

Jesi li ti ovdje balabos (vlasnik)?" i uzeo mu sefer.

Sljedećeg dana, Chazon Ish je došao ponovno u taj šul, i kad je gabaj prolazio s kutijom za dobrovoljne darove u koju je skupljao novčiće, koji su bili sve što su si ljudi mogli priuštiti da daju, Chazon Ish je u nju stavio nekoliko velikih novčića.

Gabaj je pogledao tko je taj bogati čovjek koji je dao toliku cedaka, i vidio je da je to čovjek kojeg je dan prije ponizio.

Sljedećeg dana, kad je Chazon Ish ušao u šul, gabaj mu je dao najljepši Humaš s police.

To je bila "bijesna reakcija" Chazon Isha. Svakako mu namjera nije bila slatka osveta, već je umjesto toga htio gabaju dati priliku da zažali zbog svoje prvotne reakcije. Može se pretpostaviti da nakon toga, kada je neki stranac uzeo sefer sa police, gabaj ga nije korio. Čak iako je gabajevo ponašanje bilo za prijekor, reakcija Chazon Isha bila je konstruktivna. Podvrgnuti nekoga "tretmanu šutnjom" ne dovodi do toga da napadač ispravi svoje ponašanje. Ispraviti njegovo ponašanje – pa makar iz krivih razloga – bio je cilj.

Kao što smo primijetili, Ramban započinje pismo svom sinu upućujući ga na to da kontrolira bijes te objašnjava sva zla bijesa. On zatim kaže da će kontroliranje bijesa dovesti do anivusa, najveće od svih karakternih osobina. Očigledno pitanje je, ako je anivus najveća karakterna osobina, zašto Ramban nije započeo svoje pismo govoreći svom sinu da valja razviti anivus? Zašto okolišati, i govoriti mu da treba kontrolirati bijes kako bi postigao anivus? ■ Prevela Anja Grabar Strana 31

Alan Morinis:

Svakodnevna svetost Židovski duhovni put musara koje još nisu pronašle mjesto u vašem životu, u vaša srca kao svoju vlastitu živu istinu. Ovdje ćete pronaći jednostavne korake za stvaranje redovne dnevne i tjedne aktivnosti prakse musara.

Unutarnji svijet duše Kako koristiti ovu knjigu Namjena ove knjige je da vam pruži ono što vam je potrebno da biste razumjeli musar, da biste dobili jasniju sliku o njegovim idejama i, ako se odlučite, da vam bude vodič u vašu vlastitu musarsku praksu, tako da se možete baviti i upravljati svojim osobnim duhovnim procesom obrazovanja.

Prvi dio daje pregled kako je musar evoluirao tijekom stoljeća u kojima su majstori tradicije vršili opažanja i eksperimentirali s njime. Drugi dio knjige se sastoji od osamnaest poglavlja, od kojih se svako fokusira na neku unutarnju osobinu za koju su nam majstori musara rekli da je važna za naš život. (Majstori su prepoznali i rasvijetlili mnogo više osobina od ovih osamnaest, i mnoge od njih su navedene u dodatku: Popis osobina duše.)

Sve osobine istražene u drugom dijelu imaju imena koja će vam biti poznata i koja smatrate da razumijete - uobičajena imena poput poniznosti, velikodušnosti i istine.

Međutim, osim ukoliko već niste upoznati s musarskim učenjima, vaša definicija ovih pojmova vjerojatno neće biti jednaka definicijama učitelja musara. Svako se poglavlje u ovom dijelu knjige oslanja na svoja zapažanja i duboke uvide, tako da ćete doći do novog razumijevanja kako svaka od ovih unutarnjih osobina sudjeluje u vašem životu. Ovo učenje povest će vas prema tome da prepoznate na što da usmjerite svoju praksu, jer je duhovni proces obrazovanja različit za svakog pojedinca.

Strana 32

Učenje musara često započinje proučavanjem odlomka talmudske misli koji, kada se u njega duboko prodre i dopusti da on prodre duboko u vas, donosi iznenađenje, spoznaju i prosvjetljenje. Ja sam upotrebu ove tehnike prilagodio, često se pozivajući na učenjake Talmuda, ali oslanjajući se i na druge izvore filozofske spoznaje. Nemojte ova istraživanja čitati pasivno i intelektualno. Trebate ih prežvakavati, raspravljati se s njima, uspoređivati ih s drugim idejama, iskušavati ih na svojim prijateljima. Dopustite im da vam budu izazov, da vas podstiču, jer je taj podražaj sam po sebi osnovni sastojak transformacijskog potencijala musara. U svakom poglavlju pronađite nešto za što ćete se uhvatili kako biste potaknuli nove misli i shvaćanja. Upoznat ćete sebe na nove i iznenađujuće načine, i već ste se počeli mijenjati.

To nas dovodi do trećeg dijela ove knjige koji pruža smjernice, prakse i vježbe koje će vam pomoći da poduzmete male, ali pouzdane korake prema unošenju onih ideala i vrlina

Nijedna od metoda musara ne uzima puno vremena, ali redovita dnevna rutina dovodi do izoštrenog osjećaja svijesti o vašem životu i čimbenicima koji ga oblikuju, te na kraju do transformacije u onim područjima u kojima se iziskuje pro■ mjena. Doći ćete opremljeni novim alatima koji nadodaju mogućnosti vašem repertoaru življenja i koji su se učvrstili u vašem srcu kao sastavni dio onoga što jeste. Ako je se vjerno slijedi, praksa musara može dovesti do unutarnjeg preoblikovanja koje je duboko i trajno. Majstori musara svjedoče tome. Ja sam to vidio u svom životu, kao i u životu stotina drugih ljudi.

Zato, da biste dobro koristili ovu knjigu, pročitajte je od početka do kraja. Tada, kad budete spremni da uvedete njena učenja da djeluju u vašem vlastitom životu, vratit ćete se na odabrane dijelove i u tom momentu ova će knjiga prerasti u priručnik za praksu i transformaciju u vašem životu.

Što je musar?

Možda već imate prilično jasnu ideju o tome što je musar. Ako se još niste susreli s njime musar se odnosi na duhovnu perspektivu, a također i na disciplinu transformativne prakse. On je također i naziv za popularni pokret koji se razvio prvo u Litvi u drugoj polovici 19. stoljeća

Divrej Tora

(nastavak s 32. stranice) Alan Morinis: pod vodstvom Rabbi Yisraela Lipkina Salantera. Sama riječ musar znači "ispravak" ili "uputa" i u suvremenom hebrejskom služi i kao uobičajena riječ za "etiku". No, musar je najtočnije opisati kao način života. On baca svjetlo na uzroke patnje i pokazuje nam kako da ostvarimo svoje najviše duhovne potencijale, uključujući svakodnevne događaje prožete srećom, povjerenjem i ljubavlju.

Izvore suvremenog musara može se pratiti unatrag sve do Babilona 10. stoljeća, gdje je učenjak Sa'adia Ga'on objavio svoju Knjigu vjerovanja i mišljenja. U toj knjizi ima poglavlje pod naslovom "Kako se čovjek treba ponašati u svijetu," koje je pokrenulo istraživanje ljudske prirode koje se u židovskom svijetu odvija već više od 1.000 godina. U svakoj sljedećoj generaciji, sve do današnje, pronicljivi, razboriti i suosjećajni rabini nadodavali su svoja vlastita razmatranja i recepte sakupljenoj tradiciji. Svaka knjiga koju su napisali oslanja se na spoznaje onih koji su bili prije, kao što su i oni iskušavali i razvijali ranija otkrića.

Do 19. stoljeća musar je isključivo bio introspektivna praksa koju su poduzimali pojedinci. Međutim, sredinom 19. stoljeća Rabbi Yisrael

Godina 17 33 Broj 2 Strana

Svakodnevna svetost Salanter je shvatio da bi musar mogao biti odgovor na raznolike društvene napetosti koje su razdirale Židovsku zajednicu i njene pripadnike u Europi tog vremena. Ugnjetavanje od strane Cara, magnetska privlačnost novih društvenih ideologija komunizma i socijalizma, strastveni zov cionističkog pokreta, sekularizirajući udar takozvanog Prosvjetiteljstva te činjenica da je hasidski pokret izgubio nešto od svoje prijašnje duhovne autentičnosti, sve je to doprinijelo pritisku koji je osjećala Židovska zajednica.

Odgovor Rabbi Salantera bio je poziv ljudima da uče i prakticiraju musar kao sredstvo za osnaživanje konačnog i najvažnije bedema obrane duhovnog života: samotno ljudsko srce.

Rabbi Salanter je sam podučavao i poticao, ali nije institucionalnizirao svoja nastojanja. Taj je zadatak pao na njegove prve učenike, Rabbi Simcha Zissel Ziv, u litvanskom gradu Kelmu osnovao je ješivu koja je postala sjedište kelmske struje musara. Druga dva učenika, Rabbi Nosson Tzvi Finkel iz Slabodke i Rabbi Yosef Yozel Hurwitz iz Novarodoka, također su utemeljila ješive i oblikovali svoje verzije musarskog učenja. Svima je zajednička bila posvećenost tome da vode pojedinca

u usavršavanju njegovih vlastitih unutarnjih crta ličnosti, što je uvijek i bio cilj musara. Ono u čemu su se u velikoj mjeri razlikovali bilo je ono što su isticali i njihov stil.

Kelmski musar je vrlo introspektivan, naglašava silu uma. Moto Rabbi Simche Zissela, Altera (Starješine) iz Kelma, bio je: "Uzmite si vremena, budite precizni, raščistite svoj um."

Musar iz Slabodke više se bavio ponašanjem, od svojih je studenata zahtijevao da usvoje ponašanje i potom se ophode kao ljudi koji uistinu vjeruju da smo stvoreni na sliku B-žju. Pristup musara iz Slabodke sažet je u njihovom sloganu: "veličanstvo čovjeka."

Novarodočki musar je bio radikalnija škola koja je prihvatila agresivniju metodologiju za unutarnju promjenu. Alter iz Novarodoka podučavao je da nije dovoljno nastojati utjecati na dušu, ono što je potrebno je "jurišati na dušu."

Danas su razlike između te tri škole uvelike zastarjele, jer suvremeni učitelji musara crpe informacije za svoje učenje iz sve tri škole kao i iz drugih izvora.

Učenja musara jednako su primjenjiva na naše današnje živote kao što su bila i na generacije prije nas.

Mada su okolnosti naših današnjih života svakako vrlo različite od onih prošlih stoljeća, protok vremena nije promijenio ljudsku prirodu. Kao rezultat toga, uvidi učitelja musara u strukturu i dinamiku našeg unutarnjeg života jednako su istiniti za naše živote danas kao što su bili za ljude koji su živjeli u ranija vremena. Mi smo se tijekom stoljeća promijenili na toliko mnogo načina, a opet u svojoj se suštini, zapravo uopće nismo promijenili. ■ Strana 33

MIŠLJENJE

Molitva B-gu i samopreispitivanje dok je Izrael zahvaćen ratom The Jerusalem Post, 14.10.23.

Rabbi Moshe Taragin B-g od nas očekuje da na krizu reagiramo poboljšanjem svog ponašanja.

Bez riječi smo. Bez daha. Srca su nam ošamućena od šoka i traume, a suze koje peku slijevaju nam se niz obraze.

Dana 7. listopada 2023. godine naš narod i naša zemlja doživjeli su svoj najgori dan u 75godišnjoj povijesti naše države.

Više Židova je ubijeno u ovom jednom danu nego u bilo kojem pojedinom danu još od holokausta. Bol i patnja su neopisivi, strah je opipljiv, a tuga ogromna.

Nelagodno mi je bilo što napisati.

Nema se apsolutno ništa za reći dok toliki još pate, dok se toliki pokapaju, dok se toliki bore za svoje živote i dok su toliki na vatrenoj liniji. Ovo nije vrijeme za “ideje” ili vrijeme za donošenje širih zaključaka ili za traženje smisla. Ovo je vrijeme da se plače i plače. Za naš narod i za našu zemlju. Za B-žje ime koje je tako užasno oskvrnjeno.

Pišem samo zato da bih ponudio osnovne smjernice i preporučio nekoliko odgovora, a ne da postoji bilo kakav protokol za ovakvu katastrofu. Većina odgovora na ovu katastrofu očita je sama po sebi; ali zbog male mogućnosti da nije, vrijedi ih ponoviti. Širi razgovori o posljedicama ove tragedije morat će pričekati do prikladnijeg trenutka.

IAKO je TEFILA (molitva) uvijek ključna za naš odnos s B-gom, postoji i posebna micva da se moli u kriznim vremenima ili et cara. Tora opisuje prototip et cara kao ratnu situaciju koja napada našu zemlju.

Prošlo je 50 godina otkako smo posljednji put iskusili rat u vlastitoj zemlji tijekom Jom Kipurskog rata. Ovo je daleko gore.

Tijekom Jomkipurskog rata, bitke su se vodile duž granica u slabo naseljenim područjima, što je ograničavalo broj civilnih žrtava. Nažalost, trenutno smo Page 34 Strana 34

pretrpjeli težak pogrom usmjeren na naš vlastiti narod. Ne postoji druga riječ kojom bi se opisao ovaj opaki proračunati napad osmišljen isključivo u svrhu ubijanja i otmice što više nevinih ljudi, uključujući starce i malu djecu. Ako je ikada postojao et cara, ovo je to.

Posebna micva za davenanje (molitvu) tijekom et cara može se postići dodavanjem tefilot (molitvi). Neki su dodali Avinu Malkeinu, koja je inače rezervirana za dane posta. Recitiranje poglavlja psalama, posebno onih koji mole za spasenje od bezdušnih neprijatelja, također je značajno.

Iako je svako poglavlje psalama djelotvorno, poglavlja koja najizravnije mole B-ga za spasenje od bezdušnih neprijatelja uključuju psalme: 2, 7, 9, 13, 20, 22, 23, 27, 44, 55, 59, 60, 70, 74, 79, 80, 83, 121 i 130. Čak i bez pridodavanja dodatnih tefilot, et cara zahtijeva da se snažnije udubimo u naše redovne molitve.

Svijest da naše tefilot posjeduju dodatnu dimenziju može produbiti to iskustvo. Životi vise o koncu, a Židovu je prva reakcija da se moli Izbavitelju našeg naroda da nam pošalje izbavljenje.

SCENE žalosti već su apokaliptične i bit će samo gore. Bezumnom mržnjom prema našem narodu uništene su tisuće života. Stotine sprovoda u razmaku od nekoliko dana nepojmljivo je. Čak i oni koji nisu bili izravno pogođeni tragedijom osjećaju se povezanima s patnjom žrtava i njihovih obitelji.

Očito, uz nekoliko iznimaka, bilo kakve slavljeničke događaje ili čak ugodne društvene događaje treba otkazati. Dodatno, dok se intenzitet žalosti ne smanji, treba obuzdati nepotrebnu dokolicu kao što je prekomjerna konzumacija medija koja nije povezana s tragedijom, jer pokapamo stotine korbanot (žrtava). Iako je važno ustanoviti zdrave oduške za očuvanje mentalnog i emocionalnog zdravlja, bijeg od stvarnosti ili potpuno "isključivanje"

treba izbjegavati kad god je to moguće. Dio žive židovske povijesti je odgovornost poistovjećivanja s tragedijom.

Kad god se dogodi tragedija, potrebna je moralna introspekcija, a katastrofa ovih razmjera svakako zahtijeva samopreispitivanje.

Zašto B-g uzrokuje tragediju?

Nemoguće je igrati se B-ga i znati što uzrokuje takvu tragediju. Ali sjena ove tragedije prilika je za pravu introspekciju, da svaka osobu pogleda u sebe i identificira područja za poboljšanje. B-g nam svakome šalje poruku; i iako ne znamo točne pojedinosti, ključno je personalizirati taj doživljaj i tražiti individualne putove za poboljšanje, a ne samo guslati o kolektivnim problemima.

B-g od nas očekuje da na krizu odgovorimo poboljšanjem svog ponašanja.

B-žji putevi izmiču ljudskom shvaćanju i mi ih sigurno ne možemo shvatiti u vezi ove katastrofe. Ipak, naša nas vjera uvjerava da postoji božanska svrha koja je dopustila da se to dogodi. Vjera nam govori da imamo povjerenja da se dugoročno gledano B-g brine za svoj narod i da ga izbavlja. Ne smijemo se bojati postavljati iskrena pitanja, ali također ne smijemo biti obeshrabreni kada ne uspijemo u pokušajima da otkrijemo odgovore.

Ovi užasavajući događaji ne mogu skršiti naše duboko uvjerenje da je naš povratak u našu pradomovinu dio većeg povijesnog izbavljenja. Naša je zemlja već proživjela vrlo mračne dane, i iako trauma ovog dana daleko nadmašuje sve što smo pretrpjeli u prošlosti, kotačići izbavljenja i dalje se okreću.

Proteklih dana, svjedočeći grotesknim i mučnim slikama, neprestano sam razmišljao o pogromima koji su udarili na naš narod 1905. godine. Prema nekim izvještajima, u jednoj smo godini pretrpjeli preko 600 pogroma. Velika je razlika, međutim, između 1905. i 2023. godine. Imamo svoju zemlju i

imamo svoju vojsku; i bez obzira na sve nedostatke koji su privremeno otkriveni, naša će vojska, uz Hašemovu pomoć, kazniti ubojice i nastaviti nas štititi.

Nakon Jomkipurskog rata, moj rebbe, Harav Yehuda Amital, citirao je midraš koji će postati njegova osnova dok se borio s demoralizirajućim nacionalnim događajima.

Komentirajući činjenicu da se u Šir Haširim (Pjesmi nad pjesmama) B-g uspoređuje s gazelom, midraš opisuje: Jelen je toliko brz i lukav da gotovo odmah nakon što se pojavi nestane iz vida. Njegov nestanak ne znači da je potpuno otišao s mjesta događaja. Kod izbavljenja može doći do zastoja i zatišja, pa čak i do strašnih neuspjeha; ali jednom kada proces započne, on se neizbježno dalje razvija.

Ova nas tragedija testira da zadržimo svoju odlučnost i našu viziju da smo dio šire povijesne putanje. Naša je vjera preživjela holokaust i nadamo se i molimo da uz Njegovu pomoć naša vjera preživi ovu neizmjernu tragediju. Potrebna je velika vjera da bismo sudjelovali u posljednjim poglavljima povijesti. Molimo Ga da nam da snage i vjere da prebrodimo tugu i bol ovog procesa.

Postoji legendarna pjesma, drevnih korijena, koju su pjevale mnoge europske aškenaske zajednice na Simhat Toru.

Ta pjesma opisuje B-ga kako nas promatra kako slavimo Simhat Toru i napominje da je naša ljubav prema Njemu toliko impresivna "da čak ignoriramo vlastitu patnju i slavimo Njegovu Toru."

Molimo B-ga da nam dopusti slaviti Njegovu Toru bez više patnje. ■

Ovaj članak je napisan u nedjelju, 8. listopada.

Pisac je rabin u ješivat Har Etzion/Gush, hesder ješivi. Ima smiha i diplomu iz informatike na Yeshiva University, kao i magisterij iz engleske književnosti na City University of New York.

Divrej Tora Strana 34